TO Tivat sa predstavnicima hotelske turističke privrede sumirala rezultate

0
Tivat foto TO Tivat

Turistička organizacija opštine Tivat u utorak je održala sastanak sa predstavnicima turističke privrede, kome su prisustvovali predstavnici hotelskih preduzeća: Regent, The Chedi Luštica Bay, Astoria, HTP Mimoza, Magnolija, Palma, Franca i  predstavnici  iz  kompanije Porto Montenegra.

Na sastanku su sumirani rezultati protekle turističke sezone, koja je po ocijenama prisutnih bila izuzetno dobra na opšte zadovoljstvo.

Direktorica TO Tivat prisutnima je u uvodnom  izlaganju iznjela obrađene statističke podatke za period koji se odnosi na  prvih  10 mjeseci 2019.  u odnosu na 2018. god,  kada su u pitanju vodećih 10 zemalja po ostvarenim dolascima i noćenjima u svim vidovima smještaja (kolektivni i privatni ).

Predstavnici hotelskih preduzeća su izuzetno zadovoljni ostvarenom posjetom i pored vodećih tržišta koja već godinama prednjače u dolascima kao što su Rusija, UK, Njemačka  i zemlje regiona, navele su se i znatne promjene u strukturi gostiju i porastu dolazaka sa nekih novih tržišta. Takva tržišta su u odnosu na ranije godine: Skandinavija, zemlje Beneluxa, Španija, Kina i Francuska, na što bi svakako trebalo obratiti pažnju i planirati buduće aktivnosti i na tim tržištima.

Tivat foto Boka News

Direktorica TOT je uputila prisutne da su planirane digitalne i marketinške aktivnosti na ovim tržištima naročito kada su u pitanju zemlje sjevero zapadnog dijela Evrope, s obzirom da su to tržišta sa kojih turisti posjećuju  toplije destinacije tokom cijele godine a ne samo tokom glavne turističke sezone,  što značajno utiče na produžetak sezonalnost.

Prisutni predstavnici hotelske privrede Tivta svakako su naveli prednosti aerodroma za cjelokupnu destinaciju,  koji svojim direktnim letovima povezuju značajne destinacije sa našim gradom i jedan je od važnijih segmenata u kompletnoj  turističkoj ponudi  Tivta. Samim tim mišljenje lokalne turističke privrede je da se iskoriste trenutno povoljni klimatski uslovi i saobraćajna povezanost, te kreiraju atraktivne  turištičke ponude poput vikend paket artanžmana za potencijalne goste iz regiona. Cilj je privući goste u periodu od januara do aprila, kao i u drugom dijelu godine, sa nižim cijenama u hotelskom smještaju te povoljnijim avio kartama na relaciji BGD – TIV – BGD u ovom periodu, što će sve skupa uticati na još značajniji produžetak sezonalnosti.

Tivat – Pine januar 2020. foto Boka News

Takođe jedan od segmenata koji bi trebalo poboljšati je bogatija ponuda turističkih agencija za izletnički program, bolja i kvalitetnija umreženost među samim hotelijerima i svakako adekvatna kordinacija sa nivoa TO Tivat na tom polju.

Svi prisutni pohvalili su dosadašnji rad i aktivnosti TO Tivat u svom doprinosu u kreiranju bogatih i zanimljivih aktivnosti i programa, koji doprinose i samoj posjećenosti njihovih objekata, te zaključili da Tivat postaje sve popularnija i atraktivnija destinacija za goste, kao i život u njemu.

U najavi su predstojeći događaji kao što su “Love in the port“ u organizaciji Porto Montenegra, proslava osmog marta i drugi događaji u kojima će se dijelom uključiti i lokalna turistička organizacija sa ciljem uvezivanja aktivnosti i na gradskoj rivi Pine.

Sedamdeset slobodnih radnih mjesta u Luštici Development i hotelu Čedi

1
Luštica bay

Drugi sajam zapošljavanja na radnim pozicijama u kompaniji Luštica Development i hotelu Čedi Luštica Bay biće održan u petak i subotu, 7. i 8. februara, a na događaju će biti ponuđeno ukupno 70 sezonskih i stalnih pozicija.

Tokom dvodnevnog sajma u hotelu Čedi u Luštica Bay marini, zainteresovani će imati priliku da se upoznaju sa informacijama o radnim pozicijama, obiđu Luštica Bay naselje i Čedi hotel i saznaju više o planovima za predstojeću sezonu. Kandidati će imati mogućnost da na licu mjesta popune aplikaciju za ponuđene poslove. Aplikantima se savjetuje da ponesu više kopija rezimea, jer ih očekuju i personalni intervjui sa članovima Čedi i Luštica Bay timova. Kandidatima će biti organizovan besplatan prevoz iz Tivta, Kotora i Budve.

Kompanija je početkom ove godine pokrenula drugi ciklus stručnog osposobljavanja mladih kadrova bez radnog iskustva, na pripravničkim pozicijama.

„Kao nastavak napora za regrutovanje uspješnih mladih ljudi, kao i ljudi sa iskustvom, kompanija nastavlja sa praksom organizovanja sajmova zapošljavanja. Zadovoljstvo nam je da pozovemo zainteresovane mlade ljude koji žele da učestvuju u stvaranju novog grada i sticanju novih iskustava u Luštici Bay da nas posjete te provjere ponuđene opcije za radne angažmane u našoj kompaniji”, saopštila je menadžerka za ljudske resurse Luštica Bay naselja, Antonia Kelava.

Sve blago Mediterana prenio na hvarski kamenjar

1
foto Mirko Crnčević Slobodna Dalmacija

Legendarni učitelj biologije i hemije Matko Roić iz Staroga Grada je još u ono doba kada su devastacije unutar Faroske hore bile poprilično česte “okrenuo ploču” i započeo podizati botanički vrt “Katovnica” kod Dola sv. Ane na otoku Hvaru.

U međuvremenu je, na svu sreću, glasovito spomeničko polje uvršteno na Popis svjetske baštine UNESCO-a, a uporni meštar je nadasve marljivim radom u jednom od rijetkih privatnih botaničkih vrtova u Lijepoj našoj uspješno izolirao više od 250 biljnih vrsta, tako da je postao predmetom interesa brojnih posjetitelja (turista, učenika, studenata…), osobito u “Tjednu botaničkih vrtova i arboretuma” i turističkoj sezoni.

foto Mirko Crnčević Slobodna Dalmacija

– Poticaj za ovaj projekt pronašao sam u monografiji otoka Hvara, gdje je posve stručno obrađeno mediteransko bilje. Uz nekoliko sorti maslina danas na Katovnici (3200 četvornih metara) vidimo upravo te mediteranske biljke, grmlje, drveće, garig. Većina njih, kao što su buhač, smilje, lavanda, bodljikava veprina, kadulja, ružmarin, smarča, udikovina, vrisak, žuka, odnosno badem, martina, mirta, rogač, šipak, velika oskoruša…, obilježena je hrvatskim, latinskim i dijalektalnim nazivima.

Međutim, želio sam da raspoložive poučne staze budu svojevrstan spoj prirodne i kulturne baštine, pa u vrtu također imamo jedan tradicijski trim, obrađeno stinje (kamenje) i zemlju (tla) otoka Hvara. Tu su još maketa Faroske hore, reljef škoja s posvetom pjesniku Cvitetu Škarpi, omanja meteorološka stanica s termometrom, barometrom i vlagomjerom, tako da se ima što vidjeti – kaže ovaj veliki entuzijast, zaneseni prirodnjak.

foto Mirko Crnčević Slobodna Dalmacija

Riječ je o čovjeku koji puno zna o svakoj biljci i rado će vam pripovijedati o njihovu porijeklu, kako su stigle na otok, za što su ih ljudi upotrebljavali… Neke su korištene za jelo ili kao prirodni lijekovi, druge opet kao insekticidi, u proizvodnji tinte, užadi… ili su pak služile u kućanstvima, umjesto metli, za pranje posuđa… Naravno, njegovi planovi su širenje i dogradnja vrta, ali nerado govori o onome što još nije napravio. Za sve ono što je već stvoreno zahvalan je svojoj supruzi Šimi, široj obitelji i prijateljima (Boris Karin, Damir Carić, Ivica Radonić…), međutim, posebno ga se dojmila suradnja s dr. sc. Mirkom Ruščićem, profesorom Odjela za biologiju Prirodnoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji je jednom prigodom i posjetio Roićev botanički vrt.

– Na Katovnici imamo baš izvorno prirodno stanište, kamenjarski travnjak na kojem su gotovo sve prirodne autohtone samonikle biljke s hvarskog područja. Među njima nalazimo: ljekovitu kadulju, ružmarin, vrisak, brnistru, najkvalitetniji buhač na svijetu (dalmatinsku krizantemu), biljku koja je othranila mnoge otočane, pistaciju (listopadnu, vazdazelenu); mirtu, planiku, kozokrvinu itd.

Te biljke su zaista velika vrijednost za posjetitelje, naročito u pogledu edukacije vrtićara, učenika, studenata, pa čak i odraslih ljudi, turista. Osim flore pruža im se mogućnost upoznavanja kulturne, etnološke, geološke, pa i pedološke baštine Otoka sunca, a sve je to veliko bogatstvo Katovnice – rekao je dr. Ruščić, koji je općenito poznat po svom nesebičnom angažmanu na podizanju i zaštiti jednog drugog botaničkog vrta, onog na splitskom Marjanu.

/Mirko Crnčević/

UNHCR: Svijet se mora spremiti na ‘milione’ klimatskih izbjeglica

0
foto AFP

Svijet se mora pripremiti za nagli porast izbjeglica sa potencijalno, milionima ljudi koji bi mogli biti protjerani iz svojih domova zbog uticaja klimatskih promjena, rekao je u utorak Filippo Grandi visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).

Govoreći za Reuters na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Filippo Grandi rekao je da je odluka Ujedinjenih nacija da svi oni koji bježe iz svojih domova kao rezultat klimatskih promjena u svojim zemljama, moraju biti tretirani kao izbjeglice.

Odbor za ljudska prava Ujedinjenih nacija je u ponedeljak donio historijsku odluku u slučaju Ioane Teitota sa Kiribata koji je pokrenuo slučaj protiv Novog zelanda nakon što su vlasti odbile njegov zahtjev za azil.

“U presudi se navodi da ako imate neposrednu prijetnju po život zbog klimatskih promjena i ako pređete granicu i odete u drugu zemlju, ne biste trebali vraćeni natrag jer biste time rizikovali svoj život, baš kao u slučaju rata ili progona”, rekao je Grandi.

“Moramo biti spremni na veliki nalet ljudi koji se sele protiv svoje volje. Ne bih se usudio govoriti o specifičnim brojevima, to je previše spekulativno, ali sigurno govorimo o milionima”.

UNHCR, čiji je godišnji budžet porastao sa milijarde godišnje početkom devedesetih na više od 8,6 milijardi u 2019. godini, sada pomaže više od 70 miliona prisilno raseljenih ljudi.

Tivat – prekršajne prijave zbog vrijeđanja đakona CPC

6
policija

Policija je u Tivtu podnijela prekršajne prijave protiv tri osobe zbog, kako se navodi u saopštenju Uprave policije, vrijeđanja đakona Crnogorske pravoslavne crkve.

Oni se sumnjiče da su počinili prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru.

“S.Đ. (20), N.C. (20) i N.K. (19) su počinili prekršaj grubo vrijeđanje na štetu N.A. i njegove majke M.A. na način što su lupali na vrata stana u kojem su se pomenuti nalazili i vrijeđali ih”, saopšteno je iz Uprave policije.

N.A. je đakon Crnogorske pravoslavne crkve.

“Od S.Đ., N.C. i N.K. su prikupljena obavještenja na zapisnik”, saopšteno je iz Uprave policije.

Nadležni tužilac se izjasnio da u radnjama prijavljenih nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

“Protiv S.Đ., N.C. i N.K. podnijeta je prekršajna prijava po osnovu člana 7. st. 2. Zakona o javnom redu i miru, zbog grubog vrijeđanja ili naročito drskog i uvredljivog ponašanja na štetu N.A. i njegove majke M.A.”, saopšteno je iz Uprave policije.

Sredstva imaju samo za djelimičnu ekspropijaciju trase bulevara kroz Tivat

0
Tivat - Photo Anton Marković
Tivat – Photo Anton Marković

Opština Tivat ove će godine za ekspropijaciju privatne imovine građana radi izgradnje nove lokalne javne infrastrukture, izdvojiti više od 3 miliona eura. Piše to u Programu uređenja prostora za 2020. koji je usvojen na posljednjoj sjendici lokalnog parlamenta.

Najviše novca – 1 milion eura, lokalna uprava Tivta izdvojiče za eksporpijaciju privatne imovine uz Jadransku magistralu na trasi budućeg bulevara kroz Tivat. Opština će već počela gradnju dva od ukupno tri nova kružna toka na trasi bulevara dugog 4,3 kilometra od ulaza u Tivat kod aerodroma, do Bokeljske ulice na Seljanovu. Iz administracije gradnačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) obećali su da će gradnja bukevara početi na jesen ove godine, ali iznos od milion eura koji su opredijelili za ekspropijaciju, neće ni izbliza biti dovoljan za cijelu njegovu trasu, već u Opštini računaju da će tim novcem moći da ekspropiišu privatnu imovinu duž samo jedne od dionica koja spaja dva od tri kružna toka koji će biti gotovi do jeseni.

Pored tih milion eura, Opština namjerava da za ekspropijacuju zemljišta na Seljanovu u Kotorskoj ulici kod marketa „Queen“ izdviji 400 hiljada eura, kako bi se ovdje realizovali sadržaji predviđeni DUP-om – uređenje javnih zelenih i površina za parkiranje vozila.  Ekspropicijacija privatne imovine na Donjem Seljanovu radi izgradnje nove saobraćajnice koštaće 380 hiljada eura, a za obeštećivanje privatnih vlasnika zemlje na trasi nove saobraćajnice u naselju Podkuk, planirano je 345 hiljada eura.  Za ekspropijaciju zemlje radi gradnje saobraćajnice S-26 na Župi predvišen je iznos od 98 hiljada eura,  dok će tek nakon izrade projektne dolukentacije vodovodne mreže u selu Gornja Lastva, biti poznat iznos novca koji će lokalnoj upravi biti potreban da obešteti vlasnike zemljišta na mjestu gdje će se graditi glavni seoski vodvodni rezervoar.

Za sve ostale manje projekte koje će tokom ove godine realizivati opštinska Direkcija za investicije i razvoj, za ekspropijaciju je opredijeljeno ukupno 777.000 eura.

Tivat će uskoro dobiti novu turističko-informativnu signalizaciju

0
Tivat – mikophotography montenegro

Opština Tivat potpisala je sa kompanijom „Model 5“ iz Beograda, ugovor o nabavci i postavljanju nove turistilčke signalizacije u tom gradu, vrijedan ukupno 39.367 eura sa PDV-om.

Shodno tom aranžmanu, Tivat će uskoro dobiti novu turističko-informativnu signalizaciju sa ukupno 440 informativnih tabli na poluportalnim nosačima na ukupno 85 lokacija širom te opštine. Beograđani imaju rok od mjesec dana da završe ovaj posao.

Nove, putokazno turističko – informativne table u Tivtu projektovane su u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu isticanja turističke signalizacije na putevima, a korišćeni su i primjeri dobre prakse iz okruženja.

Postojeća turističko informativna signalizacija na teritoriji Opštine Tivat je postavljena 2005. godine na osnovu Projekta turističko informativne signalizacije koju je izradio MonteCEP.  Tada su projektovana  ukupno 324 znaka putokazne signalizacije.

Postojeća turističko – informativna signalizacija je u relativno lošem stanju, dio postavljenih znakova turističke signalizacije je neupotrebljiv i ne vrši funkciju, neki znakovi nedostaju, neki su oštećeni, neki zaklonjeni, neki su projektovani mimo standarda i kao takvi postavljeni. Pored toga  u međuvremenu je  došlo do izmjene u sadržajima, kao i do izmjene režima saobraćaja na pojedinim djelovima ulične mreže, što je sve nametnulo potrebu detaljne obnove turističke signalizacije na čitavom području najmanje opštine u Boki Kotorskoj.

Obilježena godišnica pogibije članova MJ KPJ za Boku

0

Pogibija rukovodstva KPJ za Boku, Nikole Đurkovića (1908—1943), Sava Ilića(1914—1943), Stijepa Šarenca(1919—1943) i Danila Daša Pavičića (1919—1943) 21. januara 1943. godine,  obilježena je danas na Podima I spomeniku palim borcima na Savini

Podsjećamo da su se  nа inicijаtivu Nikole Đurkovićа, 20. jаnuаrа  sastali predstаvnici  risаnsko-krivošijske i hercegnovske grupe ilegаlаcа, među kojimа su bili i svi člаnovi Mjesnog komitetа. Nakon sastanka grupa članova MK se smestila u jednoj staji u Podima, u zaseoku Tušupi, gde je imala zadatak da donese zaključke o daljoj političko-partijskoj aktivnosti u zapadnoj Boki Kotorskoj. Nа nesreću, neprijаtelj je sаznаo za  prisustvo ilegаlаcа u zaleđu Herceg Novog, pа je 21. jаnuаrа rаno ujutro opkolio i nаpаo grupu Mjesnog komitetа u Podimа sa četiri voda iz sastava italijanske divizije „Emilija”, jednom četom antikomunističke milicije i oko 50 četnika Grahovskog. U kratkoj i neravnopravnoj borbi poginula su sva četvorica članova Mesnog komiteta.

Obilježavanje pogibije narodnih heroja

Nаkon pogibije člаnovа Mjesnog komitetа, nа glаvnom trgu u Herceg-Novom (danas trg Nikole Đurkovića)  četnici su zaigrali kolo oko odjeće izginulih, što je krišom snimio  fotograf Luka Cirigović, nakon čega je taj događaj postao poznat kao “krvavo kolo”.

Dramaturg Stevan Koprivica kaže da je to bilo vrijeme  kada su još bili mogući činovi antičkog heroizma i antičkog tragizma.

“I ovo još hoću da znaš, dragi moj Fedre: živeli smo

U vremenima sasvim očajnim. Od tragedije

Pravili smo komediju, od komedije tragediju;

A ono pravo: ozbiljnost, mera, mudra uzvišenost,

Uzvišena mudrost, uvek nam je izmicalo. Bili smo

Negde na ničijoj zemlji, ni mi sami,

Ni neko drugi; uvek tek za korak-dva udaljeni

Od onog što jesmo, onog što je trebalo biti.

Krvavo kolo

“Ne mogu da odolim,  a da se ne poslužim citatom poezije mog profesora  Jovana Vave Hristića iz njegove čudesne pjesme Fedru. Iako, naizgled, povod za asocijaciju nije tako direktan. Obilježavanje pogibije junaka sa petokrakom zvijezdom na čelu  /koju bi nekako danas oni koji su ispred lokalnih vlasti zaduženi da otaljaju komemoraciju i podvedu sve pod preširoki pojam “ rodoljublja”, brišući petokraku/ je, u stvari sjećanje na vremena kada su još bili mogući činovi antičkog heroizma i antičkog tragizma. Sve imamo kada su u pitanju Nikola Đurković i drugovi. I veliku plemenitu ideju koja se slijedi po cijenu života, i hrabrost i, ono nama imanentno i sve imanentnije, izdaju. Herojsku smrt. Seirenje nad krvavim odorama, kao kaznu za herojstvo.  Danas se sve to zamagljuje, danas se pokazuje da istorija nije učitelljica života nego je je završila neki ubrzani plaćeni kurs na priručnom korumpiranom fakultetu, ili su djaci platili te ispite ne slušajući i ne pamteći. U  “ vremenima sasvim očajnim” kako bi rekao Hristić, pojavila se u nekom tabloidnom sengrupu fotografija “ krvavog kola” u Herceg Novom sa tvrdnjom da kolo igraju partizani! O, nimalo slučajno, nimalo samo tabloidno. Promišljeno, maligno, zlo, sasvim u duhu vremna očaja i zombija  izmiljelih iz crvotočina truleži “, ističe Koprivica.

On se plaši da će “obilježavanje smrti heroja sa ponekim garofonfalom i sigurno plemenitim ali sve nečujnijim riječima ljudi iz  boračke / i one izdjeljene/ organizacije brzo  razvijati orijenski vjetrovi. A mi, zauvijek udaljeni  “od onog što jesmo, onog što je trebalo biti”.

/S.Kosić/

Tivat – ugašen požar u naselju Bonići

0

 

U požaru koji je jutros oko 9.35 izbio na jednoj većoj stambenoj zgradi u naselju Bonići u Tivtu, pričinjena je određena materijalna šteta, ali srećom nije bilo povrijeđenih.

Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Tivat Zorana Barbića, iz za sada zvanično neutvrđenih razloga zapalila se krovna konstrukcija na južnom krilu zgrade.

Na intervenciju je izašlo gotovo kompletno ljudstvo SZS Tivat sa osam protivpožarnih vozila.

Oni su, primjenjujući odgovarajuću proceduru za gašenje i posebno, zahvaljujući korišćenju specijalnog vatrogasnog vozila -hidraulične korpe za intervencije na visinama, uspjeli da u vrlo kratko vrijeme ugase požar i pritom vodom ne nanesu veću štetu stanovima u zgradi koja je bila evakuisana.

Intervencija je trajala oko sat vremena.

Izložba Vaska Lipovca u Lisabonu

0
Lipovac

U jednom od najposjećenijih lisabonskih muzeja – Nacionalnom muzeju kočija – otvorena je izložba našeg proslavljenog umjetnika Vaska Lipovca (rođen u Kotoru). Tako je i u Portugalu predstavljeno hrvatsko predsjedanje EU-om.

U turistički najposjećenijoj lisabonskoj turističkoj četvrti Belem, samo 5 minuta hoda od slavnog belemskog tornja smjestio se Nacionalni muzej kočija s najvećom svjetskom kolekcijom kraljevskih kočija. Gotovo pola milijuna posjetitelja, koliko godišnje posjeti ovaj muzej, vidjet će i izložbu Vaska Lipovca.

– Vasko Lipovac ima puno poveznica s Lisabonom. To je umjetnost koja se sviđa gotovo svima, govori Antonio Picukarić, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori.

Vasko Lipovac vrhunac svog umjetničkog rada ostvario je upravo ciklusom Biciklisti koji se sjajno uklopio u prostor za povremene izložbe ovog impresivnog muzeja koji potpisuje jedan od najpoznatijih svjetskih arhitekata Paolo Mendes da Rosa, dobitnik slavne arhitektonske Pritzkerove nagrade.

Slavni biciklisti u Portugal su stigli zahvaljujući 42 godine dugom prijateljstvu dvaju gradova Lisabona i Zagreba.

– Veliko nam je zadovoljstvo što ponovno možemo ugostiti jednu hrvatsku izložbu – prije dvije godine ovdje smo imali Vatroslava Kuliša. U ovom novom, suvremenom prostoru, uz postav starih kočija, ugošćujemo izložbe suvremenih autora kao kontrast – trudimo se imati raznolik program, naglašava Silvana Bessone, direktorica Nacionalnog muzeja kočija.

Prisno i nepretenciozno, ali odmjereno i neodoljivo, kako je zapisao akademik Tonko Maroević u katalogu izložbe, skulpture Vaska Lipovca na najbolji mogući način približit će građanima Lisabona i brojnim turistima hrvatsku umjetnost i baštinu.