Kipar poručuje da će pokriti troškove odmora u toj zemlji svima koji budu pozitivni na koronavirus nakon što je posjete, prenosi Index.
Kako javlja BiBiSi (BBC), vlada je danas objavila pismo koje kaže da će u navedenom slučaju pokriti smještaj, ljekove i hranu pacijenata i njihovih porodica.
Turisti će morati platiti samo avionske karte u Kipar i karte za let kući.
Poseban paket mjera
Radi se o paketu mjera kojima Kipar pokušava privući posjetitelje na ostrvo koje je imalo 939 slučajeva koronavirusa i 17 smrtnih slučajeva.
Turizam iznosi oko 15 odsto BDP-a te zemlje pa se vlada nada turistima što prije.
– Uticaj virusa je ogroman, pokušavamo napraviti najbolje što možemo za ostatak sezone – rekao je zamjenik ministra turizma Savas Perdios, koji je dodao kako su uložili izniman trud da obuzdaju virus.
Državni službenici kažu i da će biti uspostavljena bolnica sa 100 kreveta za sve turiste koji obole u Kipru, kao i nekoliko hotela koji će služiti kao karantin za porodice oboljelih.
Kipar 9. juna planira otvoriti aerodrome za niskorizične zemlje poput Njemačke, Izraela i Malte. Za Rusiju i Veliku Britaniju će se otvoriti u julu.
Opština Tivat treutno raspolaže sa oko nepunih 900 hiljada eura novca na svojim računima u poslovnim bankama, a što je za oko 300 hiljada eura manje nego u isto vrijeme prošle godine.
„Opština Tivat posluje potpuno stabilno. Imajućí u vidu sve okolnosti, finansijski sistem je uravnotežen, a ostvarenje budžeta u realnim, očekivanim okvirima. Na dan 11. maja stanje novčanih sredstava na žiro računu Opštine Tivat iznosilo je 890.095,41 €. Na isti dan prethodne godine stanje novčanih sredstava na žiro računu Opštine Tivat bilo je 1.189.579,99 eura. Razlika u odnosu na prethodnu godinu u iznosu od 299.484,58 € je posljedica krize prouzrokovane virusom COVID-19, i predstavlja umanjenje od oko 25%.”-saopštio je gradonačenik dr Siniša Kusovac (DPS).
Više od dvije trećine trenutno raspoloživog novca koji ima, Opština Tivat drži na računu u Prvoj banci čiji je vlasnik Aco Đukanović, brat predsjednika države i DPS-a Mila Đukanovića. Na računu u Prvoj banci 11.maja bilo je 666.855,17 eura novca Opštine Tivat, u Podgoričkoj i CKB banci zajdno je bilo 72.487 eura, Erste banci 55.384 eura, dok je na računu u NLB banci bilo 8.913 eura opštinskog novca. Na druga posebna tri računa vezana za tri IPA projekta koja se treuntno realizuju u Tivtu (FOST INNO, IRENE i SUSTOURISMO) Opština je raspolagala sa ukupno još nepšto preko 47.336 eura .
U odgovoru na odborničko pitanje Mirka Kovačevića (Tivatsksa Akcija) međutim, iz administracije gradonačelnika dr Siniše Kusovca su naveli i da je pored sredstava o kojima je javno govorio Kusovac, da Opština Tivat 11.maja na svojim računima u Atlasmonta banci posjedovala i još ukupno 1.888.292,33 eura. Taj novac međutim, joj je blokiran i Opština nema gotovo nikakve izglede da joj ikada bude vraćen jer je odlukom Centralne banke, u aprilu prošle godine u Atlasmont banku čiji je vlasnik odbjegli biznismen Duško Knežević, uveden stečaj. Zbog načina na koji je “zaboravio” skoro 1,9 miliona eura opštinskog novca u banci za koju se naslućivalo da će otiči u stečaj, gradonačelnik Kusovac je lani bio pod predmet žestokih kritika tivatske opozicije, na što je on pokušavajući da se odbrani jendnom prilikom u lokalnom parlamen tu javno kazao da se “Atlas banka desila u decembru 2018”.
To je međutim netačno jer je Centralna banka stečaj u Atlasmont uvela tek četiri mjeseca kasnije, ali niko do sada od nadležnih organa nije pokazao inicijativu da sasluša Kusovca zbog ove njegove izjave koja indirektno potvrđuje da je on krajem 2018. svjesno opštinskim novcem pomagao “držanje u životu” banke tada DPS-u još bliskog kontroverznog tajkuna i da je zbog toga Kusovac Tivtu pričinio štetu od 1,9 miliona eura.
Tri osobe uhapšene su zbog sumnje da su zapalili vozilo marke „Nissan Pathfinder“, vlasnika S.V. iz Kotora, saopšteno je iz Uprave policije.
Vozilo S.V. zapaljeno je 20. maja je oko jedan sat poslije ponoći.
“Policija je kriminalističkom obradom došla do sumnje da je I.P. (44) po prethodno utvrđenom planu angažovao dva lica iz Budve J.Š. (42) i N.Ć. (30) da za novčanu nadoknadu podmetnu požar na pomenutom vozilu”, navodi se u saopštenju policije.
Kasko se sumnja J.Š. i N.Ć. polili zapaljivom tečnošću i zapalili vozilo koje je bilo parkirano u kotorskom naselju Kavač.
“Zbog sumnje da su izvršili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti J.Š., N.Ć. i I.P. su lišeni slobode i uz krivičnu prijavu privedeni nadležnom tužiocu”, navodi se u saopštenju.
Dok je organizacija velikih događaja još uvijek neizvjesna, akcija “Svaka limenka se računa” ohrabruje ljude da recikliraju kod kuće u okviru reciklažnog izazova koji se proširio Evropom.
Nakon pokretanja u Španiji, inicijativa “Svaka limenka se računa” lansira viralni reciklažni izazov širom Evrope, kojim ukazuje na važnost reciklaže u ovim vremenima. Reciklažni izazov namijenjen je svima, a u Crnoj Gori počinje u petak.
“Uzbuđeni smo što je reciklažni izazov zaista angažovao i nadahnuo ljude. Ne samo da želimo da nastavimo da širimo svoju poruku o važnosti recikliranja, već želimo da se zahvalimo svim radnicima koji se bave sakupljanjem otpada koji su pokazali koliko su važni za sve nas. Vjerujemo da će ovo stečeno iskustvo pomoći potrošačima da shvate vrijednost obnovljivih ambalažnih materijala, kao što je aluminijum”, izjavio je Nemanja Komatović ispred Recan fondacije.
Ovim izazovom, inicijativa „Svaka limenka se računa” poziva ljude da snime sebe mobilnim telefonom, dok na najkreativniji mogući način odlažu aluminijumske limenke u kante za reciklažu. Reciklažni izazov omogućava ljudima da na kreativan način pokažu svoj inovativni duh i pokažu svoj doprinos ka stvaranju zdravije okoline, kroz reciklažu limenki. Sve ovo je dio kampanje ReSTART koja podstiče ljude da promijene svoje navike usljed pandemije COVID-19.
“Svaka limenka se računa” je inicijativa u 19 evropskih zemalja koja ima za cilj širenje svijesti o recikliranju i prednostima koje aluminijum ima kao ambalažni materijal, a koji se može neograničeno reciklirati. Iako su muzički festivali, sportski događaji i drugi veliki skupovi i dalje nedostupni, na ovaj način se promoviše reciklaža u privatnoj atmosferi, kod kuće, kroz glavne kanale komunikacije.
Kako ljudi širom svijeta imaju veću svijest o otpadu koji stvaraju, sada je pravo vrijeme da se širi svijest o benefitima obnovljive ambalaže. Inicijativa “Svaka limenka se računa” sada čini svoj prvi korak u okviru ReSTART kampanje sa ciljem da stvori zdraviji, čistiji, pametniji svijet: obnovljivi svijet. To je prilika da ponovo pronađemo sebe, kako bismo svijet učinili boljim mjestom. Ne propustimo je!
Pokrenuta 2009. godine u Velikoj Britaniji, inicijativa “Svaka limenka se računa” smatra se vodećim programom za promociju recikliranja ambalaže pića širom Evrope. Cilj inicijative je da inspiriše sve kako bi napravili razliku reciklirajući svoje limenke pića kada su izvan kuće. To može biti u kancelarijama ili bilo gdje kad ste u pokretu, u parkovima, na muzičkim festivalima, sportskim događajima, školama i univerzitetima. Danas je ova inicijativa prisutna u 19 zemalja.
Očekivani prihod od žičare od Kotora do Lovćena tokom prve godine rada biće od 3,2 do 4,2 miliona eura, što zavisi od broja putnika koji bi se odlučili na ovu turističku ponudu, stoji u novom Koncesionom aktu.
Prema dokumentu, žičara bi trebalo da počne sa radom već sljedeće godine.
“Tokom perioda 2021-2030, to može proizvesti neto dobit od 102 miliona eura,” navodi se u analizi opravdanosti koja je bila na sjednici Vlade.
Nakon što je tender proglašen neuspjelim, jer nije pristigla nijedna ponuda, prema sugestiji Vlade, pristupilo se izmjeni akta, pa granice koncesionog područja osim lokaliteta za izgradnju terminala Kuk sada obuhvataju i prostor potreban za smještanje pratećih sadržaja (parkinga, restorana i sl).
Sistem žičare bio bi od Duba u Opštini Kotor do lokaliteta Kuk na Lovćenu, na teritoriji Cetinja.
Dionica dužine oko 3,6 kilometara, zajedno sa površinama neophodnim za izgradnju terminala Dub i Kuk sa pratećim sadržajima, predstavlja koncesiono područje.
Terminal Dub se nalazi 200 metara od puta Budva – Tivat i 500 metara od aerodroma Tivat.
Lokacija terminala Kuk nalazi se na 1.350 metara nadmorske visine a ova trasa dalje vodi do Ivanovih Korita, u blizini Mauzoleja Petra II Petrovića Njegoša, a onda se na kraju spušta do Prijestonice.
Žičara – foto Vlada CG
Ruta žičare je definisana nakon analize sprovedene kroz dvije Studije izvodljivosti i ažuriranu Studiju radjenu 2015. godine, kao i nakon dva neuspjela tendera sprovedena za cjelokupnu trasu dužine 15 kilometara od Kotora do Cetinja.
Propisao je da minimalni iznos koncesione naknade iznosi 15 odsto od ostvarenog profita na godišnjem nivou, a minimalno investiciono ulaganje u žičaru i prateće sadržaje 18 miliona eura.
Crna Gora je u 2019. godini imala oko 2,6 miliona turista, pri čemu je u Luku Kotor uplovilo 462 kruzera sa malo više od 615.000 putnika.
Ukupan broj jahti u Luci Kotor za ovaj period iznosio je gotovo 4.000, sa registrovanih oko 22.500 putnika.
Iz Vlade napominju da je na području Budve prošle godine registrovano gotovo 920.000, a Tivta malo više od 160.000 turista.
Dodatno, dubrovačko područje je imalo oko dva miliona turista, od čega je, navodi se u dokumentu, oko 250.000 posjetilo Kotor.
“Ovaj podatak jasno ukazuje na činjenicu da razvoj Projekta predstavlja jedinstvenu priliku za dalji razvoj turizma u Crnoj Gori,” ističe se u dokumentu.
Na osnovu procjena Svjetskog savjeta za putovanja i turizam, prosječna dnevna potrošnja putnika na prekookeanskim brodovima treba da se poveća za 40 odsto, tj. sa 93 na 130 eura po danu ako koriste žičaru.
Prema dokumentu o kojem se raspravljalo na Vladi, karta za domaće bila bi 15 eura a 20 eura za strane turiste.
Prema prvom scenariju, za sedam mjeseci bi se žičarom vozilo između 170.300 i 222.600 putnika, što bi donijelo između 3,2 i 4,2 miliona eura.
Prema decembarskom dokumentu, parking, prodavnice i ostalo nisu uzeti u obzir u ovoj kalkulaciji, ali mogu doprinijeti sa dva do pet procenata od ukupnog prihoda od karata.
“Dodatni prihodi se mogu ostvarivati na više načina. Obično, sadržaji koji su u direktnoj vezi sa žičarom (u ovom slučaju restorani i nove prodavnice na stanicama) će plaćati godišnju naknadu koncesionaru, koja može biti formirana na osnovu procenta od ukupnog prihoda, ili u vidu fiksne mjesečne naknade,” navodi se u dokumentu.
Na Cetinje 1,5 miliona eura od žičare, ali se moraju razviti usluge
Date tabele pokazuju da čak i Cetinje, ne uključujući teritoriju Nacionalnog parka Lovćen, može privući 1,5 miliona eura u dodatnim troškovima turista već tokom prve godine rada žičare, što bi, ističu u dokumentu, bilo isključivo posljedica realizacije projekta žičare i povezanih investicija.
Ovaj iznos se povećava do 2,4 miliona eura u istoj godini za NP Lovćen.
“Tokom prvih 10 godina perioda rada žičare to će rezultirati u NPV (neto sadašnja vrijednost) potencijalnih dodatnih troškova napravljenih od strane turista na Cetinju između 23 i 42 miliona eura i između 45 miliona i 84 miliona eura u NP Lovćen,” navodi se u dokumentu.
Međutim, u dijelu koji se tiče slabosti ovog projekta navodi se da turistički objekti na Cetinju i NP Lovćen “trenutno nisu dovoljno razvijeni da bi ispunili očekivanja stranih turista i nisu adekvatni da bi izašli u susret povećanom broju posjetilaca”.
Sporazum između Crne Gore i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu Frontex o saradnji u upravljanju granicama i borbi protiv ilegalnih migracija, stupiće na snagu 1. jula, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Kako su kazali iz tog resora, Savjet Evropske unije danas je usvojio odluku o zaključivanju sporazuma između Crne Gore i Fronteksa.
Kako navode u Briselu, jačanje saradnje omogućiće da se suzbiju ilegalne migracije i da se ojača bezbjednost na vanjskim granicama EU.
Kako navode u Savjetu, ovi sporazumi omogućiće Fronteksu da pomaže Crnoj Gori u upravljanju vanjskim granicama, sprovođenju zajedničkih operacija i raspoređivnju timova u djelovima zemlje koji se graniče sa EU.
Te aktivnosti, pojašanjvaju u Briselu, odnose se na suzbijanje ilegalnih migracija, posebno naglih promjena migracijskih tokova i prekograničnog kriminala i mogu uključivati pružanje povećane tehničke i operativne pomoći na granici.
“Budva i ovoga ljeta sa puno ljubavi i uz tradicionalnu dobrodošlicu želi da dočeka goste iz regiona, upravo one koji su nam mnogo više od gostiju i koji su našu predivnu obalu zavoljeli prethodnih godina i decenija. Goste koji nas dobro poznaju i koje mi dobro poznajemo. Sve one koji zajedno sa nama dočekuju nove godine, vesele se karnevalima i maskenbalima, sa kojima zajedno obilježavamo slave, proslavljamo praznike, mi kod njih ili oni kod nas… Naše prijatelje iz regiona ne treba da podsjećamo da smo tu i ne treba da dokazujemo svoje emocije, jer je naša ljubav i posvećenost preživjela sve izazove.“ – istakla je Maja Liješević, direktorka Turističke organizacije opštine Budva promovišući kampanju: „Budva, ljubav koja traje“.
Kampanja TO Budva je i ove godine sa posebnom pažnjom osmišljene za tržište regiona, posebno za najbliže susjede: Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju, Hrvatsku, koje u ukupnom broju ostvarenih noćenja čine oko 35%.
Prema riječima direktorke TO Budva, najznačajnije ljetnje turističke destinacije u Crnoj Gori, period pred nama će biti pun novih izazova sa kojima se do sada nismo suočavali. Cjelokupna turistička privreda Budve, nadležna preduzeća i lokalne službe, majske dane koriste za ponovno otvaranje svojih ugostiteljskih objekata, plažnih barova, uređenje kupališta, terasa…
“Hotelijeri, posebno oni visoke kategorije, kao i jedan dio restoratera još su u fazi pripreme za otvaranje svojih objekata, jer granice praktično još uvijek nijesu otvorene, zatim epidemiološka situacija izmedju ostalog u Rusiji i bivšim državama SSSR-a je još uvijek ozbiljna, a ova tržišta su pored zapadnih izuzetno važna ovom vidu smještaja. Sa druge strane, privatni izdavaoci koji učestvuju sa preko 65% u ostvarenim noćenjima, zakupci javnih kupališta i najveći dio ugostitelja većinom se oslanjaju na tržište regiona i u njihovo ime mi i promovišemo sve divne potencijale kojima Budva obiluje. Kampanju ćemo sprovoditi u svim zemljama okruženja, svim kanalima komunikacije, a cilj je da se, zahvaljujući porukama koje šaljemo, srdačnošću i gostoprimljivošću, ali i kvalitetom proizvoda koji podižemo na viši nivo ovog ljeta uz pojačanu zdravstvenu sigurnost i stabilnom cjenovnom politikom, naš gost osjeti u Budvi “kao domaći”, što i jeste!” – poručuje direktorka TO Budva.
Maja Liješević – direktorica TO Budva
U Turističkoj organizaciji opštine Budva, imajući u vidu značaj regiona, očekuju da se uz stabilizaciju zdravstvene situacije u najskorijem mogućem roku uspostave i dogovore svi drugi protokoli a najprije između međudržavnih zdravstvenih institucija kako bi se otvorile granice sa svim susjednim državama pa i zemljama šireg regiona, što će, sigurni su, dovesti do ponovnih susreta i ljetovanja o kojima će se dugo govoriti sa osmjehom.
New York, Pariz, Šangaj, Dubai, Kuala Lumpur te trinaest ostalih ništa manje atraktivnih lokacija po cijelom Svijetu, a sada i Split povezuje jedna stvar. Odličan kalitetan sadržaj – Muzej Iluzija.
Stalno pričamo o važnosti kvalitetnog, autentičnog i drugačijeg sadržaja u našim turističkim destinacijama, a upravo za jednim odličnim kvalitetnim sadržajem bogatiji je grad Split. Naime, na adresi Andrija Kačića Miošića 2, svoja vrata otvorio Muzej iluzija.
Tako će Splićani i svi njihovi gosti svjedočiti carstvu iluzija, neobičnih soba, vortex tunela, zanimljivih holograma, te ostalih eksponata koji se većinom proizvode u Hrvatskoj, na što smo izuzetno ponosni.
Obožavatelji svog lika i djela uživat će u stolu klonova gdje sjedite sa samim sobom i još petoricom vaših klonova. Moireovi uzorci omogućit će vam doživljaj stvaranja beskonačnog broja iluzija, dok će se varljivo prstenje i varljivi štap vješto poigrati s vašim osjećajem za prostor. Dvosmisleni cilindar naučit će vas da izravni pogledi na objekte i njihovi odrazi u ogledalu stvaraju različita tumačenja njihovih oblika. Iza svake iluzije krije se znanost što će budućim posjetiteljima vješto prenijeti muzejski vodiči i iluzionisti pri svakom obilasku.
Muzej iluzija Split
“Iskreni smiješak, pomoć posjetiteljima sa svim važnim informacijama, tj. briga o krajnjem korisniku samo su neki od razloga što se većina naših posjetitelja vraća i po više puta. To je činjenica koju smatramo najvećim pokazateljem našeg uspjeha, možda i više od nevjerojatnog broja franšiza otvorenih po cijelome Svijetu.
Posljednjih nekoliko godina Split je nosioc perjanice hrvatskog turizma, svojevrsni glavni grad hrvatske obale. Vedar duh njegovih stanovnika čini ga savršenim domaćinom. Muzej iluzija samo će dodatno upotpuniti njegovu ionako izdašnu kulturnu i zabavnu ponudu ne samo stanovnicima Splita i okolice već i svim njegovim gostima” ističu iz Muzeja iluzija.
Muzej iluzija opremljen je i pametnom igraonicom koja se temelji na Dilemma games didaktičkom programu, odobrenom od strane Ministarstva obrazovanja i znanosti.
Odlična turistička priča te kvalitetni zabavni i turistički sadržaj Muzej Iluzije, dokaz je kako poslovni model privatnih muzeja može funkcionirati. Dapače, funkcionira odlično, čak i van naših granica kroz model franšize te je tako posato naš izvozni turistički proizvod.
U Italiji, jednoj od zemalja koje su bile najteže pogođene pandemijom koronavirusa, 18. maja značajno su ublažene mjere, ali ljudi u zemlji i dalje pokušavaju vratiti život u normalu i prilagoditi se novim okolnostima.
Stanovnici i vlasnici trgovina u Rimu ističu kako će sigurno trebati dosta vremena da se naviknu na nove uslove života nakon ublažavanja mjera.
Michele Spano, frizer koji je 18. maja ponovo primio prve mušterije, u razgovoru za AA kazao je da je najteži period iza njih, dodajući da je sada najvažnije da svi poštuju zdravstvene preporuke nakon ublažavanja određenih mjera.
“Za svakog našeg gosta primjenjujemo poseban postupak dezinfekcije. Za sve mušterije koristimo pregače za jednokratnu upotrebu. Sve je za jednokratnu upotrebu, od ručnika do ogrtača. Poštujemo sve protokole. Primamo jednu po jednu mušteriju”, kazao je ovaj Italijan.
Dodaje kako imaju mnogo posla ovih dana jer ljudi tokom trajanja karantina nisu mogli odlaziti frizeru, napominjući da su mu svi termini ove sedmice već popunjeni.
“Suočili smo se zaista s velikim poteškoćama, ali trebamo biti optimistični. Prije ili kasnije, zemlja će opet krenuti naprijed, iako će možda za to trebati mnogo vremena. Mislim da će trebati najmanje godinu dana da se vratimo u normalan život, ako se ne bi opet nešto desilo”, kazao je Spano.
Stefano Garbini, vlasnik restorana u blizini bazilike Panteon, istakao je da su počeli primati prve goste, pritom se pridržavajući svih propisa, dodajući da su, ipak, morali smanjiti kapacitet gostiju.
“Nakon 75 dana konačno smo uspjeli ponovo otvoriti restoran uz mnogo nekakvih poteškoća i izazova. Pratimo brojne mjere kao što su postavljanje zidova od pleksiglasa, održavanje distance od jednog metra između stolova, učestalo čišćenje i dezinfekcija prostorija. Sada očekujemo dolazak gostiju kako bi nas podržali i kako bi mogli krenuti dalje. Bez turizma bi zaista bilo teško. Zato očekujemo da se ponovo krene s turizmom i sa letovima”, kazao je Garbini.
Napomenuo je da od vlasti do sada nisu dobili nikakvu finansijsku podršku, iako se prethodnih dana mnogo pisalo i govorilo o raznim obećanjima.
“Ne bi ipak trebalo svu krivicu prebaciti na vladu, ali činjenica je da bi se moglo puno bolje upravljati. Znamo da postoje sredstva i nadamo se da će stići i do nas. Neće nam to baš mnogo pomoći da prodišemo, ali barem ćemo moći raditi do septembra, kada sve počinje iznova”, dodao je.
Istakao je da su, prema pravilima nadležnih, morali napraviti veći razmak između stolova.
“Ove razmake od pleksiglasa smo sami napravili jer ga nigdje nismo mogli naći. Udaljenost između stolova je jedan metar. Ovim sistemom izgubili smo oko deset stolova. Imali smo mjesta za 28 osoba, a sada je upola manje”, kazao je Garbini.
Monica i Davide, par koji je nakon dva mjeseca provedenih u karantinu, ponovo posjetio Garbinijev restoran, istakli su da je ovo nova situacija za sve ljude i da će trebati vremena za privikavanje na novi život.
“Na ovo se trebamo naviknuti i uvažavati pravila. Pravila se možda razlikuju ovisno o restoranu, prodavaonici, tržnici, ali ih trebamo poštovati. Važno je nositi masku i koristiti dezinfekcijski gel za ruke”, kazali su.
Par Alessio i Martina istakli su da stanuju na periferiji Rima te da su došli u grad kako bi ga posjetili dok nema mnogo turista.
“Žao nam je trgovaca jer ima malo ljudi, ali na ovaj način život je dosta mirniji i sve se odvija dosta sporije. Imali smo priliku da obiđemo mnoga mjesta i da razgledamo grad. Ustvari, ovo sada izgleda kao neko normalno stanje”, smatra ovo dvoje Italijana.
U Grblju na prostoru od 10 km2 postoje tri aktivna kamenoloma, sa namjerama vlasti da se taj broj poveća. Negativne posljedice svi osjećamo, a svaki turista koji sleti na tivatski aerodrom prvo se iz vazduha susretne sa iskopima kamenoloma. Elaborat o zaštiti životne sredine se djelimično poštuje, a sistem za zaprašivanje nije postavljen. Postupci o dodjeli koncesija nijesu dovoljno transparentni, posebno javne rasprave, saopšteno je iz OO Crnogorske Kotor.
Oni poručuju da Kotor nije samo Stari grad.
“Svima koji žive na ovom području smanjena je mogućnost za bavljenje turizmom, kao jednom od najvažnijih uslužnih djelatnosti u Crnoj Gori, upitna je i poljoprivreda i kvalitet proizvoda sa ovog područja. Mišljenja smo da će otvaranjem novih kamenoloma direktno biti ugrožena grbaljska sela Dub, Pelinovo, Šišići, Nalježići , Bratešići i drugi.
Mi u Crnogorskoj nemamo ništa protiv ujednačenog i održivog privrednog razvoja kotorske opštine, ali povećavati broj kamenoloma u ovom predjelu ne čini se ispravnim i zdravim za žitelje ovog dijela Kotora. Podsjećamo da je Kotor još uvijek grad pod zaštitom Unesco i da je Crna Gora u procesu pregovora sa EU u obavezi da postuje sve smjernice koje se tiču održivog razvoja i zaštite životne sredine.
Apelujemo na lokalnu i državnu vlast da sa posebnom pažnjom tretira ovo pitanje i da se ne dozvoli povećanje broja kamenoloma na ovom području, osim negativnog uticaja na sve nas potencijalno se mogu obezbijediti uslovi za stvaranje profita licima koja udaraju u temelje savremene države Crne Gore” – kaže se u saopštenju OO Crnogorske Kotor koje potpisuje Dejan Ivović.
