Đulija Pelingu i Fatima Buzuku oduševile nastupom u Kotoru

0
Đulija Pelingu i Fatima Buzuku oduševile nastupom u Kotoru
Profesorke i učenik , naklon

Pored izvedbe pjesme “Još ne sviće rujna zora” za koju je aranžman uradio Isljam Adžemović iz Ulcinja, poseban gušt za publiku bile su narodne albanske pjesme- “Dy pritjet” i  “Marđelo”.

Melodičnim glasom široke lepeze boja i visina kojima ubjedljivo izražava dubinu emocija, operska solistkinja, sopran Đulija Pelingu je u klavirskoj saradnji sa Fatimom Buzuku osvojila simpatije publike u Crkvi Sv. Duha u Kotoru, gdje su ove dvije umjetnice iz Ulcinja nastupile u srijedu, 26. novembra. Koncert je organizovan na inicijativu Mihajla Lazarevića, direktora Muzičke škole “Vida Matjan”, koji je, oduševljen video zapisom sa Festivala “Nacionalni skup gudačkih orkestara“u Elbasanu u Albaniji, gdje je Đulija dobila Nagradu za “Najbolji vokal festivala“ u 2018.godini, pozvao dvije gracije da budu gošće kotorske Muzičke škole.

 Bila je ovo divna prilika da ljubitelji operske pjesme uživaju u muzici romantizma – pored poznatih arija  iz opere “La boheme” Đ. Pućinija, “Mjesečevea pjesme” iz “Rusalke” A. Dvoržaka, Arije iz operete “Vesela udovica F. Lehara, uživaju i u napolitanskom napjevu “Dicitencelo vuje” (R.Falvo), u “domaćim notama” pjesama ”Niz bašču” M. Prebande, “Još ne sviće rujna zora” za koju je aranžman napravio Isljam Adžemović iz Ulcinja, a poseban gušt i privilegija ovog programa bile su izvedbe dvije narodne albanske pjesme- “Dy pritjet”, arr. Z.Čoba i  “Marđelo”, arr. P. Jakova.

Instrumentalno osvježenje donio je nastup Vuka Đakonovića, mladog harmonikaša, učenika II razreda Srednje muzičke škole “Vida Matjan” u klasi Gorana Ševaljevića, koji se predstavio razigranim notama kompozicije “Moja mala nema mane” A. Pupovca. Vuk je bio još jedna poveznica škola u Ulcinju i Kotoru.

Publika

-Počastvovan sam pozivom  gospođe Fatime Buzuku, direktorice Osnovne muzičke i baletske škole u Ulcinju da učestvujem na njihovom koncertu, drago mi je da se sjećaju da sam bio njihov đak i da sam nastavio školovanje u Kotorskoj školi, gdje je velika većina njihovih đaka i nastavila. Kompozicija A. Pupovca je veoma brza, glavna tema je obična pjesma, a poslije se razgranava akordima u oktavama, u improvizaciji, u četvoroglasima, sve što je moglo da se iskoristi, Pupovac je iskoristio u obradi, a ja sam uživao dok sam je svirao, kaže mladi akordeonista.

Đulija Pelingu, predavač u Muzičkoj školi u Ulcinju, odsjek solo pjevanje, članica je “European Summer Music Academy“. Rođena je u Walenstadtu u Švajcarskoj, a osnovno i srednje obrazovanje je stekla u Ulcinju. Osnovne i master studije je završila na Univerzitetu za umjetnost u Tirani kod prof. Manjola Nallbani. Učesnica je brojnih koncerata u Crnoj Gori, Albaniji, Austriji, Turskoj, SAD-u, Kosovu, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji. Sarađuje sa istaknutim umjetnicima i dirigentima, među kojima je bio i Radovan Papović. Pored orkestara Opere i Baleta i RTV Albanije, uspješno je nastupala sa CSO, orkestrom iz Italije “Magna Grecia“, a bila je i dio predstave “Pobuna Mornara“ čija je premijera održana u Tivtu i na Cetinju.

-Često imam priliku da predstavim dio albanskog muzičkog naslijeđa naročito sa CEKUM-om (Centar za očuvanje i razvoj kulture), u okviru kojeg sam učestvovala u u brojnim programima, pjevala crnogorske i albanske narodne pjesme. Isto tako kroz solističke koncerte  nastojim da u program uvrstim po neku pjesmu iz te naše muzičke baštine. Ovo je moj sedmi solo koncert po Balkanu, u Londonu, Pragu, kaže Đulija za Boka News.

Fatima Buzuku je je bila učenica prve generacije Osnovne muzičke i baletske škole- Ulcinj – 1995. godine, a u junu ove godine ona je kao direktorka Škole organizovala bogat kulturni program, kojim je obilježen jubilej – 30 godina postojanja ove obrazovne ustanove.

 Koncerti i đaci povezuju škole

-Lijepo je nastupati u gradu koji ima dugu kulturnu tradiciju, čiji građani slušaju klasičnu muziku, grad koji nastoji da još više kultiviše publiku, za nas je to čast. Radujemo se dobroj saradnji sa kolegama u Kotoru, lijepo je kad se dobro slažemo. Imamo dosta đaka koji su završili u Ulcinju, pa nastavili obrazovanje u Srednjoj muzičkoj školi u Kotoru, a među njima je i Vuk Đakonović, koji je večeras uveličao naš koncert, kazala je Đulija Pelingu.

/M.D.P./

Katić: Đački prevoz za Tivat neće biti ukinut

0
Katić: Đački prevoz za Tivat neće biti ukinut
Blue Line

Opština Herceg Novi je, kao urgentnu mjeru, dogovorila nastavak đačke linije za Tivat do kraja polugodišta, a do tada će pronaći rješenje sa svim nadležnim ustanovama i institucijama da se prevoz nastavi u narednom periodu, istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

„Kao i u prethodnom periodu, Opština Herceg Novi neće dozvoliti ukidanje đačke autobuske linije za učenike iz Herceg Novog koji pohađaju popodnevnu smjenu u SMŠ „Mladost“ u Tivtu. Preuzećemo komunikaciju sa autoprevoznikom, Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, JP Morsko dobro i upravom SMŠ „Mladost“ kako bi se našlo rješenje za prevoz učenika. Sa Morskim dobrom ćemo razgovarati da đački autobus na ovoj relaciji bude oslobođen plaćanja trajektnog prevoza, kao što je bio slučaj tokom prethodne školske godine. Očekujem da podršku, kao i do sada, pruži nadležno ministarstvo jer nam je svima isti cilj – da djeca neometano nastave obrazovni proces. Naglašavam da smo za sada, kao urgentnu mjeru, dogovorili da se prevoz ne prekida do kraja polugodišta, dakle neće biti obustavljen 1. decembra kako je preneseno u medijima“, istakao je Katić.

ANIMA 29. novembar – Dana braniteljki ljudskih prava

0
ANIMA 29. novembar – Dana braniteljki ljudskih prava
ANIMA – foto M.D.P.

Povodom 29. novembra, Dana braniteljki ljudskih prava i ključnog antifašističkog datuma u našem regionu (29. novembar u SFRJ obilježavao je godišnjicu Drugog zasjedanja AVNOJ-a, kada je u Jajcu donesena odluka o federalnom ustrojstvu države), podsjećamo na činjenicu da su ženska ljudska prava neraskidivo povezana sa antifašističkim vrijednostima – vrijednostima otpora, solidarnosti i odbrane ljudskog dostojanstva.

Danas, u Crnoj Gori, svjedočimo prisustvu kleronacionalističkih politika, revizionizma, normalizacije fašistoidnih narativa i kapitalističke eksploatacije, što direktno ugrožava temelje ljudskih prava. Uprkos sužavanju demokratskog prostora, osjećamo odgovornost da pojačamo otpor nasilju koje se svakodnevno obrušava na egzistenciju žena, sistemskom nasilju koje je još uvijek ukorijenjeno u odnosima među polovima, u emocionalnim odnosima, u porodičnom životu, u nejednakosti plata, u eksploataciji ženskog rada, u izostanku adekvatnog i pravednog odgovora pravosuđa, pa sve do ekstremnog porasta femicida. Umjesto podrške organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, ženskih prava i demokratije, prednost sve češće dobijaju tehnički, kratkoročni i projektno-operativni modeli koji zanemaruju suštinsku misiju civilnog društva: kritički nadzor nad vlašću, vladavini prava, ravnopravnosti i socijalnoj pravdi.

U okviru kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, organizujemo diskusioni kružok „Kud plovi ovaj brod?“ (29. 11. 2025, Kuća slobodne misli), gdje otvaramo prostor za razgovor o regresivnim politikama, ugroženom integritetu civilnog društva, i poziciji braniteljki ljudskih i ženskih prava u Crnoj Gori.

Pozivamo institucije da preuzmu odgovornost za haos koji proizvode, prepoznaju rizike radikalizacije i regresije, te obezbijede stabilne uslove u kojima će glasovi žena nastaviti da brane demokratske i antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora.

/ANIMA/

U Dubrovniku prikupljeno 30 metara kubnih smeća koje je more donijelo iz Albanije

0
U Dubrovniku prikupljeno 30 metara kubnih smeća koje je more donijelo iz Albanije
Otpad u Dubrovniku – foto Hina

Direktorica komunalne tvrtke Čistoća Dubrovnik Mihaela Mikulandra rekla je danas Hini kako je u starom gradskom Portu te u susjednom Posatu od jučer prikupljeno ukupno 30-ak metara kubnih plastike i drva koje je more nanijelo uslijed jakog juga iz Albanije, a čišćenje se nastavlja.

“Iz Porta je skupljeno oko 20 metara kubnih plastike i biljnog otpada, a s područja Posata još desetak metara kubnih plastike i biljnog otpada, konkretno drva. Posat je potpuno očišćen, a u Portu ima još posla. Bit će i to završeno danas ili sutra”, izvijestila je Mikulandra.

Poznato porijeklo otpada

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u srijedu je istaknuo kako su poznate točne lokacije u Albaniji s kojih more povlači otpad koji na kraju završi na hrvatskoj obali.

“Ministarstvo vanjskih poslova već duže vremena aktivno razgovara s albanskom stranom jer znamo otkud smeće stiže. Nadam se da će ministarstvo uspjeti pa i financijski pomoći Albaniji kako bi se smeće zaustavilo na izvorištu. To nije interes samo Hrvatske, već i Italije i Crne Gore. Sad trpimo financijsku štetu”, rekao je dubrovački gradonačelnik Franković.

Dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo upozorio je da se isti problem događa u svim uvalama okrenutim prema jugoistoku, od Konavala do Lastova.

Razgovor sa umjetnicom Vildanom Killian

0
Razgovor sa umjetnicom Vildanom Killian
ARTRO galerija u Luštica Bay-u

ARTRO galerija organizuje razgovor sa umjetnicom Vildanom Killian u nedjelju 30. novembra u 15 časova u Luštica Bay-u.

Kroz razgovor sa Vildanom Killian, posjetioci će otkriti ideje, inspiracije i priče iza njenog stvaralaštva i upoznati se sa načinom na koji umjetnica povezuje tradiciju i savremene forme kroz izložbu „Naša soba“. Ovo je njena prva samostalna izložba u Crnoj Gori nakon završenog master programa na King’s Foundation School of Traditional Arts u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je bila jedna od deset izabranih studenata iz cijelog svijeta.

Ono što je izuzetno i rijetko jeste da je ona ovladala ovim zanatskim vještinama i kreirala filigran, vez, tradicionalnu pozlatu i toliko toga još. Obim i rafiniranost rada svjedoče ne samo njenoj tehničkoj genijalnosti, već i duhovnoj iskrenosti. Kroz apsorpciju ezoteričnog i vještine lokalnog zanata, Killian je stvorila nešto daleko iznad lične ekspresije Sveti prostor, našu sobu, gdje crnogorski simboli imaju univerzalni odjek. Ovo nije samo omaž njenoj domovini, već otkriće velikog stvaralaštva.”, ističe Vildanina mentorka Amber Khokhar.

Umjetnički rad Vildane Kilian reinterpretira simbole iz crnogorske, jadranske i mediteranske tradicije. Motiv čempresa, perunike, ptica, nara i zmije kao čuvarice doma povezan je sa tradicijama drugih kultura, od Iraka do Balkana. Na taj način umjetnica stvara multikulturalni dijalog kroz materiju i formu i potvrđuje da umjetnost prevazilazi granice jezika, prostora i vremena.

Kroz rezbareno drvo, filigran, geometriju i simboliku, umjetnica oblikuje prostor koji govori o jedinstvu u različitosti, o ravnoteži između duhovnog i materijalnog i o ženskoj snazi i stvaralaštvu. Inspiraciju pronalazi u eseju Virginije Woolf „A Room of One’s Own“.

Izložba Vildane Kilian će biti postavljena u galeriji ARTRO na proomenadi Marina Village-u u Luštica Bay-u, do nedelje,7. decembra.

Kremasti kolač od naranče 

0
Kremasti kolač od naranče 
Kremasti-kolac-od-narance

Za kremasti kolač od naranče napravite prhki biskvit s kremom od naranče i glazurom od bijele čokolade.

Sastojci za biskvit:
  • 200 g zobenog brašna
  • 100 g mljevenih badema
  • 50 g šećera kokosovog cvijeta
  • 100 g maslaca
  • 1 žumanjak
  • 1 jušna žlica hladne vode.
Sastojci za kremu od naranče:
  • 500 ml narančinog cijeđenog soka
  • 2 jušne žlice naribane korice eko naranče
  • 80 g meda
  • 3 žumanjka
  • 100 g krem sira
  • 2 jušne žlice gustina.
Sastojci za glazuru:
  • 100 g bijele čokolade
  • 2 jušne žlice vrhnja za kuhanje.
Priprema
  1. U zdjeli najprije pomiješajte zobeno brašno i mljevene bademe i šećer, a potom dodajte hladni maslac i izradite tijesto prhke teksture.
  2. Dodajte žumanjak i vodu te oblikujte tijesto u glatku kuglu. Zamotajte ga u prozirnu foliju i ostavite ga da se hladi u hladnjaku oko pola sata.
  3. Zagrijte pećnicu na 180 °C.
  4. Kalup promjera oko 22 cm obložite papirom za pečenje te utisnite ohlađeno tijesto i pecite do 12 minuta, dok ne pozlati.
  5. Potom pripremite kremu tako da u lončiću zagrijete sok i koricu naranče s medom.
  6. U zdjeli pomiješajte žumanjak i gustin i pomalo dodajte sok od naranče pazeći da se ne naprave grudice.
  7. Vratite sve u lončić i kuhajte na laganoj vatri oko tri minute.
  8. Maknite smjesu s vatre te umiješajte krem sir.
  9. Izlijte kremu na ohlađeni biskvit i ostavite kolač u hladnjaku barem dva sata.
  10. Kad se kolač ohladio, pripremite glazuru tako da otopite bijelu čokoladu s vrhnjem i prelijte preko kolača.
  11. Ponovno vratite kolač na pola sata u hladnjak.

Beograd upoznao zimsku čaroliju Tivta: Predstavljen bogat praznični program

0
Beograd upoznao zimsku čaroliju Tivta: Predstavljen bogat praznični program
Nina Lakičević direktorica TO Tivat

Turistička organizacija Tivat predstavila je u Beogradu, zajedno sa NTOCG i drugim lokalnim organizacijama, svoju zimsku i novogodišnju ponudu, potvrđujući još jednom poziciju Tivta kao jedne od najprivlačnijih cjelogodišnjih destinacija na crnogorskom primorju.

Uz činjenicu da je Srbija jedno od ključnih tržišta za Tivat, interesovanje beogradske publike dodatno je potvrdilo da ovaj grad ostaje omiljeni izbor posjetilaca kako tokom ljeta, tako i sve više tokom zime i prazničnih dana.

Direktorica Turističke organizacije Tivat, Nina Lakičević naglasila je da Tivat svoju prepoznatljivost ne gradi samo na luksuznim sadržajima i modernim turističkim standardima već i na emociji grada koju posjetilac osjeti na svakom koraku.

„Tivat je destinacija koja živi 365 dana u godini. Gostima iz Srbije uvijek želimo da pružimo najbolje od našeg grada – od koncerata najvećih regionalnih zvijezda i autentičnog prazničnog duha, do one posebne mediteranske energije koja se osjeća čak i u decembru, dok šetate rivom i udišete miris mora. Zato smo i ove godine pripremili program koji ne nudi samo zabavu, već i pravi doživljaj Tivta, njegovog stila, ritma i šarma“, poručila je Lakičević.

Tivat već godinama unazad prednjači kao jedna od najposjećenijih novogodišnjih destinacija u Crnoj Gori, a ove godine donosi najduži praznični program do sada – od 12. decembra do 13. januara. Centralni događaji biće održani na gradskoj rivi Pine, gdje se očekuje nekoliko hiljada posjetilaca tokom ključnih novogodišnjih dana.

  • 12.12. – Adi Šoše
  • 30.12. – Saša Matić
  • 31.12. – Lepa Brena
  • 01.01. – Jelena Rozga
  • 02.01. – Toni Cetinski i Mirza Selimović
  • 06.01. – Jovana Pajić
  • 13.01. – Nataša Bekvalac

Uz vrhunske nastupe regionalnih zvijeda, ali i lokalnih bendova, posjetioci će moći da uživaju i u novogodišnjim kućicama na rivi Pine, koje će nuditi vrhunske lokalne ukuse, tradicionalna jela i specijalitete modernog mediteranskog kulinarstva.

„Tivat je danas moderan, živ, otvoren grad – destinacija u kojoj se spajaju glamur i tradicija, prirodna ljepota i savremeni sadržaji. Naš cilj je da posjetioci iz Srbije osjete to jedinstveno iskustvo, da uživaju u toplini primorskog ambijenta, šetnji uz more, dobroj muzici i vrhunskoj gastronomiji. Vjerujemo da će mnogi poželjeti da nam se ponovo vrate i to već na ljeto“, zaključila je Lakičević koja je tokom boravka u Srbiji kroz više medijskih nastupa promovisala kompletnu turističku ponudu grada.

Napad ajkule u Australiji: Žena stradala, muškarac teško povrijeđen

0
Napad ajkule u Australiji: Žena stradala, muškarac teško povrijeđen
ajkula – foto /www.nationalgeographic

Jedna žena je stradala, a muškarac je teško povrijeđen nakon što ih je napala ajkula dok su plivali na udaljenoj plaži u australijskoj državi Novi Južni Vels, piše BBC.

Policija je saopštila da je žena, za koju se vjeruje da je imala dvadesetak godina, preminula na licu mjesta, dok je muškarac, takođe u dvadesetim godinama, helikopterom prebačen u bolnicu u Njukaslu u kritičnom stanju.

Hitna pomoć je pozvana na plažu Kajlis, u nacionalnom parku Kraudi bej, oko 300 kilometara sjeverno od Sidneja, rano jutros po lokalnom vremenu, navela je policija.

Vlasti su pohvalile prolaznika koji je improvizovanim podvezom stegao muškarčevu nogu prije dolaska hitne pomoći, što mu je “potencijalno spasilo život”.

“Hrabrost koju su pokazali neki prolaznici u ovoj situaciji zaista je nevjerovatna. Izložiti se na takav način je herojski čin i očigledno nam je obezbijedilo vrijeme da stignemo do tog povrijeđenog muškarca”, rekao je superintendant Hitne pomoći Novog Južnog Velsa, Džoš Smajt, novinarima.

Ajkula koja je napala ženu i muškarca vjerovatno je bila “velika bik-ajkula”, saopštilo je Ministarstvo za primarnu industriju.

Bik-ajkule, koje mogu živjeti i u slatkoj i u slanoj vodi, “jedne su od ajkula koje mogu biti potencijalno opasne za ljude”, navodi Australijski muzej. Prema evidenciji Međunarodnog registra napada ajkula, one su treća najsmrtonosnija vrsta ajkula.

Plaža je sada zatvorena, a postavljaju se uređaji koji mamcima privlače ajkule kako bi bile obilježene i ponovo puštene u more.

Organizacija Surf Life Saving NSW saopštila je da će i obližnje plaže biti zatvorene 24 sata, dok će dronovi nadzirati područje.

“Ovo je strašna tragedija i izražavamo najdublje saučešće porodicama žene i muškarca. Za sada, molimo sve da se drže podalje od vode na plažama u blizini i da slijede uputstva spasilaca”, rekao je izvršni direktor “Surf Life Saving NSW”, Stiv Pirs.

Ovo je peti smrtni napad ajkule u Australiji ove godine. Prethodni se dogodio prije manje od tri mjeseca, kada je muškarac poginuo u rijetkom napadu ajkule na sjevernim plažama Sidneja.

Sve penzije biće uvećane od januara

0
Sve penzije biće uvećane od januara
Penzioneri – foto Pixabay

Svi penzioneri, kojima su u posljednje dvije godine bile zamrznute minimalne penzije na 450 eura, u narednoj godini će dobiti redovno povećanje kao i ostali korisnici penzijsko-invalidskog osiguranja, kazali su Danu iz Fonda PIO.

“Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja tokom godine usklađuju se tri puta i to 1. januara, 1. maja 1. septembra u skladu sa parametrima o rastu zarada i potrošačkih cijena u četvoromjesečnom periodu. Posljednjim izmjenama Zakona o PIO ova odredba se nije odnosila na korisnike najnižeg iznosa penzije, tj. najniža penzija iz člana 29. Zakona koja iznosi 450 eura nije se usklađivala u 2024. i 2025. godini. Međutim, kako je ova odredba vremenski ograničena, to znači da će se sva prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, počev od 1. januara 2026. godine usklađivati, u skladu sa članom 58. Zakona o PIO”, naveli su iz Fonda PIO, na čijem čelu je Vladimir Drobnjak.

Prema statističkim podacima, za septembar 2025. godine ostvareno je pravo na isplatu ukupno 131.824 korisnika. Od tog broja 128.425 su korisnici prava na penziju (starosna, invalidska, porodična), a 3.399 su korisnici ostalih prava (tuđa njega i pomoć, tjelesno oštećenje, naknada invalidima rada i dodatak na spomenicu).

“Prema podacima iz isplatne baze za septembar 2025. godine, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 450 eura je 48.244, dok je za isti mjesec isplaćeno 15.915 razlika do najnižeg iznosa penzije, tj. do iznosa 450 eura. Iz navedenog proizilazi da 54,54 odsto penzionera prima penziju u iznosu od 450 eura”, precizirali su iz Fonda.

Budžet Fonda PIO je u ovoj godini bio još zavisniji od Vlade u odnosu na 2024, iz razloga što je krajem prošle godine Vlada donijela odluku da umanji doprinose za dodatnih 10,5 odsto.

–”Preliminarni finansijski podaci za period januar-oktobar 2025. godine pokazuju da je Fond za navedeni period ostvario ukupne primitke u ukupnom iznosu od 664,29 miliona eura i veći su za 9,37 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, kada su iznosili 607,38 miliona eura”, ističu u Fondu PIO.

Prihodi od doprinosa za deset mjeseci ove godine, dodaju, iznose 281,7 miliona eura i manji su za oko 37,3 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 450,97 miliona eura.

“Opšti prihodi budžeta – tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 382,6 miliona eura, što je skoro 2,5 puta više od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 156,41 milion eura. Kumulativno posmatrano, za period januar-oktobar ove godine namjenski prihodi, tj. prihodi od doprinosa iznose 281,7 miliona eura, dok su opšti prihodi budžeta 382,6 miliona eura, što znači da nedostajuća sredstva, tj. deficit Fonda iznosi 382,6 miliona eura ili 57,6 odsto ukupnih izdataka. Naša procjena je da će se do kraja godine zadržati ovaj odnos”, naglasili su iz Fonda.

Deficit ostaje na istom nivou

Budžet Fonda PIO, koji je upućen Ministarstvu finansija, za 2026. godinu iznosi 853,64 miliona eura i veći je za 70 miliona eura.

“Projekcija deficita za 2026. godinu je na nivou deficita u 2025. godini”, kazali su iz Fonda.

Požar u Hong Kongu: Vatra progutala stambeni kompleks, 36 poginulih

0
Požar u Hong Kongu: Vatra progutala stambeni kompleks, 36 poginulih
Hong Kong, Foto: Tyrone Siu/Reuters

Najmanje 36 osoba, među njima i vatrogasac, poginulo je, više je ozlijeđenih i gotovo 300 nestalih u golemom požaru koji je zahvatio sedam nebodera stambenog kompleksa u Hong Kongu. S vatrom se bori više od 700 vatrogasaca.

Pala je noć, a vatrogasci sve vrijeme neumorno gase vatru. Uzrok požara još nije poznat, no vjeruje se da se brzo proširio zbog skela od bambusa postavljenih zbog obnove kompleksa.

Vatrogasna služba Hong Konga proglasila je uzbunu pete – najviše razine.

Zbog izrazito visokih temperatura, vatrogasci se ne mogu probiti do stanovnika zarobljenih na višim katovima zgrada. Opasnost prijeti i vani jer s nebodera padaju dijelovi.

– Požar se brzo širi na obližnje zgrade i primamo brojne pozive u pomoć. Također, padaju ruševine i skele, što predstavlja dodatnu opasnost za naše ljude na prvoj crti obrane. Osim toga, temperatura unutar tih zgrada vrlo je visoka, pa nam je prilično teško ući u njih i popeti se kako bismo proveli operacije gašenja i spašavanja, rekao je Derek Armstrong Chan, zamjenik ravnatelja vatrogasne službe Hong Konga.

Na vatrom zahvaćenom kompleksu provodili su se opsežni građevinski radovi, zbog čega su zgrade okružene skelama. Hong Kong je jedno od posljednjih mjesta na svijetu gdje se za njihovu izradu koristi lako zapaljivi bambus.

Vatrogasci su još u noćnim satima nastojali ugasiti požar, pri čemu se gusti crni dim dizao iz 31-katnih nebodera, a plamen je osvjetljavao noćno nebo. Stambeni kompleks Wang Fuk Court, gdje je požar izbio, čini 2000 stanova raspoređenih u osam blokova.

Vatrogasna postaja za Reuters je rekla da zasad ne zna koliko je ljudi još uvijek možda u zgradama.

Poginuo i vatrogasac

Jedan 71-godišnji stanovnik koji se preziva Wong rasplakao se govoreći da je njegova supruga zarobljena u jednoj od zgrada.

Među smrtno stradalima je i vatrogasac s prezimenom Ho, kazao je ravnatelj vatrogasne postaje.

Šezdesetšestogodišnji Harry Cheung, koji je više od 40 godina živio u jednom od blokova, rekao je da je čuo “veoma glasnu buku oko 14:15 te požar koji je buknuo u obližnjem bloku”.

– Odmah sam se vratio kako bih spakirao svoje stvari, rekao je.

– Ni ne znam kako se sada osjećam. Samo razmišljam o tome gdje ću noćas spavati jer se vjerojatno neću moći vratiti kući, dodao je.

Ljudi su se okupili na obližnjem nathodniku, gdje su u strahu promatrali i fotografirali dim koji se dizao iz zgrada od kojih su neke imale skele od bambusa, a korisnici na društvenim mrežama su objasnili da se te zgrade posljednjih godinu dana renoviraju.

300.000 ljudi u okrugu

Wang Fuk Court jedan je od mnogih stambenih kompleksa u Hong Kongu, koji je jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu.

U okrugu Tai Po, blizu granice s Kinom, stanuje oko 300.000 ljudi. Posjedovati dom dalek je san za mnoge u Hong Kongu, koji ima jedno od najskupljih tržišta nekretnina u svijetu, a cijene najma kreću se oko rekordnih razina. Kompleks spada u vladin program subvencioniranog stanovanja.Vatrogasna postaja je izvijestila da je u 14:51 primila izvješća o požaru u Wang Fuk Courtu. Do 18:22 uzbuna je podignuta na petu razinu, odnosno najvišu u gradu. Jaki vjetrovi su pomogli širenju plamena na sedam od osam blokova u kompleksu.

Hong Kong je jedno od posljednjih mjesta na svijetu gdje se bambus i dalje naširoko koristi za skele u graditeljstvu.

Vlada je zbog sigurnosnih razloga u ožujku počela postupno ukidati korištenje skela od bambusa. Najavila je da će se u 50 posto javnih građevinskih radova morati rabiti metalni okviri.

Hongkonško ministarstvo prometa je reklo da je zbog požara zatvorena cijela dionica ceste Tai Po, jedne od dviju glavnih prometnica Hong Konga, a da su autobusi preusmjereni.

Ovo je najveći požar u Hong Kongu u posljednja tri desetljeća.

Vatrogasci bi ga mogli gasiti cijelu noć, a strahuje se da će broj žrtava rasti.

Mnogi stanovnici evakuirani su, uključujući one iz obližnjih zgrada koje nisu dio stambenog kompleksa.