Kotor: Deveto izdanje triatlon trke Ocean Lava okupilo 450 takmičara iz 43 zemlje svijeta

0

Deveto izdanje triatlon trke Ocean Lava u organizaciji Multisport akademije Mayer danas je u Kotoru okupilo 450 takmičara iz 43 zemlje svijeta, te je tako još jednom potvrđen međunarodni karakter ove prestižne sportske manifestacije.

“I ove godine Ocean Lava je za još jednu malu stepenicu podigla sve unaprijed. Imamo takmičare iz Južnoafričke Republike, iz Azije, Južne i Sjeverne Amerike, naravno i iz Evrope. Dovoljno je da pogledamo listu pobjednika u muškim i ženskim konkurencijama, dolaze iz Holandije, Slovenije, Poljske, Češke. Ove godine imamo i rekordni broj crnogorskih takmičara. Vrijeme nas je poslužilo, mada često kažem da smo ga možda i zaslužili. Devetu godinu zaredom Kotor drugačije diše ovu nedjelju dana, ovi ljudi su potpuno novu energiju unijeli u ovaj grad,” poručio je organizator trke Igor Majer.

Majer napominje da ovakav internacionalni događaj nije uopšte lako organizovati, te je ovom prilikom zahvalio svima koji su se pobrinuli da trka još jednom prođe u najboljem redu.

Ocean Lava 2025.

“Ogromnu zahvalnost dugujem Odjeljenju bezbjednosti Kotor na savršenoj organizaciji biciklističke rute, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, Crvenom krstu, spasiocima na vodi, kajakašima, Službi zaštite i spašavanja iz Kotora, Lučkoj kapetaniji, moto klubovima. Više od 400 ljudi je danas u organizaciji tu kako bi sve prošlo perfektno,” naveo je organizator.

Podršku organizaciji ove trke tradicionalno su pružili Opština Kotor, Turistička organizacija (TO) Kotor, kao i brojni sponzori i lokalne institucije.

Na značaj ove manifestacije za grad Kotor ukazao je direktor TO Kotor, Jovan Ristić.

Jovan Ristić

“Ocean Lava je i u regionalnom smislu jedna od najznačajnijih manifestacija ovog tipa. Ovo je jedna od onih manifestacija koje su nam pomogle da Kotor pozicioniramo kao cjelogodišnju turističku destinaciju. Svake godine okupi više od 400 učesnika iz cijelog svijeta, a svi oni dolaze u pratnji trenera, članova porodice, tako da u tom periodu grad oživi i imamo sigurno dodatnih 1.000 gostiju koji tih nekoliko dana borave u našem gradu. O važnosti ove manifestacije govori i činjenica da propagira sport i zdrave stilove života, te da je animirala veliki broj mladih, ali i ljudi svih generacija da počnu da se bave ovim i sličnim sportovima,” ispričao je Ristić.

Učesnici su se danas takmičili na dvije distance: olimpijskoj, koja se sastoji od 1,5 km plivanja, 50 km biciklizma i 10 km trčanja, te poludistanci, koja se sastoji od 1,9 km plivanja, 90 km biciklizma i 21 km trčanja.

Drugu godinu zaredom izazovnu trasu na poludistanci prvi je uspio da pređe Slovenac Tim Gošnjak iz Športno rekreativnog kluba Celje. Gošnjak je trku završio za tri sata i 52 minuta, te tako nadmašio svoj prošlogodišnji rezultat.

Tim Gošnjak

“Sve je bilo super. Ovo mi je najbolja trka. Kotor mi je oduvijek drag. Volim ovu trasu za biciklo jer je manje-više sve ravno, ali i trasa za trčanje je super. Ova trka mi je dobar pokazatelj za ostatak godine. U narednom periodu ću imati još četiri poludistance i dva Ironman-a,” ispričao je Gošnjak.

Drugo mjesto na poludistanci osvojio je Zsombor Deák (04:05:28) iz Rumunije , dok je Dalibor Vujević (04:09:30) iz Hrvatske treći u ovoj disciplini.

Najbrža žena na poludistanci bila je Ilse Paulis Meyrick-Cole iz Holandije. Meyrick-Cole je na cilj stigla za četiri sata i 32 minuta.

Ocean Lava 2025.

“Ovo mi je prvi put da sam u Crnoj Gori i stvarno je predivno. Kotor je zaista gostoprimljiv, stvarno sam se lijepo provela. Trasa za bicikla je sjajna, trčanje je bilo zabavno. Jako sam zadovoljna ostvarenim vremenom, treniram uz posao i jako volim da se trkam,” navela je Meyrick-Cole.

Na olimpiskoj distanci najbrži je bio Jan Kučera iz Češke koji je trku završio za dva sata, 27 minuta i jednu stotinku.

“Jako sam srećan da sam ponovo ovdje, ovo mi je treći put da učestvujem. Ovo mi je u top pet najboljih trka u Evropi. Imate divne pejzaže, prijateljski nastrojene ljude i sjajnu organizaciju. To je razlog što sam triatlon Ocean Lava odabrao kao prvu trku za ovu godinu,” kazao je Kučera.

Hasan Bedirhan Karabag iz Turske je na olipmijskoj distanci osvojio drugo mjesto prešavši trasu za 02:29:16, dok je treće mjesto sa vremenom 02:33:54 osvojio Nermin Palić iz Triatlon kluba Triton iz Sarajeva.

“Izuzetno sam zadovoljan ovom trkom i današnjim rezultatom. Sve je prošlo prema planu. Ovdje sam već sedmi put, ova trka je za mene tradicionalno početak sezone. Prezadovoljan sam gradom, ambijentom, organizacijom. Mogućnost da zatvorenom cestom vozimo biciklo Bokokotorskim zalivom je nešto jedinstveno,” naveo je Palić.

U ženskoj konkurenciji na olimpijskoj distanci najbrža je bila Barbara Streng (02:41:48) iz Poljske, Anna Wenzel (02:55:39)  iz Njemačke je drugoplasirana, dok je Joanna Jajeśnica (03:03:44) iz Poljske osvojila treće mjesto.

Igor Majer

Nakon uspješne realizacije današnje trke organizatori već najavljuju deseto, jubilarno izdanje trke Ocean Lava koje je planirano da se održi 11. oktobra 2026. godine.

“Za desetu godišnjicu planiramo da napravimo svjetski spektakl u Kotoru. Dogovoreno je sa predsjednikom Opštine i direktorom Turističke organizacije da od sljedeće godine bude potpuno novi termin trke, da bude u oktobru umjesto u maju. Probaćemo da tom rotacijom manje utičemo na život građana. Iako je saobraćaj svega na pet sati zatvoren ipak pravi uticaj u normalnom funkcionisanju grada. Prebacivanjem sa maja na oktobar svi se nadamo manjim gužvama. Turistička organizacija i Opština će pružiti još veću pomoć kako bi taj spektakl bio nezaboravan, “najavio je organizator trke Igor Majer.

Krompir sa Vrbanja: Priča o zemlji, trudu i jednoj vedroj ženi

Na visoravni Vrbanj,  na oko hiljadu metara nadmorske visine u zaleđu Herceg Novog, gdje se planinski vjetar sudara sa mirisima mora, rađa se priča o upornosti, tradiciji i tihoj borbi za opstanak. Tamo, na granici između stijene i neba, gdje su zime hladne, a ljeta vrela, niče krompir – ne kao obična kultura, već kao simbol opstanka i ljubavi prema zemlji. Među sedam  vrsta krompira koje uzgaja posebno mjesto zauzima krompir – brašnast, mirisan, starinske sorte, kakvog danas rijetko gdje ima i čije je sjeme, po predanju, Njegoš donio iz Rusije.

To je zemlja koju prepoznaju samo uporni – poput porodice Radović, koja već decenijama ustrajno njeguje plodnu zemlju.

Ono što  porodicu Radović  izdvaja jeste ne samo predanost, već i otpornost, jer zemlja koju obrađuju nema sistemsko navodnjavanje, a izostaje i institucionalna pomoć. Iako su registrovani proizvođači, nemaju pravo ni na povoljniji zakup tezgi na hercegnovskoj pijaci, a pokušaji da dobiju podršku za projekte navodnjavanja završili su u tišini. Ipak, Radovići nisu odustali – sami su finansirali ono što im je bilo neophodno da nastave.

Zaga Radović, čije lice je postalo simbol hercegnovske pijace, zajedno sa suprugom Radivojem i sinovima obrađuje više od dvadeset njiva – uglavnom zakupljenih – na Vrbanju i u Kruševicama. Bez pomoći države, često i bez osnovne infrastrukture, ova porodica iznosi na pijacu do 30 tona krompira godišnje, uz mrkvu, cveklu, paradajz i još mnogo toga što uzgajaju u skladu s prirodom. Potražnja nije ograničena samo na lokalno tržište – dio njihove robe završava i na trpezama u Beogradu.

Na njenoj tezgi, smijeh dolazi prije svake prodaje. Ljudi je ne traže samo zbog povrća, već i zbog riječi I topline koju nosi u pogledu i glasu. Redovna je na pijaci, vedra i razgovorljiva, a njena prisutnost – poput njenih proizvoda – postala je dio lokalnog identiteta.

Zaga ne krije da nije lako. „Ali znamo šta radimo i za koga radimo. Ljudi nas poznaju, cijene naš trud, i to je ono što nas drži“, kaže. I baš zato, njihova priča prevazilazi poljoprivredu – ona govori o opstanku, poštovanju prirode i snazi jedne porodice da stane iza svakog ploda koji iznese na pijacu.

Hranitelj naroda s dalekih planina

Krompir (Solanum tuberosum), višegodišnja biljka jedna je od najvažnijih prehrambenih kultura na svijetu. Njegovo porijeklo vodi iz Anda Južne Amerike, gdje su ga još prije više od 7.000 godina uzgajale stare civilizacije. U Evropu je stigao u 16. vijeku, ali su mu trebale decenije da zadobije povjerenje naroda.

Krompir čije je sjeme po predanju Njegoš donio iz Rusije – foto S.K.

U početku je bio ukrasna biljka – ljudi nisu znali da se jedu podzemni gomolji, a ne otrovni listovi i bobice. Tek kada su tokom 18. vijeka zadesile gladne godine, krompir je postao spas za mnoge narode. Danas je četvrta najvažnija kultura po obimu proizvodnje, poslije pirinča, kukuruza i pšenice, a u svijetu postoji više od 4.000 različitih sorti.

Vizija posijana u brdima

U Crnoj Gori i danas je aktuelna priča o tome kako je Petar II Petrović Njegoš donio prvo sjeme krompira iz Rusije 1833. godine. Tamo je vidio koliko ova biljka znači za prehranu naroda, pa je ponio gomolje kući i pokušao da ubijedi Crnogorce da je sade. Isprva sumnjičavi, ljudi su s vremenom prihvatili ovu novu kulturu.

Iako istorijski dokazi nisu sasvim jasni, istoričari ne isključuju Njegošev uticaj na širenje krompira. Kao prosvetitelj, donio je mnoge novine u Crnu Goru – školu, štampu, reforme – i moguće je da je i ova biljka bila dio njegove vizije.

Danas, kada Zaga Radović pažljivo bira sorte krompira koje će posaditi na visoravni Vrbanj,  čini se da se duh te vizije nije izgubio.

Ova  sorta  ima antocijanine, pigmente odgovorne za ljubičaste nijanse u mesu krompira. Pomaže u neutralisanju slobodnih radikala u tijelu, ima protivupalna svojstva, može podržavati zdravlje srca i krvnih sudova,može doprinjeti zdravlju očiju i mozga. Istražuje se potencijalna prevencija određenih bolesti (npr. dijabetesa, nekih vrsta raka), ali to još nije potvrđeno za sigurno.

/S. Kosić/

“Ona i more“ – Prva svečanost u čast žena u pomorstvu održana u Crnoj Gori

0
“Ona i more“  – Prva svečanost u čast žena u pomorstvu održana u Crnoj Gori
Ona i more

Radulović: Budućnost našeg pomorstva ravnopravno kroje žene i muškarci



U organizaciji Ministarstva pomorstva, programom “Ona i More” u subotu je u Zbirci pomorskog nasljeđa Tivtu po prvi put u Crnoj Gori obilježen Međunarodni dan žena u pomorstvu, 18. maj.

Taj dan je prilika da se proslave doprinosi žena u pomorskoj industriji a ima za cilj da podstakne na zapošljavanje, zadržavanje i profesionalni razvoj žena u sektoru pomorstva, poveća njihovu vidljivost kao i da osnaži posvećenost međunarodne pomorske organoizacije IMO u ostvarivanju cilja održivog razvoja broj 5 –rodne ravnopravnosti.

Događaj je okupio brojne predstavnike institucija, pomorske industrije, kao i goste koji su zajedno obilježili ovu svečanost.

Ona i more

U ime Ministarstva pomorstva, prisutnima se obratio ministar Filip Radulović, koji je izrazio zadovoljstvo što ima priliku da bude dio ovog, kako je istakao, istorijskog trenutka za crnogorsko pomorstvo.

“Drage dame, danas slavimo vašu hrabrost, ali i rad koji je dokaz da more ne poznaje predrasude, već cijeni znanje i vještine. Ministarstvo pomorstva ostaje posvećeno stvaranju ravnopravnog ambijenta, gdje će se svaka žena osjećati cijenjeno, podržano i motivisano da ide dalje, više i snažnije, poručio je Radulović.

Ministar Radulović je naglasio da ova svečanost treba da bude poruka svima, a to je da budućnost našeg pomorstva ravnopravno kroje žene i muškarci – rame uz rame, na istom horizontu.

Filip Radulović

Manifestacija „Ona i more“ predstavlja važan korak ka afirmaciji žena u pomorskom sektoru i dio je šireg opredjeljenja Ministarstva da gradi inkluzivno, pravedno i moderno pomorsko okruženje u Crnoj Gori.

Tivat – Ragbi mečevi nedjelja 18. maj

0
Tivat – Ragbi mečevi nedjelja 18. maj
Ragbisti

U nedelju 18. maja sa početkom u 19:00 sati na pomocnom terenu FK Arsenal u Tivtu, biće odigrano treće kolo prvenstva Boke Kotorske u ragbiju 13, za pionire.

Sastaće se ekipe Rlk Arsenal / Knightsbridge, Rlk Jadran iz Herceg Novog i tim Arcadia Academy.

Trenutno su sve tri ekipe izjednačene na tabeli ,sa istim brojem bodova.

Ovo je treće kolo od ukupno 4 , koliko ce ih biti odigrano do juna mjeseca, nakon čega će biti poznat pobjednik lige Boke Kotorske u ovoj sezoni.

Nakon utakmice pionira, na istom terenu u 20 h , biće odigrano treće kolo prvenstva lige Boke za juniore,  izmedju Ragbi liga kluba Arsenal i ragbi liga kluba Jadran.

U prethodne dve utakmice slavio je Jadran ,te će ovo biti prilika Arsenalu da smanji razliku na tabeli pred zadnje kolo koje se igra u junu u Herceg Novom .

Pozivamo sve zainteresovane da dodju i podrže ragbiste.

Rusija pojačava pritisak, veliki napad dronovima na Kijevsku oblast

0
Rusija pojačava pritisak, veliki napad dronovima na Kijevsku oblast
Kijev
Foto: Gleb Garanich / Reuters

Moskva pojačava svoje napade na Ukrajinu nakon mirovnih pregovora u petak. U dugotrajnom noćnom napadu dronovima u regiji Kijeva poginula je žena, a ozlijeđene su najmanje tri osobe, uključujući dijete.

Veliki napad dronovima na Kijevsku oblast

S dubrovačkog područja nestaju mačke: je li šverc ljubimaca postao isplativiji od dilanja droge?

0
S dubrovačkog područja nestaju mačke: je li šverc ljubimaca postao isplativiji od dilanja droge?
Tonci Plazibat/cropix/Cropix

Naš sugrađanin Ivan Bonačić pokrenuo je temu koja već tjednima muči ljubitelje mačaka, piše Dubrovački vijesnik. Naime, sve su glasniji apeli vlasnika mačaka za oprez iz bojazni da će im ljubimci iznenada nestati. Objašnjenja za nestanak većeg broja mačaka, što domaćih, što uličnih, raznolika su, ponegdje i ksenofobična. No, činjenica je da mačke nestaju bez traga, a nijedna teorija o uzrocima dosad nije dokazana.

RAZNE TEORIJE

– Prije jedno mjesec dana prijatelj mi je rekao da mu je nestalo nekoliko mačaka na području Gorice Sv. Vlaha koje su bile sterilizirane i cijepljene. Objavio sam to u jednoj od grupa na facebooku koje se bave brigom o ljubimcima i životinjama koje nisu vlasničke. Moj upit je potaknuo niz rasprava, gdje su se javili ljudi s različitih područja grada s istom zabrinutošću zbog nestanka mačaka. Provukle su se i razne teorije o tome, ali čini se da nema objašnjenja – istaknuo je Ivan Bonačić.

NESTALO IH JE PUNO

Najglasnija su upozorenja o nestanku mačaka koje Dubrovčani godinama hrane na raznim hranilištima, a žive slobodne po gradskim i izvangradskim naseljima. Spominju se Gorica i Čibača, ali i druga mjesta.

– Godinama pokušavamo doznati gdje nestaju mačke s Gorice, ali i s drugih lokacija – kažu ljubitelji mačaka, koji su i sami pokušali istražiti gdje one nestaju, ali zasad bez uspjeha. Dosad je, pretpostavlja se, nestalo više od 60 slobodno živućih mačaka iz svojih staništa i s hranilišta.

POLICIJA NEMA DOJAVE

Pitali smo i nadležne institucije imaju li informacije o nestanku mačaka s dubrovačkog područja. Iz Sanitata su odgovorili da mačke nisu u njihovoj nadležnosti, dok su iz uprave dubrovačke policije naglasili:

– Vezano za postavljeni upit obavještavamo Vas kako Policijska uprava dubrovačko-neretvanska u posljednje vrijeme nije zaprimila dojave o nestanku mačaka na dubrovačkom području, niti raspolažemo informacijama o takvoj pojavi.

Nazvali smo i dugogodišnju dubrovačku veterinarku Sunčicu Oštrić:

– Saznala sam preko društvenih mreža da mačke nestaju. Razlozi mogu biti razni. Možda ljudima smetaju mačke jer počinje sezona pa ih izmještaju – nagađa stručnjakinja, te dodaje da se mačke koje se organizirano odvode na kastraciju vraćaju na njihova staništa, te evidentiraju fotografijom i drugim podacima.

ŠVERC?

Teško da je toliki broj mačaka uginuo, a da im ostaci nisu pronađeni. Naš neslužbeni izvor tvrdi da se vrlo vjerojatno radi o švercu mačaka. Čitatelji koji prate ovu tematiku sjetit će se kako se isto događalo s psima. Prije par godina pronađeno je nekoliko pasa u kavezima u Konavlima, vrlo vjerojatno napušteni od nevještih krijumčara pasa. Na graničnom prijelazu Karasovići ponekad su bili uhvaćeni krijumčari s više od 10 pasa u boksovima s krivotvorenom dokumentacijom. Isto se, kaže naš izvor, čini s mačkama. Razlog je punjenje europskih skloništa za nezbrinute životinje koja teško opstaju jer više nemaju životinja. Dugogodišnje, naime, kastracije i eutanazije dovele su do velikog smanjenja broja napuštenih pasa i mačaka, a skloništa dobivaju značajna sredstva za brigu o njima. Životinje iz zemalja gdje su lutalice još veliki problem švercaju se kako bi se razmjestile po raznim skloništima u EU, koja bi se ugasila bez njih. Naš izvor također tvrdi da će se to isto dogoditi i Hrvatskoj, ali za 20 godina. Apelira na strože kontrole na graničnim prijelazima.

– To je ogroman, legalno izvučen novac. Jači su od dilera droge, koja je ilegalna, a ovo je legalno – rekao je na kraju.

/ Dubravka Marjanović Ladašić/

Jedrenjak udario u Brooklynski most, poginulo dvoje ljudi (Video)

0
Jedrenjak udario u Brooklynski most, poginulo dvoje ljudi (Video)
U trenutku sudara, brod je odlazio iz New Yorka i plovio prema Islandu (EPA-EFE/PORTER BINKS) (EPA)

Jedrenjak meksičke mornarice okićen svjetlima i divovskom meksičkom zastavom udario je u subotu navečer u znameniti Brooklynski most, pri čemu je poginulo dvoje, ozlijeđeno najmanje 19 ljudi, rekao je gradonačelnik New Yorka Eric Adams.

Videozapisi na internetu prikazuju brod za obuku Cuauhtemoc kako se približava kultnom mostu preko East Rivera, blizu manhattanske strane raspona koji povezuje tu newyoršku opštinu s Brooklynom. Njegovi jarboli od 45 metara bili su previsoki da bi prošli ispod mosta i slomili su se u trenutku sudara.

Brojni pomorski kadeti odjeveni u bijele uniforme mogli su se vidjeti kako se nalaze na palubi. Adams je rekao da je u tom trenutku na brodu bilo 277 ljudi.

“Nitko nije pao u vodu; svi su ozlijeđeni na brodu”, rekao je policijski dužnosnik.

Dužnosnik je rekao da su mehanički problemi vjerojatno uzrokovali nesreću, bez davanja drugih pojedinosti.

Na jednom od postolja visećeg mosta, smještenom u blizini njujorške luke South Street, online video prikazuje prolaznike kako u strahu trče dok veliki jedrenjak udara u most i skreće prema doku.

Most, popularna turistička atrakcija i glavni prometni kanal između Manhattana i Brooklyna, dovršen je 1883. godine. Tada je bio najveći viseći most na svijetu.

Most nije pretrpio veća oštećenja, rekao je prometni dužnosnik New Yorka. Promet je ponovno otvoren u oba smjera nakon preliminarnog pregleda.

Meksičko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je na društvenim mrežama da meksički veleposlanik u SAD-u i drugi dužnosnici pomažu pogođenim kadetima i da su u kontaktu s lokalnim vlastima.

Školski brod Cuauhtemoc izgrađen je u brodogradilištu Celaya u Bilbau u Španjolskoj 1981. Njegov posjet New Yorku trebao je završiti u subotu navečer.

U trenutku sudara, brod je odlazio iz New Yorka i plovio prema Islandu, rekao je dužnosnik njujorške policije.

Proslava Dana nezavisnosti Crne Gore u Luštica Bay-u

0
Proslava Dana nezavisnosti Crne Gore u Luštica Bay-u
Luštica Bay – foto Boka News

Program povodom Dana nezavisnosti Crne Gore biće obilježen nizom muzičkog, kulturnog i istorijskog identiteta Crne Gore, u srijedu 21. maja. na promenadi Marina Village-a u Luštica Bay.

Izložba tradicionalnih crnogorskih instrumeneta gusala obilježiće ovaj dan, i biće postavljena od 16:00 do 20:30 časova ispred Amfiteatra. Gotovo svaka crnogorska kuća posjeduje gusle, više kao “trofej” ili obavezni predmet prošlih vremena i tradicije, a činjenica da je vještina/umijeće guslanja – sviranje i pjevanje uz gusle i izrada gusala “živa tradicija”. Najcjenjenija je njihova narativna uloga guslanja, duboko ukorijenjena u crnogorsku epiku, i sama namjera Luštica Bay tima je bila da oda počast jednom od identiteta Crne Gore na ovaj bitan datum.

Pijaca tradicionalnih crnogorskih domaćih proizvoda, kao i rukotvorina inspirisanih nasljeđem biće postavljena na istoj lokaciji. Muzički nastup hora “Luča” i guslara Steva Čavora, od 19:00 časova ispratiće zalazak sunca  21. maja u Luštica Bay.

Luštica Bay

Luštica Bay održivo naselje

Luštica Bay je održivo naselje na obali Crne Gore, u srcu Mediterana. To je destinacija osmišljena sa idejom da svojim stanovnicima ponudi autentično iskustvo i osjećaj pripadnosti zajednici stvorenoj u sred izuzetne prirodne ljepote. Smještena na poluostrvu Luštica, Luštica Bay prostire se na 690 hektara kopnenog područja, 7 kilometara obale i svega 10 odsto izgrađene površine na kopnu koja je, uz pomoć inovativnih tehnologija i najviših standarda u zaštiti životne sredine, pretvorena u integrisani grad istančanog arhitektonskog stila. Razvoj Luštica Bay podrazumijeva posvećenost očuvanju životne sredine, kulturnog nasljeđa i lokalne arhitekture. Naselje u svom sastavu ima i planira luksuzne hotele, vile i apartmane, objekte za odmor i opuštanje, prodajne objekte, marine, golf terene i prateću infrastrukturu, u skladu sa najvišim standardima zaštite prirodne sredine i održivog razvoja.

Luštica Bay je prva greenfield investicija u Crnoj Gori, procijenjena na više od milijardu eura, sa vrijednošću izgrađene infrastrukture od 575 miliona eura. Projekat Luštica Bay razvija kompanija Luštica Development AD, osnovana 2008. g. i u vlasništvu je švajcarskog Orascom Development Ltd. i Vlade Crne Gore. Orascom Development Holding je vodeća svjetska kompanija za izgradnju i razvoj potpuno integrisanih gradova, koja transformiše lokacije netaknute prirodne ljepote u moderna urbana naselja, uz pomoć najsavremenije tehnologije u projektovanju, izgradnji i očuvanju životne sredine. Orascom realizuje niz projekata na tri kontinenta, u sedam zemalja, uključujući Egipat, UAE, Oman, Maroko, Švajcarsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Crnu Goru. Za više informacija o projektu Luštica Bay, posjetite veb sajt naše destinacije www.lusticabay.com, ili nas pratite na društvenim mrežama.

SP: Marković 34, Dukiću 58. mjesto

0
SP: Marković 34, Dukiću 58. mjesto
Dukic-i-Markovic

Crnogorski jedriličar Ilija Marković zauzeo je 34, dok je Milivoj Dukić nastup na Svjetskom prvenstvu u kineskom Ćingdau završio na 58. mjestu.

Najbolji plasman od jedriličara iz regiona ostvario je Filip Jurišić iz Hrvatske, koji je zauzeo 11. mjesto.

Šampionat je obilježio nedostatak vjetra, pa jedriličari prva tri takmičarska dana nijesu jedrili, dok četvrtog magla i slaba vidljivost nijesu dozvolili da šampionat zvanično počne.

Organizatori su pretposlednjeg dana na ivici regularnosti, što se tiče jačine vetra i vidljivosti, uspjeli da realizuju dvije regate, od kojih je druga prekinuta u momentu kada su jedriličari prešli pola regatnog polja.

Posljednjeg dana odjedrene su tri regate – Marković je zauzeo dva šesta i jedno deseto, što je bilo dovoljno da na kraju zauzme 34. mjesto.

Dukić je bio 24, 26. i 11, pa je na kraju Svjetsko prvenstvo završio na 58. mjestu.

Do zlatne medalje je stigao Vilijem Virsema iz Holandije, srebrnu je osvojio Pavlos Kontides, Kipranin koji je član Jedričarskog kluba Mornar iz Splita, dok je treće i bronzanu medalju prigrabio Zek Litlvud iz Australije.

IDEA Igalo ponovo otvara vrata za sve kupce

IDEA Igalo ponovo otvara vrata za sve kupce
IDEA

Od ponedjeljka, 19. maja, renovirana IDEA prodavnica u Igalu ponovo je otvorena za sve kupce – na dobro poznatoj adresi u Ulici Sava Ilića br. 4, u blizini Omladinskog parka.

Uređen i moderno opremljen prostor, bogatija i raznovrsnija ponuda, te osnažen tim i ljubazna usluga, iskustvo kupovine u prodavnici IDEA Igalo čine još ljepšim i kvalitetnijim.

Uz kreiranje prijatnijeg ambijenta, poseban fokus stavljen je na unapređenje svježih odjeljenja. Svježe i pakovano meso, delikates, pekara, kao i mljekarica sada su još bogatiji, raznovrsniji, ali i pregledniji sektori.

Povodom otvaranja, u jutarnjim časovima kupce očekuje degustacija svježe pečenih peciva i delikates proizvoda, a tu su i posebna iznenađenja: prvih 500 kupaca koji u ponedjeljak posjete renoviranu IDEA prodavnicu u Igalu dobiće poklone, dok će u utorak, 20. maja, svaka 100. kupovina biti besplatna – kao znak zahvalnosti za ukazano povjerenje.

Posjetite IDEA Igalo i uživajte u modernom ambijentu, unaprijeđenoj ponudi i ljubaznoj usluzi.