Herceg Novom je održano prvenstvo Crne Gore u vaterpolu za kategoriju „B“ – igrače rođene 2010. godine (mlađi juniori). Na turniru je učestvovalo šest klubova: Budva BR, Primorac, Jadran M:tel, Aquatic Verde, Budućnost ONE i Sutjeska.
Titulu šampiona Crne Gore osvojila je Budva BR, koja je ostvarila maksimalan učinak od pet pobjeda iz isto toliko utakmica i osvojila 15 bodova uz gol razliku 86:51.
Budvani su do titule stigli sigurnim partijama tokom cijelog turnira. Na startu takmičenja savladali su Aquatic Verde 23:9, zatim su u derbiju drugog kola bili bolji od Primorac – 12:10. U nastavku turnira Budvani su nadigrali Sutjesku – 18:5, a zatim su bili bolji od Jadrana M:tel (13:8). U posljednjem kolu, u uzbudljivom meču, pobijedili su Budućnost ONE 20:19.
Ovim trijumfom Budvani su osvojili treću titulu u prvenstvima mlađih kategorija u sezoni 2025/26, nakon što su prethodno bili najbolji i u konkurenciji kadeta i juniora, čime su još jednom potvrdili kontinuitet kvalitetnog rada sa mlađim selekcijama.
Drugo mjesto pripalo je ekipi Primorac sa 11 bodova, dok je treće mjesto osvojio Jadran sa 10 bodova.
Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizovala je zajednički nastup devet istaknutih crnogorskih vinarija na ProWein sajmu vina koji se do utorka održava u Dizeldorfu.
ProWein je vodeći svjetski sajam vina i žestokih pića, koji okuplja oko četiri hiljade izlagača iz preko 65 zemalja svijeta.
Kako je saopšteno iz PKCG, Crna Gora prvi put ima svoj štand na ovom značajnom događaju, što crnogorskim vinarima omogućava da se predstave na novom, velikom tržištu, steknu nove kontakte, ali i da između sebe stvore jaču saradnju.
Generalni sekretar PKCG, Mitar Bajčet, rekao je da je Privredna komora organizovala cjelokupni nastup crnogorskih vinara u Dizeldorfu, uključujući organizaciju zajedničkog štanda.
„Na ovaj način doprinosimo internacionalizaciji poslovanja crnogorske privrede i promociji crnogorskih vinskih sorti na međunarodnim tržištima. Tako se trudimo da podignemo konkurentnost i vidljivost crnogorskih vina na međunarodnom tržištu,“ istakao je Bajčeta.
Crna Gora se na sajmu ProWein u Dizeldorfu predstavlja kao atraktivna vinska destinacija sa kvalitetnom ponudom vina, ali i kao potencijalno prva naredna članica Evropske unije.
„Privredna komora 2028. slavi 100 godina postojanja, tako se nadamo da će se ti datumi poklopiti i da ćemo tada ući u EU. Sam ulazak u EU znači da se uklanjaju barijere po pitanju kretanja robe, ljudi, kapitala, što znači da će našim proizvođačima biti mnogo lakše da distribuiraju svoje proizvode na međunarodnom tržištu jer će to biti otvoreno tržište bez granica. Nadamo se da će ta otvorenost tržišta podići konkurentnost naših proizvođača, a samim tim i vinara, te im stvoriti određene benefite kako bi se oni pozicionirali na nešto širem tržištu nego što je crnogorsko“, naveo je Bajčeta.
Prvog dana sajma, kako je saopšteno, mnogobrojni posjetioci su prilazili crnogorskom štandu kako bi degustirali vina i informisali se o bogatoj ponudi Crne Gore kao vinske destinacije.
Pashko Dedvukaj, predstavnik vinarije Dedvukaj koja se na ProWein sajmu predstavlja sa tri etikete crvenog i jednom etiketom bijelog vina, kazao je da svakim izlaskom na novo tržište i svakim novim sajmom promovišu ne samo svoju vinariju, već i svoju državu.
„Mislim da je ovo veliki plus i da smo pokazali da Crna Gora ne samo da uvozi, već i proizvodi svoje proizvode koje može da izvozi. Možemo biti ponosni na to što imamo. Cilj nam je da radimo na kvalitetu, jer kvalitetom možemo bilo gdje u svijetu da se predstavimo“, naveo je Dedvukaj.
Na značaj učešća na ProWein sajmu ukazao je i predstavnik vinarije Patrimonio estate David Mićunović.
On je kazao da je ProWein jedan od trenutno vodećih svjetskih sajmova koji okuplja svjetsku vinsku elitu, ozbiljne vinske kritičare, novinare i ocjenjivače.
„Fokus smo ove godine stavili na naših pet etiketa i na naše autohtone sorte. Uz sortu Vranac, tu su i internacionalne sorte sa karakterom našeg podneblja. Tu smo da pokušamo da napravimo interesantnu sliku Crne Gore kao vinske destinacije, ali bismo bez Privredne komore teško uspjeli svi zajedno da se organizujemo. Na sajmu smo pokazali snagu svih nas koju predvodi Privredna komora“, istakao je Mićunović.
Predstavnik vinarije Monte Grande, Simo Knežević, rekao je da se ta vinarija nalazi u blizini Skadarskog jezera koje je specifičan mikrolokalitet, gdje su uspjeli da proizvedu dobra vina sa ozbiljnim potencijalom.
„Prije svega se predstavljamo našom autohtonom sortom Vranac, ali nudimo i bijela vina, s obzirom na to da smo turistička destinacija i da se tokom ljeta mnogo više piju bijela vina“, kazao je Knežević.
Vinarija Keković na sajmu predstavlja kvalitetnu ponudu vina, fokus takođe stavlja na autohtone sorte.
Predstavnik vinarije Keković, Aleksandar Rašović, rekao je da ta vinarija predstavlja spoj porodične priče i tradicije zajedno sa pažljivo njegovanim vinogradima i modernom tehnologijom u proizvodnji vina.
„Učešće na ProWein sajmu je idealna šansa za promociju našeg brenda svijetu. Naš region obiluje dobrim uslovima za proizvodnju vrhunskih vina. Želimo da gostu ponudimo da kroz čašu našeg vina iskusi Crnu Goru“, naveo je Rašović.
Petanž - Ceremonija potpisivanja Sporazuma sa Opštinom Tivat
1 od 4
Petanž - Ceremonija potpisivanja Sporazuma
Petanž - Ceremonija potpisivanja Sporazuma
Petanž - Ceremonija potpisivanja Sporazuma
Petanž - Ceremonija potpisivanja Sporazuma
Delegacija Opštine Tivat, predvođena predsjednikom opštine Željkom Komnenovićem, boravila je krajem protekle sedmice u zvaničnoj posjeti Petanžu u Luksemburgu, gdje je potpisan Sporazum o bratimljenju između dva grada.
Svečana ceremonija potpisivanja Sporazuma održana je 14. marta u gradskoj kući u Petanžu, kada su predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i predsjednik opštine Petanž Žan Mari Halsdorf potpisali dokument kojim se uspostavlja formalna saradnja između dvije lokalne samouprave.
Sporazum o bratimljenju ima za cilj unaprjeđenje prijateljskih odnosa i razvijanje konkretnih oblika saradnje između Tivta i Petanža, kroz razmjenu iskustava i realizaciju projekata u oblastima lokalne uprave, kulture, obrazovanja, sporta i zaštite životne sredine. Kako je navedeno u dokumentu, poseban fokus biće stavljen na razmjenu dobrih praksi između opštinskih službi, organizovanje zajedničkih kulturnih programa i jačanje veza između građana dva grada.
Tokom boravka u Petanžu, tivatska delegacija imala je priliku da se upozna sa funkcionisanjem lokalne administracije i razvojnim projektima, a organizovan je i obilazak grada domaćina. U delegaciji je bila i menadžerka opštine Ivona Petrović. Posjeta je realizovana i u duhu karnevalske saradnje, pa su predstavnici tivatske NVU „Maškarada“ učestvovali u 69. karnevalskoj paradi u Petanžu.
Nakon nekoliko uzvratnih posjeta, formalno povezivanje dva grada započeto je u novembru 2025. godine, kada su u Tivtu, u okviru proslave Dana opštine, Komnenović i Halsdorf potpisali Pismo namjere o bratimljenju.
U teritorijalno more Crne Gore je prošle godine ušlo 4.84 hiljade stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, pokazuju podaci Monstata.
Statističari su kazali da je od toga 4.28 hiljada plovila doplovilo morem, a 552 su dovezena kopnom.
“Prema vrsti stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, u teritorijalno more Crne Gore najviše je ušlo jahti na jedra 42,7 odsto, zatim motornih jahti 40,9 odsto i ostalih plovnih objekata 16,4 odsto”, navodi se u saopštenju.
Broj osoba koje su prispjele ovim plovilima u prošloj godini iznosio je 25,8 hiljada.
Prema državljanstvu, na plovilima najveći broj osoba je bio iz Velike Britanije 10,9 odsto, Njemačke šest odsto, Hrvatske 5,8 odsto, Italije 3,9 odsto, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) 3,7 odsto, Francuske 2,5 odsto, Austrije 1,6 odsto, skadinavskih zemalja 1,5 odsto, Slovenije 1,1 odsto i ostalih zemalja 63,1 odsto.
Nasipanje mora - Herceg Novi foto čitalac Boka News-a
1 od 6
Nasipanje mora - Herceg Novi foto čitalac Boka News-a
Nasipanje mora - Herceg Novi foto čitalac Boka News-a
Nasipanje mora - Herceg Novi foto čitalac Boka News-a
Nasipanje mora - Herceg Novi foto čitalac Boka News-a
Nasipanje mora - Herceg Novi foto čitalac Boka News-a
Nasipanje mora - Herceg Novi foto čitalac Boka News-a
Nasipanje i betoniranje obale Boke Kotorske nesmetano se nastavlja već godinama, te predstavlja jedan od najvećih ekoloških i prostornih izazova, koji često izaziva sukobe između investitora, građana i ekoloških aktivista. Devastacija obale je dugogodišnji problem koji ozbiljno ugrožavaju prirodni ambijent i status regije na UNESCO-voj listi. Vlast uglavnom ovakvi problemi ne interesuju, u stvari prećutno aminuju ono što se dešava.
O novom slučaju nasipanja mora i stvaranja novih betonskih plaža svjedoče građani koji su nam danas, nedjelja 15. mart, poslali fotografije iz Herceg Novog ispod šetališta duž rivijere.
Ovakvi slučajevi često se opravdavaju “razvojnim investicijama”, ali stručnjaci upozoravaju da profit kroz betoniranje vodi ka trajnom uništenju turističkog potencijala i identiteta zaliva.
Na ovaj način osim što se devastira prostor uništava se i biodiverzitet, nasipanje kamenom i zemljom uništavaju se morska staništa, posebno polja morske trave (Posidonia oceanica), i mijenja konfiguraciju obale.
Nasipanje mora – Herceg Novi foto čitalac Boka News-a
Gubitak kulturne baštine: Moderno betoniranje često zatrpava autentične kamene ponte i mandraće, koji su dio tradicionalne arhitekture Boke.
Pravni i institucionalni okvir
Nadležnost: Upravljanje obalnim područjem u nadležnosti je JP Morsko dobro, koje izdaje dozvole za privremene objekte, uređenje i nasipanje plaža, prihrana (dugo godina pijeskom iz rijeke Morače).
Nelegalna gradnja: Česti su slučajevi izvođenja radova bez dozvola ili uz “prećutno ignorisanje” institucija, što dovodi do policijskih istraga i reakcija tužilaštva, kao u nedavnim slučaju u Baošićima – Herceg Novi.
U ovoj oblasti godinama nema promjena, nadležne državne organe i inspekcije više nema smisla prozivati, svi znaju o čemu se radi ali se ništa ne mijenja. O održivom razvoju niko ne priča, strategije nema, niti se po tom pitanju bilo što radi.
Sve je podređeno profitu, izgradi i iznajmi apartmane, betoniraj dio obale da se gosti imaju gdje okupati, pa naredne godine proširi za plažni bar, da imaju gdje popiti piće i ručati…
Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić zauzeo je šesto mjesto na Test Event regati u olimpijskoj klasi ILCA 7 na Palma de Majorci, koja je bila uvertira za prvi Grend slem u sezoni – Trofej Princeza Sofija, koji počinje 27. marta.
Na takmičenju je nastupilo 68 jedriličara, a drugi crnogorski predstavnik Ilija Marković završio je na 38. mjestu.
Dukić, četvorostruki učesnik Olimpijskih igara, loše je počeo regatu i nakon prve trke bio je tek 56, ali je dobrim rezultatima narednog dana (peto i deseto mjesto) uspio da se probije na šestu poziciju. Posljednji dan takmičenja nije održan zbog izuzetno jakog vjetra.
Marković je nakon prvog dana bio 24, a na kraju je završio na 38. mjestu, bez prilike da popravi plasman jer su organizatori otkazali završne regate.
Herceg Novi je 12 do 14.3 bio centar umjetnosti, pokreta i kreativnosti kroz drugo izdanje Performing Art Festivala – PAF, koji je okupio više od 700 igrača iz regiona. Program festivala, održan u Dvorani Park, donio je publici bogat sadržaj koji je spojio talenat, disciplinu i ljubav prema umjetnosti plesa, a sve je kulminiralo završnom večeri Star Night.
Prva dva dana festivala bila su posvećena edukativnom segmentu kroz radionice scenskog pokreta, koje je vodila istaknuta koreografkinja i plesni pedagog Bojana Mitrović. Kroz intenzivan rad sa učesnicima, radionice su bile usmjerene na razvoj scenske prisutnosti, izražajnosti pokreta i razumijevanja pokreta kao snažnog umjetničkog sredstva izražavanja.
Takmičarski dio festivala okupio je veliki broj mladih igrača koji su na sceni predstavili različite plesne stilove i koreografske pristupe, pokazujući visok nivo pripreme, discipline i kreativnosti. Njihove nastupe tokom festivalskih dana ocjenjivao je stručni žiri u sastavu: Tamara Vujošević Mandić, Bojana Mitrović, prof. dr Vera Obradović, Ana Genzić, Nataša Jekić, Federika Vincifori, Dejan Brkić i Ivana Ilić – predsjednica žirija.
Festival je kulminirao završnom večeri Star Night, na kojoj su publici predstavljene najbolje koreografije ovogodišnjeg izdanja. O najboljima ove večeri odlučivao je žiri u sastavu: Tamara Vujošević Mandić, Bojana Mitrović, prof. dr Vera Obradović, Ana Genzić, kao i Boro Lučić ispred Opštine Herceg Novi.
Performing Art Festival
U snažnoj konkurenciji, nagrade Star Night-a osvojili su:
KSC DiANo – Ma Maren Ma
Young Nation Studio (Beograd) – In the Closet
KSC DiANo – Money Money
Ova završna festivalska noć još jednom je pokazala snagu umjetnosti pokreta, ali i značaj PAF-a kao mjesta susreta talenata, kreativnosti i inspiracije.
Organizatori su izrazili posebnu zahvalnost Opštini Herceg Novi i Turističkoj organizaciji Herceg Novi na kontinuiranoj podršci, kao i svim učesnicima, koreografima i publici koji su doprinijeli da drugo izdanje Performing Art Festivala bude uspješno i nezaboravno.
Do kraja prošlog mjeseca za saobraćajni dio radova na rekonstrukciji ključne primorske saobraćajnice, bulevara Tivat – Jaz, isplaćeno je više od 22,5 miliona eura.
To pokazuju podaci do kojih je došla Akcija za socijalnu pravdu (ASP).
– Izgradnja bulevara od Tivta do Jaza ugovorena je za 54 miliona, bez PDV-a, od kojih devet miliona finansira Regionalni vodovod Crnogorsko primorje za polaganje vodovoda, a ostatak Uprava za saobraćaj za saobraćajni dio posla. Ugovor je zaključen sa kineskim konzorcijumom Shandong i oni su kao podizvođača angažovali firmu Bemax, koja praktično izvodi kompletne saobraćajne radove. I na dijelu izgradnje vodovoda se posredstvom firme Indel kao podizvođač pojavljuje Bemax – navode iz ove NVO.
Napominju da je završetak posla na ovoj dionici trebalo već da bude okončan. Dodaju i da predstavnici Vlade insistiraju da sve bude završeno do sezone i prijete naplatom “penala” ukoliko to ne bude slučaj.
– Završetak je potreban i zbog nesmetane organizacije velikog međunarodnog događaja u Tivtu početkom juna ove godine, koji se odnosi na Samit Evropske Unije i Zapadnog Balkana, a kojem je domaćin Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Kada je prošle sedmice novinar renomirane njemačke medijske kuće bio na dijelu lokacije bulevara Tivat Jaz, gdje se izvode radovi, prokomentarisao je da je malo radnika koji izvode radove. U tom času na terenu je bilo prisutno ne više od desetak do petnaestak radnika – piše u saopštenju.
Prema podacima ASP-a, dobijenih zvaničnim putem, za saobraćajnu rekonstrukciju krajem 2023. plaćen je avans od nepunih 4,3 miliona, u narednoj 2024. iz trezora je izdvojeno oko 4,2 miliona, a lani je bezmalo 12,8 miliona. U prošlom mjesecu plaćanje je novih 1,3 miliona.
Očekuje se da će investicija biti značajno skuplja od ugovorenih 54 miliona zbog čitavog niza problema u njenoj realizaciji, počev od faličnog projekta na osnovu kojeg se ušlo u taj posao, kašnjenja početka radova, pa preko kasnijih problema na terenu u gusto naseljenoj oblasti, spora oko nabavke skupljih cijevi za ugradnju od onih iz ugovorne dokumentacije, dodatnih kanalizacionih radova, napajanja strujom.
Bulevar – Tivat – Jaz – Foto Screenshot
– Falični projekat je iz 2019. godine, ali nije poznato da li je iko postavljalo pitanje odgovornosti zbog faličnih rješenja u njemu, koja će izvjesno doći na naplatu u narednom periodu – podsjećaju iz ove NVO, koja već duže ukazuje da su falični projekti, bilo iz namjere ili neznanja, postali svojevrsni “koruptivni kanal” u nizu velikih kapitalnih projekata u zemlji, koji dovode ne samo do ogromnih kašnjenja u završetku poslova, već i praktično dupliraju osnovne ugovorene cijene poslova.
– ASP je ranije ukazala da je prije 2020. godine procjena za izgradnju bulevara od Tivta do Jaza bila je da će koštati 25 miliona eura i da će posao biti završen do marta 2023. godine. Međutim, ugovor je u martu 2023. tek bio zaključen i za cijenu od 54 miliona eura, a bez PDV-a – zaključuju iz ASP.
U Predlogu budžeta za ovu godinu kao nova procijenjena vrijednost te ukupne investicije navedena je cifra od čak 84 miliona eura.
U organizaciji Udruge Stonski školjkari, od 19. do 22. marta 2026. održavaju se tradicionalni Dani Malostonske kamenice u Malom Stonu i Brijesti, manifestacije koja slavi najvrjedniji simbol Malostonskog zaljeva – Malostonsku kamenicu.
Subota, 21. marta, središnji je i najsvečaniji dan manifestacije Dani Malostonske kamenice kada se Mali Ston i Brijesta pretvaraju u veliku pozornicu na otvorenom posvećenu slavlju Malostonske kamenice, lokalnih vina i zabavne glazbe.
Uz cjelodnevno kušanje svježih kamenica i vina, ova tradicionalna festa donosi druženje s lokalnim uzgajivačima te bogat glazbeni program. U Malom Stonu nastupaju Branko Medak i Jexi Band, dok će Brijesturasplesati Naro i Versi. Upravo ovaj spoj vrhunske namirnice, lokalne glazbe i neposrednog susreta s proizvođačima čini subotu vrhuncem festivala i glavnim razlogom dolaska brojnih posjetitelja. Kušanje kamenica i vina održavat će se i u nedjelju, 22.03. od 11:00 do 15:00 sati na rivama u Malom Stonu i Brijesti.
Cjelokupni četverodnevni program, koji se održava od 19. do 22. marta 2026., objedinjuje svečano otvorenje, stručni i znanstveni segment posvećen marikulturi Jadranskog mora, gastronomske radionice, edukativne sadržaje te obiteljske aktivnosti.
Ston – kamenica
Tokom vikenda manifestacije, od petka do nedjelje, omogućen je besplatan ulaz na impozantne Stonske zidine, jednu od najdužih fortifikacijskih građevina u Europi. Iz Malog Stona organizirani su i izleti brodom do uzgajališta kamenica, gdje posjetitelji mogu iz prve ruke doživjeti proces uzgoja i kušati kamenice izravno iz mora.
Nedjelja je posvećena najmlađima uz kreativne dječje radionice, a posjetitelji će moći sudjelovati i u kostimiranim vodstvima kroz Ston.
Dani Malostonske kamenice i ove godine potvrđuju status jednog od najvažnijih eno-gastro događanja Dubrovačko-neretvanske županije, promovirajući tradiciju uzgoja školjaka dugu stoljećima te jedinstveni identitet Malostonskog zaljeva.
Program manifestacije dostupan je na sljedećoj poveznici:
