Ozonska rupa nad Antarktikom dosegnula rekordnu veličinu

0
ozon

Ozonska rupa nad Antarktikom jedna je od najvećih i najdubljih u posljednjih nekoliko godina, a analize su pokazale da je dosegnula maksimalnu veličinu, upozorili su znanstvenici iz Službe za nadzor atmosfere Copernicus (Copernicus Atmosphere Monitoring Service).

Ozonski omotač u gornjem dijelu Zemljine atmosfere apsorbira većinu dolazećeg ultraljubičastog zračenja sunca koje bi u suprotnom štetilo životu na našem planetu, piše Independent.

Po podacima Copernicusa koncentracije stratosferskog ozona pale su na “gotovo nultu vrijednost” nad Antarktikom na nadmorskoj visini od oko 20-25 km.

Stručnjaci iz programa Copernicus pojasnili su da je pokretač širenja ozonske rupe ovaj put bio snažan i stabilan hladni polarni vrtlog, postojano područje niskog tlaka, koje se obično nalazi iza ruba golemog ledenjaka Rossa, na kojemu temperature mogu pasti i do minus 80 Celzijevih stupnjeva.

Pozvali su međunarodnu zajednicu da poduzme veće napore kako bi se zajamčilo da države ispoštuju međunarodni sporazum o postupnom ukidanju upotrebe kemikalija koje uništavaju ozonski omotač, poput primjerice klorofluorougljika (CFC).

Istaknuli su da je ova ozonska rupa bez sumnje među najvećima u posljednjih 15 godina. Tanjenje ozonskog omotača nad antarktičkim kontinentom prvi je put zamijećeno 1985.

“Postoji velika varijabilnost u tomu na koji se način ozonske rupe razvijaju svake godine. Ozonska rupa 2020. nalikuje onoj iz 2018., koja je bila prilično velika, no ova je definitivno jedna od najvećih u posljednjih petnaest godina”, rekao je Vincent-Henri Peuch, voditelj Službe za nadzor atmosfere Copernicus.

“S povratkom sunčeve svjetlosti na južni pol posljednjih tjedana, zamijetili smo kontinuirano uništenje ozona nad tim područjem. Nakon neuobičajeno male i kratkotrajne ozonske rupe u 2019., čiji su nastanak potaknuli posebni meteorološki uvjeti, i ove smo godine registrirali prilično veliku ozonsku rupu. To nas podsjeća da bismo morali nastaviti s provedbom Montrealskog protokola o zabrani emisije tvari koje oštećuju ozonski omotač”, upozorio je Peuch.

Glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacija Claire Nullis podsjetila je da se ozonska rupa počinje širiti svake godine u avgustu, početkom antarktičkog proljeća te da doseže svoj vrhunac u oktobru.

Dodala je da, unatoč njezinu povećanju, stručnjaci i dalje vjeruju da se ozonski omotač postupno oporavlja nakon usvajanja Montrealskog protokola, potpisanog 1987. godine, čiji je cilj postupno ukidanje supstancija koje oštećuju ozon. Spomenula je i klimatske projekcije koje ukazuju na to da bi se ozonski omotač mogao vratiti na razinu iz 1980. do 2060. godine.

Copernicus je program Europske unije za promatranje Zemlje, odnosno našeg planeta i njegova okoliša, za krajnju dobrobit svih europskih građana.

U okviru programa nude se informacijske usluge koje se temelje na promatranju Zemlje satelitima i na in situ podacima (nesvemirski podaci).

Europska komisija koordinira i upravlja programom, koji se provodi u suradnji s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF), agencijama EU-a i Mercator Océanom.

“YOUth Drive” – predstavljanje analize postojećeg stanja u oblasti  zagađenja vodnih tokova

0
Rijeka Ljuta – foto Z. Nikolić Boka News

U okviru “YOUth Drive” projekta, finansiranog od strane Evropske unije, u četvrtak 8. oktobra u hotelu “Cattaro” u Kotoru biće predstavljene analize postojećeg stanja u oblasti  zagađenja vodnih tokova, biće riječi o trenutnom stanju postrojenja za upravljanje otpadom, uz podatke o broju i lokaciji nelegalnih odlagališta.

Analiza je pripremljena, a objaviće se u formi publikacije i seta preporuka za zakonodavce sa područja Županije Zapadnohercegovačke i Bokokotorskog zaliva.

Cilj projekta je ukazati na značaj pravilnog upravljanja otpadom, a radit će se i na zaštiti vodnih putova na području Županije Zapadnohercegovačke (BiH) i Bokokotorskog zaliva (CG). Jedna od aktivnosti na projektu je i predstavljanje spomenute analize i seta preporuka.

Na prvoj od sedam planiranih edukacija, pored predstavljanja analize stanja na terenu, biti će predstavljen i uručen set detaljnih preporuka za zakonodavce, prilagođen za područja uključena u projekt.

Projekat financira Europska unija u okviru Programa Prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora, a implementira ga Udruga za razvoj okoliš i kulturu EKO ZH u saradnju sa partnerskom organizacijom NVO Naša Akcija iz Crne Gore, sa sjedištem u Kotoru.

Ukupna vrijednost projekta je oko 280.000 eura, od kojih Europska unija  financira oko 230.000 eura. Konferencija počinje u 12 sati.

Putin odlikovao budvanske veterane iz Drugog svjetskog rata

0
Prijem za borce

Povodom sedamdesetpet godišnjice pobjede nad fašizmom predsjednik Ruske federacije Vladimir Putin odlikovao je veterane iz Drugog svjetskog rata, Budvane Miroslava Luketića, Iva Marjovića i Laza Boretu.

Predsjednika Opštine Marko Carević i predsjednik Skupštine Opštine Krsto Radović tim povodom upriličili su prijem za budvanske prvoborce.

U razgovoru je istaknuta važnost antifašističkih tekovina i čuvanja od zaborava slavne prošlosti narodnooslobodilačke borbe naših predaka.

Predsjednik Opštine Budva Marko Carević istakao je da su godine budvanskih prvoboraca za poštovanje, a rat na ovim prostorima ne smije nikada da se desi jer je sada vrijeme za stvaranje bolje budućnosti.

Odlikovanje

„Moramo stvarati novo, pravedno društvo, društvo jednakosti i pravne države, u kojem je moguće živjeti od svog rada i obezbijediti budućim naraštajima da žive u slozi, miru i ljubavi“ dodao je Carević.

Predsjednik Skupštine Opštine Budva Krsto Radović poručio je da se „antifašističke tekovine moraju poštovati, jer predstavljaju zalog za budućnost“ „Moramo gledati napred u budućnosti i praviti novi sistem gdje će vlast biti narodna vlast, građani poštovani i gdje neće biti diskriminacije“ zaključio je Radović.

Kotor – obilježen Dan evropske baštine 2020.

0

U susret Dječijoj nedelji, a povodom Dana evropske baštine 2020, koji se ove godine organizuju na temu ,,Baština i obrazovanje”, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa JU Pomorskim muzejom Crne Gore iz Kotora, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, organizovali su u utorak i srijedu,  29. i 30. septembra zabavno-edukativnu manifestaciju „Vodimo vas u gusarsku pustolovinu“ .

U Pomorskom muzeju Crne Gore u utorak 29. 09. 2020. u 11 sati bibliotekarska savjetnica Jelena Vukasović, viša bibliotekarka Danijela Nikčević i dokumentaristkinja Dijana Đurašković govorile su djeci o romanu ,,Mali pirat’’ Anta Staničića i o istorijskom liku, poznatom turskom  osvajaču i piratu Hajrudinu Barbarosi. Moderatorka je bila Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica, koja je istakla da je jedan od osnovnih ciljeva organizovanja ove radionice podsticanje i njegovanje  čitanja, učenja, obrazovanja, očuvanja kulturne baštine i ukazivanje na njen značaj i podizanje svijesti o njenom značaju, posebno kod djece i mladih.

Roman Ante Staničića „Mali pirat“, koji je predstavila Jelena Vukasović, vodi nas u daleki 18. vijek, u Boku naših predaka, u vrijeme kada su Jadranskim morem harali gusari. Gusari ili pirati, kroz istoriju su prešli dug put – od pljačkaša, preko junaka    romantičnih legendi do opasnih razbojnika. Veoma su zastupljeni u djelima namijenjenim djeci.  Bokeljski vješti pomorci, hrabri i snalažljivi pustolovi, vjekovima su se borili protiv njih. Nadahnut životom Bokelja, pisac je oslikao život bokokotorskih pomoraca i njihovih narodnih običaja, od kojih su najupečatljivije prikazani običaji vezani za čin svadbe.

Dan evropske baštine 2020

Danijela Nikčević je govorila o istorijskom liku Hajrudina Barbarose (Hizir Hayreddin Paša), poznatog pod nadimkom ,,Crvenobradi”. Prijatelj mora, a neprijatelj svih onih koji su po njemu plovili, kako je on u svojoj objesti i oholosti govorio, postao je pravi strah i trepet za stanovnike obala gusarskom flotom, s kojom je odbijao napade hrišćanskih flota, a napadao i pljačkao obalska mjesta u hrišćanskim državama Južne Evrope, plijenio evropske trgovačke brodove i otimao svukud gdje god je dopirao nevine ljude i za njih tražio velike otkupnine. Barbarosa je osvojio Herceg Novi i Risan, ali ne i Kotor.

O Barbarosinom napadu i odbrani grada Kotora 1539. govorila je Danijela Đurašković. Nakon što je osvojio Herceg Novi i Risan, avgusta 1539. godine, krenuo je u napad na Kotor sa svojih 70 galija i oko 30.000 vojnika. Nakon nekoliko pokušaja i kada je vidio jake utvrde Kotora kao i snažnu odbranu, junaštvo  i odvažnost stanovnika izgubio je svaku nadu da bi mogao da ga osvoji pa je  naredio da se obustavi napad na za njega neosvojivi grad.16.avgusta digli su sidra, tako da je to ujedno bio i poslednji napad Turaka na Kotor. Istaknuta je uloga Blažene Ozane, čiji blagoslov je spasio grad od Barbarosinog napada.

Dan evropske baštine 2020

Pokazna radionica o izradi drvenih barki u Boki Kotorskoj održala se  30. 09. 2020. Brodić iz Parka slobode kreće u 10:30 sati do radionice profesora Srednje pomorske škole Vitomira Vujovića  na Prčanju i  predsjednika NVO ,,Kamelija’’ Romea Mihovića u Stolivu.

Izrada drvene barke posjeduje tradicionalne i kulturno istorijske vrijednosti. Riječ je o drevnom znanju i umijeću izrade, popravke i održavanja tradicionalne drvene barke. Vitomir Vito Vujović nam je govorio o  procesu izrade drvenih barki. Drvena barka je jako komplikovan sklop i ima mnogo elemenata. Postupak izrade je zanimljiv, a sve zavisi od komplikovanosti same forme, jer postoje softverska ograničenja. Ranije se za izradu barki u Boki koristila murva ili dud i brijest, pa su ljudi namjenski sadili murvu na prostoru Boke i pripremali je za drvenu brodogradnju.

Dan evropske baštine 2020

Romeo Mihovićje govorio o  događaju ,,Camelia trophy’’ koji se odigrava u sklopu  Fešte kamelija. Na  inicijativu Zorana Nikolića iz Prčnja, te pokojnog Branka Nikolića iz Tivta, i njihovu borbu za očuvanje drvenih barki, kao vrijednog dijela bokeške tradicije i značajne odrednice identiteta ovoga prostora organizovana je trka drvenih barki na vesla, ribari odu na ribanje sa drvenim barkama. Djeca su imala priliku da vide i guc Vinka Vujovića  star 180 godina.

 Radionica je organizovana uz strogo poštovanje mjera NKT-a, a pored kotorskh školaraca prisustvovala su i djeca iz Dječijeg doma ,,Mladost” iz Bijele.

Zaev: Otvaranje granica bez PCR sa Srbijom, Crnom Gorom, BiH i Kosovom

0
Sjeverna Makedonija

Vlada Sjeverne Makedonije je odlučila, po principu reciprociteta, otvoriti granice te zemlje bez PCR testa za građane Srbije, Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, naveo je premijer Zoran Zaev na svojoj službenoj Facebook stranici.

“U ovim zemljama, za koje su njihovi državljani do sada bili obavezni predočiti negativan SARS CoV-2 test prilikom ulaska / tranzita u našu zemlju, dogovoreno je načelo reciprociteta za naše građane da putuju u te zemlje, bez obaveze pokazivanja negativnog testa.”

Odluka stupa na snagu u ponedjeljak, 12. oktobra 2020.

Ova odluka donesena je na osnovu prijedloga i pozitivnog mišljenja Komisije za zarazne bolesti, prema kojem do sada nema indikacija niti je veliki broj pozitivnih slučajeva iz inostranstva, a samim tim ne postoji ni visok rizik za javno zdravlje, dodao je Zaev.

Ipak, apelovao je na građane da putovanja svedu na minimum.

Sjeverni Kipar otvara plažu na “ničijoj zemlji”

0
Plaža – foto Pixabay

Sjeverni Kipar objavio je u četvrtak da će otvoriti plažu u napuštenom gradu Varoshi, što će vjerojatno izazvati oštro protivljenje ciparskih Grka i evocirati sjećanje na tursku invaziju 1974., kojom je otok podijeljen na dva dijela.

Ersin Tatar, premijer Sjevernog Kipra, koji kao neovisnu državu priznaje samo Turska, objavio je spomenutu odluku u Ankari pored turskog predsjednika Recepa Tayypa Erdogana koji ga je podržao.

Varosha je bivše ljetovalište na “ničijoj zemlji” koje je napušteno 1974. Potez će utjecati na odnose Turske s članicama EU-a, Kiprom i Grčkom, s kojima se Turska spori oko teritorijalnih prava u istočnom Mediteranu.

Tenzije su popustile nakon što su Ankara i Atena pristali nastaviti pregovore.

“Ako Bog da, počet ćemo koristiti plažu Maras u četvrtak ujutro zajedno s našim narodom”, rekao je Tatar, koristeći turski naziv za Varoshu.

Potez će vjerojatno razljutiti kiparske Grke.

Do turske invazije je 39 tisuća Grka, koji su pobjegli pred turskom vojskom, živjelo u Varoshi.

Varosha, južno predgrađe Famaguste, prazna je od 1974.

Što planira ova roda?

1

Već nekoliko dana pažnju brojni učesnika u saobraćaju duž Jadranske magistrale pored aerodroma Tivat, plijeni jedna roda.

Naime, roda svakodnevno patrolira između ograde koja dijeli aerodromsku pistu od magistrale i kanala za odvod vode. Da joj prija lokacija i obilje hrane uvjerila se i ekipa Boka News-a.

„Predhodnih dana primili smo jako puno poziva građana zabrinutih za tu rodu. Prilikom redovnog monitoringa na Tivatskim solilima uvjerili smo se da je sa pticom sve u redu, da ima obilje hrane a u blizini je zaštićenog područja što samo ukazuje na značaj solila za seobu a u ovom slučaju vjerovatno i bezbrižnu zimu. Sa izraženijim klimatskim promjenama neke ptice selice se odlučuju da prezime na Mediteranu pa možemo samo da im poželimo blagu zimu i puno dobre klope…“ – poručili su iz Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.

Roda pored magistrale – foto Boka News

Iz rezervata Tivatskih solila kazali su da su lokaciju na kojoj obitava roda više puta posjetili i zaključili da se roda tu hrani danju, a noću odmara na obližnjim stubovima. Oni su poručili da se zahvaljuju svima koji su ih kontaktirali, te da im zajednička saradnja sa brižnim građanima mnogo znači.

Kotor – Izložba 14 umjetnika iz Istre pod nazivom „Don´t be afraid“

0
IZLOZBA – PLAKAT

Izložba 14 umjetnika članova HDLU-a Istre pod nazivom  „DON´T BE AFRAID“ biće otvorena u Staklenoj galeriji JU Kulturni  centar  “Nikola Đurković”  Kotor u četvrtak 8. oktobra u 19 sati.

U ime domaćina, prisutnima će se obratiti Marija Sarap,  rukovoditeljka programskog sektora u kotorskom Kulturnom centru, a u ime organizatora Ljubo Radović – sekretar Saveza Crnogoraca Hrvatske.

Predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre Milan Marin predstaviće izložbu i umjetnike, a prigodnim govorom obratiće se Jasminka Lončarević, generalna Konzulica Republike Hrvatske u Crnoj Gori.

Na izložbi će govoriti i kotorska pjesnikinja Dubravka  Jovanović.

U ime  Opštine Kotor izložbu će otvoriti gradonačelnik Željko Aprcović.

Organizatori su: Zajednica  Crnogoraca  Istarske  županije u sastavu Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor i Matica hrvatska- Ogranak u Boki kotorskoj.

Manifestaciju sufinansiraju: Grad Pula, Istarska županija i JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor.

Izložba će se moći pogledati do 18.10.2020.godine.

IJZ: Od posljedica korone preminulo još šest osoba, 225 novoinficiranih

0
Coronavirus-Covid-19

Od jučerašnjeg presjeka preminulo je šest pacijenata iz Pljevalja, Ulcinja, Berana, Nikšića i Rožaja (2), rođenih 1959, 1929, 1965, 1949, 1944. i 1949. godine, a koji su liječeni u opštim bolnicama u Nikšiću, Beranama i Baru. U posljednja 24 sata registrovana su još 225 nova slučaja infekcije koronavirusom, a prijavljen je oporavak 249 pacijenata, saopšteno je danas iz Instituta za javno zdravlje. Trenutno je 3839 oboljelih, što je na 100 hiljada stanovnika 609.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 670 uzorka na novi koronavirus. U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi koronavirus ukupno je registrovano 225 novopozitivnih slučajeva”, istakli su iz IJZ.

Novooboljeli su iz Podgorice 96, Nikšića 31, Pljevalja 30, Bijelog Polja 26, Bara i Tivta po osam, Berana šest, Cetinja, Kolašina i Rožaja po četiri, Mojkovca i Kotora po dva, a po jedan iz Ulcinja, Herceg Novog, Danilovgrada i Petnjice.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 179, a od početka godine 188.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 12.584.

Stope aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika po opštinama:

Pljevlja 948, Berane 939, Nikšić 911, Bijelo Polje 895, Budva 869, Podgorica 669, Žabljak 644, Rožaje 618, Cetinje 522, Kotor 425, Mojkovac 371, Kolašin 346, Ulcinj 336, Bar 333, Plav 252, Tivat 164, Tuzi 100, Andrijevica 99, Herceg Novi 97, Gusinje 94, Petnjica 91, Šavnik 67, Plužine 62 i Danilovgrad 60.

Tivat je dobitnik nagrade Sustainable Top 100 Destinations za 2020. godinu

0
Tivat – foto Miko Đuričić

Tivat je proglašen za jednog od dobitnika nagrade Sustainable Top 100 Destination za 2020.g. na današnjoj ceremoniji koja se održava u okviru Global Green Destinations Days (GGDD20). Nagrade se dodjeljuju šesti put zaredom, a samo apliciranje za navedenu nagradu je bilo besplatno za sve zemlje svijeta.

Podsjećamo da su tokom juna mjeseca Turistička organizacija opštine Tivat u saradnji sa JP ”Morsko dobro” nominovali Tivat za Sustainable Top 100 Destinations za 2020.

Takmičenje ima za cilj da prikaže turističke priče i primjere dobre prakse održivog razvoja lokalnih i regionalnih destinacija, kao nadahnjujuće primjere organizatorima putovanja i turistima.

Solila

Objavljivanjem ovogodišnje liste, razmjenom iskustava i priča o uspjehu u upravljanju destinacijama, inicijatori prepoznaju korake preduzete ka tome da turističke destinacije postanu održivije, odgovornije i atraktivnije za posjetioce. Nominacije je ocijenjivao tim održivih Top 100 destinacija, stručnjaci iz različitih zemalja, partneri i koordinatori Green Destinations-a. Ove godine izbor je više nego ikada ranije bio određen kvalitetom, efikasnošću i primjerima dobre prakse koje su dostavile destinacije. Za takmičenje se prijavilo više od 150 aplikanata.

Kao što svi znamo Crna Gora i njene opštine, uključujući i Tivat, su još daleko od toga da budu savršene u pravom smislu održivosti i njenim dubljim aspektima. Zato je ovo veliko priznanje našim naporima da budemo “safe, smart, sustainable – sigurni, pametni i održivi” i veoma ohrabrujuće ka daljem održivom razvoju Tivta i Crne Gore. Ovo je potvrda da smo sa dobrim primjerom prakse – uspješnim upravljanjem posebnim rezervatom prirode “Tivatska solila” i izvještavanjem u dijelu prvih 15 kriterijuma pokazali da se na području  Tivta u prethodnom periodu u javnom i privatnom sektoru realizovao veliki broj dobrih inicijativa koje su međunarodni stručnjaci ocijenili kao značajne za dobijanje ovog prestižnog priznanja.

Komitet Top 100 naglašava da selekcija za Sustainable Top 100 Destinations ne znači da su izabrane destinacije održive. To znači da te destinacije ulažu dodatne napore i obećavaju progres istih, napominjući da potpuno održive destinacije ne postoje.

Tivat – mikophotography

Ovo takmičenje se održava pod pokroviteljstvom Top 100 partnera, sa posebnim doprinosom od strane: Green Destinations, Quality Coast, TravelMole, Vision on Sustainable Tourism, Travelife, ITB Berlin, Asian Ecotourism Network, Ecotourism Australia i GLP Films.

Lista Sustainable Top 100 Destinations za 2020. godinu nalazi se u prilogu ovog saopštenja. Svi učesnici su pozvani da budu predstavljeni u vodiču “Good Travel Guide“, omogućavajući im da potencijalnim posjetiocima ispričaju najzanimljivije priče o svojoj destinaciji.

Tivatska Solila

U saradnji sa javnim, privatnim i civilnim sektorom Turistička organizacija Tivat nastavlja rad na ovom polju. Krajem oktobra planirano je održavanje druge dvodnevne edukativne radionice u cilju definisanja konkretnih daljih koraka. Ujedno plan je da tokom sljedeće godine Tivat započne proces sertifikacije “Awarding and Certification Program” u okviru Green Destinations. To znači da moramo intenzivno raditi na izvještavanju po ukupno 100 kriterijuma i nakon toga, od strane međunarodnog revizora kojeg odabere Green Destinations, dobiti informacije na kojem stepenu razvoja se nalazi Tivat u smislu održivosti destinacije i dobiti smjernice za dalji razvoj.

Turistička organizacija opštine Tivat se ovom prilikom još jednom zahvaljuje svim saradnicima, prije svega svim učesnicima prve radionice koja je održana u junu u Tivtu, zatim JP “Morsko dobro” koje je jedan od aplikanata u okviru ove nominacije, kao i kolegama iz: Sekretarijata za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj, Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Sekretarijata za turizam i preduzetništvo, Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, zatim preduzećima DOO „Komunalno” Tivat, Brand New Tivat, Službi zaštite i spašavanja, Agenciji za zaštitu životne sredine, Ministarstvu održivog razvoja i turizma , UNDP-u i strateškim partnerima Porto Montenegro i Luštica Bay, kao i NVO Expeditio koji su pomogli u apliciranju i uz čiju pomoć smo postali dobitnici ove prestižne nagrade.