Gradska galerija Kotor i ove godine, povodom Dana Opštine Kotor, priprema tradicionalnu godišnju izložbu likovnog stvaralaštva u Kotoru, pod nazivom KOTORSKI VIZUELNI UMJETNICI 2019.
Pravo učešća na izložbi imaju svi likovni i primijenjeni umjetnici koji su ili rođeni ili žive i stvaraju na teritoriji Opštine Kotor, a koji su diplomirali na akademijama likovnih ili primjenjenih umjetnosti.
Svi likovni i primjenjeni umjetnici zainteresovani za učešće na ovoj izložbi, a koji zadovoljavaju postavljene kriterijume, treba da donesu 2 do 3 rada, kao i kratku biografiju u Gradsku galeriju Kotor, najkasnije do 12. novembra ove godine svakog radnog dana od 8 do 14 i od 16 do 20 sati ili se prethodno informišu na telefon 067 049 252.
„Tročlani stručni žiri zasijedaće 13. novembra, napraviti selekciju radova za izložbu i donijeti odluku o dodjeljivanju Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru u 2019. godini, te stoga radovi koji budu predati nakon 12. novembra ne mogu i neće biti prihvaćeni”, saopštavaju iz Gradske galerije Kotor.
Ako je novac gorivo ekonomije, onda su brodovi središnje transportno sredstvo svjetske trgovine.
Kompanija MSC – foto shipspotting.com
Prema navodima Međunarodne organizacije za pomorsku plovidbu (IMO), tijelu UN-a koje je zaduženo za reguliranje globalne plovidbe, više od 90% svjetske trgovine se odvija pomorskim putem. To je najjeftiniji, ali i ekološki najrazorniji način prijevoza robe i sirovina po svetu.
Prema studiji IMO-a o štetnim plinovima iz 2014. godine, sektor pomorskog transporta godišnje u atmosferu „ispusti” oko 940 miliona tona CO2, što je oko 2,5 posto globalne emisije štetnih plinova u svetu.
Ali, postoji još jedan veliki ekološki problem koji stvara industrija – a to je količina opasnog sumpornog dioksida (SO2) koji sadrže ispušni plinovi brodova. Zbog korištenja jeftinog lož-ulja slabije kvalitete koje sadrži sumpor, na brodove otpada 13 posto ukupne svjetske emisije SO2.
Zato bi se novi propisi o ograničenju emisije štetnih plinova u brodskom prometu, koji stupaju na snagu 2020, mogli drastično odraziti na ovu posebno „prljavu” branšu. Efekt neće biti samo ekološki: samo zbog pratećih troškova i razmjera ovisnosti tvrtki od pomorskog transporta, posljedice bi mogla osjetiti cjelokupna svjetska privreda.
Od 1. januara 2020, brodovi bi prema novim pravilima IMO-a morali smanjiti emisiju SO2 za više od 80 posto. Za to postoji čitav niz mogućnosti: od instalacije tehnologije kojoj nije potreban sumpor, pa do kompletnog odustajanja od goriva dobivenog od sirove nafte. No, kojim god se putem bude krenulo, na kraju će pomorska branša biti suočena s velikim troškovima.
Još u maju, jedan menadžer američke brodske kompanije Star Bulk Carriers rekao je za Financial Times da ga je instalacija aparata za pročišćavanje ispušnih plinova na 100 brodova koštala 170 milijuna dolara.
Prema najnovijoj studiji Pokrajinske banke Baden-Württemberga (LBBW) novi pomorski propisi će financijski opteretiti kompletnu svjetsku privredu. Per-Ola Hellgren, jedan od autora studije, strahuje da bi globalni rast svjetske privrede 2020. mogao biti „osjetno manji”, jer su tehničke intervencije na motorima starijih brodova skupe i mnoge brodske kompanije su nedovoljno pripremljene za nove odredbe.
Hellgren prenosi da će kombinacija većih troškova transporta pri smanjenju transportnih kapaciteta stvoriti nepovoljno globalno privredno okruženje, a ono već sada trpi štetu zbog trgovinskog spora SAD-a i Kine, ali i zbog drugih trgovinskih konflikata.
Poduzeće za energetski konzalting S&P Global Platts provelo je studiju u kojoj se troškovi koje će donijeti promjena pravila za pomorski promet procjenjuju na bilijun dolara, i to samo u prvih pet godina nakon stupanja na snagu.
Novo ograničenje emisije SO2 od 2020. je dio velike inicijative IMO-a s ciljem da se u brodskom prometu emisija štetnih plinova smanji za najmanje 50 posto do 2050. godine – u odnosu na brojke iz 2008.
No, predstojeća mjera se odnosi samo na emisiju sumpora. Još nema djelotvornih mjera za smanjenje emisije ugljika – njih je teže provesti. Treba dodati i da mnoge brodske kompanije nisu spremne na promjene iako se njih najavljuje već godinama. Brodovi koriste najprljaviju naftu, onu koja ostaje nakon što se iz sirove nafte u rafinerijama izdvoje kvalitetniji proizvodi poput benzina.
Koncerni poput najvećeg svjetskog prijevoznika kontejnera Maersk su uspješni upravo zbog uštede korištenjem goriva u kojem je velika količina sumpora. Danska kompanija procjenjuje da će je prelazak na čišća goriva koštati dvije milijarde dolara godišnje.
Procjenjuje se da sumpor-dioksid sadrži koncentraciju fosfora koja je više od 3500 puta veća od količine dizel-goriva zbog koje je došlo do dizel-skandala sa Volkswagenom. Emisije sumpornog dioksida, dušičnog dioksida i ugljičnog dioksida te fine prašine se stalno povećavaju. One su na glasu kao posebno opasne za ljudsko zdravlje, posebno za stanovnike velikih lučkih gradova.
Studija koja je 2018. objavljena u časopisu Nature, pokazuje da zagađenje zraka koje prouzroče brodovi dovodi do 400.000 smrtnih slučajeva godišnje, od raka do bolesti srca i krvnih žila. Istraživanja su pokazala da bi povećanje uporabe goriva s malom količinom sumpora moglo smanjiti broj smrtnih slučajeva za trećinu. Studija prenosi i da 200 najvećih brodova na svijetu proizvodi istu količinu sumpora kao i svi automobili svijeta. Svima je jasno da se nešto mora učiniti, a vremena za to je sve manje.
Okončano je betoniranje kilometra makadamskog puta na potezu od naselja Rujevo do Obalice iznad Zelenike, vrijednosti skoro 55 hiljada eura. Sredstva za to obezbijedili su dijelom mještani, Opština Herceg Novi, Uprava javnih radova i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
-Dogodilo se da su opštinski i republički organi radili zajedno sa mještanima i Mjesnom zajednicom, kao jedan tim i napravili smo mali podvig. Dobili smo put poslije toliko vremena. U poslednjih 20 godina smo se trudili da se ovo selo – jedino u Crnoj Gori koje nije imalo put, poveže putnom komunikacijom. Prva etapa je uspješno završena i nadamo se da ćemo uskoro da nastavimo put do Obalice, poručio je predsjednik MZ Zelenika-Kuti Predrag Vujnović.
Mještanin Dejan Radonić pojasnio je da trasa do Rujeva iznosi 1 kilometar, te da je do Obalice ostalo još toliko.
-Na ovaj način uspjeli smo da oživimo ovaj kraj koji je nepravedno bio zapostavljen decenijama. Mi ovdje živimo godinama, održavamo imanje. Školovali smo se bez puta i radili. Sada je sve lakše i nadamo se novim investicijama i da će se vratiti ljudi, a tu su kuće Maslana, Zorića, Kovačevića. Ove porodice nisu imale priliku da renoviraju svoje stare kuće i gazdinstva jer je nedostajao ovaj kilometar puta, istakao je Radonić.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić istakao je da je ovo dobar primjer kako bi ubuduće trebalo rješavati i ostale infrastrukturne probleme u Opštini.
-Vaša upornost kao mještana Obalice i Rujeva je dovela do toga da imamo izbetoniran put do sela Rujevo, a mislim da možemo sljedeće godine završiti i tu etapu do Obalice. Ovo je veliki potencijal za razvoj etno turizma i poljoprivrede, za razvoj stočarstva, kao i ostalih grana koje se odnose na poljoprivredu, poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić prilikom zajedničkog obilaska terena i uređene trase puta prema Rujevu.
Rujevo su juče posjetili i potpredsjednik Opštine Miloš Konjević i sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić.
Kako je kazao član Odbora za izgradnju puta Rujevo-Obalica i predstavnik sela Obalica Ranko Kišić, podsjetio je i da je Obalica nekada imala preko stotinu stanovnika, sa bratstvima Kišići, Vujnovići i Mitrovići, koji su se tu naselili oko 1690. godine. Sa zemljotresom 1979. godine, poslednji stanovnici napuštaju selo, da bi danas – 40 godina kasnije, opet postojala velika interesovanja za obnovu vjekovnih ognjišta, osnivanje farmi koza, sitne stoke i goveda.
Uređenjem trase do Obalice otvoriće se vrata za razvoj turističkih, bajkerskih, izviđačkih, avanturističkih, lovačkih i drugih vidova rekreacije, ali i povratku lokalnog stanovništva, uvjereni su mještani.
Opština Budva objavila je javni poziv za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na čišćenju bedema Starog grada.
Kako se navodi u tenderu riječ je o radovima vanjskog čišcenja Pjeskarenjem (pješčanim mlazom).
Poslednji put bedemi su čišćeni prije 15 godina.
Pretpostavlja se da su u nešto drugačijem obliku Bedemi Starog grada nastali u ranovizantijskom periodu između VI i IX vijeka. Međutim, njihov današnji izgled je u velikoj mjeri rezultat graditeljskih intervencija Mletačke republike u periodu od XV do XVIII vijeka, što potvrđuje više reljefa sa grbom u vidu krilatog lava kao simbola Svetog Marka, zaštitnika Venecije.
Današnji izgled Bedema Starog grada rezultat je burnih istorijskih dešavanja na tlu Budve. Pored ratova, preživjeli su i oštećenja tokom požara i zemljotresa 1667. i 1979. godine. Tokom različitih epoha bedemi su obnavljani i rekonstruisani.
Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela Plan davanja koncesija za projekat žičare Kotor – Lovćen za 2020. godinu.
„Donošenjem tog dokumentra omogućava se započinjanje procedure davanja koncesije za projekat žičare Kotor-Lovćen, kao oblika podsticanja privatnih investicija u obavljanju djelatnosti od javnog interesa radi postizanja optimalne turističke valorizacije izuzetno vrijednih prirodnih resursa i kulturnog nasljeđa“, saopšteno je iz Vlade.
Glavni cilj projekta je, kako navode, povezivanje teritorije Prijestonice Crne Gore sa turističkim centrom u Boki Kotorskoj, sjeverozapadnom stranom planine Lovćen putem savremenog, ekološkog i atraktivnog sistema saobraćajne infrastrukture.
Prva faza, za koju se donosi ovaj Plan, predstavlja najatraktivniju dionicu – od stanice Dub, u Kotoru, do stanice Kuk, na Njegušima – dužine 3,6 km i visinske razlike 1.298 metara, veoma izazovnu sa aspekta izvođenja i neophodnog pažljivog odnosa prema prirodnom i kulturnom nasljeđu.
Italijani zainteresovani za gradnju žičare Kotor-Njeguši
„Prilikom predstavljanja Plana, naglašeno je da su ekonomske procjene rađene za potrebe ovog projekta zasnovane, između ostalog, na sljedećim pretpostavkama: trajanje koncesije 30 godina, period izgradnje godina i period funkcionisanja 29 godina, kao i da će odmah po usvajanju Plana davanja biti raspisan novi tender za odabir privatnog koncesionara, za dionicu žičare od lokaliteta Dub do lokaliteta Kuk“, saopšteno je iz Vlade.
Osim toga, u raspravi je navedeno da slučaju realizacije cjelokupnog projekta, kako je predviđeno u planskom dokumentu, riječ bi bilo o najdužoj turističkoj žičari na svijetu – projektu koji predstavlja jedinstvenu turističku ponudu za domaće i strane goste.
„Cjelokupnim projektom predviđena je ozgradnja 15 kilometara duge Žičare sa gondolama, a vožnja od podnožja, odnosno od stanice Dub do Cetinja na 600 m iznad mora bi trajala 43 minuta. Projektom su na trasi predviđene četiri stanice, dvije početne u Cetinju i Kotoru, kao i dvije međustanice Kuk i Ivanova korita“, saopšteno je iz Vlade.
Čelnici 27 zemalja članica Evropske unije su u četvrtak na sastanku na vrhu u Briselu jednoglasno odobrilinovi revidirani dogovor o izlasku Velike Britanije iz EU-a.
“Evropsko vijeće podržava sporazum o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije, Evropske zajednice za atomsku energiju. Na temelju toga, Evropsko vijeće poziva Komisiju, Evropski parlament i Vijeće da poduzmu potrebne korake kako bi osigurali da sporazum stupi na snagu 1. studenoga 2019. kako bi se osigurao uređen izlazak”, kaže se u zaključcima koje su usuglasili čelnici 27 država članica.
“Blizu smo kraja procesa, sada čekamo glasovanje u Evropskom parlamentu i britanskom parlamentu”, rekao je Tusk na konferenciji za novinare.
Britanski parlament će iznimno zasjedati u subotu i raspravljati o postignutom dogovoru.
“Mi smo spremni za ratifikaciju, politički i tehnički, sada je loptu na britanskoj strani igrališta”, dodao je Tusk.
Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da je ono što je dogovoreno “više od sporazuma, da osigurava pravnu sigurnost za probleme koje je stvorio Brexit”. Čelnici EU27 također su potvrdili i tekst političke deklaracije o budućim odnosima između EU-a i Velike Britanije.
“Evropsko vijeće ponavlja odlučnost Unije da s Ujedinjenom Kraljevinom uspostavi što je moguće tješnje partnerstvo u skladu s političkom deklaracijom”, kaže se u zaključcima.
Pregovorači EU-a i Velike Britanije postigli su u četvrtak, nekoliko sati prije početka samita EU-a, novi dogovor kojim je nasporniji dio za London, “backstop” za izbjegavanje tvrde granice na irskom otoku između Republike Irske i britanske pokrajine Sjeverne Irske zamijenjen novim pristupom.
Novim dogovorom promijenjen je “najbolji i jedini mogući sporazum”, kako su evropski dužnosnici nazivali sporazum o razvodu postignut u studenome prošle godine s tadašnjom premijerkom Theresom May. U odnosu na taj sporazum promijenjen je protokol koji se odnosi na Sjevernu Irsku, a sve druge odredbe su ostale iste.
Za Veliku Britaniju najsporniji element, zaštitni mehanizam za izbjegavanje tvrde granice na irskom otoku, sada je zamijenjen novim pristupom.
Revidirani protokol o Sjevernoj Irskoj štiti “sveotočnu ekonomiju” na irskom otoku, mirovni sporazum na Veliki petak u svim njegovim dimenzijama i čuva integritet jedinstvenog tržišta, rekao je glavni europski pregovorača Michel Barnier.
Po novom dogovoru, Sjeverna Irska ostat će usklađena s ograničenim setom pravila EU-a kako bi se izbjegla tvrda granica na otoku: primjenjivat će se europski zakoni o robama, sanitarna pravila i veterinarske kontrole, pravila o poljoprivrednim proizvodima, porezu na dodanu vrijednost i trošarine za rebe, pravila o državnim potporama.
U preduzeću „Pomorski saobraćaj“ Kamenari, prvi put nakon njegove privatizacije 2004.godine, formiran je nezavisni sindikat zaposlenih.
„Informišemo javnost da je zbog nezadovoljstva i kršenja prava zaposlenih iz radnog odnosa u Pomorskom saobraćaju DOO, formiran Nezavisni sindikat a sve sa ciljem da se prava zaposlenih poštuju u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Na sjednici sindikata koja je održana 7. oktobra u Herceg Novom, donešena je Odluka o osnivanju sindikata, a na mjesto predsjednika sindikata jednoglasno je izabran Ivan Vučinović iz reda zaposlenih“- saopštili su danas iz novoformiranog sindikata.
Po odluci Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore, firma “Pomorski saobraćaj”, firma koja ima monopol na jedinoj trajektnoj lini u državi preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj, a čiji je većinski vlasnik tada bila država, odnosno Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, privatizovana je bez tendera, prodajom državnih akcija na berzi. Kupoprodajni ugovor je potpisan 2004., sa firmom “Pro House” iz Podgorice u vlasništvu Dušana Bana, a koja je dobar dio svojih obaveza prema državi u ovoj transakciji, platila obveznicama stare devizne štednje. „Pomorski saobraćaj“ danas u potpunosti kontrolišu podgorički biznismeni, braća Dejan i Dušan Ban, bliski predsjendiku DPS-a Milu Đukanoviću, te njihov poslovni partner Željko Mihailović.
Radnici „Pomor skog saobraćaja“ u posljednjje vrijeme se sve češće žale na uslove rada u toj firmi, niske plate koje im kažu, nisu povećavane još od 2008., kao i za navodno neprimjeren i despotski odnos prema njima od strarane izvršnog direktora Dejana Bana. Sve veći broj starih radnika, posebno članova posada trajekata, napušta tu firmu i prelazi da radi za druge poslodavce, a petanest bivših i sadašnjih radnika Pomorskog saobraćaja tužilo je pred Osnovnim sudom u Herceg Novom tu kompaniju, smatrajući da ih je godinama uskraćivala za neisplaćene nadoknade za minuli rad, regres i topli obrok.
Iz novofornirane radničke asocijacije Pomorskog saobraćaja danas su medijima saopštili da je Sindikat “pokušao da o svom formiranju zvanično obavijesti menadžment Društva, ali taj dopis nije primilo ovlašćeno lice na arhivu Društvasa obrazloženjem da o tome mora dobiti odobrenje od generalnog direktora Dejana Bana“.
Tajekt GRBALJ
“Imajući to u vidu, Nezavisni sindikat Pomorskog saobraćaja Herceg Novi, je dopis o formiranju uputio na zvaničnu email adresu Društva i očekuje da će u narednom periodu biti uspostavljen socijalni dijalog izmedju poslodavca i Nezavisnog sindikata kao predstavnika zaposlenih”- zaključuje se u saoptenju.
Prema nezvaničnim saznanjima menadžment Pomorskog saobraćaja danas je iznenada i bez obrazloženja predsjednika Sindikata Ivana Vučinovića sa njegovih redovnih radnih dužnosti u toj kompaniji, poslao na “slobodne dane”.
Otvaranje kolektivne izložbe „Od mora do mora“ Likovnog udruženja „Vlaho Bukovac“ iz Splita biće priređeno u petak 18. oktobra u 20 sati u prostorijama JU „Muzeji i galerije Tivat“.
Udruženje „Vlaho Bukovac“ okuplja ljubitelje likovne umjetnosti i pisane riječi.
Izložbu će otvoriti Cvjetana Bazina Periša, dok će posjetioci imati priiku da izložbu pogledaju do 30. oktobra.
Klimatski aktivisti su u četvrtak poremetili željeznički promet u Londonu i izazvali fizičke sukobe bijesnih putnika s prosvjednicima koji su se popeli na vagon londonskog metroa u vrijeme najveće prometne gužve.
Skupina ‘Pobuna protiv izumiranja’ (ER) ušla je u drugi tjedan građanskog neposluha. Ciljaju na vladine zgrade, lokalnu zračnu luku i financijske institucije poput BlackRocka i žele istaknuti kakvu prijetnju predstavljaju klimatske promjene.
Londonski gradonačelnik, policija i putnici kritizirali su skupinu zbog njihovih taktika navodeći kako je javni prijevoz jedna od najzelenijih mogućnosti putovanja.
Grad Kotor se našao na top 20 Forbsovoj listi turističkih destinacija koje treba posjetiti u 2020. godini i to na 13. mjestu.
“Zašto? Crna Gora, skriveno blago Jadrana, postaje sve poželjnija mediteranska destinacija i više se ne smatra siromašnim komšilukom Hrvatske”, navodi Forbes.
Danas se, dodaje se u tekstu, Crna Gora razvija kao luksuzno utočište.
“Aman Sveti Stefan, najluksuzniji crnogorski hotel, podigao je ljestvicu crnogorskog ugostiteljstva na viši nivo, a Marriott International upravo je najavio da će dovesti brend Ritz-Carlton u Crnu Goru 2023. godine”, ističe Forbes.
Magazin savjetuje da bi Crnu Goru trebalo da posjete svi aktivni putnici koji vole planinarenje i avanture, ali i parovi koji žele opuštanje i privatnost.
“Ne propustite: Kotor, još jedan zidani dalmatinski grad, koji putnicima nudi impresivno i prirodno iskustvo. Jedan je od najbolje očuvanih starih gradova na jadranskoj obali i u njemu se može vidjeti mnogo crkava i muzeja”, zaključuje Forbes.
Prvi na Forbsovoj listi je Amangiri u Arizoni, zatim Palermo u Italiji i Kejp Taun u Južnoj Africi.
