Nakon Zagreba, Dubrovnika, Pule, Peroja, Umaga i Ugljana, Splita i Sinja, Teatar 303 iz Kotora nastupiti će sa komedijom “Crnogorac u tranziciji”, na maloj sceni Centra za kulturu Tivat u četvrtak 24. oktobra.
“Prethodni nastupi potvrdili su da je program Teatra 303 interesantan, kako našoj publici, tako i publici u regionu, dakle još jednom je potvrđeno da kotorski duh donosi svježinu i smijeh gdje god da se igra predstava. Podsjetimo naredne godine slavimo tek 40 godina postojanja” – kazao nam je osnivač Teatra 303 Dragan Buki Buzdovan.
U industrijskoj zoni istočno od Londona u noći na srijedu pronađen je kamion s 39 ljudskih tijela, a vozač je uhapšen zbog ubojstva, objavila je britanska policija.
Po prvim informacijama, kamion, otkriven u Graysu u Essexu, oko 35 kilometara istočno od Londona, je iz Bugarske. Ušao je u Britaniju 19. oktobra u Holyheadu, luci na zapadnoj obali zemlje.
Podrijetlo žrtava nije poznato niti jesu li ilegalni migranti.
Britanski premijer Boris Johnson rekao je da je “užasnut” tim “tragičnim” događajem.
Ministar unutarnjih poslova Priti Patel rekao je da je “šokiran i tužan” te da se provodi istraga o tome kako se “tako strašan događaj mogao dogoditi”.
Identifikacija žrtava je u toku. Riječ je o 38 odraslih i jednom adolescentu.
Vozač kamiona, porijeklom iz Sjeverne Irske i star 25 godina, u pritvoru je.
Istraga napreduje…
Kamion s 39 tijela registriran je u Bugarskoj, a stigao je iz Belgije – tvrde istražitelji.
– Istraga daje rezultate. Da bismo osigurali dostojanstvo žrtava, uskoro ćemo premjestiti kamion i prikolicu. Moramo ih identificirati i obavijestiti njihove obitelji, kaže Pippa Mills, zamjenica šefa policije u Essexu.
Kamere na autocesti snimile su prolazak kamiona s nesretnim ljudima. Pretpostavlja se da su se gužvali u malom prostoru, na niskoj temperaturi, bez zraka i vode.
– Moram podsjetiti da je 25-godišnji vozač kamiona uhićen i pritvoren zbog sumnje za ubojstvo, ističe Mills.
Put iz Bugarske mogao je trajati od tri do pet dana. Policija Essexa vjeruje da je kamion u subotu stigao u Wales. Oglasio se i bugarski premijer.
– Kamion je 2017. registrirala jedna Irkinja u Bugarskoj. Zatim je napustio zemlju i nikad se u nju nije vratio. Tako da nikako ne možemo biti povezani s tragedijom osim s registarskom tablicom kamiona, istaknuo je Bojko Borisov.
Na mjestu gdje su žrtve pronađene građani ostavljaju cvijeće. Kažu da su šokirani onim što se dogodilo te ističu da žrtve zaslužuju poštovanje.
Svi koji su umiješani u trgovinu ljudima trebali bi doći pred lice pravde – istaknuo je britanski premijer.
– To je nezamisliva tragedija, uistinu potresna. Misli i molitve su uz sve žrtve i članove njihovih obitelji. Primam redovita izvješća o tom događaju, kaže Boris Johnson.
Tragedija koja se dogodila u Velikoj Britaniji nije, nažalost, prva. Od početka migrantske krize mnogi, bježeći pred ratovima i siromaštvom, ne biraju sredstva u potrazi za boljom budućnošću i u želji da se dokopaju Europe. Stavljaju na kocku život i odlučuju se na dalek put. Često bez povratka.
Pdsjetimo…
U avgustu 2015., 71 migrant podrijetlom iz Sirije, Iraka i Afganistana pronađen je mrtav u kamionu hladnjači u Austriji. Vlasti su razotkrile mrežu krijumčara ljudima koju je vodio Afganistanac u dobi od tridesetak godina. Žrtve su htjele otići u Njemačku, a ukrcane su u Mađarskoj nedaleko od granice sa Srbijom.
Nagurani u samo 14 metara četvornih, ugušili su se u manje od tri sata. Kamion je pronađen sutradan napušten na rubu austrijske autoceste u blizini Parndorfa, na mađarskoj granici. Mađarsko pravosuđe osudilo je na doživotni zatvor četvoricu glavnih krijumčara iz te mreže.
Drugi po redu „Luštica Bay festival jesenjih boja“, na kome će se predstaviti domaći proizvođači hrane, poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina biće održan u subotu, 26. oktobra, na više lokacija na šetalištu u Marina naselju, uz gastronomske specijalitete, domaće proizvode, folklorne izvedbe i slikarsku koloniju za djecu i mlade.
Festival se organizuje pod nazivom „Dobro, bolje, domaće“, kao podrška nacionalnom projektu promocije domaćih ukusa i proizvođača iz Crne Gore, za čiju realizaciju je pored ostalih, zadužena i Nacionalna turistička organizacija.
Cjelodnevna manifestacija počeće u 11 sati i okupiti proizvođače sa Luštice, iz Boke, Nikšića i okruženja. U slikarskoj koloniji će učestvovati učenici tivatskih osnovnih škola, te srednje mještovite škole „Mladost“ i folklornog društva Boka iz Tivta. Za najmlađe goste biće priređen poseban program animacije i zabave a sve će dodatno biti začinjeno u kuhinji hotela Čedi, koji je za posjetioce obezbijedio posluženja sa pitama od jabuke i bundeve.
Ljubitelji delicija iz domaće proizvodnje i mediteranskog jesenjeg pejzaža moći će da uživaju u raznovrsnoj ponudi hrane, domaćih sireva, pršuta, vina, priganica, meda, rakije, sokova, voća i povrća, uz izvedbe mladih folklorista i likovne radove talentovanih učenika. Na sajmu će se naći i ponuda rukotvorina i domaće radinosti, slika, te prirodne kozmetike, sapuna, čajeva, melema i tinktura od ljekovitog bilja.
„Za sajam vlada značajno interesovanje učesnika i posjetilaca koji su zainteresovani za domaće proizvode, a na ovom mjestu svakako mogu dobiti odličan izbor hrane iz domaće proizvodnje kako sa luštičkog područja i Boke, tako i iz okruženja. Prvo izdanje sajma, prošle godine, okupilo je brojne učesnike i uvjerio nas da su ovakve manifestacije veoma interesantne posjetiocima a korisne izlagačima“, saopštila je Slavica Milić iz marketinga kompanije Luštica Development.
Tokom slikarske kolonije „Nijanse jeseni“ jesenji mediteranski pejzaž na platna će prenijeti talentovani tivatski učenici pod mentorstvom profesorice Milica Krivokapić, za što će im biti obezbijeđen slikarski pribor – štafelaji, kistovi, boje platna.
Zahvaljujući projektu DestiMED, Nacionalni park Kornati i Park prirode Lastovsko otočje mogli su mjeriti ekološki otisak njihove turističke ponude, a to je sada na raspolaganju i ostalim našim zaštićenim područjima.
Hrana se ispostavlja najvećim izazovom ekološkog utjecaja posjetitelja na samo zaštićeno područje.
Naime, na današnjoj završnoj svečanosti međunarodnog projekta DestiMED koja je održana u Rimu predstavljena je najnovija metodologija za praćenje ekološkog otiska turista u zaštićenim područjima na Sredozemnom moru, a među onim područjima na kojima je metodologija testirana su i hrvatski Nacionalni park Kornati te Park prirode Lastovsko otočje.
Koristeći standardizirane alate vodeće svjetske organizacije za mjerenje ekološkog otiska, Global Footprint Networka, kao polazište, partneri na projektu DestiMED prilagodili su metodologiju praćenja ekološkog otiska za procjenu utjecaja na okoliš. Ne samo da je mjeren ekološki otisak svakog turista koji je sudjelovao u najnovijoj eko-turističkoj ponudi, već su poduzeti i konkretni koraci za upravljanje ekološkim otiskom u toj ponudi. U obzir su uzete posebne komponente kao što su hrana, smještaj, prijevoz i rekreativne aktivnosti.
Rezultati praćenja ukazali su na to da hrana i piće imaju najjači ekološki utjecaj, posebno u onim paketima koji nude velike količine mesnih proizvoda.
„Metodologija praćenja Ekološkog otiska, koju smo razvili unutar projekta DestiMED i koja je prva takva na svijetu, pomogla je i zaštićenim područjima i turističkim djelatnicima u Nacionalnom parku Kornati i Parku prirode Lastovsko otočje da uvide gdje su njihove turističke ture izvrsne, a gdje ima prostora za napredak kad je u pitanju utjecaj na okoliš i prirodu. Štoviše, identificirane su nove i alternativne poslovne prilike koje nas guraju prema održivijem lokalnom razvoju“, objašnjava Mosor Prvan iz WWF Adrije, voditelj projekta DestiMED.
Lastovo
Donošenjem boljih odabira i promoviranjem najboljih praksi u turizmu i rekreaciji zaštićena područja mogu riješiti ekološki utjecaj svojih turističkih paketa razvijenih u sklopu projekta DestiMED, a istovremeno poboljšavajući kvalitetu usluga ponuđenih turistima, zaključuju u WWF Adria.
Ubuduće će besplatni online kalkulator ekološkog otiska učiniti metodologiju primjenjivom na sva zaštićena područja u Sredozemlju koja su spremna stvoriti i testirati svoje pakete za ekoturizam.
Turisti koji žele ući u Veneciju morat će od 1. julaa iduće godine za to platiti najmanje tri eura, objavila je gradska uprava.
Mjera koja će se primjenjivati na jednodnevne izletnike i putnike s kruzera, ali ne i na one koji borave u hotelima, najavljena je početkom godine, ali je njezina primjena bila odgođena zbog tehničkih poteškoća.
Cijena pristojbe će porasti na šest do osam eura tijekom vrhunca sezone.
Načini plaćanja još se uvijek razrađuju. Oni koji se u grad pokušaju ‘prošvercati’ suočit će se s globama od 100 do 450 eura.
Masovni turizam dugogodišnji je problem Venecije, iako je i njezin najveći izvor prihoda. Smatra ga se glavnim krivcem za porast cijena nekretnina i pad broja stanovnika.
Po podacima iz 2016. godine, Venecija ima više jednodnevnih turista, oko 82 tisuće, nego što ima stanovnika. A njihov je broj sa 100.000 sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća pao na 53 tisuće danas.
Gradonačelnik Luigi Brugnaro smatra da bi venecijska shema naplate mogla biti model za ostale europske gradove koji muku muče s masovnim turizmom. “Uvjeren sam da su ovakve mjere samo početak suzbijanja masovnog turizma”, kazao je.
Crna Gora mora biti veoma oprezna kada su u pitanju koncesije nad aerodromima i riješavanje statusa nacionalne aviokompanije Montenegro Airlines da joj se ne bi dogodio slovenačni scenario. Poručio je to Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar iz Zagreba koji je najveći stručnjak u regionu za analize kretanja u industriji civilnog vazduhoplovnog transporta i redovni je kolumnista portala „Tangosix“ iz Beograda.
„Crnogorsko vazduhioplovstvo ima sve predispozicije da bude uspješna priča koja će donositi velik benefit Crnoj Gori. No, i Slovenija je imala predispozicije, sve je djelovalo bajkovito, pa je danas, zbog katastrofalnih poteza vlasti, dovedena u totalni vazduhoplovni kolaps. Hoće li Crna Gora naučiti na slovenskom primjeru?”- zapitao se Šćuric u juče objavljenom prvom dijelu svoje analize “Da li je Crna Gora naučila na fijsku Slovenije” objavljenom na portal Tangosix.
Vlada Slovenije privatizovala je prije tri godine nacionalnu aviokompaniju Adria Airways dajući je za izuzetno malu sumu novca njemačkom investicionom fondu 4K, sa ambicijom da novi vlasnik podmiri narsle dugove Adrije i izvede je na “finansijsku zelenu granu”. Sve to međutim, rezultiralo je nedavnim bankrotom Adrije koja je nakon 58 godina poslovanja, prestala sa radom i nestala sa evropskog neba, značajno smanjujući aviodostupnost Slovenije i njene vazduhoplovne veze sa ostatkom Evrope. Ministar pomorstva i saobraćaja Osman Nurković prije nekoliko mjeseci govorio je o 4K fondu koji je odveo Adriju u bankrot, kao najvjerovatnijem novom partneru Vlade Crne Gore za Montenegro Airlines.
Slovenačka Vlada oba svoja aerodrome dala je u koncesiju pri čemu posao sa njemačkim Fraportom u Ljubljani ne ide ni izbliza kako je to bilo planirano i najavljeno, dok se izdavanje u zakup aerodroma Maribor kineskom konzorcijumu pretvorilo u pravu saobraćajnu i finansijsku katastrofu kada se koncesionar povukao iz posle, ne realizujući skoro ništa od svojih obaveza.
Šćuric je u svojoj analizi istakao da Aerodromi Crne Gore bilježe “vroglav rast” prometa u posljednjih nekoliko godina i da će 2018. završiti sa preko 2,65 miliona putnika u vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici, te direktnom avio-povezanošću cCrne Gore sa čak 42 destinacije u Evropi, Biskom i Srednjem Istoku tokom sezone, što je na nivou najuspješnijeg aerodroma u regiji – dubrovačkog. ACG su u posljednje tri godine uspjeli otvoriti čak 35 novih linija sa naših aerodroma, a za narednu godinu najavljuje se još nekiliko novih destinacija i pretvaranja sezonskih u cjelogodišnje linije.
Gužve na aerodromu Tivat foto S.L
“Posljednjih godina ACG su ozbiljno povećali konektiranost države. Prema podacima ACI Europe (Airport Council International) direktna zrakoplovna konektiranost Crne Gore povećana za 73,3% u posljednjih pet godina. Stoga ne treba čuditi da je glavni direktor ACI-a Europe Olivier Jankovec najavio i svoj dolazak u Crnu Goru u martu ili aprilu iduće godine.”- navodi Šćuric.
On ističe da urkos jakoj konkurenciji aerodrome u okruženju, ACG uspijeva da obezjedi stalni rast prometa koji u Podgorici iznosi od 16 do 21% godišnje, a u Tivtu od 10 do 15 posto, te da je Crna Gora sa omjerom od 4:1 u broju avioputnika prema broju stanovnika države, ubjedljivo prva u regionu bivše Jugoslavije. Hrvatski analitičar posebno ističe činjenicu da je Montenegro Airlines glavni partner ACG po broju prevezenih putnika sa naših aerodroma, i konstatuje da “posebno veseli da je Montenegro Airlines pokazao trend smanjenja dugova, rasta broja putnika, racionalnog poslovanja, i približavanja profitabilnosti.”
“Rezultati Aerodroma Crne Gore su istinski fascinantni. Stoga Crna Gora nije očajna, ona ne mora dati svoje aerodrome u koncesiju pod bilo koju cijenu. Konačno, sadašnji profit i trend rasta istog pokazuje da će Crna Gora u idućih 30 godina od aerodroma imati financijski benefit od 500-700 miliona eura. Odluči li se ipak Crna Gora dati svoja oba aerodroma u koncesiju onda treba i te kako tražiti veći benefit od ovog.”- smatra Šćuric.
Vlada inače, očekuje da joj budući konvesionar uplati najmanje 100 miliona eura avansa za zakupninu aerodroma, ustupi najmanje 10 odsto od svojih godišnjih prihoda kao varijabilni dio koncesione naknade i da u aerodrome investira najmanje 200 miliona eura. Analiza Vlade pokazala je da će koncesionar uz sva ta izdvajanja, tokom 30 godišnjeg zakupa naših aerodrome ostvariti za sebe profit od najmanje 800 miliona eura.
“Koncesionar neće imati razumijevanja prema strateški bitnim stavkama Crne Gore, pa ni prema Montenegro Airlinesu. Želi li vlast prodati Montenegro Airlines mora ga restrukturirati i akumuliranih skoro 90 miliona eura duga će morati preuzeti na sebe. Propadne li kompanija, ovaj trošak će i ovako ostati državi. Stoga nema previše smisla juriti u nebuloze prodaje sumnjivim kompanijama ako se Montenegro dobro razvija i ide u pravom smjeru. A oba ova slučaja ne treba gledati odvojeno, nego zajedno, jer oni jesu budućnost vazduhoplovstva Crne Gore.”- zaključio je Alen Šćuric.
Evropski Dan protiv trgovine ljudima -opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
1 od 6
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor
Evropska komisija je 2007. godine proglasila 18.oktobar za Dan borbe protiv trgovine ljudima. Od tada se u svim zemljama članica organizuju aktivnosti na nacionalnom nivou koje imaju za cilj skretanje pažnje javnosti na opasnosti i posljedice trgovine ljudima.
Povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, jedne od najkompleksnijih kriminalnih pojava koja pogađa savremeno društvo, opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor organizovala je edukativne radionice za predškolce, osnovce i srednjoškolce.
Anet Marović, sekretarka OO Crveni krst Kotor, volonterka prethodnih godina, kaže da među djecom koja učestvuju na radionicama ima onih koji već znaju ponešto o trgovini ljudima, ali i onih koji o ovom problemu nemaju baš nikakvih informacija.
Kako bi što veći broj najmlađih, koji su i najranjivija kategorija, informisali o problemu trgovine ljudima, opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor, osim što obilježava značajne datume, kontinuirano, tokom godine, posvećuju pažnju predavanjima na ovu temu.
Na radionicama učestvovale su učenice kotorske Gimnazije, medicinskog smjera:,Popović Nikoleta, Caković Teodora, Slavović Mia
Dok su informativno-propagandni materijal dijelile učenice Osnovne škole ‘’Savo Ilić’’, one su takođe i informisale javnost ukazivajući na ovaj problem: Maša Raut, Andrea Gobović
Volonterke su u nekoliko dana obišle Kotorske vrtiće i kroz likove koje je osmislio Crveni krst, mišicu Milicu, predškolci su učili kako da prepoznaju rizične situacije kao npr. kad su djeca sama u kući, ne smiju otvarati vrata nepoznatim ljudima, isto tako ne smiju uzimati slatkiše, poklone, igračke od bilo koga nepoznatog. Kad su u grupi, ne smiju se izdvajati, ne smiju ulaziti u automobil nepoznatih ljudi itd.
Za sami kraj da naglasimo, Crna Gora je uglavnom prepoznata kao zemlja tranzita za trgovinu ljudima, a manje kao država odredište i krajnja destinacija. To nam ne daje privilegovan položaj u odnosu na druge zemlje, već nam je to dodatni podstrek da sprovodimo veliki broj aktivnosti koje su usmjerene ka podizanju nivoa svijesti cjelokupne javnosti.
U Gradskom muzeju „Mirko Komnenović“ Herceg Novi, u srijedu 23. oktobra će, sa početkom u 17 sati, biti održana izložba skulptura „Mirku Komnenoviću u čast“, u okviru međunarodnog, opšteg, pozivnog, jednostepenog, anonimnog konkursa za idejno skulptorsko rješenje spomen obilježja Mirku Komnenoviću.
Studija idejnog rješenja za spomenik Mirku Komnenoviću izabrana je nakon konkursa koji je raspisao Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi. Figuralno skulptorsko djelo autora i akademskog vajara iz Srbije Zorana Ivanovića, a kojim se odaje čast ličnosti i djelu znamenitog Novljanina, prvog načelnika i dobrotovora, izabrano je među sedam radova.
Pozivamo zainteresovanu stručnu javnost i sve građane da svojim prisustvom uveličaju ovaj događaj, poručuju organizatori.
U Kotoru na Gurdiću su u toku pripremi radovi na više pozicija, saopšteno je iz Direkcije za uređenje i izgradnju.
Radi se na vraćanju rekonstruisanog mehanizma za podizanje južnih gradskih vrata. Ovaj posao podrazumijevao je reperaciju postojećih, sačuvanih dijelova, kao i dopunu nedostajućih, a sve u skladu sa prethodno izrađenim projektom u kome su se koristila analogna rješenja sa sačuvanih mehanizama.
Iz Direkcije saopštavaju da je u završnoj fazi konzervatorski projekat romano-gotičkih vrata, za čiji završetak je potrebno otvoriti privremenu sondu na pločniku u blizini ulaza u Kulturni centar “Nikola Đurković” kako bi se istražila analogna rješenja. Radovi na otvaranju pomenute sonde trajaće najduže četiri dana. Nakon završetka projekta i dobijanja svih zakonom propisanih saglasnosti, pristupiće se rekonstrukciji.
“Odabran je i izvođač radova na uređenju manjeg, izdignutog platoa na Gurdiću (na kojem su ranije bili postavljeni kontejneri za smeće). Ovaj prostor uskoro će dobiti novo ruho, a uređenje će obuhvatiti i rekonstrukciju potpornog zida od kamena. Planirano je ozelenjavanje svih zelenih površina na Gurdiću, uključujući i uzdignuti plato, a tom prilikom će biti izrađen i irigacioni sistem za navodnjavanje”, kažu u Direkciji za uređenje i izgradnju, dodavši da će na toj poziciji biti nabavljena i montirana tri stuba za javnu rasvjetu.
Plato i ulaz Gurdić
Nakon izrade varijantnih rješenja i dobijanja saglasnosti od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, predviđeno je i postavljanje zaštitne maske za cijevi koje su postavljene između dva mosta.
Potreba za osnivanjem novog dobrovoljnog vatrogasnog društva koje će svoj rad bazirati na području Prijevora, Sutorine i duž granice sa Hrvatskom pokazala se više puta tokom proteklih godina. Imajući to u vidu, lokalna uprava je odlučila da pomogne osnivanje Društva, koje će doprinijeti boljoj zaštiti ljudi i imovine u svakom naselju, selu i zaseoku ovog dijela grada. Specijalno vozilo kojim će raspolagati DVD Prijevor biće donacija mještana Lazara i Vuka Beka, kazao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević prilikom jučerašnjeg obilaska tog naselja i okolnih zaseoka.
Prijevor će tokom narednih mjeseci dobiti višefunkcionalni renovirani prostor Doma kulture, odnosno nekadašnje škole, dok će u drugom dijelu objekta biti smješteno Dobrovoljno vatrogasno društvo.
Prema riječima, Konjevića investiranje u Prijevor iznosiće oko pedesetak hiljada eura sa završetkom ovih radova, a nova ulaganja lokalna uprava planira i za okolna sela.
-Prijevor, kao i ostala sela u našem gradu, zaslužuju dostojan život u 21. vijeku, a naš zadatak je da im to i omogućimo, zaključio je Konjević.
Potreba za renoviranjem oronule zgrade Doma kulture postoji već godinama, a sa inicijativom lokalne uprave poklopila se želja i volja mještana da zajedničkim naporima stvore bolje uslove za sadašnje žitelje i njihove potomke.
Konjević je naglasio da će narednih dana biti ugrađena nedostajuća rasvjeta na četiri do pet lokacija, a za dvije sedmice će početi i izvođenje radova na betoniranju puta do sela Malta.
U planu lokalne uprave je i sanacija starog puta od Malte preko Mokrina kroz projekte finansirane od strane IPA fondova, kako bi ta staza turistički oživjela, kako za goste našeg grada tako i za domaće stanovništvo.
Mještani su uz pomoć Opštine Herceg Novi u prethodnom periodu asfaltirali oko 1300 kvadratnih metara lokalnog puta. Rađeno je na pet lokacija, tri od putnog pravca Debeli brijeg do sela Rustovo i dvije lokacije od Rusova prema Prijevoru. Urađeno je i autobusko stajalište, pa je sada mještanima omogućen prevoz kružnom linijom.
