Molebne litije protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti biće održane u nedelju, 26. januara i na Savindan, 27. januara. Tim povodom, a u cilju nesmetanog i bezbjednog prolaska vjernika i sveštenstva, privremeno će biti izmijenjen režim saobraćaja u centralnim gradskim ulicama, u Herceg Novom na sledeći način:
– u nedelju, 26. januara u periodu od 17.30 do 21 sat svim vozilima će biti zabranjeno saobraćanje dijelom Njegoševe ulice, na potezu od raskrsnice sa Ulicom Mića Vavića („Novljanka“) do Ulice Save Kovačevića, kao i u ulicama Save Kovačevića i Braće Grakalića
– u ponedeljak, 27. januara u periodu od 17.30 do 18.30 sati svim vozilima će biti zabranjeno saobraćanje dijelom Njegoševe ulice, na potezu od raskrsnice sa Ulicom Mića Vavića („Novljanka“) do Ulice Save Kovačevića
Online izdanje prestižnog britanskog časopisa The Telegraph uvrstio je sredinom januara luksuznu ponudu hotela Regent u članak o najboljim ponudama za Dan zaljubljenih.
Autori članka pod nazivom Najbolje ponude u susret Danu zaljubljenih, od đakuzija na krovu u Rimu do spavanja pod zvjezdama na pijesku Maldiva, kreirali su selekciju najboljih ponuda iz čitavog svijeta i sadržaj ilustrovali slikom iz Boke Kotorske.
Iz Regenta su saopštili da članak Crnu Goru opisuje kao “zvijezdu u usponu” koja se razvija iako zadržava autentični šarm, te je ispod radara poklonika masovnog turizma. Regent i Porto Montenegro opisuju kao idealno mjesto za “vikend u znaku ljubavi”.
Opisani paket uključuje trodnevni boravak, privatnu helikoptersku turu za dvoje iznad zaliva Boke, kao i turu Kotorom uz ličnog fotografa i masažu za dvoje u Regent Spa centru.
Senior PR & Marketing menadžer hotela Regent, Elena Ljiljanić, kazala je da im je čast da Crnu Goru pozicioniraju i kao romantičnu destinaciju.
„Izuzetno je zadovoljstvo vidjeti da je renomirani The Telegraph jedan od prvih koji je prepoznao inicijativu“, dodala je Ljiljanić.
Broj korisnika The Telegraph portala na mjesečnom nivou iznosi preko 20 miliona, dok je broj dnevnih posjeta oko 2,5 miliona.
Portal objavljuje vijesti iz poslovnog svijeta, sporta, umjetnosti, mode, putovanja, muzike, filma, sporta, nekretnina, baštovanstva, moto industrije i zdravlja.
U sklopu EU projekta “Novi Adrion – Promicanje održivog korištenja prirodne baštine PP Biokovo“ na Biokovu gradi se jedinstven turistički sadržaj u Hrvatskoj.
Radi se o izgradnji vidikovca ili nebeskoj šetnjici ( eng. Skywalk ), prvoj i jedinstvenoj u Hrvatskoj.
Vidikovac će biti u obliku polukruga ili luka, a specifično je što će pod i vanjske stranice biti od stakla, što upravo daje osjećaj nebeske šetnje. Vidikovac će biti 12 metara od ruba na visini od 1228 metara. Projekt bi trebao biti gotovo i spreman za posjetitelje u 2021.godini.
Inače, ukoliko su vremenski uvjeti idealni, s Biokova se može vidjeti Italija, što je zanimljiv info i sales point za turiste iz Italije.
Najpoznatija nebeska šetnjica na Svijetu napravljena je u obliku potkove u SAD-u, tj. nad Grand Canyonom. Projekt vrijedan 30 milijuna dolara dovršen je 2007. godine, a može istovremeno može primiti maksimalno 120 ljudi. Cijena ulaznice za nebesku šetnju duljine 266 metara nad Grand Canyonom iznosi od 80 dolara na dalje, zavisno od paketa. Inače, ne može se kupiti zasebna karta samo za Skywalk, jer je nebeska šetnja dio jednog ili više paketa koja uključuje i razne druge turističke aktivnosti.
Skywalk Foto: Jadranovo d.o.o.
Projekt „Novi Adrion“ financira se iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020, a predstavlja ulaganje u Park prirode Biokovo s ciljem kojim bi se unaprijedio sustav posjećivanja i edukacije posjetitelja, u svrhu održivog korištenja prirodne baštine. Ulaganjem se želi postići povećanje obrazovnog kapaciteta posjetitelja PP Biokovo kroz razvoj novih edukativnih programa i sadržaja, povećanje broja posjetitelja i atraktivnosti prirodne baštine kroz unaprjeđenje posjetiteljskih i promotivnih sadržaja, te višu razinu sigurnosti posjetitelja.
Britanska policija najavljuje da će početi s korištenjem kamera za prepoznavanje lica u Londonu, uprkos tome što organizacije za ljudska prava i vladina nadzorna agencija upozoravaju na povredu privatnosti, prenosi Hina.
Prva kamera u britanskoj metropoli stavljena je u pogon tokom karnevala u kvartu Notting Hill 2016. godine, a njihov zadatak odsad će biti prepoznavanje lica s potjernica u policijske svrhe.
“Tehnologije za facijalno prepoznavanje koristit će obavještajna služba te će biti postavljene na specifične lokacije u Londonu”, objavila je londonska policija.
“Ovo je važan napredak za policiju i ključan za borbu protiv nasilja”, dodaje policija.
Zabrinutost zbog kršenja privatnosti
Kamere će biti jasno označene, a policajci će dijeliti letke s informacijama o tome što se događa.
Kamere za prepoznavanje lica već su stavljene u pogon u drugim britanskim gradovima i trgovačkim centrima, no njihova upotreba izazvala je zabrinutost po pitanju kršenja privatnosti, dok su protivnici kamera postavljali pitanje o preciznosti tehnologije.
Prošle godine muškarac iz Cardiffa tužio je Ustavnom sudu policiju Južnog Walesa, rekavši da su mu policajci koji su ga snimili na taj način dok je bio u kupovini narušili ljudska prava.
Sud je rekao da je korištenje ove tehnologije u skladu sa zakonom, no organizacije za zaštitu civilnih prava Liberty upozoravaju na takvu odluku.
EU razmišlja o zabrani tehnologije
Osvrćući se na sudsku odluku od prošlog septembra, vladin komesar za video nadzor, Tony Porter rekao je da policija ovo ne bi trebala vidjeti kao zeleno svjetlo za opću upotrebu automatskog facijalnog prepoznavanja.
“To je intruzivan alat s implikacijama na ljudska prava i povjerenje javnosti koje bi se trebale razmotriti”, rekao je Porter.
EU razmišlja o petogodišnjoj zabrani ove tehnologije na javnim mjestima kako bi vremenom razradila pravila za spriječavanje njene zloupotrebe.
Zvaničnik londonske policije Nick Ephgrave izjavio je: “Koristimo isprobanu i testiranu tehnologiju, te smo zauzeli transparentan stav kako bismo došli do ovog stadija. Ovo je važan razvoj za metropolitansku policiju i ključan za smanjenje nasilja”.
Rekao je da će policija početi koristiti kamere za prepoznavanje lica na mjestima gdje obavještajci ukažu da je moguće locirati ozbiljne prijestupnike.
Mala fešta od naranče po šesti put biće održana u subotu 1. februra od 10 do 14 sati u Herceg Novom – Njegoševa ulica.
Program manifestacije, osim već ustaljenih sadržaja, izložbe domacih proizvoda i rukotvorina, donatorski sto, nastupi kostimirane djece i mažoretki, organizatori su dopunili novim sadržajem, koji su nazvali “Natkuvavanje” u kome će nekoliko novskih kuvara pred publikom pripremati jela od naranče.
– Ovo radimo prvi put, nadamo se da ćemo uspješno izaći na kraj i sa tim izazovom i biti inspirativni kao i do sada drugima da rade ovakve atraktivne performanse, poručuju organizatori NVO Ruke iz Herceg Novog.
Mala fešta od naranče – H. Novi
Naranča nas inspiriše da napravimo gastronomsku feštu, kulinarske eksperimente, eksponate za degustaciju i prodaju od suvenirskih orancina i džemova, sokova i likera od pitome i divlje naranče. Svjedoci smo kako i naši sugrađani i gosti vole događaje koji imaju ovu dimenziju, kazala nam je u Milina Kovačević.
Ako želite da učestvujete u fešti kao izlagač ili volonter kontaktirajte info@ruke.me.
Preko kilometar puta od Zelenike do Sasovića biće asfaltirano tokom narednih mjesec dana, čime će biti sanirana dionica na čiju su oronulost i neuslovnost mještani više puta ukazivali.
Nakon izvršenih radova, rupe na tom putu i manjak proširenja za mimoilaženje vozila biće prošlost. Ovaj projekat predstavlja jednu od planiranih realizacija infrastrukturnih projekata u naseljima na teritoriji cijele opštine, saopšteno je tokom obilaska terena potpredsjednika Opštine Herceg Novi Miloša Konjevića i saradnika.
Iz lokalne uprave navode da je Uprava javnih radova Crne Gore za ovu godinu obezbijedila 200 hiljada eura za sanaciju putne infrastrukture u našem gradu, a ovaj projekat koštaće između 60 i 70 hiljada eura. Preostala sredstva, uz ona predviđena budžetom Opštine Herceg Novi, biće usmjerena na sanaciju putne infrastrukture i u drugim naseljima.
Potpredsjednik Konjević ističe da lokalna uprava za ovu godinu ima u planu rekonstrukcije i sanacije više putnih dionica u gradskim i prigradskim naseljima, kao i u zaleđu Herceg Novog. U sklopu ovog projekta, biće asfaltirana i dionica od Doma penzionera do Džorovog mosta, što će koštati oko 20 hiljada eura, kao i put uz pumpnu stanicu, nakon izvršenih kanalizacionih radova.
„Posvećeni smo projektima unaprijeđenja lokalne putne mreže jer oni spajaju više tačaka koje su prioriteti rada lokalne uprave – podižu kvaliteta života građana, uljepšavaju lice našeg grada i doprinose vrijednovanju bogatih potencijala novskog zaleđa“, rekao je Konjević.
put zelenika sasovici
On je naglasio da hercegnovska lokalna uprava cijeni razumijevanje Uprave javnih radova Crne Gore za potrebe grada, pokazano time što su sredstva opredijeljena za Herceg Novi ove godine znatno veća nego prošle, kada su iznosila oko 50 hiljada eura.
Osvrćući se na projekte uređenja puteva u zaleđu tokom protekle godine, Konjević je istakao radove na probijanju puta do Rujeva u Zelenici i uređenju dionice puta prema Vrbanju. Kako je kazao, ovakvi projekti su potrebni Novom, što potvrđuju i dobre reakcije mještana koji se rado uključuju u inicijative lokalne uprave i učestvuju u skladu sa svojim mogućnostima.
Ambasadorka Sjedinjenih američkih država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke posjetila je, u okviru svoje dvodnevne posjete opštini Kotor, „Luku Kotor“ AD Kotor i tom prilikom se sastala sa predsjednikom Odbora direktora, dr Brankom Ivanovićem, izvršnim direktorom, Brankom Kovačevićem, članom Odbora direktora Radomirom Rudanovićem i direktorkom administrativnog sektora, Snežanom Jonicom.
Sastanku su, takođe, prisustvovali i šef političko-ekonomskog odjeljenja u Ambasadi SAD u Podgorici Lewis Giter i politički savjetnik, Zlatko Ivanović.
Dr Ivanović se zahvalio američkoj ambasadorki na inicijativi za sastanak i upoznao je sa ključnim informacijama o Luci Kotor, upravljačkoj strukturi, strukturi akcionara, poslovnim rezultatima i planiranim investicijama. On je posebno ukazao na specifičnost Luke Kotor koja predstavlja privredni subjekt koji je od posebnog značaja ne samo za Kotor, već i za cijelu Boku i Crnu Goru, kao i na činjenicu da se radi o jednom od rijetkih preduzeca koje je državno-opštinsko vlasništvo, a koje je prepoznato po kontinuiranom uspješnom poslovanju.
Takođe, naglasio je da su zadnje dvije godine najplodotvornije godine u poslovanju Luke Kotor, jer je u tom periodu ostvareno 10 godina čekano pravo na Prvenstvenu koncesiju, utrostručen akcijski kapital svakog akcionara, proširen obuhvat usluga i ostvareni su izuzetno dobri poslovni rezultati.
Kao posebnu sepcifičnost napomenuo je da je Odbor direktora sve ključne odluke koje su dovele do najvažnijih poslovnih uspjeha Društva donosio jednoglasno, i pored činjenice da članovi Odbora imaju suprotna politička opredjeljenja, što ukazuje na činjenicu da je odgovornost ka akcionarima i zaposlenima te unapređenje poslovnih rezultata bilo prioritet svim članovima odbora.
AMBASADORKA SAD SA MENADŽMENTOM LUKE KOTOR
Izvršni direktor, Branko Kovačević je predstavio planirane investicione projekte- izgradnju pilona, priveznih bova, unapređenje kapaciteta marine, kao i niz drugih investicija planiranih u periodu od 12 godina za koji je dobijena koncesija, čija je vrijednost 5,3 miliona eura. Takođe, govorio je i o uticaju izgradnje pilona na povećanje sigurnosti kruzera koji se vezuju na operativnoj obali.
Član Odbora, Radomir Rudanović govorio je o poziciji i vrijednosti akcija “Luke Kotor“ AD Kotor na tržištu kapitala i ukazao na činjenicu da je Luka Kotor od 2018.godine preuzela obavezu poštovanja Kodeksa korporativnog upravljanja čime su napravljeni koraci ka dodatnom unapređenju transparentnosti i kvaliteta upravljanja.
Direktorka administrativnog sektora, Snežana Jonica ukazala je na pozitivan ekološki uticaj planiranih projekata, kao i na komunikaciju sa reaktivnom misijom UNESCO-a vezano za poslovni plan „Luke Kotor“. Takođe, govorila je o planiranoj saradnji sa Institutom za biologiju mora koji će pratiti u svim fazama uticaj investicionih projekata na stanje morskog dna i kvalitet morske vode.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je ove sedmice zaključilo Ugovor sa kompanijom “DECOM MONTENEGRO” za izradu Idejnog rješenja i Glavnog projekta za izgradnju pješačke staze uz more od crkve Svetog Roka Donja Lastva do Lepetana u dužini 2,2 km. Projektant je dužan da izradi i Elaborat za procjenu uticaja na životnu sredinu.
Rok za dostavljanje Idejnog rješenja je 60 kalendarskih dana od dana zaključenja Ugovora, a rok za izradu Glavnog projekta je 80 dana od dana dobijanja saglasnosti na iedjno rješenje od strane Glavnog gradskog arhitekte u Tivtu.
Ugovorena vrijednost projektovanja sa izradom Elaborata iznosi 16.999 eura.
Podsjećamo da je JP za upravljanje morskim dobrom prošle godine izgradilo pješačku stazu od Risna do Perasta u opštini Kotor, a ove godine planirani su i radovi na izgradnji pješačke staze od rta Sv. Neđelja do Bijele u opštini Herceg Novi.
Navedeni poslovi realizuju se shodno strategiji JP za upravljanje morskim dobrom o integralnom upravljanju obalnom zonom u Crnoj Gori, a poseban akcenat stavljen je na spajanje pješačke komunikacije kroz Bokokotorski zaliv.
Opština Tivat ponovno je raspisala oglas za riješavanje stambenih potreba „lica koja bira ili imenuje Skupština Opštine i predsjendik Opštine i drugih lica čiji je rad ood posebnog interesa za Opštinu“.
Kako je navedeno u oglasu koji je uoavo postavljen an oglasnoj tabli u zgradi Opštine i na njenom sajtu,riješavanje stambenih pitanja tivatskih funcionera riješavaće se dodjelom stambenog kredita kojim imo mogu graditi ili kupiti stan ili zgradu, za pretvaranje zajedničke svojine ili susvojine u etažnu svojinu i za nadogradnju etađne stambene zgrade, za poboljšanje uslova stanovanja adaptacijom postojećih objekata, odnosno za učešće u dobijanju stambenog kredita kod komercijalnih banaka.
Prjave po ovo konkursu primaju se do 30.januara, a ukupno će na rapsolaganju za podjelu zainteresovanim funkcionerima biti 50 hiljada eura iz budžeta Opštine.
Krediti koje u ove svrhe daje Opštine Tivat bukvalno su pokonjeni jer njihovi dobitnici najčešće na kraju lokalnoj upravi u roku od 10 do 20 godina, vrate samo petinu ukupne sume koju im je Opština dala. Dosadašnje raspodjele ovih kredita pretvorile su se u skandale od kojih je najveći bio krajem 2017. kada je stambena komisija dodijelila „kredir za riješavanje stambenog pitanja kupovinom stana u izgradnji“ od 52.000 eura aktuelnom gradonačeniku dr Siniši Kusovcu (DPS) iako je on u godinama prije nego je dobio ovaj kredit, prijavljivao da je vlansik čak tri stana u Tivtu, a Opština mu je 1999. već jendom bila riješila stambeno pitanje dodjelom placa na Seljanovu po maksimalno diskontovanoj cijeni radi izgradnje poodične kuće. Po prijavu građana da su u vezi sa dodjelom ovog kredita Kusovcu od koga će on za 20 godina Opštini vratiti samo 14.560 eura, izvršili krivična djela zloupotreba službenog položaja i nesavjestan rad u službi, Speciojalno državno tužilaštvo vodi izviđaj protiv Kusovca i odbornika DPS u SO Tivat Dejana Sekulića kao predsjednika Komisije za rješavanje stambenih potreba lica koja bira ili imenuje Skupština opštine i Predsjednik opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu.
Opština Tivat raspisala je i oglas za riješavanje stambenih potreba službenika i namještenika organa lokalne uprave na koji se prijave primaju do 6.februara, a ukupna sredstva koja su njima na raspolaganju iznose 30.000 eura. Za službenike je predviđena samo dodjela kredita za poboljšanje postojećih uslova stanovanja adaptacijom ili rekonstrukcijom objekata u kojima oni žive.
Za sdaa nije poznato sa koje će budžetske stavke Opština Tivat izdvojiti ukupno 80.000 eura za novu tranšu kreditiranja stambenih potreba i prohtijeva lokalne administracije jer je u budžetu za 2020. za “pozajmice i kredite pojedincima” predvižen samo iznos od 30 hiljada eura.
Inače, ukupna budetska sredstva od 80 hiljada eura koliko je administracija gradonačelnika Kusovca namjerila da ove godine podijeli opštinskim funkcionerima i činovnicima da oni sebi poboljšaju uslove stanovanja, znatno su veća nego što će Opština Tivat ove godine npr. pojedinčano izdvojiti za rad Gerontološke službe (50.000 eura), za transfere NVO organizacijama (60.000), trannsfere za jednokratne socijalne pomoći (60.000), kupovinu knjiga osnovcima i finansiranje đačkog prevoza (60.000), transfere za pomoć institucijama i organizacijama (50.000), transfere Crvenom krstu (15.000), transfere obrazovnim institucijama (15.000), dotaciju Komunalnom preduzeću za odrđavanje čitave mreže javne rasvjete u Tivtu (50.000 eura) itd…
Turska Dogus grupa prodala je poslovanje s marinama pod brendom D-Marin investicijskom fondu CVC Capital Partners iz Luksemburga, koji su time postali vlasnicima i triju hrvatskih marina – Dalmacija u Sukošanu, Borik u Zadru i Mandalina u Šibeniku – kojima je do sada upravljao Dogus.
Vlasnicima marina Dalmacija i Borik Dogus grupa postala je prije osam godina, odnosno 2012., a prije toga 2009. preuzela je upravljanje šibenskom marinom Mandalina, koja je pod brendom D-Marin s poslovanjem počela 2011. godine.
»Fond CVC VII tvrtke Capital Partners kupio je poslovanje tvrtke D-Marin u Grčkoj, Hrvatskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Korištenjem CVC-ove međunarodne mreže te iskustva u izgradnji tvrtki diljem svijeta, novi većinski dioničar namjerava stvoriti vodeću globalnu tvrtku za upravljanje premium marinama kroz organski rast i akvizicije«, priopćili su u srijedu na upit Hine iz hrvatskog ureda Dogus grupe.Ističu i da svi menadžerski i operativni timovi D-Marina nastavljaju obavljati svoje dosadašnje poslove te da taj ugovor ne uključuje hotele Dogus grupe u Hrvatskoj, kojih imaju tri – u Dubrovniku, u Šibeniku i u Zadru (hotel Maraska), na kojemu još rade.
»Hrvatske D-Marin marine ostvarile su još jednu uspješnu godinu s ostvarenim prihodom od oko 16 milijuna eura, dok su i ostale tvrtke Dogus grupe koje posluju u Hrvatskoj poslovale pozitivno i posvećene su daljnjoj optimizaciji poslovanja te usmjerene na novu turističku sezonu 2020. godine«, naglašavaju iz Dogusa.
Dogus je svojedobno bio kupio i paket dionica hrvatskog sustav marina u državnom vlasništvu ACI-ja, uz izjave da ga žele preuzeti, no u ožujku 2019. prodali su svoj udjel od 10,8 posto dionica u ACI-ju.
Krajem maja 2018. godine je Dogus grupa u Zagrebu s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisala ugovor kojim ta banka za 70 milijuna eura preuzima približno 25 posto udjela u kompaniji D Marinas, koja je u to vrijeme kao dio turske Dogus grupe upravljala s deset marina u Hrvatskoj, Turskoj i Grčkoj.
