Do kraja novembra prošle godine, Komunalno preduzeće Tivat sakupilo je i iz grada na sanitarnu deponiju Možura kod Bara, odvezlo ukupno 8.667 tona miješanog komunalnog otpada.
U skopu aktivnosti na selektivnom sakupljanju i odvajanju reciklabilnog otpada, tivatski komunalci istovremeno su sakupili i na dalju preradu uputili 198 tona papira i kartona, 10,2 tone metalnog otpada i skoro 9 tona PET ambalaže, kao i 980 kilograma otpada od električne i elektronske opreme.
Lani su radnici Komunalnog sakupili i oko 250 komada potrošenih auto-guma, 1.620 kubika raznog građevinskog otpada, te 2.950 kubika kabastog otada, dok je sa javnih gradskih zelenih površina, parkova i iz privatnih bašti građana odnešeno ukupno 8.400 kubika zelenog otpada.
Ispitivanje tla za potrebe utvrđivanja njegovih geomehaničkih karakteristika, na pozicijama budućih istražnih bušotina, završeno je nakon 17 dana rada, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike.
“Istraživanje je realizovano kao dio pripremnih aktivnosti za prvo istražno bušenje, koje je definisano radnim programom Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika sa kompanijama Eni i Novatek”, navodi se u saopštenju.
Geomehaničko istraživanje je realizovano pomoću specijalizovane opreme koja se nalazila na brodu Kommandor Susan, kompanije Horizon Geosciences.
„Ova vrsta istraživanja je neinvazivnog karaktera i nije uticala na biodiverzitet mora“, zaključuje se u saopštenju.
Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju kod Ulcinja i Bara.
Osim sa koncesionarima Eni i Novatek, ugovor je u martu 2017. godine zaključen i sa kompanijom Energean Montenegro Limited sa Kipra.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić potvrdio je u ponedjeljak kako se nedavno u Jadranskome moru, na ušću Neretve kod Ploča, dogodio pomor periski, dodajući da takve pojave uzrokuju klimatske promjene i onečišćenja.
Rekao je kako zna za tu pojavu i da ona nije izolirana samo u Jadranu.
“Nažalost, Jadran nije izolirana pojava, klimatske promjene i onečišćenje na globalnoj razini dovode do takvih situacija”, rekao je Ćorić.
Facebook stranica Ornitološkog društva “Brkata sjenica” nedavno je izvijestila kako su aktivist tog društva i djelatnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije uočili “na sprudovima mnogo ljuštura periske, strogo zaštićene vrste školjki koje je izbacilo vjerojatno zadnje jako jugo”.
Istaknuli su i da su nakon obilaska dijela Kominskog ušća izbrojili oko 1000 kompleta ljuštura, što je “strašno velik broj”, među kojima je mnogo mladih, dugačkih od 13 do 25 centimetara, a ima i odraslih od pola metra do 70 centimetara. U obilasku su uočili samo jednu živu perisku i još tri koje su uspravne, ali nisu sigurni jesu li su žive jer nisu mogli do njih.
Periske napadaju dvije bakterije koje ih ubijaju, a sve je počelo u Španjolskoj prije nekoliko godina, kad su se prošitile Mediteranom. Stigle su nažalost, čini se, i na ušće Neretve.
Perisku je najveći školjkaš u Jadranskome moru. Po stručnim informacijama, prosječno ima između 30 i 50 centimetara, a može dosegnuti i 120 centimetara.
U Finskoj se trenutno nalazi oko 300.000 nezaposlenih osoba koje mjesečno u prosjeku primaju naknadu od oko 724 eura.
Agencija za statistiku Finske je saopćila da ovaj broj nezaposlenih osoba sve više predstavlja značajno opterećenje za budžet te se dodaje kako je potrebno preduzeti mjere da bi se smanjio broj osoba koje primaju ovu mjesečnu naknadu.
Navodi se da svaka nezaposlena osoba dnevno dobije oko 34 eura, što je mjesečno oko 724 eura.
List “Helsingin Sanomat” navodi da će veliki broj nezaposlenih koji primaju naknadu biti jedan od najvećih izazova nove premijerke Sanne Marin.
Poseban problem predstavlja činjenica da mnoge od nezaposlenih osoba već dugo vremena primaju ovu mjesečnu naknadu.
Također se od nove finske vlade očekuje da dodatno pomogne nezaposlenim osobama koje već dugo vremena ne mogu pronaći zaposlenje.
Gradska galerija Kotor započinje bogatu izlagačku sezonu 2020. godine izložbom slika “Granična linija površine”, akademskog slikara Vladana Ranđelovića iz Niša, koja će biti otvorena četvrtak, 16. januara sa početkom u 19 sati.
Vladan Ranđelović je rođen 1975. godine u Nišu. Nakon završene srednje umjetničke škole ,,Đorđe Krstić” u Nišu, diplomirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Nišu, u klasi profesora Himlije Ćatovića. Magistrirao je vajarstvo na istom Fakultetu. Član je ULUS-a od 2000. godine. Trenutno radi na Fakultetu likovnih umetnosti u Nišu, kao docent za predmete Crtanje i Slikanje.
Imao je 39 samostalnih i učestvovao na preko 150 kolektivnih izložbi u Srbiji i van nje. Prvi put izlaže u Kotoru.
Nakon što je nedavno po kratkom postupku zbog navodnih težih prekršaja radne discipline dao otkaz predsjedniku Nezavisnog sindikata kompanije Pomorski saobraćaj Kamenari Ivanu Vučinoviću, izvrši direktor i suvlasnik te kompanije Dejan Ban nastavio je da pokreće disciplinske postupke protiv radnika koji su članovi tog sindikata.
Pomorski saobraćaj u vlasništvu podgoričkih biznismena Dejana i Dušana Bana i njihovog partnera Željka Mihajlovića ima monopo na jedinoj trajektnoj liniji u državi, Lepetane-Kamenari, preko tjesnaca Verige. Ta firma je prije par mjeseci, prvi put nakon što ju je država 2004. privatizovala i prodala podgoričkim biznismenima bliskim predsjedniku DPS-a i šefu države Milu Đukanoviču, dobila sindikat. Menadžment firme međutim, prvo izbjegavao da uopšte primi zvanično obavještenje o osnivanju radničke asocijacije, a potom je njenog predsjednika Ivana Vučinovoča direktor Dejan Ban prvo poslao na slabije i do tada nepostojeće radno mjesto da na ulici u Kamenrima broji kamione i autobuse koji ne ulaze na trajekt već nastavljaju put okolo Kotorskog zaliva, a zatim je Vulinoviću nedavno uručio i otkaz. Ban je Vučinovića teretio da je ovaj napravio težu povredu radne dispcipline jer je navodno “neovlašćeno komunicirao sa medijima i odao im poslovnu tajnu”, a što je Vučinović negirao.
Dio bivših i sadašnjih radniak Pomorskog saobraćaja “Vijestima” je juče saopštio da je izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban uz asistenciju finansijskog direktora kompanije Petra Popovića, nakon što su dali kako kažu nezakonit otkaz Vučinoviću, “krenuo je da se obračunava sa i maltretira” još jednog člana Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata – dugogisnji radnicu te kompanije Tatjanu Mandić.
“Par dana nakon što je meni uručen nezakoniti otkaz, po već ustaljenom sistemu, poveden je disciplinski postupak protiv članice Izvršnog odbora sindikata Tatijane Mandić, a sve u cilju daljeg slamanja sindikata. Tokom uručivanja saopštenja kojim je sindikat osudio ponašanje poslodavca prema članovima te organizacije a koje je potpisala Mandićeva, odmah su prema njoj menadžeri firme pokrenuli mjere kažnjavanja. Optužbe u toj disciplinskoj prijavi su besmislene i navedene su kao teže povrede rada stvari koje su bile uobičajena praksa do sada. Ovo je klasična sidikalna diskriminacija koju ponovo osuđujem i po ko zna koji put pozivam institucije sistema da reaguju na ovaj višemjesečni progon i bezakonje.”-kazao je novinarima juče bivši radnik i predsjednik Nezavisnog sindikata Pomorskog saobraćaja Ivan Vučinović. On je pojasnio da je od osnivanja sindikata, par njegovih kolega koji su bili članovi te organizacije,u međuvremenu izgubilo posao u Pomorskom saobraćaju.
Prema nezvaničnim informacijama, menadžment firme je protiv Mandićeve koja je dugogodišnji biljetar u Pomorskom saobraćaju, pokrenulo disciplinski postupak zbog toga što je ova štampala račune i karte za ukrcaj na trajekt i prije nego što bi se njihov kupac pojavio na biljetarnici. Ova praksa inače, uobičajena u Pomorskom soabraćaju, posebno za vrijeme gužvi na trajektnim prelazima u Kamenarima i Lepetanima, pa se jedan broj karata unapred odštampa kako bi se odmah mogle predati kupcima i time ubrzati procedura ukrcaja vozila na trajekt. Mandićeva inače, nije imala manjka ili viška u kasi i sve odštampane karte i račune za njih uredno je pokrila novcem koji je primila od kupaca.
Trenutno 20 bivših i sadašnjih radnika Pomorskopg saobrćaja pred sudom traži svoja prava za koja smatarju da im ih je poslodavac svjesno uskratio. Njih zastupa advokat Jovan Pejović iz Herceg Novog.
Bura foto Boka News
„Punomoćnik sam četiri radnika kojima je poslodavac izrekao disciplinske mjere prestanka radnog odnosa. Pravosnažnim presudama sudovi su poništili otkaze za trojicu, dok je jedan od njih, donedavni predsjednik Nezavisnog sindikata Ivan Vučinović podnio i tužbu zbog šikanoznog i nebuloznog rasporeda na drugo radno mjesto. Osim toga, punomoćnik sam 16 radnika pred Osnovnim sudom Herceg Novi koji tuže tu firmu radi isplate razlike manje isplaćene zarade po osnovu minulog rada, po osnovu neisplaćenih prekovremenih sati rada, po osnovu naknade štete za neiskorišćene godišnje odmore, po osnovu neisplaćivanog regresa za godišnje odmore.”-kazao je juče Pejović.
Njegovi klijenti tvrde da su oštećeni je im Pomorski saobraćaj navodno u posljednjih 12 godina nije uplaćivao adekvatne naknade za minuli rad, kao i zbog neuplaćivanja regresa i toplog obroka. Direktora Dejana Banka prozivaju i zbog zoga što je on nekolicini od njih “bez osnova dao otkaz dok su se nalazili na bolovanju, pa iako je sud naložio da ih vrati na posao, Ban ih je opet na isti način kao i prije, otpustio sa posla”.
“Ono što se prije mjesec dana desilo biljetaru i predsjedniku Sindikata Ivanu Vučinoviću, dokaz je da se bahatost jednog čovjeka i dalje nastavlja.” -rekli su oštećeni radnici.
Njihov advokat, Jovan Pejović naglasio je da, ukoliko se u parničnim postupcima dokaže svjesno kršenje prava zaposlenih, antisindikalna i druga diskriminacija, “može otvoriti i pitanje krivične odgovornosti poslodavca.”
Pravoslavna Nova godina u Herceg Novom je dočekana uz molebane, protestnu šetnju gradom i nalaganje badnjaka pred crkvom Svetog Arhangela Mihaila na Belavisti. Brojnim vjernicima i sveštenstvu čestitali su predstavnici Opštine Herceg Novi, na čelu sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem.
Moleban je služen u crkvi Svetog Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj, nakon čega su se vjernici i sveštenstvo uputili Njegoševom ulicom ka Belavisti, izražavajući još jednom protest protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Pred crkvom Svetog Arhangela Mihaila služen je moleban povodom pravoslavne Nove godine i tradicionalno nalagani badnjaci, a potom je održan prigodan program.
Obraćajući se okupljenim građanima, predsjednik Opštine Stevan Katić je još jednom istakao da Herceg Novi ne prihvata i neće prihvatiti Zakon o slobodi vjeroispovijesti kakav je usvojen. Kazao je da narod pravoslavnu Novu godinu dočekuje ne onoliko radosan koliko bi trebalo da bude, ali se nada ”da ćemo ovako složni, svi zajedno, u miru u zdravlju i veselju i narednih dana dokazati i pokazati koliko nas ima.“
”Posebno sam ponosan na Herceg Novi, na sve vas koji ste svih ovih dana u tolikom broju izlazili na litije, što ste još jednom pokazali da je Herceg Novi simbol slobode u Crnoj Gori i da smo još jednom opravdali orden Svetog Save prvog stepena koji smo dobili prije dvije godine”, poručio je Katić.
pravoslavna Nova godina
On je svima poželio mir, blagostanje i berićet uz obećanje da će naredna pravoslavna Nova godina biti proslavljena na istom mjestu, uz opšte narodno veselje i da će narod do tada odbraniti svoje svetinje.
Upravni odbor zadužbine Duković trebalo bi da do kraja sedmice izabere izvođača koji će nastaviti radove na rekonstruciji zadužbinskog objekta u Risanskoj ulici u herceg Novom. Ovo je najavio je advokat Zoran Lazarević član Upravnog odbora odbora Zadužbine Duković.
Podsjećamo da su radovi na obnovi palate Duković počeli u septembru 2017. godine, a predviđeno je da se odvijaju u dvije faze. Od oko 100 hiljada eura, koliko je obezbijeđeno iz sredstava fondacije, do sada je potrošeno oko 65 hiljada eura. Lazarević ističe da zadužbina ima kontinuirani priliv sredstava od imovine u Trstu I da sada ima dovoljno sredstava da se posao završi. Prva faza podrazumjeva konstruktivne radove, sanaciju krova, a kada se bude odlučivalo o namjeni tog prostora , radiće se i druga faza. Projektnim zadatkom je definisan višenamjenski objekat.
Imovina Duković – Lombardić za školovanje studenata lijepih umjetnosti
Elisaveta – Eliza Lombardić koja je bila nasljednik imovine njenog oca Aleksandra Dukovića 11. septembra 1909. godine u Firenci, u svom testamentu, svu svoju imovinu u Herceg Novom, Trstu i Firenci opredijelila je za osnivanje Zadužbine Aleksandra Dukovića. U testamentu je , između ostalog, navela: “Prihodom moje imovine imaju se školovati mladi Srbi oba spola pravoslavne vjeroispovijesti, u nauci, u književnosti, umjetnostima kao muzici, pjevanju, a prvenstveno u ovim dvjema posljednjima. Ali pod uslovom da ko god bude uživao ovu moju zadužbinu, moraće svršivši studije, nadoknaditi potrošenu svotu. Suviše hoću da ova moja imovina bude upotrebljena tek poslije pet godina, jer hoću da za prvih pet godina njen prihod bude uglavničen, a poslje ovog roka hoću da se dobivenom svotom sagradi u Hercegnovome u Boki Kotorskoj, domovini moga muža, jedna pokrivena tržnica sa stubovima na njegovu uspomenu sa ovim natpisom: VELIMIR G. LOMBARDIĆ u Hercegnovome”. Ona je preporučila I da se “po mogućnosti nastoji da se zadužbina poveća”.
Imovina koja je uknjižena kao vlasništvo Zadužbine 1924. Godine obuhvatala je 26.622 m² zemljišta i dvije kuće u Herceg Novom, ali je nakon 1945. godine imovina eksproprisana i nacionalizovana, tako da je ostalo svega 1.062 m² i kuća od 274 m² u Risanskoj ulici broj 2 u centru grada. U Trstu Fondacija ima 987 m² poslovnog i stambenog prostora u ulici Via Madona del Mare 3, i u ulici Via Cavana 12. Veliki stan Elize Lombardić u Firenci nije u posjedu Fondacije.
Lazarević ističe da se Zadužbina bori da povrati još jedan dio imovine u Herceg Novom.Riječ je o zemljištu na Toploj.
Zadužbina obnovljena 1988 godine
Na osnovu Zakona o agrarnoj reformi iz 1946. godine, cjelokupna zadužbinska imovina u Herceg Novom i Trstu je eksproprisana i dobila je status društvene svojine. Novčana sredstva od zakupnine u Trstu u tom periodu nisu se koristila strogo namjenski, a veliki dio imovine je otudjen. Takvo stanje je trajalo sve do 1988. godine kada je Zadužbina Aleksandar Duković registrovana u Republičkom sekretarijatu za prosvetu, nauku i kulturu, a godinu kasnije SO Herceg Novi donijela odluku o njenom osnivanju. Tada se oživljavaju aktivnosti u radu Zadužbine kako bi se ispoštovala volja ostavioca.
Od izdavanja stanova i poslovnog prostora u Trstu koji su prije nekoliko godina renovirani, Zadužbina ostvaruje prihod koji se koristi za stipendiranje mladih Novljana.
Od 2.000 te godine školovanje učenika i studenata lijepih umjetnosti iz Herceg Novog finasirano je iz sredstava Fondacije. Neki od njih, kao pijanista Boris Kraljević I gitarista Goran Krivokapić postigli su medjunarodni uspjeh i priznanja.
Palata Duković vraćena prvobitnoj namjeni
Zadužbina Duković – objekat u Risanskoj ulici je reprezentativan primjer profane arhitekture XIX vijeka jednostavne kubične forme, sa prizemljem, dva sprata i četvorovodnim krovom. Kuća je malterisana sa naglašenim ugaonim pilastrima i horizontalnim kordon vijencima. Ispred kuće se nalazi popločano dvorište sa palmama, a zadnji dio parcele čine ostaci velikog posjeda – terasasti vrtovi sa kamenim podzidom, sa drvećem i zelenilom.
Zgrada, je poslije Drugog svjetskog rata imala više namjena. U njoj je bio internat za učenike hercegnovske niže realne gimnazije koja je radila u Srbini, u njoj su jedno vrijeme bili i stanovi za prosvetare, potom prostorije Radija Herceg Novi, a 1988 godine opština je zemljište sa zgradom dodijelila GP Prvoborac za gradnju 21 stana za tržište. Zadužbinski odbor je uspio da to osujeti i povrati zgradu .
Svetom misom u katedrali (bazilici) svetog Tripuna, sinoć su proslavljene Karike, dan 13. januar kada su davne 809. godine u Kotor stigle moći Svetog Tripuna, zaštitnika grada Kotora i Kotorske biskupije.
U narodu je za ovaj događaj odomaćen naziv Karike koji potiče od talijanske riječi “incaricare”, što znači „zadužiti“. Bokeljska mornarica je toga dana od radosti što su moći svetog Tripuna stigle u Kotor, zaplesala kolo, a od XV. stoljeća na dan Karika bira se mali admiral koji će izreći Lode – pohvale sv. Tripunu, 27. januara. To su jedine pohvale svecu koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
Na svečanoj sjednici Admiralata Bokeljske mornarice Kotor, jednoglasnom odlukom za Malog admirala za 2020. godinu, izabran je Karlo Marjana Ribica iz Tivta – Donja Lastva.
Mali admiral BM za 2020 Karla Ribica
Karlo M. Ribica je rođen je 23. jula 2008. godine u Kotoru. Odličan je učenik šestog razreda Osnovne škole „Drago Milović“ u Tivtu. Član je rukometnog kluba „Partizan 1949“ iz Tivta i aktivno se bavi kik-boksom.
U Direktivi o radijskoj opremi iz 2014. zakonodavci EU-a pozvali su na osmišljavanje univerzalnog punjača te su dali ovlasti Komisiji da nastavi raditi na tome putem delegiranog akta.
Zastupnici su raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u ponedjeljak velikom većinom zagovarali što skorije uvođenje univerzalnih punjača, kompatibilnih sa svim mobilnim telefonima, tabletima, čitačima, e-knjiga i ostalim prijenosnim uređajima
Više zastupnika je u raspravi kritiziralo sporost i neučinkovitost Komisije u provedbi direktive, a neki su izrazili sumnju da se možda bojala zamjeriti korporacijama koji se protive takvoj mjeri, primjerice Appleu.
Komisija se od donošenja direktive 2014. oslonila na donošenje preporuka očekujući da će proizvođači dobrovoljno uskladiti svoje proizvode no taj pristup nije imao uspjeha.
Potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič i povjerenik za međuinstitucijske odnose i predviđanja je otvarajući raspravu s europarlamentarcima istaknuo kako se broj tipova punjača u tom razdoblju sveo s više od 30 na tri no priznao je da to još uvijek nije zadovoljavajući rezultat.
“Komisijine dobrovoljne mjere za standardizaciju punjača nemaju rezultata”, ocijenila je u raspravi hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan (SDP/S&D) i podsjetila da “elektrončki otpad u EU i dalje raste i po pet posto godišnje“.
Prema procjenama, stari punjači stvaraju više od 51 000 tona elektroničkog otpada godišnje.
Potrošači bi provedbom ove mjere mogli uštedjeti pola milijarde eura do 2021., istaknula je Borzan u raspravi i zaključila da je “vrijeme je da nova Komisija pokaže da su interesi građana ispred interesa industrije”.
“Čak 78 posto potrošača je moralo zamijeniti svoj mobilni telefon zbog razloga koji su se lako mogli riješiti u fazi dizajna proizvoda”, kaže Borzan i podsjeća da punjači poskupljuju elektronske proizvode.
“Čuo sam vas”, rekao je Šefčovič na kraju rasprave i primijetio da su europarlamentarci poslali “jasnu i gotovo jednoglasnu poruku”.
Šefčovič je priznao da Komisija nije uspjela u provedbi direktive ali je odbacio sumnje da se to dogodilo zbog interesa neke tvrtke rekavši da je Komisija naprosto tražila najbolji mogući način provedbe te mjere.
Zaključujući raspravu najavio je da će Komisija uskoro iznijeti prijedlog kojime će se regulirati to pitanje.
Proizvođači elektronskih uređaja su nakon donošenja direktive taj zahtjev osporavali tvrdnjom da bi takav propis kočio moguće inovacije te tehnologije.
“Ta industrija zarađuje goleme novce na punjačima i kada im uskraćujete jedan takav relativno lagan način zarade naravno da će naći sto i jedan razlog zašto to ne valja. S time sam se susrela kada smo radili na pitanju različite kvalitete proizvoda. Poput svih onih objašnjenja da smo mi baš takve proizvode htjeli, da su ih oni nama prilagodili, što ne stoji. Inovacije se mogu raditi dalje a da budu jednake za sve”, rekla je za Hinu Borzan, članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača EP-a.
HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol, također član Odbora unutarnje tržište i zaštitu potrošača, ističe kako je, i s obzirom na količinu elektroničkog otpada koja dostiže 51000 tona godišnje, opći interes da se to pitanje riješi.
Uvođenje obveze proizvodnje standardiziranog punjača je “bitno i korisno za potrošača”, a “što se tiče načina implementacije i ostalog to ćemo iskristalizirati kroz raspravu i daljnje korake”, kaže Sokol.
Zastupnik, međutim, napominje da “smo još daleko od konkretnog teksta”.
“Jedna od opcija je bila da to bude dobrovoljno i to do sada nije funkcioniralo. Zato se sada radi studija kako bi se definitivno ocijenilo u kom smjeru ići. Dakle, ima još dosta do konkretnog rješenja”.
Donošenje delegiranog akta kojime bi se konačno uredilo to pitanje je na Komisiji a zastupnici EPP-a (Europske pučke stranke) i ostali u Europskom parlamentu “mogu raditi politički pritisak i u tom će smjeru raditi”, zaključio je Sokol.
Parlament bi o rezoluciji trebao glasati na nekoj od plenarnih sjednica tijekom proljeća.
