Evropski zeleni dogovor, kojemu je cilj da Europa do 2050. bude klimatski neutralna, mogao bi biti uzor za cijeli svijet, izjavila je u srijedu u Zagrebu predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Plan predviđa da Evropa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent i tranziciju u kružno gospodarstvo za što će biti potrebna velika sredstva.
“Uvjereni smo da evropski zeleni plan može biti nova strategija za cijeli svijet … Radi se o investicijama, inovacijama, novim tehnologijama i želimo da EU bude predvodnik”, rekla je Von der Leyen na konferenciji za novinare.
Dodala je da će u to trebati puno investirati i najavila da će Komisija idućih dana donijeti plan za održive investicije.
U sklopu “Božićne pjacete” u Budvi, u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva, u ponedjeljak, 13. januara u 17 sati nastupiće klapa Castell Nuovo i grupa Perper.
Montenegro Airines pregovara o potencijalnom uvođenju sezonskih linija ka Lisabonu i Istanbulu dok je istovremeno irski Ryanair najavio nove dvije linije ka Podgorici, na bazi cijele godine.
Izvršni direktor Montenegro Airlinesa Živko Banjević kazao je da u kompaniji razmatraju nove destinacije za 2020. godinu.
“Trenutno završavamo analize i pregovore za Lisabon i Istanbul. Osim te dvije linije, radimo i na uvođenju novih komercijalnih letova u Evropi, bivšem Sovjetskom Savezu i Srednjem Istoku”, naveo je Banjević.
On, kako javlja ExYu Aviation, nije precizirao da li će nove linije ići iz Podgorice ili Tivta.
Trenutno Turkish Airlines leti između Podgorice i Istanbula dok direktne linije prema Lisabonu nema.
Trenutno, Montenegro Airlines planira letove prema 16 destinacije, od čega će pola biti cjelogodišnje a pola sezonske.
Plan je da u 2020. kompanija leti prema 15 čarter destinacija.
Planovi Ryanaira
rayanair
Isrski niskotarifni avio-prevoznik Ryanair je najbrže rastući prevoznik na podgoričkom aerodromu i, kako je najavljeno iz kompanije, planira da u ovoj godini uvede još dvije linije.
Kompanija je nedavno pokrenula linije iz Poznana, Krakova i Dablina prema Podgorici, od čega će posljednje dvije destinacije biti cjelogodišnje.
Direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić kazao je da je Ryanair opslužio 172.135 putnika na podgoričkom aerodromu u periodu od januara do novembra 2019, “što predstavlja snažan rast od 25% u odnosu na isti period godinu ranije”.
ExYu Aviation piše da je moguće da će Ryanair za jednu od destinacija ka Podgorici ove godine izabrati Maltu.
Porto Montenegro je u ljeto 2011, otvorio Zbirku pomorskog nasljeđa, autentičnu riznicu prestižne pomorske istorije MTRZ „Sava Kovačević“, Tivta i Boke Kotorske, koja čuva uspomenu, ali ne samo uspomenu, već novim sadržajem doprinosi turističkoj ponudi grada. Zbirka svjedoči o nama, našim prethodnicima, o tome što su radili, od čega su živjeli, kakvi su meštri bili,…
„Zbirka pomorskog nasljeđa, Porto Montenegru daje neku vrstu patine i utemeljenja u istoriji i tradiciji. Svjedoči da je Porto Montenegro marina koja iza sebe ima jako interesantnu i zanimljivu priču, građenu na temeljima nekadašnjeg pomorskog Arsenala (MTRZ „Sava Kovačević“). Arsenal ima bogatu i zanimljivu istoriju, bio je svjedok svih turbulentnih dešavanja tokom XX vijeka. Ako se Porto Montenegro gleda kroz ovu Zbirku, shvatićemo da marina nije neka nova priča već ustvari neka vrsta prenamjene, nastavak života u drugom obliku, u drugoj namjeni od onoga što je prvobitno ovdje bilo, a vezano je za pomorstvo. Ove godine se, inače, obilježava 130 godina od osnivanja Arsenala – rekao je za Boka News rukovodilac i kustos Zbirke pomorskog nasljeđa, Dražen Jovanović.
Sve izložbe i aktivnosti koje se dešavaju u Zbirci i organizuju tri do četiri puta na godišnjem nivou, na neki način su omaž čitavoj istoriji. Izložbe organizovane tokom 2019. godine su, praktično, bile o Arsenalu.
Inače, menadžment Porto Montenegra svojevremeno je odlučio da zgradu bivše pilane sačuva i izvrši njenu prenamjenu.
„Ova zgrada je pravljena dvadesetih godina dvadesetog vijeka. Originalno je bila pilana i skladište za drvnu građu. Prije nego što je muzej otvoren 2011. godine ona je renovirana. Mislim da je zgrada reprezentativna, da pruža velike mogućnosti ne samo za organizovanje izložbi već i koncerata, promocija knjiga, prijema, gala večera, tako da je jako zahvalan i lijep prostor“ kaže Jovanović.
Zbirka pomorskog nasljeđa – foto M. Marušić
Arhitektonska konstrukcija zgrade je uslovila da Zbirka pomorskog nasljeđa bude podijeljena na dva dijela-segmenta. Na gornjem spratu je dokumentarni dio koji se tiče istorije Arsenala (fotografije, table sa tekstovima, ilustracije, projekti, pisani dokumenti), a na donjem spratu su eksponati, stare mašine, alati, dijelovi brodske opreme, naoružanja, makete brodova.
„Trenutno imamo oko 300 izloženih eksponata, u depou nešto više, a s vremena na vrijeme se eksponati mijenjaju. Postoji i vanjski dio, skver, na kome su izložene podmornice i brod „Barbara“, a planiramo da postane jedno od centralnih mjesta okupljanja u Porto Montenegru“, ispričao nam je Jovanović.
Posebnu pažnju posjetilaca i turista privlači podmornica „Heroj“ koja je samostalno napravljena u Jugoslaviji, od prve linije na papiru i razrade projekta, ispitivanja u Brodarskom institutu u Zagrebu, do same gradnje.
„Ja često našim gostima koji dođu da obiđu podmornicu kažem da je „Heroj“ neka vrsta spomenika nivoa tehničke kulture koji je imala nekadašnja država. U stvari, „Heroj“ svjedoči da je država u tom periodu bila sposobna da se svrsta u red najrazvijenih država u svijetu. Nemojmo zaboraviti da je projekat za podmornicu urađen 1963, kobilica položena 1965, a to je manje od 29 godina od završetka II Svjetskog rata. Podmornica je završena za godinu i po dana, a koštala je, ako bismo to preveli na današnje uslove, koliko gradnja 100 kilometara autoputa“ ističe Jovanović.
Una foto M. Marušić
Na naše pitanje kako reaguju turisti, on kaže:
„Podmornica je najatraktivniji dio naše ponude i veliki broj turista i posjetilaca u Muzej dolazi upravo zbog podmornice. Ona je zaista velika atrakcija ne samo na lokalnom nivou već u cijeloj regiji. Imamo dosta turista koji dolaze iz drugih gradova Boke Kotorske da posjete podmornicu, turiste iz Dubrovnika koji su na odmoru, ali dođu da nas posjete i vide podmornicu, a sami znate kakve su saobraćajne gužve ljeti i koliko se čeka na granici. Od marta do decembra imamo stalne posjete turista sa kruzera iz Kotora, dobru saradnju sa turističkim agencijama. Reakcije su jako pozitivne. Domaćih posjetilaca imamo oko 28% ostalo su stranci. Turisti iz inostranstva su iz zemalja nekadašnjeg Sovjetskog saveza, zatim Srednje i Zapadne Evrope, Njemci, Česi, Mađari, Poljaci…
Stalno raste broj posjeta tako da smo ove godine imali oko 10 000 individualnih posjetilaca, što je za mali muzej jako dobra posjeta, jer Tivat nema veliku fluktuaciju turista sa kruzera.
Sve zvuči kao vrlo interesantno upakovan turistički paket u ukupnom ambijentu, za koga Jovanović smatra da može i bolje da posluje.
„Trudimo se da ljudima približimo i jednu lijepu priču o moru, brodovima, pomorstvu, ne samo u smislu priče koja baštini lokalni duh i istoriju, ne samo za Tivćane koji čuvaju svoje uspomene i sjećanja na ta vremena, već i za sve goste, turiste. Tivat bi trebalo da ima još takvih sadržaja“, ističe Jovanović.
Koji je, po Vašem mišljenju, najvrjedniji eksponat u Zbirci?
„Ja ću tu sigurno biti subjektivan… nisam o tome razmišljao, ali moj favorit je stara pila za drvo iz 1886. godine, jedan predivan primjerak industrijskog dizajna s kraja 19. vijeka.
Definitivno najvrjedniji su stari papiri, tehnički nacrti, kad su u pitanju istorijski kontekst i kultura sjećanja. Srećom, ostalo nam je dosta tehničkih nacrta koji ustvari pokazuju nivo znanja, stručnosti koji je ovde bio. Nacrtati, odnosno projektovati jednu drvenu barku nije mala stvar, a kamoli jedan brod, tako da se kroz te nacrte mogu vidjeti ukupna sposobnost, znanje, stručnost tih ljudi, inženjera, crtača, logistike, brodoželjezara, varilaca, cjevara, livaca, električara, stolara koji su radili divan brodski namještaj. Kroz te nacrte možete pratiti kako je jedan brod građen, kako je nastajao…
Zbirka pomorskog nasljeđa – foto M. Marušić
Zbirka pomorskog nasljeđa često ugosti domaće i strane delegacije. Kada stranci dođu reakcije su izuzetno pozitivne. Posjetili su je predsjednici država, ministri, članovi diplomatskog kora…
Bivši predsjednik države Crne Gore, Filip Vujanović je pokazao veliko interesovanje, više puta je dolazio, dugo se znao zadržati i dovodio je razne delegacije.
„Sadašnje predsjednike, od opštinskih pa do državnih, mnogo ne interesuje Zbirka pomorskog nasljeđa. Uglavnom dovedu goste, ostave ih nama da im pokažemo i ispričamo istoriju.
Sa diplomatskim korom imamo jako dobru saradnju tako da svake godine organizujemo izložbu u saradnji sa nekom od ambasada.
Sjećam se da je predsjednik Vujanović dolazio sa predjednikom Slovenije, Milanom Kučanom, sa predsjednikom BiH. Obišli su kompletan muzej, podmornicu, zadržali se više od sat vremena i upisali u knjigu utiska“ – kaže Jovanović.
Na pitanje koliko vlasnici jahti posjećuju Zbirku pomorskog nasljeđa, on kaže da, uglavnom, nisu zainteresovani. Imali smo više prodajnih izložbi, očekivali smo veće interesovanje, ali oni će radije platiti neku večeru par hiljada eura, nego kupiti sliku. Nadam se da to neće tako dugo trajati. Imali smo fantastične izložbe prodajnog karaktera. Samo je pokojni Mank kupio jednu sliku i to tivatskog slikara Aranđusa“, ispričao nam je Jovanović.
Simbol Arsenala i Boke Kotorske „Barbara“, vratila se kući…
Barbara foto M. Marušić
Od 2018. godine, muzejsku Zbirku pomorskog nasljeđa Porto Montenegra krasi brod oldajmer, BM-58 „Barbara“, jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala i neodvojivi dio novije pomorske istorije Boke Kotorske.
“Barbara” kao eksponat koji govori o pomorskoj i brodograđevinskoj prošlosti Boke, pridružila se podmornicama P-821 “Heroj” i P-912 “Una” ispred Zbirke pomorskog nasljeđa.
“Barbaru” su u Hamburgu 1926. izgradili njemački studenti brodogradnje kao svoj diplomski rad. U Jugoslaviju je „Barbara“ sa još nekim plovnim objektima, došla krajem 20-tih godina 20. vijeka, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat.
Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945. bila rekonstruisana u putnički brodić od kada “Barbara” decenijama, sve do početka 2000-tih, služi za prevoz radnika Arsenala duž cijele Boke Kotorske.
“Danas nas je ovdje okupio ovaj mali brodić koji na originalan način reprezentuje istoriju Tivta i Boke Kotorske. Ova stara dama svojevrsni je industrijski spomenik, svjedok jednog vremena i načina življenja. Upostaje zato, postala je jedan od najaktraktivnih muzejskih eksponata Zbirke pomorskog nasljeđa. Prošlost Tivta i duh jednog vremena, svojom pojavom, prenosi svim budućim generacijama”- kazala je nekadašnja gradonačelnica Tivta, dr Snežana Matijević.
Dobrodošlicu “Barbari” i sretan povratak kući (jer Porto Montenegro egzistira na temeljima bivšeg Arsenala u kome je ona služila decenijama), poželio je kustos Zbirke pomorskog nasljeđa, istoričar Dražen Jovanović.
Interesovanje za vrijednosti zaštićenih područja i aktivan odmor u prirodi raste u kontinuitetu. To doprinosi i povećanju broja posjetilaca Nacionalnih parkova Crne Gore, kao i porastu prihoda, koji su u posljednje dvije godine uvećani za više od 40 odsto.
Svaki nacionalni park je specifičan i karakteriše ga posebna prirodna i kulturna baština. Potvrda njihove očuvanosti je i međunarodna zaštita koju pojedini parkovi uživaju: NP Durmitor pripada Uneskovoj Svjetskoj baštini, NP Skadarsko jezero je međunarodno Ramsar stanište, a kako je kazao Pobjedi direktor JPNPCG Elvir Klica, u toku je proces serijske Unesko nominacije bukovih šuma NP Biogradska gora sa drugim evropskim bukovim prašumama.
Očuvanost
– Veoma važan pokazatelj očuvanosti nacionalnih parkova ogleda se i u činjenici da se naši NP prepoznaju kao buduća Natura 2000 staništa – kazao je Klica.
Što se tiče posjete, navodi da je tokom 2018. godine, pet parkova posjetilo 450.000 turista, dok je 2019. godine, zaštićena područja na ukupnom nivou posjetilo više od 590.000 posjetilaca. To je za 140.000 posjetilaca više, a u procentima, preko 32 odsto više u odnosu na 2018. godinu.
– Iz godine u godinu raste interes stranih i domaćih posjetilaca za zaštićena prirodna područja, kao što su nacionalni parkovi. Zato veliki potencijal leži upravo u prirodnim resursima i lokacijama u Crnoj Gori. Za veći broj posjetilaca u Nacionalnim parkovima zaslužne su politike i aktivnosti Vlade, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija, lokalne turističke organizacije, agencije, preduzetnici, civilni sektor i lokalne zajednice koje gravitiraju parkovima – ističe Klica.
Trude se, kako dodaje, da budu faktor razvoja i podrška kako lokalnoj zajednici, tako i lokalnim turističkim organizacijama koje gravitiraju području nacionalnih parkova, organizaciono i stručno, kroz pomoć pri izradi sajtova, reklamnih kampanja i prezentacija, kao i organizovanju raznih manifestacija i događaja. Nakon praznika će, ističe Klica, konkretno prezentovati javnosti korake i rezultate tih aktivnosti.
– Očuvanje kulturnih dobara u okviru zaštićenih područja veoma je važno. Mislim da njihovom valorizacijom možemo pomoći održavanje i zaštitu objekata, a ponudu u okviru nacionalnih parkova podići na još viši nivo. Svakodnevno radimo na unapređivanju postojeće infrastrukture, ali i kreiranju nove. Trudimo se da školskoj i studentskoj omladini približimo značaj zaštićenih područja i njihovog očuvanja – poručuje Klica.
Pored prihoda, koji su značajno veći, naglašava da su dali mnogo pogodnosti za posjetioce.
– Omogućili smo da ulazak u nacionalni park ne plaćaju djeca do 12 godina, organizovane grupe studenata biologije (PMF Crne Gore) i geografije (Filozofski fakultet Crne Gore), istraživači, eksperti, predstavnici diplomatskog kora, NTO, lica sa invaliditetom i novinari. Novina je i uvođenje godišnje ulaznice za svih pet nacionalnih parkova, koja podrazumijeva neograničen broj posjeta – kazao je Klica.
On podsjeća da se naknada za ulazak u nacionalne parkove, posjetu centrima za posjetioce i edukativnim stazama umanjuje za 50 odsto za organizovane i unaprijed najvljene grupe učenika, studenata, penzionera, sindikalnih organizacija, planinarskih udruženja.
Upravljanje nacionalnim parkovima, njihovim najznačajnijim vrijednostima, uz upravljanje biodiverzitetom ulcinjske solane i botaničkom baštom Dulovine je, kako kaže naš sagovornik, izazov ne samo na nivou javnog preduzeća, već i na nacionalnom.
– JPNPCG intenzivno učestvuje i u promociji i prezentaciji turističke ponude NPCG širom svijeta, što smatram veoma bitnim jer imamo šta da pokažemo. Pored ostalih vrijednosti i zaštićena područja su blago Crne Gore. Očuvanje prirode i zaštita životne sredine je danas u fokusu ključnih izazova savremenog svijeta, ali i obaveza naše države u kontekstu otvaranja Poglavlja 27 – ističe Klica.
On podsjeća da je JPNPCG sa pet organizacionih jedinica, postojećim ljudskim, materijalnim i tehničkim kapacitetima, realizovalo najveći broj planskih i programskih aktivnosti tokom 2019. godine, što je rezultiralo da preduzeće obara sve rekorde u mnogim segmentima poslovanja od svog, na što su posebno ponosni.
– Ciljevi su da i u narednom periodu budemo što bliži evropskim standardima. Zašto ne reći i da ti standardi budu pravilo od koga se više neće, ali i ne može odstupati. Poslovanje JPNPCG je izuzetno kompleksno i obimno, ali glavni prioritet u okviru preduzeća je zaštita prirode – kazao je Klica.
NP Biogradska gora Arhiva JPNPCG
On napominje da svakodnevno rade analizu zaposlenih na najosjetljivijim dužnostima i zadacima.
– Zaposlene koji odgovorno i savjesno vrše svoja zaduženja nagrađujemo, dok oni, manje savjesni, ustupaju mjesto onima koji zaista žele doprinijeti očuvanju prirodnih vrijednosti koje su nam povjerene. Vrlo nam je bitan i rad timova koji se bave naučnim i stručnim radom u cilju stvaranja povoljnih uslova za održavanje i razvoj biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica – kaže Klica.
Što se tiče problema preduzeća, naš sagovornik ističe da su to bili evidencija i naplata ulaznica, ali da je to već prošlost, jer sada u realnom vremenu imaju tačan broj posjetilaca u svakom NP.
– Softver koji smo izradili takođe omogućava analizu podataka o turistima i destinacijama sa kojih dolaze, a to nam pomaže da znamo kojim tržištima treba da se posvetimo i u kojoj mjeri. Unaprijedili smo saradnju i sa agencijama koje dovode turiste, a korišćenjem softvera i njima olakšali da imaju precizne podake onlajn – kazao je Klica.
Radi unapređivanja rada Službi zaštite obezbijedili su bolje uslove za rad nadzornika, kako bi efikasno suzbili nelegalne aktivnosti na prostorima parkova. Uspostavili smo dvadesetčetvoročasovni monitoring i otvorili kol centar.
– Tako smo unaprijedili kontrolu svih nelegalnih aktivnosti u nacionalnim parkovima i omogućili građanima da na jednostavan i brz način dobiju informacije o turističkoj ponudi ili podnesu prijave o eventualnim nezakonitim aktivnostima, što mogu učiniti i preko android alikacije nacionalih parkova koja je jedinstvena i dizajnirana tako da osim prijave problema, sadrži puno interesantnih informacija za posjetioce – objašnjava Klica.
Stepen tolerancije u odnosu na nedozvoljene radnje u parkovima biće, kaže, nulti.
– Bolja organizacija prilikom kontrole prodaje ulaznica je rezultirala da za posljednje dvije godine imamo rast od 130 odsto, ali problem prije svega krivolova na Skadarskom jezeru, evidentiran je kao najveći i svakodnevno sužavamo krug za sve one koji se bave tom nedozvoljenom aktivnošću. Bilo koja radnja koja nije po zakonima, kako krivolovaca, tako i zaposlenih u NP, biće sankcionisana – kazao je Klica.
Kada je u pitanju nelegalna sječa i nedozvoljeno korišćenje šumskog bogatstva, veliku zahvalnost u sankcionisanju nesavjesnih pojedinaca duguju civilnom sektoru.
– Ukazali su nam na problem u NP Prokletije prije dvije godine, nakon čega smo sve aktivnosti obustavili, a ono što je na fonu političkih konotacija ili netačnih informacija, ne prihvatamo kao problem u radu naših službi. To kažem jer svaki podatak vezan za rad nacionalnih parkova u svakom momentu možete provjeriti kod mene. Otvoreni smo za saradnju, što dokazuju brojni potpisani sporazumi o saradnji, kako sa NVO, tako i institucijama, sve u cilju očuvanja prirodnog bogatstva i napredovanja JPNPCG – kazao je Klica.
Planovi
Programima upravljanja za NPCG za ovu godinu, koja je ujedno završna godina petogodišnjih Planova upravljanja, predložene su brojne aktivnosti radi zaštite biodiverziteta.
– Izdvojio bih iniciranje izrade glavnog projekta zaštite Biogradskog jezera u saradnji sa nadležnim institucijama i već spomenutu završnu fazu pripreme za nominaciju NP Biogradska gora za listu Svjetske prirodne i kulturne baštine Uneska u okviru serijske nominacije evropskih bukovih šuma. Na taj način bi, završetkom procesa nominacije kojim koordiniraju Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo kulture i Nacionalni parkovi Crne Gore, naša zemlja dobila još jedno Uneskom zaštićeno područje – kaže Klica.
Pored zaštite i očuvanja, monitoringa rijetkih, konzervacije zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i staništa, NPCG će, najavljuje, realizovati i niz aktivnosti u cilju unapređivanja infrastrukture, kao što su poslovi adaptacije i rekonstrukcije postojećih objekata poput planinarskog doma Škrka u NP Durmitor, izradu parkinga, kako bi projekat turističkih vozova bio kompletan u NP Biogradska gora ili vojnih karaula radi uspostavljanja centra za posjetioce u NP Prokletije.
– U planu za ovu godinu je i unapređivanje postojećih turističkih sadržaja, uređenje i opremanje polazišta za raftere, kontrolnih punktova, vidikovaca, edukativnih i pješačkih staza, uspostavljanje nedostajućih parking prostora, renoviranje upravnih zgrada NP Durmitor i NP Lovćen, izrada projektne dokumentacije i izgradnja pontona na Vranjini, uklanjanje postojećeg i nabavka i ugradnja novog kolektora u NP Skadarsko jezero u cilju prerade otpadnih voda upravne zgrade Parka i drugih objekata, postavljanje mobilijara, info-tabli, smjerokaza, te organizovanje niza planinarskih pohoda u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i planinarskim klubovima, formiranje tematskih staza, organizovanje, kao i podrška svim manifestacijama – kazao je Klica.
U toku je, kako je kazao na kraju naš sagovornik, priprema promocije NPCG na sajmovima turizma u Štutgartu, Beču i Ljubljani, te učešća na EXPO DUBAI, kao i intenziviranje aktivnosti sa NP Švarcvald i potpisivanje povelja o bratimljenju sa više nacionalnih parkova u regionu. Nada KOVAČEVIĆ
Ispunili sve preporuke DRI
Kako je istakao Klica, posluju domaćinski i JPNPCG je sada zdravo i finansijski stabilno preduzeće. Ispunili su sve preporuke DRI iz 2015. godine i drugih eksternih revizija.
– Instrukcije su nam pomogle da uspostavimo kriterijume poslovanja koji su rezultirali pozitivnim revizorskim izvještajima u posljednje dvije godine. Plaćeno je više od 400.000 eura poreza i doprinosa, na osnovu reprograma i drugih obaveza iz ranijeg perioda. Više od 600.000 eura, protekle dvije godine uloženo je u osnovna sredstva i razvoj turističke infrastrukture, konitinuirano nabavljamo materijalno-tehnička sredstava i unapređujemo uslove za rad Službi fizičke zaštite – kazao je Klica.
Za sanaciju nasipa na Solani milion eura
Odlukom Vlade Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore povjereno je upravljanje prostorom ulcinjske Solane u cilju zaštite biodiverziteta od 2015. godine.
– Najveći izazov predstavlja upravljanje vodenim režimom na solanskim bazenima koji zavisi od rada pumpnih postrojenja. Ne manji izazov je stalna kontrola nivoa vode koji obezbjeđuju ekološke uslove za boravak vodenih ptica u svakom godišnjem aspektu. Velika pažnja je bila poklonjena sanaciji oštećenih i izgradnji novih nasipa koji su u prethodnom periodu potpuno uništeni, zbog čega smo za narednu godinu kao savjestan upravljač inicirali da se u okviru kapitalnog budžeta predvidi milion eura za sanaciju nasipa, shodno Studiji zaštite Solane. Takođe se sprovodi i zaštita prostora Solane od fizičkog zagađenja i organizuje zaštita imovine AD „Bajo Sekulić“ – kazao je Klica.
Nacionalni parkovi Crne Gore od samog početka na godišnjem nivou izrađuju programe upravljanja koji sadrže strateške ciljeve koji omogućavaju očuvanje svih komponenti biodiverziteta i čine prostor i ekosistem Solane jedinstvenim.
– To podrazumijeva praćenja stanja ornitofaune na Ulcinjskoj solani, zaštitu halofitne flore i vegetacije, monitoring sisara i niz drugih aktivnosti, tako da ponosno možemo reći da smo našim aktivnostima doprinijeli da se ovaj prostor proglasi parkom prirode i uvrsti na Ramsar listu močvarnih staništa – kazao je Klica.
“Izrada maketa drvenih tradicionalnih arsenalki dio su projekta CattaroSail, koji se sprovodi u opštini Kotor, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD).
Aktivnosti u okviru projekta “CattaroSail” počele su u julu mjesecu, a trenutno je u toku obuka mladih Kotorana u izradi maketa. Damir Montić je predavač koji sprovodi obuku i izrađuje makete ,,arsenalke na jedrima”.
CattaroSail
Časovi su poučni i interesantni za djecu iz Kotora, koji su i ciljna grupa ovog projekta. Cilj projekta “CattaroSail” je razvijanje tradicije koja je jako značajna za Boku i koja potiče iz tivatskog Arsenala.
Vremenom kako se razvijala industrija, potisnuti su drveni brodovi, koje su zamijenili trenutno popularni plastični brodovi. Jedrilicarski Klub,, Lahor” i NVO “Kamelija” iz Stoliva su partneri na projektu, koji su doprinijeli mnogo u organizaciji ali i realizaciji aktivnosti.
CattaroSail
Trener jedriličarskog kluba “Lahor” Filip Petricevic je uključio djecu iz kluba i na profesionalan način obučavao mlade Kotorane u jedrenju na tradicionalnim drvenim barkama, i dočarao kako se to nekada jedrilo.
Najmanje se jedanaest ljudi, među kojima osmero djece, utopilo kada je kod turske obale potonuo čamac s migrantima, javila je državna novinska agencija Anadolija. Čamac je potonuo u Egejskome moru blizu Cesmea, ljetovališta na zapadu Turske, nasuprot grčkog otoka Hiosa, dodaje agencija navodeći da je osmero ljudi spašeno iz mora. Zasad se ne zna nacionalnost žrtava.
Nesreća se dogodila nekoliko sati nakon potonuća drugog plovila s migrantima u Jonskom moru, blizu grčkog otoka Paksija u kojemu je život izgubilo najmanje 12 ljudi.
Turska koja je primila oko 4 milijuna migranata i izbjeglica, uglavnom Sirijaca, važna je tranzitna zemlja za one koji bježe pred sukobima i žele se domoći Europe, uglavnom preko Grčke.
Migracijski ugovor koji su u ožujku 2016. potpisale Ankara i Europska unija ne bi li zaustavile prijelaz migranta Egejskim morem, znatno je smanjio broj dolazaka na pet otoka najbližih Turskoj.
Splitska policija uhapsila je dvije osobe koje je privela u policijsku upravu, te su počeli kriminalističko istraživanje vezano uz popodnevno trostruko ubistvo u centru grada, službeno je potvrdio večeras na terenu Marko Srdarević, zamjenik načelnika splitsko-dalmatinske Policijske uprave.
Neslužbeno se doznaje da je jedna osoba uhićena u Varošu, a druga u jednom kafiću na Skalicama. U gradu je i dalje puno policije koja najviše čuva Varoš, koji je i dalje zatvoren za prolaz.
Prema dosadašnjim informacijama, trostruko ubojstvo se dogodilo oko 15.30 na Šperunu, u samom centru grada, te u Radmilovićevoj ulici. Napadač je prvo ubio muškarca koji je bio na motoru, nekoliko minuta kasnije je zapucao i na drugog mladića u Radmilovićevoj, te zatim na trećeg. Prva dvojica umrla su na mjestu napada, a treći na operacijskom stolu u splitskoj bolnici.
Ubojica je bio odjeven u crno i nosio je kalašnjikov. Rafalno je pucao na svoje žrtve. U jednom trenutku je i snimljen kako hoda s oružjem po Varošu.
Zbog te je pucnjave policija cijelo popodne i večeras preko medija upozoravala građane da izbjegavaju taj dio grada.
Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara objavio je večeras da je počinitelj uhićen i zahvalio policiji na brzom djelovanju i informiranju
“Ovo je desetljećima nezabilježen čin koji je potresao sve stanovnike našeg grada. Hvala policiji na brzom djelovanju i informiranju. Počinitelj je uhićen i to je u ovom trenutku najvažnije. Policija će uskoro izaći sa svim informacijama te će rasvijetliti cijeli slučaj”, napisao je splitski gradonačelnik na Facebooku
“Dosta se i dugo čekalo da Zuko Džumhur dobije neki svoj kutak u Herceg novom”, ustvrdio je književnik Miraš Martinović reagujući na odluku, koju još treba da potvrdi lokalna Skupština opštine, da se poznatom piscu, slikaru I karikaturisti postavi spomen ploča u najvećem bokeljskom gradu.
Martinović je prije nekoliko godina sa još 14 hercegnovskih intelektualaca, književnika, slikara, novinara… među kojima su i slikar Vojo Stanić, publicist Minja Bojanić, … obnovio inicijativu da se čuvenom hodoljupcu postavi spomen ploča u gradu u kome je živio 20 godina.
“Zuko Džumhur je sa suprugom Vezirom u Herceg Novi došao1969 godine na nekoliko dana, planirajući kraći boravak. Tada su padale kiše, gotovo četrdeset dana,a oni su boravak redovno odlazeći o u hercegnovski arhiv . Bila je to neka vrsta rituala, a kasnije su arhivu redovno poklanjali knjige. Poslije tih silnih kiša, bljesnulo je sunce nad Bokom, kako to samo zna u ovim predjelima, i ono ih je zdržalao, čak dvadeset godina, do Zukove smrti 27. Novembra 1989. godine. Vezira je prije dvije godine umrla u Istambulu u dubokoj starosti “, priča Martinović koji se u Herceg Novom družio sa Džumhurom.
“I sada i tada, mnogi su mislili da on u Herceg Novom živi u nekoj luksuznoj vili ili stanu, a tadašnje opštinsko rukovodstvo mu je to i nudilo, a on je kao pdstanar sa suprugom stanovao na Savini, prvo u kući Stanišića, a potom u kući inženjera Alije Kurtagića, koji danas živi u Sarajevu. Mateirjalna dobra su mu bila suvišna, kod Alije mislim da nije ni plaćao stanarinu. Umro je u aprtmanu hotela Plaža, gdje je proveo poslednje dane života.
Smrt ne bi bila tako strašna samo ako bi i tamo moglo da se čita
Boraveći u Herceg Novom, Džumhur je intezivno radio, prije svega čuvenu TV emisiiju HODOLJUBLJE, pisao za list POLITKA, njegov matični list gdje je nekada bio zaposlen, pravio karikature, pisao knjige…Puno je pisao i gvorio o Herceg Novom, pa je postao i zaštitni znak ovoga grada (herceg medju gradovima). O Herceg Novom napisao je neke od najljepših rečenica : „Postoje gradovi koji vam drže dušu, jer imaju prošlost, a Herceg Novi ima i dušu i istoriju“.Ovaj kosmopolita nemirnog duha svakodnevno je prolazio ulicama Herceg Novog, sjedio u omiljenoj kafani „Hercegovina“, u kojoj su stari Novljani znali koja je “Zukova stolica“, u restoranu nekadašnjeg hotela „Boka“, družio se, šalio, bilježio, crtao..
Zuko Dzumhur
“Mnogi su dolazili iz drugih gradova iz cijele Jugoslavije da se vide sa njim i prodivane – kako bi on rekao… Prilikom jedne posjete koju smo mu učinili Dušan Kostić, Ilija Zekvić i ja, rekao je jednu rečenicu, karakterističnu, koju sam upamtio, kasnije i zapisao, a ona glasi: Smrt ne bi bila tako strašna samo ako bi I tamo moglo da se čita”, prisjeća se Martinović.
Novčanik nije nosio
“Dok je Crnogoraca, ne trebaju mi pare ni novčanik. Oni se prepiru i utrkuju ko će da plati. Time je isticao crnogorsko kavaljerstvo. Ali je supruga Vezira išla za njim i ona bi povremeno plaćala piće ljudima sa kojima je sjedio. Pio je lozovaču sa sirom u večernjim satima u dvorištu Alijine kuće.
I kada je riječ o plaćanje, jednom smo nekim poslom, ne sjećam se kojim, išli prvo na Grudu, pa u Dubrovnik, gdje su se zaista utrkivali – ko će mu platiti piće. Bio je veoma popularan i svuda rado viđan, a veoma jednostavan. Volio je svakom da pomogne. Meni je za jednu knjigu napravio seriju crteža, što je posebna dragocjenost”, ističe Martinović.
Spomen ploča Zuku Džumhuru , novinaru, putopiscu, karikaturisti, slikau, filmskom i televizijskom scenaristi, likovnom kritičaru i kostimografu , čovjeku kome je čitav svijet bila domovina, a sav ljudski rod njegova porodica, biće postavljena u blizini bivše kafane “Hercegovina”, kod hercegnovske pijace, gdje je Džumhur provodio sate u razgovoru sa prijateljima i poznanicima.
Životni krug počeo i završio u Konjicu
Zulfikar Zuko DŽumhur, putopisac, slikar i karikaturista rođen je u Konjicu 24. septembra 1920. godine. Potiče iz stare ugledne ulemanske porodice.Osnovnu školu i nižu gimnaziju je završio u Beogradu, gdje mu je otac radio kao imam, a višu Gimnaziju u Sarajevu 1939. Počeo je studirati pravo, ali je prešao na Likovnu akademiju i završio je u klasi Petra Dobrovića. Prve crteže je objavio u Narodnoj armiji 1947. godine, a od tada sarađuje kao karikaturista i ilustrator u Ježu, Borbi, Politici, Oslobođenju, reviji Danas, NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 karikatura. Napisao je scenarije za više kratkih i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za pozorište, a posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije Hodoljublje. Džumhurova svestrana darovitost i duhovitost sjajno se izražavala u mnogim medijima, ali najsublimnije u crtežu, karikaturi i u putopisu.
“Nisam ni nesavremen , ni nemoderan, pokušavam I uspijevam da volim vrijeme I adeted u kojima trajem i duram I koje je I jedino moje vrijeme , moji trenuci, moji dani, moje godine I moj dragi vakat”, rekao je jednom Zuko.
