Hrvatski zastupnik uz Europskom parlamentu Tonino Picula imenovan je izvjestiteljem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, koja je u statusu kandidata za pristupanje Evropskoj uniji od 2010. godine a pregovore o pristupanju započela je u lipnju 2012., saopštio je ured zastupnika u četvrtak.
“Od svih zemalja kandidatkinja, Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima s Evropskom unijom i kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru, zalagat ću se za jačanje njezinih veza s Unijom kako bi što prije postala punopravnom članicom. Za Hrvatsku je od strateškog interesa da na svim svojim granicama ima druge članice Unije. Naše iskustvo i know-how, koje smo stekli kao posljednja zemlja koja je postala članicom EU, trebamo prenositi na zemlje u regiji i vjerujem da ćemo u Podgorici imati dobre partnere na njihovom putu prema Uniji“, istaknuo je Picula prilikom imenovanja, navodi se u priopćenju.
Naglasio je kako potvrđivanje Josepa Borrella od strane EP-a kao kandidata za povjerenika Europske komisije za vanjske poslove, a koji je u prioritete svojeg mandata stavio upravo zemlje zapadnog Balkana, dodatno učvršćuje njihovu europsku perspektivu.
U pregovorima s Crnom Gorom Unija naglasak je na vladavini prava, neovisnom pravosuđu, slobodi medija, te efikasnijoj borbi protiv kriminala i korupcije. Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i sigurnost) prioritet su za tu zemlju. Trenutno je ispunjena većina od ukupno 83 privremena mjerila u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na unaprjeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira.
Crna Gora je otvorila ukupno 32 od 35 poglavlja u pregovorima, a tri su privremeno i zatvorena. Izvješće EK za 2018. godinu otkriva manjkavost u području povjerenja u izborni sustav, ali s druge strane, Crna Gora ostvaruje umjeren napredak u pravosuđu, a isti napredak ostvaruje i u javnoj upravi, u pogledu racionalizacije i depolitizacije, gdje je potreban dodatni trud, stoji u saopštenju.
Italijani zainteresovani za gradnju žičare Kotor-Njeguši
Predsjednik Vlade Duško Marković primio je predstavnike italijanske kompanije Lajtner, jednog od vodećih svjetskih proizvođača žičara, uspinjača, vazdušnih tramvaja i ski liftova, koja je nakon uspješnog početka realizacije projekata žičara na Cmiljači i relaciji Manastir Podvrh – Đalovića pećina, izrazila namjeru da uđe u projekat gradnje žičare sa gondolom od Kotora do Njeguša i to tako što bi gradnju vrijednu, prema prvim procjenama, oko 20 miliona eura, sama finansirala.
Premijer je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim poslovanjem kompanije Lajtner u našoj zemlji ocijenivši da se obje žičare kao strateški projekti koje finansira Vlada, a gradi Lajtner uspješno realizuju zahvaljujući ozbiljnosti i posvećenosti matične kompanije, ali i izboru kvalitetnog lokalnog partnera.
“Za Vladu, koja izdvaja veliki novac iz kapitalnog budžeta za strateške razvojne projekte, važno je da imamo kredibilne partnere poput Lajtnera koje donose i novi kvalitet i znanje. Uspješnan početak realizacije prethodna dva projekta preporučuje vas i za ovaj. Zato me obradovala Vaša zainteresovanost za projekat žičare Kotor – Njeguši koju biste gradili po principu koncesije ili javno-privatnog partnerstva”, kazao je Marković.
Direktor prodaje i član Odbora direktora kompanije Lajtner Martin Lajtner predstavio je predsjedniku Vlade idejni projekat žičare rekavši, među ostalim, da planiraju gradnju Pininfarinijevih kabina nalik onima koje su nedavno izgradili na Cermatu u Švajcarskoj preko glečera do Materhorna.
Italijani zainteresovani za gradnju žičare Kotor-Njeguši
Na sastanku je ocijenjeno da projekat ima turističku, ali i ekološku i kulturnu dimenziju jer obogaćuje turističku ponudu naše zemlje, poboljšava turističku poziciju Cetinja i Nacionalnog parka „Lovćen“, ali i stvara pretpostavke za smanjenje obima saobraćaja putem od Kotora do Njeguša.
Sastanku su prisustvovali ministri održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i kulture Aleksandar Bogdanović.
Vlada Crne Gore uputila je protest Albaniji povodom posljednjih ekoloških akcidenta u pograničnom vodotoku rijeke Bojane koji, saopšteno je iz Vlade, ugrožavaju imidž ove prestižne turističke destinacije.
„Vlada Crne Gore u skladu sa dobrosusjedskom politikom, pozivajući na zajedničku brigu o resursima, u konstantnoj komunikaciji sa albanskom stranom, dosljedno insistira na primjeni svih međunarodnih konvencija”.
Protest Vlade Crne Gore je uslijedio nakon što su nadležni, po pozivu zabrinutih mještana Ulcinja, obišli teren i utvrdili da leševi uginulih kokošaka, krava i svinja plutaju rijekom Bojanom.
Direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković, koja je koordinirala akcijom na terenu, u srijedu je saopštila da sve ukazuje da je riječ o prekograničnom problemu, odnosno da su uginule životinje porijeklom iz susjedne Albanije, s obzirom da u širem području na crnogorskoj strani nema farmi živine.
„Evidentno je da je problem prekogranične prirode. Rezultati laboratorijskih analiza uzoraka pokazali su da živina nije bila zaražena nekom bolešću koja se može prenijeti na ljude, ali jeste izolovana salmonela koja ima uticaj na živinu i od koje su najvjerovatnije kokoške uginule“, kazala je Daković.
Planirano je, saopšteno je, da se odmah krene u akciju sakupljanja otpada iz vode. Imajući u vidu uočenu količinu kesa u vodi, prilikom obilaska gornjeg toka rijeke, procjenjujemo da za sakupljanje tog otpada treba više dana”.
Protest albanskoj strani je upućen na inicijativu potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, Milutina Simovića i ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića.
„Shodno tome, crnogorska strana je u obavezi da o svemu obavijesti svoje međunarodne partnere, što će biti urađeno u hitnom službenom postupku“, navodi se u saopštenju Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Podsjetimo, zvanično je saopšteno da je do prvog incidenta ove vrste došlo 30. septembra 2019. godine. Tom prilikom inspektor je uzeo uzorke sa terena i poslao na analizu kojom je utvrđeno da je pronađena količina neškodljivo uklonjena.
Vrijedna umjetnička zbirka pripašće građanima Herceg Novog - foto S.K.
1 od 6
Porteret S Milosevica rad Mata Đuranovića foto S.K.
Institut Igalo
Luka Tomanović foto S.K.
dr Simo Milošević foto S.K
Naša akcija
Institutu Igalo
Umjetnička zbirka Instituta “Dr Simo Milošević”, postaće vlasništvo građana Herceg Novog , kada ta zdravstvena ustanova bude privatizovana, izričiti su predsjednik Odbora direktora Ranko Konjević I izvršna direktorica dr Gordana Rajović.
Biće to presedan u Crnoj Gori, jer su prilikom privatizacije velikih kompanija. tivatskog Arsenala i HTP Primorje, hercegnovske HTP Boka I drugih, vrijedne umjetnine koje su bile u njihovim objektima pripale novom vlasniku.
Podsjećamo da je Odbor direktora Instituta krajem 2013.godine donio odluku da zajedno sa Opštinom Herceg Novi osnuje nevladinu fondaciju „Banja Igalo“ sa ciljem da se sačuva fond umjetnina koji broji oko 800 , prije svega slika , ali I drugih djela, procijenjenih , na oko 300 hiljada eura. Djela bi ostala izložena u objektima Instituta, sve dok to novi vlasnik želi. U suprotnom, brigu i smještaj umjetnina preuzela bi Opština, tačnije JU Muzej “Mirko Komnenović i Galerija “Josip Bepo Benković”.
I Skupština opštine Herceg Novi bi, kao drugi osnivač, trebalo da se izjasni o osnivanju nevladine organizacije “Banja Igalo”, ali to do sada nije urađeno. Iz Opštine su kazali da podržavaju plemenitu ideju i da će narednih dana inicirati razgovor sa rukovodstvom Instituta kako bi eventualno dogovorili naredne korake.
U umjetničkoj zbirci Instituta je oko 800 djela koja je popisala stručna komisija u kojoj su bili istoričari umjetnosti dr Aleksandar Saša Čilikov, Nataša Đurović i Nenad Šoškić. Sačinjen je katalog koji sadrži fotografiju, ime autora, tehniku rada, dimenzije, mjesto gdje se nalazi i finansijsku procjenu koju je uradila komisija.
dr Simo Milošević foto S.K
Od osnivanja 1949. Godine, Banja, Zavod, Institut Igalo,kako se mijenjao naziv te ustanove, obogaćivala je svoj prostor umjetničkim djelima. Manji dio je kupljen od istaknutih autora, a veći je poklonjen.
Od maja 1992 do kraja 1996 godine u vrijeme sankacija SRJ, slikarstvo je u Institutu korišćeno kao socioterapija u liječenju pacijenata, većinom djece žrtava rata iz Bosne i Herceggovine. Kroz međunarodni projekat “Djeca u nevolji” pružena je pomoć za preko 4.000 hiljade najmlađih.
Institut je finansirao boravak i slikartski materijal umjetnicima koji su radili u tom programu, a oni su ostavili brojna djela koja I danas krase tu ustanovu. Bio je to povod da tadašnji direktor Milorad Đurović zajedno sa akademskim slikarom prof. Duškom Jeknićem inicira osnivanje SPA galerije Instituta u kojoj je organizovano preko stotinu izložbi i desetak umjetničkih kolonija, a izlagači su na poklon Institutu ostavljali njihova djela.
Luka Tomanović foto S.K.
Zanimljivo je kako je Institut, koji do tada nije imao ni jednu sliku humaniste i ljekara čije ime nosi, došao u posjed vrijednog portreta. Jedan od bivših direktora Instituta , dr Branimir Radojičić otkupio je portret dr Sima Miloševića , rad slikara Jovana Bijelića. Ulje na platnu plaćeno je tada 600 DM, a danas mu je vrijednost desetak puta veća. Dr Radojičić je Institutu poklonio i skulpturu dr Miloševića koju je lično dobio na dar od njegove porodice koja je živjela u Kamenarima na hercegnovskoj rivijeri.
U zbirci Instituta su djela autora koja su značajna umjetnička imena na našim prostorima: Milana Konjovića, Luke Tomanovića, Jovana Bijelića, Đorđa Bata Pravilovića, Luke Tomanovića, Borisa Veriga, Voja Tatara, Luke Berberovića, Naoda Zorića, Anke Burić, Janoša Mesaroša, Milića od Mačve, Ljubomira Popadića, Mihaila Pavlovića, Mišo Vemić, Veska Gagovića, Smaila Bostandžića, Gligora Čemerski, Jure Cekuta, Klavdij Palčić, Marka Musović, Danice Basta, Ljubomira Popadić, Kemala Ramujkića, Pera Nikčevića i mnogih drugih.
Institut Igalo
Gdje su djela Stanića i Pravilovića?
Odluka da se, prije privatizacije, umjetnička zbirka Instituta pokloni građanima Herceg Novog, koja je do sada nezabilježena u Crnoj Gori, naišla je na odobravanje i podršku stručne i laičke javnosti.
“Vlasništvo nad umjetninama treba da bude svojina grada I države data Inastitutu na korišćenje Niko nema koristi od pohranjivanja slika u neke mračne depoe gradske galerije ili tajkunske dvore. Ni djela Mikelanđela, da Vinčija, Pikasa ne bi vrijedila da ih ne možemo gledati i njima se nadahnjivati “, uvjeren je Đurović.
“Inicijativa je u potpunosti opravdana , a sve te umjetnine zaslužuju da budu sastavni dio zavičajne zbirke”, ističe muzejski kustor me Vojislav Vojo Kilibarda strahujući da bi mogle otići u private ruke, kao što se desilo sa slikama iz objekata HTP Boka. “ Iz Mlječnog restorana u centru grada nestala je sjajna slika Bata Pravilovića, ne zna se gdje je, isto tako I slika Voja Stanića i druga djela velikih imena koja su bile u Bokinom hotelu Igalo. Sve je to otišlo zajedno sa hotelima za male pare , a samo umjetnine su vrijedile jednog hotela”, tvrdi Kilibarda.
Može li biti osujećena inicijativa o poklonu ?
Mnogi strahuju da bi plemenita ideja da umjetnine čiji su autori najpoznatiji umjetnici, postane vlasništvo građana Herceg Novog, mogla da propadne. Naime u toku je privatizacija Instituta. Bilo je najavljeno da će pregovori Vlade i konzorcijuma kojeg čine češka kompanija Philibert.a.s. i kompanija Vile Oliva biznismena Žarka Rakčevića o zaključenju ugovora o prodaji 56,48 odsto akcijskog kapitala Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“, početi u septembru.
Ukoliko pregovori budu uspješni i promijeni se većinski vlasnik Instituta, za očekivati je da dodje i do promjene u odboru direktora. Novi odbor može poništiti odluku o osnivanju NVO “Banja Igalo”.
Čelnici Instituta su kategorični da se to neće desiti, jer će odluku o poklonu realizovati prije nego novi vlasnik preuzme imovinu.
Porto Montenegro sponzor je serije „Dug moru“ u režiji Gorana Gajića – premijera je prikazana u Kombank dvorani u Beogradu u prisustvu velikog broja zvanica, a serija se prikazuje na Superstar TV –u nedjeljom u 21:00h, i na RTS-u ponedeljkom u 20 sati.
Neobična dramska saga protkana je mitskim elementima, kao i elementima trilera, a zapravo predstavlja toplu porodičnu priču o žrtvi i beskrajnoj ljubavi. Od prve epizode prepliću se sadašnjost, sjećanja, teške traume iz prošlosti, tajne, priviđenja slovenskih bogova i mitovi, u čijem središtu je mit o moru koji svake godine uzima svoj dug – sedam ljudi, sedam žrtava onome što je početak i kraj svega, izvor života i opstanka.
Zadovoljstvo je biti prijatelj serije Dug moru, i podržati kvalitetnu filmsku produkciju, u kojoj glume crnogorski glumci, pogotovo mlada generacija. Neki kadrovi serije su snimani i u Porto Montenegru, i jedva čekamo da pratimo zaplet, obrt i rasplet serije na malim ekranima. Vjerovali smo sjajnom producentskom ekipi, Bojanu I Bojani Maljević, i fantastičnom Goranu Gajiću, istakla je PR menadžerka Porto Montenegra, koja je prisustvovala promociji serije u Beogradu.
Dug moru
Izvanrednu ekipu glumaca predvode Dragan Mićanović, Nada Šargin, Ana Lečić, Vule Marković, Branimir Popović, Pavle Popović, Sergej Trifunović, Leon Lučev, Miodrag Krstović, Mišo Obradović, Vesna Trivalić, Mina Sovtić, Bojan Dimitrijević, Stela Ćetković, Bojana Maljević.
Izložba fotografija „Ljudi Kine“, fotografa Miloša Vujovića, biće otvorena u petak, 11. oktobra u 18.30 časova u Luštici Bay kod Tivta, u hotelu Čedi, u organizacija Instituta Konfucije na Univerzitetu Crne Gore.
Posjetioci će do 20. oktobra moći da pogledaju izložbu koja se prvi put prikazuje u Crnoj Gori, a već je tri puta prikazana u Pekingu.
Prilikom boravka u Kini, istaknuti crnogorski fotograf, Miloš Vujović, ostao je opčinjen kako istorijom i kulturom, tako i licima svih ljudi koje je imao priliku da vidi. Kamerom je zabilježio ekspresije na licima ljudi u svakodnevnim prilikama – u metrou, biblioteci, prirodi.
Otvaranje izložbe biće propraćeno muzičkim i plesnim nastupima volontera Instituta Konfucije.
Miloš Vujović se bavi profesionalnom fotografijom od 2007. godine. Angažovan je na većini zapaženih događaja u Crnoj Gori i inostranstvu, kao što su aktivnosti diplomatskih misija, državnih i stranih zvaničnika, proslave i aktivnosti međunarodnih organizacija i vodećih korporacija u zemlji. Vujović je od 1999. do 2006. godine radio je kao amaterski video snimatelj, a zatim je prešao u profesionalne vode.
Izložba „Ljudi Kine“ u Pekingu je prikazana kao dio inicijative „Jedan pojas jedan put“.
Humanitarno veče u “Casa del Mare Mediterraneo” hotelu u Kamenarima biće organizovano u subotu 12. oktobra u 19 sati.
“Sav prikupljeni novac uložićemo u buduću generaciju kuvara iz Resursnog centra za sluh i govor Dr Peruta Ivanović odnosno u njihovo obrazovanje u Santa Barbari”, rekao je za naš program Nikola Milić, vlasnik i direktor ove hotelske grupacije.
Kuvari iz sedam “Casa Del Mare” hotela te restorana i beach kluba “Bocasa” predstaviće svoje matične kuće, kroz osam signature jela uparenih sa vinima “Plantaža”.
Godinama unazad, u saradnji sa Santa Barbarom iz SAD-a, Resursni centar šalje svoje učenike da pohađaju Akademiju kulinarstva, a mnogi od njih nakon obuke rade u visoko rangiranim hotelima, rizortima i restoranima u Crnoj Gori i inostranstvu.
„Mi želimo ovom akcijom da pomognemo da sljedeća generacija polaznika Akademije bude što brojnija.
Stoga ćemo osim sredstava prikupljenih od cijene večere, organizovati i aukciju, čija sredstva će takođe biti uplaćena Centru”, poručeno je iz “Casa Del Mare” grupacije.
Informacije i rezervacije putem telefona 067 090 390.
Svetosavki put u Bijeloj prema naselju Vala proširen je u okviru druge faze projekta uređenja puta, pa će mještani i turisti sada mnogo lakše saobraćati ovom trasom, bez stvaranja saobraćajnih gužvi koje su predstavljale problem tokom prethodnih godina. U isto vrijeme, u Mojdežu su otpočeli radovi na sanaciji i asfaltiranju puta od Doma kulture do Tijesnog klanca, u dužini od oko 250 metara.
Tim povodom, potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović obišla je obje lokacije, gdje je sa građanima razgovarala o izvedenim radovima i planovima za dalje uređenje putnih dionica u Bijeloj i Mojdežu.
Đurović je naglasila da su organizacioni odbori i mještani Bijele i Mojdeža dali najveći doprinos u realizaciji pomenutih projekata, a Opština Herceg Novi pomaže u finansijskom dijelu, u smislu obezbjeđivanja sredstava za njihovu realizaciju. Ona je istakla da su aktivnosti lokalne samouprave u mjesnim zajednicama brojne, te pohvalila kontinuiranu i plodotvornu saradnju tokom poslednje dvije godine.
-U ovom trenutku je u Bijeloj prošireno preko 100 metara puta za Valu, uz veliku pomoć mještana i privrednika. Opština Herceg Novi je do sada izdvojila oko 15 hiljada eura za realizaciju proširenja puta, a zasigurno ćemo pomoći i tokom treće faze radova, rekla je Đurović.
Kako je kazao član Savjeta Mjesne zajednice Bijela Božo Šerović, koji je i na čelu organizacionog odbora za proširenje puta prema Vali, taj zaseok sada ima četrdesetak domaćinstava, a sa povratkom stanovništva i prilivom turista, potreba za proširanjem puta rasla je iz godine u godinu.
On je pojasnio da su radovi izvedeni kroz dvije faze, a u narednom periodu će raditi i treću fazu, odnosono preostalih osamdesetak metara puta. Vlasnici domaćinstava čije se parcele graniče sa dionicom puta koja će biti predmet radova u trećoj fazi već su potvrdili da će ustupiti potreban dio zemlje kako bi cjelokupan projekat proširenja ove saobraćajnice bio doveden do kraja.
Šerović se zahvalio Opštini Herceg Novi, Mjesnoj zajednici Bijela i mještanima, kako na dobroj volji za rješavanjem dugogodišnjih problema sa saobraćajem, tako i na održanoj riječi i poštovanju prethodnih dogovora između lokalne samouprave i mještana Vale.
U Mojdežu asfaltiranje puta od Doma kulture ka Tijesnom klancu
Mojdež
Potpredsjednica Đurović je obišla i radove koji se trenutno izvode u Mojdežu – asfaltiranje glavne saobraćajnice od Doma kulture prema Tijesnom klancu, u dužini od oko 250 metara. Prema njenima riječima, lokalna samouprava je obezbijedila sredstva u visini od 25 hiljada eura za radove na asfaltiranju puta u Mojdežu, koji će u narednih desetak dana biti završeni.
Sanacija i asfaltiranje puta od Doma kulture u Mojdežu do Tijesnog klanca građanima znači mnogo, kazao je mještanin Ranko Radončić. Kako kaže, put je do bio u izuzetno lošem stanju, uzrokovanom prolaskom teške mehanizacije privatnika koji su gradili kuće i vile u okolini. Nakon završetka sanacije, mještani više neće imati oštećena na vozilima i dobiće pristojan prilaz svojim domovima. On je dodao da, nakon ove, mještani imaju u planu da zajedno sa lokalnom samoupravom tokom 2020. godine realizuju drugu i treću fazu sanacije puta od Doma kulture do Igala.
Sezona kruzera još nije niti završila, a Luka Dubrovnik po broju ticanja brodova na kružnim putovanjima te broju putnika koje su ti brodovi dovezli i dalje ostaje prva kruz luka na hrvatskom dijelu Jadrana. Naime, u prvih osam mjeseci ostvareno je 466 kružnih putovanja inozemnih brodova po hrvatskom Jadranu, što je 15 putovanja više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. Do početka rujna kruzeri su na hrvatsku obalu dovezli 733 tisuće putnika što je sedam posto više u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.
Dubrovnik je i dalje najposjećenija kruz destinacija na hrvatskom dijelu Jadrana s 339 uplovljavanja kruzera u prvih osam mjeseci ove godine. Split kao destinacija kruzerima je tek upola zanimljiv kao Dubrovnik. Naime, Split je u prvih osam mjeseci posjetilo 175 kruzera, a Zadar čiji je novoizgrađeni terminal Gaženice tamošnja lučka uprava dala u koncesiju konzorciju koji je trebao graditi putnički terminal u Luci Dubrovnik, posjetilo je tek 77 kruzera. Hvar je posjetio 71, Korčulu 66, a Šibenik 46 kruzera.
Iako je već listopad, kruz sezona u Dubrovniku ne jenjava pa tako do kraja mjeseca gotovo da i nema dana kad u Luci neće biti i po nekoliko kruzera. Brodovi na kružnim putovanjima u nešto manjem broju uplovljavat će i tijekom studenoga i prosinca, a posljednji veći kruzer – Costa Deliziosa uplovit će 28. prosinca. Kad je u pitanju uplovljavanje kruzera 2020. očekuje se da će njihov interes za Dubrovnik biti jednak ovogodišnjem.
Već od iduće sezone shuttle prijevoz putnika s kruzera prema povijesnoj jezgri, odnosno Pilama preuzet će Libertas koji je za tu namjenu od Gradskog vijeća dobio zeleno svjetlo za operativni leasing putem kojeg će nabaviti tri “harmonike” kojima će vršiti shuttle prijevoz, a za istu će namjenu Libertas nabaviti još tri ista takva autobusa.
Gradonačelnik Mato Franković nedavno je tako istaknuo kako su se predstavnici kruz kompanija usuglasili da se putnici s njihovih brodova u Grad prevoze “harmonikama”.
Inače, od 1. siječnja 2021. kruzeri koji će uplovljavati u Dubrovnik, ovisno o kapacitetu putnika plaćat će turističku pristojbu. Temeljem odluke Gradskog vijeća ta se pristojba kreće od dvije tisuće kuna za brodove kapaciteta do 200 putnika dok će najveću pristojbu od 40 tisuća kuna plaćati kruzeri kapaciteta od 3 001 putnika na više.
