Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je preporuke za hrvatske i strane državljane koji ulaze u RH, oni su ih se dužni pridržavati 14 dana, a izlaske iz smještaja ograničiti samo na nužne te nositi masku i održavati fizički razmak.
Kod ulaska u RH za hrvatske državljane ne provodi se više mjera samoizlacije u trajanju od 14 dana već im prilikom ulaska granična policija uručuje letak s uputama HZJZ-a. Preporučuje se da ograniče kontakte s drugim osobama te da izvan svoje kuće obavljaju samo najnužnije i neodgodive poslove tijekom 14 dana od dana ulaska u RH.
Ako strani državljanin ima namjeru prijeći državnu granicu mora zadovoljiti jedan od sljedećih uvjeta – da posjeduje dokumentaciju kojom dokazuje vlasništvo nekretnine u RH ili plovila, da dolazi na sprovod, da posjeduje dokumentaciju kojom dokazuje poziv gospodarskog subjekta u RH, interes gospodarskog subjekta za njihov dolazak ili poziv na poslovni sastanak.
Svi ostali strani državljani koje imaju neki poslovni razlog, kojeg se trenutno ne može predvidjeti, a nemaju odgovarajuću dokumentaciju svoju namjeru ulaska u RH trebaju najaviti na e-mail adresu: uzg.covid@mup.hr te će im se u najkraćem roku odgovoriti na taj zahtjev.
Takve osobe su dužne svesti kontakte s drugima na nužni minimum i pridržavati se uputa o smanjenju rizika od prijenosa bolesti, tijekom 14 dana od dana ulaska u RH mjeriti tjelesnu temperaturu u jutarnjim satima te ako je viša od 37,2 Celzijeva stupnja i ako imaju bilo koje znakove bolesti, trebaju se telefonom javiti izabranom liječniku obiteljske medicine ili teritorijalno nadležnom epidemiologu.
Ako osobe po ulasku u Hrvatsku razviju simptome bolesti trebaju ostati u svom smještaju i javiti se telefonom domaćinu, tj. organizatoru njihova dolaska koji obavještava epidemiologa ili nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite, a izvan njihova radnog vremena poziva hitnu medicinsku službu ili telefonom kontaktira najbližu COVID ambulantu.
Ako pri ulasku u Hrvatsku osoba ima znakove bolesti, granična policija će obavijestiti sanitarnog inspektora. Takvim osobama preporučuje se da ne ulaze u RH, a ako iz neodgodivih razloga ipak moraju prijeći državnu granicu upućuju se najkraćim putem u nadležnu zdravstvenu ustanovu na testiranje i liječenje, odnosno, na testiranje i u izolaciju.
Osobe koje imaju povišenu tjelesnu temperaturu i simptome akutne respiratorne infekcije trebaju odgoditi svoj dolazak u Hrvatsku.
Hrvatski i strani državljani mogu zatražiti dodatne informacije i pojašnjenja na info broju 112 ili 113.
Policija je danas izvršila dodatni pritisak na organizatore manifestacije “U svjetlosti Hristovog vaskrsenja Bokelji Sv. Savi i prevlačkim mučenicima” da odustanu od uobičajenog nošenja moštiju prevlačkih mučenika kroz Tivat do crkve Sv.Save.
Prema riječima sveštenika Mijajla Backovića iz policije im je rečeno da se ne može dozvoliti nošenje moštiju uz pratnju vjernika u litiji.
Nakon toga organizatori su pronijeli mošti automibilom kroz grad i blagoslovili ga.
Mošti su donešene u crkvu Sv.Save u kojoj je obavljena večernja služba sa akatistom za zdravlje građana i blagoslov grada Tivta.
Crkva Svetog Save u Tivtu – foto S.L.
Sveštenici i prisutni vjernici pridržavali su se mjera NKT -a za vrijeme vršenje vjerske službe, a sve su pratile mnogi uniformisani i pripadnici tivatske policije u civilu.
“Danas me je sramota, prije svega kao gradjanina Tivta i Crne Gore što mošti zaštitnika našeg grada koji su źivot svoj dali za Hrista, nismo dostojanstveno dočekali u našem gradu, kao što smo to radili 19 godina unazad“ – kazao je sveštenik Backović.
Crkva Svetog Save u Tivtu foto S.L.
Mošti će ostati u hramu Sv. Save tri dana, kako bi se dala šansa svim vjernicima koji to žele, da ih cjelivaju i poklone im se uz pridržavanje propisane fizičke distance i mjera NKT-a.
Talijanski premijer Giuseppe Conte poručio je Talijanima u nedjelju kako mogu očekivati da će godišnje odmore provesti na plažama u trenutku dok zemlja postupno ukida ograničenja uvedena u okviru borbe protiv epidemije koronavirusa.
“Nećemo provesti ljeto na balkonima, ostavljajući u karanteni ljepote Italije. Moći ćemo na obalu, planine i u naše predivne gradove”, rekao je Conte za nedjeljno izdanje Corriere della Sera.
Dodao je da bi bilo lijepo kad bi Talijani svoj odmor proveli u Italiji, iako će ti odmori biti drukčiji jer će ljudi morati slijediti preporuke i mjere zdravstvenih stožera te biti oprezni.
Conte nije rekao hoće li Talijani smjeti putovati u inostranstvo.
Prema sadašnjim mjerama ograničenja Talijani ne smiju putovati u druge pokrajine bez valjanih razloga. Conte je kazao kako se još ne zna hoće li to ograničenje biti ukinuto jer to ovisi o tijeku epidemije.
U Italiji se broj novozaraženih slučajeva već neko vrijeme smanjuje. Iako je odlazak na plaže zabranjen, društvenim mrežama kruže fotografije prepunih plaža na Siciliji.
Gradonačelnik Palerma Leoluca Orlando kritizirao je na Facebooku neodgovorno ponašanje ljudi.
Sicilija i druga područja taljianskog juga nisu tako jako pogođena epidemijom koronavirusa kao sjever zemlje i stoga mnogi traže pokretanje turizma.
U zemlji je potvrđeno više od 218 hiljada slučajeva covida-19, a umrlo je 30.395 osoba.
Zaleđe Boke Kotorske, selo Vranovići – Opština Kotor, predivan pogled sa jedne strane na uvalu Bigova i otvoreno more, a sa druge strane na Tivatski zaliv, idelna lokacija za apartmansko naselje ili hotelski kompleks! Ali, tako nisu misli u kompaniji „Agrar Čelebić“. Smatrali su da je mnogo vrjednije sačuvati autentičnost ovog krajolika i oplemeniti ga autohtonom vrstom stabala čiji su plodovi vjekovima hranili mještane, dajući im zlatne kapi ulja. Zasadili su maslinjak sa 13.000 stabala, a u budućnosti planiraju da ih bude 40.000. Na kamenitom tlu pronašli su vodu za navodnjavanje, a planiraju da naprave mlin i pokrenu proizvodnja ulja i drugih proizvoda od maslina.
Ovaj projekat dokazuje da se na neiskorišćenom terenu u zaleđu Boke može primijeniti savremeni način sadnje maslinjaka i proizvodnje kvalitetnog maslinovog ulja. Nekada je u Boki važilo pravilo da se mladić ne može oženiti ako nije zasadio najmanje stotinu korjena maslina. I pored toga, velika površina zemljišta pogodna za sadnju maslina u Boki Kotorskoj ostala je neobrađena, ali u to vrijeme naši preci nisu posjedovali tehnologiju koju imamo danas.
Ali krenimo redom. „Čelebić Agrar“ d.o.o. je članica Čelebić Grupe, osnovana sa namjerom da poslovanje razvije u oblasti poljoprivrede. Na javnom pozivu Vlade Crne Gore, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koje je davalo u zakup lokalitet Vranović – Opština Kotor, prihvaćen je projekat „Agrar Čelebića“ kojim je bila planirana sadnja maslinjaka na tom području.
Zemljište od 156 hektara uzeto je u zakup na period od 30 godina, a investicionim programom predviđeno je zasađivanje maslina na površini od 125 hektara, kao i podizanje objekata koji bi bili u službi poljoprivredne proizvodnje i valorizacije lokacije (ekonomsko dvorište, uljara i slično). Cjelokupan investicioni program kompanija planira realizovati do 2023. godine.
I sami iznenađeni nesvakidašnjim prizorom krajolika i projekta koji je u skladu sa prirodom, a na koji smo skoro zaboravili, u tek zasađenom maslinjaku, zatekli smo Dejanu Čelebić, izvršnu direktoricu “Čelebić Agrar” d.o.o. koja je, ponosna na sve što je do sada učinjeno, sa neskrivenim zadovoljstvom prihvatila da odgovori na naša pitanja.
Boka News: Kolika je površina maslinjaka, koliko su trajali radovi na pripremi terena i što je rađeno? Koliko ste do sada uložili sredstava, a koliko planirate da uložite u cijeli projekat?
Dejana Čelebić – izvršni direktor Agrar Čelebić
Dejana Čelebić: Maslinjak kada se završi zauzimaće površini od 125 hektara. Radovi na pripremi terena počeli su krajem 2018. godine i za period od godinu dana očišćeno je cca 90 hektara nepristupačnog terena. Radovi su obuhvatali uklanjanje niskog rastinja, te uklanjanje i lomljenje velikog kamenja, ravnanje terena. Nakon radova na čišćenju terena, vršila se i priprema 13.000 rupa za sadnju prvih maslina, na površini od 51,5 hektara. Rupe su pripremljene na način da se specijalizovanim mašinama vršilo kopanje zapremine 1 m3. S obzirom na procenat kamena u izvađenoj zemlji, ista se u drobiličnom postrojenju miješala sa dopremljenom plodnom zemljom i uz odgovarajući dodatak đubriva vraćala u iskopanu rupu. Time je osigurano da nakon sadnje korijen masline može učvrstiti svoje mjesto i obezbijediti sve hranljive materije biljci.
Do sada smo u navedene radove uložili preko 1.500.000 €, dok ukupna ulaganja predviđena investicionim programom iznose 8.000.000 €.
Boka News: Koliko je maslina usađeno i o kojoj se vrsti radi? Da li ste sadili naše autohtone sorte žuticu i crnicu? Da li je urađen sistem navodnjavanja i na koji način ćete obezbijediti vodu?
Dejana Čelebić: Ukupan predviđeni broj maslina koji će biti zasađen u maslinjaku je cca 40.000. U decembru 2019. godine počela je sadnja prvih maslina na površini pripremljenoj za sadnju – 51,5 hektara, a zaključno sa februarom mjesecom, posađeno je 13.000 maslina. Želeći da pružimo nov proizvod crnogorskom i regionalnom tržištu, odlučili smo se za sorte kojih nema na našem podneblju – španske sorte maslina, poput Picual-a. Ostale posađene sorte su takođe španske i obuhvataju sorte naziva: Carlesca, Arbequina, Manzanillo Sevillano.
Trenutna situacija poremetila nas je u namjeri da sve preostale masline (cca 27.000) posadimo do kraja tekuće godine, što ćemo nastojati da uradimo do kraja sljedeće godine.
Na lokalitetu su izvršena hidro-geološka istraživanja, te je izbušen bunar dubine 220 m, a prve manje količine vode su pronađene na dubini od 140 metara. Teren na kojem je izbušen bunar je na nadmorskoj visini od 210 metara, a voda je pronađena na orjentaciono 70 m nadmorske visine. Na mjestu gdje je pronađena voda izgrađen je rezervoar kapaciteta 50m3, a na najvišoj koti lokaliteta izgrađena je i akumulacija za vodu kapaciteta 14.000 m3 iz koje će se vršiti navodnjavanje svih maslina. Akumulacija će se vršiti vodom iz rezervoara, kao i od atmosferskih padavina. Voda će se iz akumulacije do stabla maslina sprovesti sistemom za navodnjavanje i prihranu maslina „kap po kap“, a koji je trenutno u izgradnji (za posađenih 13.000 maslina). Sa narednom fazom sadnje, vršiće se dalja izgradnja sistema za navodnjavanje i ukoliko se ukaže potreba i bušenje novog bunara.
Boka News: Koliko planirate da zaposlite osoba i koliko ih trenutno radi?
Dejana Čelebić: Trenutno „Čelebić Agrar“ d.o.o. broji 3 zaposlena, a u maslinjaku su pored agronoma angažovani i sezonski radnici, u zavisnosti od vrste posla, kao i kolege inženjeri iz matične kompanije i podizvođači koji trenutno rade na izgradnji sistema za navodnjavanje. Investicionim programom je predviđeno zaposlenje 18 radnika.
Boka News: Kada očekujete prvi rod i prvo ulje iz vašeg maslinjaka? Da li planirate turističke posjete s obzirom na dobar lokalitet i pristupačnost?
Dejana Čelebić: Naš primarni proizvod biće masline i proizvod od maslina – maslinovo ulje. Turističke posjete maslinjaku su predviđene kao mogućnost, o čemu ćemo detaljnije razmišljati kada se realizuje sve što je obuhvaćeno investicionim programom.
U maslinjaku su posađene dvogodišnje sadnice (13.000), pa se prvi rod očekuje za dvije godine (od 1,5 – 2 tone maslina), kada planiramo da pustimo u rad i uljaru. Treće godine nakon sadnje, očekuje se prvi značajniji rod maslina (od 6 – 7 tona).
Boka News: Koje stručnjake iz oblasti maslinarstva ste angažovali i konsultovali na projektu?
Dejana Čelebić: Pripremavši se za početak radova i uzimajući u obzir sličan sastav zemljišta, tokom 2018. godine posjetili smo maslinjake i uljare u BiH i Hrvatskoj, i poslušali iskustva vezana za pripremu terena.
Iako smo „pioniri“ u sektoru poljoprivrede, znanje inženjera zaposlenih u Čelebić Grupi, kao i dugogodišnje iskustvo u oblasti građevinarstva bilo je od pomoći pri organizovanju posla ovog obima, kao i u osmišljavanju racionalnih načina pripreme terena, te navodnjavanja maslina, uz stalno angažovanje stručnjaka iz oblasti agronomije.
Na projektu su od samog početka stalno angažovani domaći stručnjaci iz oblasti agronomije i inženjeringa, a ostvarili smo saradnju i sa španskim stručnjacima (agronomima) sa kojima smo u kontinuitetu u kontaktu.
Maslinjak – Vranovići – Agrar Čelebić
Boka News: Obično na ovakvim lokacijama niču apartmanska naselja. Vi ste ponudili jedan drugi, kvalitetniji način očuvanja prostora. Kako ste došli na ideju sadnje maslinjaka i što vas je rukovodilo da krenete u ovaj projekat?
Dejana Čelebić: Već dugi niz godina Čelebić Grupa, čija je članica doo „Čelebić Agrar“ diverzifikuje i usmjerava poslovanje ka održivim sektorima privrede – turizam, ugostiteljstvo, poljoprivreda – pa se takva namjera kompanije ostvarila i kroz učešće na javnom pozivu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za davanje u zakup zemljišta u KO Vranovići, sa ciljem uspostavljanja zasada maslina, tj.unapređenja maslinarske proizvodnje u Crnoj Gori..
Izvrsna lokacija za razvoj maslinarstva, kao i potencijal lokacije je ono što nas je podstaklo da učestvujemo na javnom pozivu, ali i spremnost i mogućnost da okupimo domaće i strane stručnjake (eksperti različitih profila) i oplemenimo jednu nepristupačnu oblast, pretvorimo je u plodnu i ponudimo kvalitetan proizvod tržištu.
I pored velikih ulaganja i dugog perioda povrata sredstava, očekujemo da će ovaj projekat dugoročno doprinijeti razvoju poljoprivrede, pa i turizma, i biti jedno od ljepših obilježja crnogorskog primorja.
Vjerujemo da će od ovog projekta koristi imati svi „stejkholderi“, tj. zainteresovane strane – i kompanija i njeni zaposleni, lokalna i šira društvena zajednica, država.
Tivatska policija zaustavljala je jutros i legitimisala sve vjernike i građane koji su se uputili prema manastiru Svetog Arhangela Mihaila na Prevlaci.
Dvije policijske patrole i više inspektora legitimisali su sve koji su se lokalnim putem pored Aerodroma, kretali prema naselju Brda i Prevlaci i evidentirali sve čije adrese stanovanja nisu sa tog područja.
Policija je i na samoj Prevlaci upozoravala ljude koji su došli da prisustvuju liturgiji pred crkvim Svete Trojice, da okupljanja nisu dozvoljena.Nacionalni koordinacioni tim saopštio je da su od 11. maja mogući vjerski obredi ali pod određenim uslovima.
Tako u vjerskom objektu jedna osoba može biti na 10 kvadrata, a van objekta najviše 20 osoba. Obavezno je i držanje distance od dva metra.
U vjerskim objektima maska je obavezna za sve osim sveštenika u obredu, a na ulazu mora da bude postavljeno sredstvo za dezinfekciju ruku. Iz NKT-a su obrazlažući mjeru naveli i da je “zabrana okupljanja na snazi”.
Manastir na Prevlaci danas foto S.L.
Prema riječima sveštenika Mijajla Backovića, policija je predstavnike manastirske lavre upozorila da danas poslijepodne, kada oni budu pronosili mošti prevlačkih mučenika kroz grad do hrama Svetog Save u Tivtu, ne smije biti okupljanja vjernika u litiji koja se tim povodom godinama u Tivtu organizuje svakog 10. maja.
Backović tvrdi da su mu policijski inspektori zaprijetili da će u protivnom, uhapsiti sveštenstvo koje bude u litiji.
MFK Perast u svom almanahu Lirica br. 5 donosi PRIČE O MORU. Tekstovi su inspirisani slavnim pomorstvom Boke Kotorske ali i poetskim nadahnućima odabranih pjesnika od 18.v. pa do savremenih.
Priče o Perastu, Vicku Bujoviću, kapetanu Marku Martinoviću, admiralu Matiji Zmajeviću, čuvenom Ivu Vizinu sa Prčanja, Budvi, Paštrovićima, Herceg Novom, Dobroti, Kotoru… uvijek su vezane za more i kulturno bogatstvo koje su vjekovima gradili pomorci.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU DA OTVORITEPRILOG BR. 11. PRIČE O MORUIV DIO O PERAŠKOJ ŠKOLI NAUTIKE
Nakon dvomjesečne pauze u publikovanju podataka o visini zarada lokalnih javnih funkcionera, Opština Tivat je na svom sajtu objavila spiskove funkcionera i njihovih zarada za februar, odnosno mart ove godine.
Iako su oni izraženi u neto, a ne bruto-iznosima, i iz ovih listi se međutim, može jasno vidjeti da lokalni DPS-SD-HGI funkcioneri u Tivtu predvođeni gradonačelnikom dr Sinišom Kusovcem, u martu kada je u Crnoj Gori počela kriza sa koronavirusom i vanrednim mjerama koje je uvelo NKT, nisu smanjivali svoje zarade. Time su se direktno oglušili o preporuke Vlade od 19.marta kojaa je tada između ostaloga, sugerisala da se obustavi isplata varijabilnog dijela zarada zaposlenih u državnoj i lokalnim upravama, kao i da lokalni javni funkcioneri, kao pto su to uradili državni, izdvoje makar polovinu jedne svoje mjesečne plate i doniraju ga NKT-u za borbu protiv Covida-19.
Iz eviedncija o zaradama tivatskih funkcionera za mart upravo objavljenim na sajtu Opštine vidi se da oni nisu poslušali Vladu, jer su bruto plate svih dvadesetak rukovodilaca opštinskih organa i službi, ostale su u najmanju ruku iste kao i u januaru kada nije bilo krize i kada su se bi dijelili i varijable i razne druge stimulacije.
„Vijesti“ su u aprilu pisale o tome da Opština Tivat već dva mjeseca protivno svojoj obavezi iz člana 6. Zakona zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji propisuje da su „podaci o zaradama, naknadi zarada i drugim primanjima zaposlenih dostupni javnosti, u skladu sa zakonom“, na svom sajtu ne objavljuje spiskove funkcionera i njihovih plata. Iz administracije gradonačelnika Kusovca (DPS) nisu tada odgovorili zašto ne postupaju u skladu sa zakonom, ali su obećali da će spiskovi biti dostupni nakon što se od martovskih plata odbiju iznosi donacija koje su tivatski funkcioneri navodno dali za borbu protiv korone.
„Plate će biti na sajtu, u iznosima nakon umanjenja radi doniranja Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti.“- lakonski je tada novinaru „Vijesti“ poručeno iz PR službe Opštine Tivat.
Spiskovi su prekjuče objelodanjeni, ali se iz njih vidi da tivatski opštinari, osim što nisu smanjili plate, izgleda da uopšte nisu ni izdvajali novac od svojih martovskih plata za NKT, ili bilo koju drugu humanitarnu i društveno odgovornu aktivnost koju nameće borba sa koronom i ekonomske posljedice vanrednih mjera za njeno spriječavnje. Pozive javnim funkcionerima da to urade, inače, u više navrata tokom marta i aprila slala je Vlada i sam premijer Duško Marković.
Nasuprot takvim apelima, bukvalno svi lokalni javni funkcioneri Tivta i u martu dobili identične bruto iznose zarada kao i u januaru, a nekima su čak plate i povećane. To je naprimjer, slučaj sa martovskom brutom zaradom potpredsjednika Opštine Ilije Janovića (HGI), rukovoditeljke Službe glavnog administratora Tanje Kažanegre (DPS), v.d. sekretarta za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj Marka Petričevića (DPS), sekretarke za društvene djelatnosti Dubravke Nikćević (DPS), rukovoditeljke Službe za javne nabavke Milene Ćipranić (DPS), rukovoditeljke Službe za unutrašnju reviziju Jele Mrdak (DPS), komandira Službe zaštite i spašavanja Zorana Barbića (DPS)… Povećanje plate čak i uz njegovo eventualno izdvajanje novca za donacije, opravdano je jedino u slučaju Barbića jer je SZS sa njim na čelu, od sredine marta angažovana bukvalno 24 sata dnevno i preduzima niz vanrednih aktivnosti u vezi sa koronom, što se u slučaju ostalih opštinskih funkcionera čije su bruto zarade porasle u odnosu na januar, nikako ne može reći.
Bila su doduše, i dva slučaja smanjenja martovskih bruto plata u odnosu na januar i to kod direktora Uprave za inspekcijske poslove Jovice Stojkovića (DPS) i načelnika Komunalne policije Novaka Lekovića (DPS), ali se to može opravdati činjenicom da su njih dvojica tokom januara radila prekovremeno, noću i u vrijeme državnih praznika zbog višednevnih javnih manifestacija u Tivtu u vrijeme Nove godine i Božića, pa je logično da su tada i imali veća primanja.
Iako u martu nije bilo sjednica lokalnog parlamenta, i svi odbornici u SO Tivat dobili su uvećane odborničke naknade, zahvaljujući tome što je njihovo značajno uvećanje na januarskoj sjenici parlamenta, izglasao odbornički klub DPS-a. Tako su umjesto januarskih u prosjeku 198 eura bruto po glavi, tivatski odbornici u martu dobili po skoro 240 eura bruto. Većina odbornika opozicije i odbornici vladajuće SD su se međutim, odrekli tih svojih primanja i uplatili su ih kao donacije NKT-u, dok to javno nije uradio niko od odbornika DPS i HGI.
Više od četiri miliona ljudi u svijetu zaraženo je koronavirusom, a ukupan broj žrtava premašio je 277.000, prema podacima koje prikuplja američka sveučilišna bolnica Johns Hopkins.
Sjedinjene Države i dalje su u cijelom svijetu zemlja najteže pogođena pandemijom čineći četvrtinu svih potvrđenih slučajeva zaraze kao i trećinu svih žrtava.
Prema podacima bolnice Johns Hopkins u SAD-u je u 24 sata umrlo 1.568 oboljelih čime se ukupan broj žrtava penje na 78.746. Ukupan broj potvrđenih zaraza, prema službenim podacima istog izvora, u SAD-u je 1.309.164, no stvaran broj bi mogao biti i veći.
Naime, stručnjaci upozoravaju da su brojke zaraženih i u SAD-u i u svijetu veće od onih službenih brojki, budući da se u mnogim zemljama ne provodi dovoljno testiranja.
Ostale države s najviše žrtava
Na drugom mjestu iz SAD-a po broju preminulih je Velika Britanija s 31.587 umrlom osobom, a na trećem mjestu je Italija s 30.395 preminulih. Slijedi ih Španjolska s 26.478 umrlih, te Francuska s 26.310, prema podacima agencije France presse.
Dnevna smrtnost od Covida-19 počela je opadati u nekim zemljama, primjerice u Španjolskoj. No javlja se zabrinutost jer su u toj državi kao i u drugima počele popuštati mjere izolacije u kućama i ponovno se otvaraju uslužne djelatnosti i drugi sektori gospodarstva teško pogođenog mjerama izolacije.
Brazil je premašio granicu od 10.000 mrtvih i tako postao šesta država u kojoj je pandemija odnijela najviše života, prema podacima koje je u subotu navečer objavilo ministarstvo zdravstva. Vlasti su objavile 10.627 umrlih i 155.939 potvrđenih zaraza, no te brojke, ističe znanstvena zajednica, mogle bi biti 15 ili 20 puta veće. Brazil naime provodi jako malo testiranja.
U Južnoj Koreji, državi koju često zdravstvene vlasti ističu kao model dobrog upravljanja sanitarnom krizom, vlasti su u subotu navečer zatvorile sve noćne barove i klubove pošto je mladi čovjek zarazio desetke ljudi prošlog vikenda obilazeći popularnu četvrt za izlaske.
Razina mikroplastike na morskom dnu najviša je u povijesti te 1,9 milijuna komadića plastike zna prekrivati samo jedan kvadratni metar.
Stručnjaci su šokirani obimom mikroplastike pronađene na morskome dnu.
Plutajuća plastika čini manje od 1% od 10 milijuna tona plastike koja svake godine uđe u svjetske oceane, navodi se u istraživanju koje je predvodilo Sveučilište Manchester u Velikoj Britaniji. Znanstvenici su smatrali da se preostalih 99% akumulira duboko u oceanu, ali do sada nije bilo jasno gdje je točno ostatak plastike završio.
Prema studiji koja je danas objavljena u časopisu Science, duboke morske struje djeluju kao transportne trake, prenoseći sitne plastične fragmente i vlakna preko morskog dna. Zahvaljujući tim strujama, mikroplastika se gomila u ogromnim nakupinama koje su stručnjaci iz Velike Britanije, Njemačke i Francuske nazvali “žarištima mikroplastike”.
Ekolog Ian Kane sa Sveučilišta Manchester kazao je kako je bio šokiran s količinom mikroplastike na morskome dnu. Rekao je za CNN je da su boce, vrećice i slamke koje često vidimo kako plutaju na površini mora samo “vrh sante leda”.
Mikroplastiku mogu u sebe unijeti razni mikroorganizmi čime se ona prenosi dalje kroz hranidbeni lanac. Studija, kažu autori, pokazuje prvu izravnu vezu između koncentracija mikroplastike na dnu mora i struje, za koju se znanstvenici nadaju da će im omogućiti predviđanje stvaranja žarišta i istraživanje njihova utjecaja na morski život.
Nakon što je 20. marta, u cilju prevencije širenja zaraze virusom COVID-19, obustavljen njen rad, Trebevićka žičara danas je ponovo počela s radom.
Neki građani su odmah iskoristili priliku i provozali se popularnom žičarom.
Uprava preduzeća JP Sarajevo d.o.o. obavijestila je u petak javnost da Trebevićka žičara, u konsultacijama s Kriznim štabom i Civilnom zaštitom, danas ponovo počinje primati putnike.
Radno vrijeme je svakog dana od 10 do 19 sati, a u jednu gondolu žičare mogu ući najviše tri putnika.
Izvršena je dezinfekcija svih pogona i gondola, a putnici se mole za strogo poštivanje svih mjera zaštite uz nošenje maski i rukavica, socijalno distanciranje (fizički razmak), te pojačanu ličnu higijenu.
