Svečanom akademijom u dvorani “Park” danas su evocirane uspomene na 5. oktobar 1944. godine kada je u selu Кonjsko na Zupcima kod Trebinja formirana NOU Bokeljska brigada, čiji je prvi komandant bio Božo Jovanović.
U ime domaćina svečanosti, Opštine Herceg Novi učesnike i brojne goste je pozdravila potpredsjednica Danijela Đurović, poručivši da su vjera u budućnost, snaga mladosti i zajedništvo, bez obzira na pol i nacionalnost, ideali slobode i pravde, nosili hrabre mladiće i djevojke naprijed u borbi za oslobođenje skoro svih gradova Crne Gore.
– Sjećajući se svih koji su zajedno, hrabro i ponosno stajali u stroju Bokeljske brigade na ovaj jubilej iskazujemo duboko poštovanje i zahvalnost za sve što su učinili i potvrđujemo da se i mi zauzimamo za iste principe i ideale –antifašizam, mir i slobodu. Malobrojni borci koji su ovdje sa nama i istorijske lekcije koje smo dužni da pamtimo, opominju da borba za slobodu i mir nikada nije zauvijek dobijena, i da je ona najvažniji zadatak svake generacije, poručila je Đurovićka.
O osnivanju brigade i njenom putu od Ledenica, Кotora, Budve i Bara do Danilovgrada , Podgorice, Bijelog Polja, Prijepolja i Metohije, govorio je predsjednik organizacionog odbora – profesor Ljubenko Borović iz Кotora.
– Bokeljska brigada je od formiranja do završetka rata i do kraja revolucije hrabro i časno, sa primjernim osjećanjem za politički rad sa narodom, izvršavala postavljene zadatke. U okršajima na početku njenog ratnog djelovanja na Ledenicama, gdje su vođene žestoke borbe sa Njemcima i četnicima, i pored ogromnih sopstvenih gubitaka, nanijeli su neprijatelju značajne gubitke. Zatim su uslijedili pokreti po bespućima i borbe za Boku, za Podgoricu. Na Metohiji su bili izloženi napadima balista, no i pored toga borci ove brigade su uspijeli da uspostave stabilnost i prisne odnose sa ogromnim dijelom stanovništva. Borci Bokeljske brigade stali su uz rame proslavljenih brigada Jugoslavije u dosljednom spovođenju borbenih zadataka. Brigada je dobila značajna priznanja među kojima su „Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom“ i „Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, podsjetio je Borović, poručivši da je ovakavo podsjećanje na hrabrost i mladost tih boraca svojevrstan spomenik o sudbini jedne generacije.
Predsjednik SUBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević je istakao da je ovo jedan od najsvjetlijih datuma u novijoj istoriji naše Boke i Crne Gore.
– Prošlo je 75 godina od formiranja prve bokeljske brigade, kada je narod Boke i Crnogorskog primorja snagom slobodarskih uvjerenja ustao protiv fašističkih okupatora, dajući puni doprinos oslobođenju od fašizma, ne žaleći živote za oslobođenje svog kraja i svoje zemlje. Danas se sa ponosom i poštovanjem prisjećamo tih sudbonosnih dana i vremena koje su krvlju ispisali. Borci Bokeljske brigade utrli su put ka slobodi i dali svoj puni doprinos oslobađanju od fašizma. Velika je odgovornost naše generacije i mladih pokoljenja da sačuvamo ideju antifašizma i da se borimo za svijetle tekovine NOB-a, jer tako branimo našu budućnost i ispunjavamo amanet slavnih predaka da čuvamo stečenu slobodu, poručio je Radojević.
Na akademiji su uručene zahvalnice živim borcima brigade: Vitomiru Vujnoviću, Aleksandru Acu Dragićeviću, Jeftu Musiću, Jovanu Toškoviću, Nikoli Prijiću i Anđi Radulović Mujanović iz Herceg Novog, Antoniju Tonćiju Denderu i Peru Miloševiću iz Кotora, Lazaru Boreti i Miroslav Mirku Luketiću iz Budve. U prigodnom programu učestvovali su članovi КUD-a „Igalo“ i učenici hercegnovskih osnovnih škola.
Jutros su predstavnici bokeljskih opština Herceg Novi, Кotor, Tivat i Budva, sa delegacijom boraca iz Trebinja, položili vjence i cvijeće kod zgrade nekadašnje osnovne škole na Кonjskom, gdje je prije 75 godina formirana Bokeljska brigada.
Donatorsko veče na kojem će biti prikupljana sredstva za nabavku novog ultrazvučnog aparata za ginekološku ambulantu u Domu zdravlja Tivat biće održano u utorak, 8. oktobra u 20 časova, u Atrijumu Buća Luković, na inicijativu predsjednika Opštine Tivat dr Siniše Kusovca- saopšteno je juče iz lokalne uprave.
Prije nego što je inicirao sakupljanje donacija za nabavku nedostajućeg dijagnostičkog aparata za za javnu zdravstvenu ustanovu u kojoj se liječe njegovi sugrađani, gradonačelnik Kusovac (DPS) inicirao je lani i potpisao sa Porto Montenegrom ugovor kojim je tog strateškog stranog investiotora častio sa 5,6 miliona eura novca građana Tivta, jer je Porto Montenegru bez ikakvog pravnog osnova, Kusovac na ovaj način oprostio dug za komunalije koje je ta firma imala prema gradu. Za novac koji je Kusovac poklonio bogatim investitorima Porta inače, moglo sa kupiti ukupno 112 najmodernijih aparata za ultrazvučnu dijagnostiku – više nego dovoljno za sve javne zdravstvene ustanove u cijeloj Crnoj Gori.
Kako je juče objašnjeno iz Opštine, u novoj akciji sakupšljanja milostinje koju je pokrenuo gradonačelnik, „doniranje sredstava će biti omogućeno kroz aukcijsku kupovinu izloženih likovnih radova na temu „Majka i dijete“ autora učenika tivatskih osnovnih škola, Muzičke škole, SMŠ Mladost i vrtića „Bambi“.“
„Pored aukcije biće otvoren žiro-račun za uplatu sredstava za zvanice koje ne budu u prilici da prisustvuju događaju, ali i za druge dobrotvore, prijatelje grada, djece, zdravlja i budućnosti uopšte. Nabavkom najsavremenijeg ultrazvučnog aparata biće značajno unaprijeđen rad Savjetovališta za reproduktivno zdravlje i trudnice Doma zdravlja.“-naveli su iz Opštine.
„Namjera je da unaprijedimo brigu o budućim majkama, a time i najmlađima. Planirali smo zabavno donatorsko veče u čemu su nam mnogo pomogli učenici. U Ime Opštine posebno im se zahvaljujem, kao i direktorima obrazovnih ustanova što su omogućili da u saradnji sa profesorima likovne umjetnosti i vaspitačima za kratko vrijeme djeca naslikaju radove.“- saopštila je sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja mr Darka Ognjanović (DPS).
Ona je pozvala sve građane, preduzetnike, poslovne ljude i one koji imaju mogućnosti da pomognu rad Savjetovališta, da učestvuju u akciji i da, uz sredstva Opštine Tivat, podrže nabavku aparata vrijednog 50 hiljada eura.
Ginekološka ambulanta Doma zdravlja Tivat nedjeljno prihvati do stotinu žena, a ukupan broj registrovanih korisnica usluga je više od četiri hiljade.
Do tri godine zatvora prijeti zadarskom iznajmljivaču koji je prošlog ljeta odbio bračnom paru iz Brazila iznajmiti rezervirani apartman, nakon što je saznao da su gay.
Grupe za LGBTQI prava pozdravljaju podizanje optužnice i vjeruju da će ubuduće oni koji žele slati homofobne i diskriminatorne poruke – dvaput promisliti.
Opštinsko državno odvjetništvo u Zadru podiglo je optužnicu protiv 66-godišnjaka zbog, kako stoji u optužnici, počinjenja kaznenog djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda povredom ravnopravnosti. Za to je zapriječena kazna zatvora do tri godine.
Kada je Fabiano Vallim iz Sao Paola u Brazilu preko portala booking.com zatražio dupli krevet za gay par, Zadranin mu je odgovorio “da ne uzima homoseksualce u apartman” i da otkaže rezervaciju.
Time je, navodi se u kaznenoj prijavi, povrijedio pravo oštećenika na dostupnost smještaja pod jednakim uvjetima kao drugim građanima i počinio kazneno djelo, jer je zabranjeno drugim osobama uskratiti uslugu smještaja zbog drugačijeg spolnog opredjeljenja.
Odmah nakon što je Brazilac prijavio slučaj booking.comu, oni su tom iznajmljivaču otkazali saradnju, a za njima i Airbnb i Turistička zajednica grada Zadra.
“Apsurdno je da netko može tako nešto izjaviti i misliti da će to proći neopaženo. Očito čovjek koji je to kazao nije niti znao da je to kazneno djelo”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) koordinatorica LGBT centra Split Mirta Barić.
“Ovakva reakcija pravosuđa da će se tako nešto sankcionirati je odlična stvar. Mislim da je velika stvar što je ovaj bračni par na to reagirao, jer – sada se podigla vidljivost o tome i možda će netko sada ipak malo bolje promisliti prije nego što ide izjaviti nešto tako homofobno i diskriminatorno. Koliko god je ružno što se nekome nešto takvo moralo dogoditi, toliko je super što je uslijedila reakcija i što sada javnost zna da je to nešto što nije OK i nešto zbog čega ih se može kazneno goniti”, kaže Mirta Barić.
Koliko znaju u Zagreb Prideu, nevladinoj udruzi koja se bavi zaštitom ljudskih prava LGBTQI osoba, ovo je prvi slučaj podizanja optužnice za odbijanje izdavanja apartmana gay osobama.
“Prošlo je godinu dana od događaja i pokretanja postupka do podizanja optužnice”, kaže za RSE programska koordinatorica Zagreb Pridea, Doria Jukić.
“To samo potvrđuje ono na što kontinuirano ukazujemo, a to je sporost i neefikasnost sustava, odnosno postupanja policije i sudstva generalno. Što se tiče Kaznenog zakona i Zakona o suzbijanju diskriminacije, oni postoje već deset godina. Ono što je manjak i propust je njihova neadekvatna implementacija i provođenje”, upozorava koordinatorica Zagreb Pridea.
To se očituje u dugotrajnosti postupaka, sekundarnoj viktimizaciji žrtava i dugom čekanju na pravomoćnost presude.
Nije slučajno što su osobe koje su prijavile diskriminaciju – Brazilci, kaže sugovornica RSE.
“Strane državljanke i državljani očigledno češće reagiraju na nepravdu, što je dobar primjer za našu domaću LGBTQI zajednicu da prepoznaju i prijave ovakvo diskriminatorno ponašanje”, poručuje Doria Jukić.
Odmah nakon incidenta prošle godine e oštećeni Brazilac Fabiano Vallim objavio je što je napisao u odgovoru ovom zadarskom iznajmljivaču, nakon što ga je ovaj odbio primiti.
“Iznenadio me Vaš nepristojan odgovor na moju rezervaciju. Homofobno ponašanje poput Vašega trebalo bi biti zabranjeno u čitavom svijetu. Ali i dalje vjerujem u dobre ljude. Vi niste jedan od njih. Siguran sam kako ćete razumjeti da ću zadržati svoju rezervaciju do 30. kolovoza jer to je moj dogovor sa servisom booking.com. Nadam se da će vas oni nekako kazniti. Oduvijek slušam vrlo lijepe stvari o Hrvatskoj ali, naravno, vi ne biste bili dio toga. Jesam li u pravu? Bog vas blagoslovio”, poručio je tada Vallim.
Hercegnovski strip festival (HSF) je nagrađen Velikom zlatnom medaljom za vrhunski kvalitet manifestacije na 52. Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu. Nagrada koja je stigla od jedne od najznačajnijih turističkih manifestacija na prostoru Balkana, još jedna je potvrda izuzetnom kvalitetu i regionalnalnoj prepoznatljivosti HSF-a kao vrhunskog promotera stripa, Herceg Novog i Crne Gore.
„Činjenica da su institucije poput novosadskog Sajma turizma počele da prepoznaju naš festival kao manifestaciju koja doprinosi stvaranju kvalitetnog imidža Herceg Novog kao turističke destinacije i da jedan događaj posvećen subkulturi koju predstavlja deveta umjetnost nagrađuju za vrhunsku organizaciju, dovoljno govori da smo uspjeli u svojoj misji i pokažemo koliko je nezavisna kultura važna za razvoj ne samo kulture kao takve, već i cjelokupnu ponodu i napredak jedne sredine. Ova nagrada, kao i prije nagrada Karavađo dobijena od italijanske ambasade će svakako biti dodatni podsticaj da nastavimo misiju započetu prije 13 godina“, poručili su organizatori Hercegnovskog strip festivala, koji na krilima nove nagrade i nedavnog izuzetno uspješnog i po ocijenama gostiju i posjetilaca još jednog vrhunski organizovanog izdanja festivala nastavljaju misiju umrežavanja sa regionalnim manifestacijama posvećenim devetoj umjetnosti.
U tom kontekstu HSF u subotu i ndjrlju ima dva zvanična nastupa na festivalima stripa u Banja Luci i Mostaru. Na drugom izdanju Međunarodnog salona stripa u Banja Luci, HSF će se predstaviti u subotu 5. oktobra na promotivnoj tribini koju moderira poznati regionalni strip znalac Zoran Pejić. Istog dana predstavnici HSF-a će u okviru četvrtog izdanja bratskog festivala MoStrip, voditi tribinu o legendarnom strip junaku Dilanu Dogu (Dylan Dog) sa autorima tog stripa Markom Mastracom (Marco Mastrazzo) i Đankarlom Marzanom (Giancarlo Marzano). Takođe na mostarskoj smotri stripa, ali u nedjelju 6. oktobra, predstavnici HSF-a učestvuju i na tribini na kojoj se predstavljaju sjajni autori italijanske devete umjetnosti Roberto Dizo (Roberto Diso), Alesandro Boći (Alessandro Bocci), Đuzepe Kandita (Giusepe Candita) i Đani Sedioli (Gianni Sedioli).
Vlasti Martiniquea potvrdile su da prekidaju potragu za pomorcima, koji su nestali nakon potonuća tegljača Bourbon Rhodea u uraganu na Atlantiku, objavila je Slobodna Dalmacija.
Iz francuske kompanije Bourbon Offshore priopćili su da će sada emitirati poruke brodovima, koji prelaze zonu potonuća da im pošalju bilo koji novi uočeni element.
Dosad su, podsjetimo, pronađena tijela četiri pomorca, a tri člana posade su spašena. Među nestalima je i hrvatski kapetan Dino Miškić.
Dvojica mladih Hrvata krenula su s Lošinja u ribarenje, upalili su autopilot pa zaspali, a brod je nakon toga udario u stijenu i potonuo. Oni su pak uspjeli doplivati do obale, ali na talijanskoj strani Jadrana, javlja talijanski portal Corriereadriatico.
– Došao sam otvoriti kafić u 7 ujutro i tada sam ih ugledao. Mislio sam da je riječ o lokalnim ribarima, no kada sam pogledao malo bolje vidio sam da na sebi imaju samo donje rublje i čarape – izjavio je novinarima Andrea Di Maggio, vlasnik kafića na plaži Torrette u mjestu Fano.
On je, naime, bio prvi koji je vidio dvojicu brodolomaca kako izlaze na plažu. Kako pišu talijanski mediji, havarija se dogodila 28. rujna u 4.30h, a 14-metarska koča potonula je oko 3 kilometra od talijanske obale.
Hrvatski su ribari, kako prenosi Jutarnji list, ispričali da ih je iz sna probudio siloviti prasak. Trup broda bio je probijen, a voda je nadirala unutra. Kada su shvatili da je stanje loše i da će njihov brod završiti na dnu, bacili su se u more i počeli plivati. Držeći se za bovu nakon tri sata uspjeli su doći do obale.
– Dao sam im obojici da popiju nešto toplo, ali i cigarete, koje su me odmah tražili – dodao je Di Maggio. Nakon što su malo došli k sebi, hrvatski je dvojac pokušao objasniti što je preživio.
Gestikulacijom i s nekoliko riječi na talijanskom vlasniku kafića uspjeli su nekako objasniti kako je tijekom plovidbe na spavanje prvo otišao jedan od njih, a nakon što je uključio autopilot zadrijemao je i drugi.
Corriereadriatico piše kako su 27-godišnjaka i njegovog dvije godine starijeg kolegu ubrzo nakon dolaska na plažu pregledali liječnici Hitne pomoći, ali su ustanovili kako srećom nisu ozlijeđeni.
Talijanski mediji javljaju kako će o točnim okolnostima ove nesreće biti pokrenuta istraga, a područje na kojem su se tijekom dana, par sati nakon što su Hrvati doplivali do obale, pojavili ostaci njihovog broda, osiguravala je talijanska obalna straža. Tijekom poslijepodneva istog dana potonulu koču pregledali su i ronioci talijanske mornarice te zaključili kako nije došlo do onečišćenja mora. Brod je potom izvučen i prebačen u luku Fano.
Cijelu priču potvrdili su i u Hrvatskoj. Lučka kapetanija u Malom Lošinju objasnila je za 24sata da su Talijani prvo zvali Centar za spašavanje sa sjedištem u Rijeci kako bi ih informirali o incidentu. Potom se u cijelu priču uključilo i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
– Mogu samo reći da su talijanske službe utvrdile da se na njihovu teritoriju nalaze ljudi koji tamo ne bi trebali biti. Postupili su potom prema proceduri. Što je s brodom i jesu li ribari vraćeni u Hrvatsku, to još ne možemo reći – rekao je danas David Radas, glasnogovornik ministarstva.
Slučaj istražuje i talijanska policija. Pokušavaju utvrditi je li brod stvarno muškarcima služio za ribarenje te ima li na njemu sumnjivog sadržaja.
Turisti koji dolaze u Kotor kao najveći problem apostrofiraju saobraćajne gužve, a adekvatan odgovor na taj problem bi već sljedeće godine mogla da bude gradnja podzemnog prolaza na rivi, kvalitetnije upravljanje pješačkim tokovima, kao i parkingom automobila i izletničkih autobusa, saopštio je predsjednik te opštine Željko Aprcović.
“Gradnjom pothodnika i upravljanjem pješačkim tokovima sljedeće godine ćemo imati mogućnost da bar amortizujemo saobraćajne guževe”, istakao je Aprcović za Radio Kotor.
Povodom projekta izgradnje bulevara kroz Grbalj prema Budvi, Aprcović je kazao da je na nedavnom sastanku sa predstavnicima Uprave za saobraćaj konstatovano da bi ta saobraćajnica trebalo da rastereti saobraćaj od Veriga do Lastve Grbaljske.
“Vrijednost investicije je 35.000.000 eura. Uz ulaganje u vodovodnu infrastrukturu regonalnog vodovoda ka Herceg Novom, cifra ide i do 50.000.000 eura precizirao je prvi čovjek opštine Kotor.
Prema njegovim riječima, oko 200.000 kubika čiste zemlje sa trase bulevara bi trebalo da se tretira na zonama uništenim požarima. Aprcović je naveo da se radi i idejno-projektno rješenje za put koji će otvoriti gornjogrbaljske lokalitete sa Krsca ka Jugodrvu, u dužini od oko 14 kilometara.
“Time bi se zatvorio taj “lovćenski prsten” jer je rekonstruisan put Cetinje Njeguši-Kuk, Ivanova korita Cetinje. Sa isključenjem za Kotor bilo bi to nevjerovatno dobro”, objasnio je on.
Prema njegovim riječima, u planu je smanjenje tonaže za kamione koji se kreću lokalnim putevima nosivosti i po 40 tona, i uništavaju posebno priobalni put kroz Dobrotu, Perast i od Pelazuzice do Stoliva. Aprcović ističe da je cilj je da se smanji tonaža (od pet do deset tona).
Poradiće se na bezbjednosti učenika i škola. Tu je značajan projekat regulisanja saobraćaja prema OŠ “Narodni heroj Savo Ilić”, Gimnaziji i Srednjoj pomorskoj. Izgradiće se i jednosmjerni prsten, kao i prostori za pješake za njihov bezbjedniji dolazak do škola.
Ž. Aprcović – foto S. Prelević
“Takođe je u planu i jednosmjerna ulica na Benovu. Ideja je da se treća traka valorizuje kako bi mogla da primi nekoliko autobusa koji bi i na toj lokaciji plaćali taksu. Takođe se planira i zaustavna traka za roditelje koji kolima dovoze djecu do škole “Njegoš. Održan je i niz sastanaka na temu alternativnih vidova saobraćaja kao što je biciklizam i pretvaranja nekih ulica u jednosmjerne”, kazao je Aprcović.
Na pitanje zašto se više ne spominje zaobilaznica oko Kotora, on kaže da je “trenutno nerealno očekivati da on kao predsjednik opštine priča o toj temi”.
Prema riječima Aprcovića, zbog nepostojanja adekvatne skupštinske odluke, kojom bi se regulisalo parkiranje oko 20.000 turističkih autobusa, koliko se procjenjuje da ih je ove godine stiglo u Kotor, izgubljeno je oko 500.000 eura.
“Ako znamo da je u turističkim autobusima od 30 do 55 sjedišta, onda je oko 700.000 do 800.000 turista došlo na ovaj način. Oko 500.000 ih je stiglo kruzerima. Podatak da od 1988. nijesmo imali nikakve izmjene i dopune Odluke o saobraćaju, da smo imali dvije izmjene zakona 2004. i 2012. dovoljno govori o tome da smo o saobraćaju malo vodili računa. Nacrt Odluke o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Kotor, koji je zaključkom Skupštine od 30. septembra stavljen na javnu raspravu u trajanju od 15 dana, zaključno sa 15. oktobrom ove godine, s razlogom izaziva budnu pažnju. Razlog je što saobraćaj moramo prilagoditi potrebama naše opštine, građanima i turistima koji posjećuju grad”, kazao je Aprcović.
Bokeljska mornarica Kotor, jedna od najstarijih pomorskih institucija na svijetu, danas je imala veoma uspješan nastup u Beču. Glavni odred Mornarice, u pratnji ženskih članica u nošnjama i Gradske muzike Kotor, postrojio se ispred Ambasade Crne Gore, a zatim je sa zastavama Crne Gore i Mornarice prodefilovao ulicama u centra grada.
U 12 sati na trgu ispred katedrale Svetog Stefana uslijedilo je postrojavanje odreda . Komandir odreda prvi major Gracija Abović je predao raport admiralu Antunu Sbutegi koji je u pratnji ađutanta Zdravka Miloševića izvršio smotru.
Mornari predvođeni kolovođom Zlatkom Mračevićem otplesali tradicionalno kolo. Na kraju su u kolo, u pratnji barjaktara, ušli admiral Sbutega, ađutant, prvi major, drugi major Saša Milošević, mali admiral Martin Petrović, ambasador CG u Austriji Željko Perović, ambasador pri OEBS-u Veselin Šuković i vojni ataše admiral Dragan Samardžić .
Zatim je glavni odred u pratnji Gradske muzika ponovo defilovao ulicama Beča do Ambasade Crne Gore.
Mnogobrojni građani Beča, turisti i članovi crnogorske djaspore su sa velikim interesovanjem pratili nastup a posebno pozdravili mornare Bokeljske mornarice. Prisutnima je podijeljeno oko 1000 flajera sa osnovnim informacijama na njemačkom jeziku o Mornarici.
Bokeljska mornarica u Beču oktobar 2019.
U 14 sati delegacija Mornarica predvođena admiralom Sbutega u pratnji diplomatske savjetnice Marije Lakić Barfus je primljena u Opštinu Beč od strane Thomasa Rescha, direktora za međunarodnu saradnju Opštine. Tom prilikom je u srdačnom razgovoru izraženo obostrano zadovoljstvo zbog ovog gostovanje i susreta, ukazano na istorijske , kulturne i diplomatske veze Austrije i Beča sa Bokom i Crnom Gorom, a posebno sa Mornaricom i razmijenjeni su prigodni pokloni.
U Ambasadi Crne Gore je organizovan prijem za članove Mornarice i Gradske muzike. Admiral Sbutega je zahvalio ambasadoru Peroviću i savjetnici Mariji Lakuć Barfus na višemjesečnom angažmanu oko organizovanja ovog gostovanja a oni su poželjeli dobrodošlicu i istakli značaj ovog događaja za kulturnu promociju Crne Gore.
Ambasadi Crne Gore u Austriji i Ambasadi pri OEBS-u su uručeni grbovi i knjige Mornarice.
Na inicijativu Mornarice Ambasada Crne Gore u Republici Austriji je prije više mjeseci počela organizacione pripreme za gostovanje.
Bokeljska mornarica u Beču oktobar 2019.
Ukupno 72 osobe, od kojih su 50 članova Mornarice iz Kotora, Tivta i Herceg Novog, 20 članova Gradske muzike Kotor, te novinarka i snimatelj RTCG, su otputovali autobusom iz Kotora 2. oktobra uveče za Beč gdje su stigli sljedeći dan .
Gostovanje je omogućila Opština Kotor koja je iz budžeta za tu namijenu izdvojila 15.000 eura. Na taj način je još jednom ostvarena veoma uspješna saradnja Bokeljske Mornarice sa institucijama države, Opštinom Kotor i diplomatijom Crne Gore koja omogućava brojne uspješne aktivnosti Mornarice, od kojih je najvažnija njena kandidatura za upis na Reprezentativnu listu UNESCO-a.
Britanska lou kost aviokompanija Jet2.com naredne ljetnje sezone uspostaviće saobraćaj ka Crnoj Gori i to na linijama iz Mančestera i Londona za Tivat.
Jet2.com počeće da leti za Tivat iz Mančestera, odnosno sa londonskog aerodroma Stansend 21.maja naredne godine, a saobraćaće dva puta nedjelnjo, avionima tipa boeing B 737-800, kapaciteta 189 putnika.
Iz Londona i Mančestera ova će kompanija, inače specijalizovana za prevoz britanskih turista do popularnih turističkih destinacija širom Evrope, letjeti za Tivat četvrtkom i nedjeljom. Jet2.com treći je po veličini redovni aviopprevoznik u Velikoj Britaniji i ima flotu od 90 aviona sa kojima leti na više od 70 destinacija.
Na sezonskim linijama iz Mančestera i Londona za Tivat već dvije godine saobraća i najveća britanska lou kost kompanija EasyJet, dok za London iz Tivta ljeti leti i crnogorski nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines.
Pored EasyJeta i Jet2.coma, za Tivat u ljetnjoj IATA sezoni iz više gradova Evrope i sa Bliskog Istoka već saobraćaju i lou kost kompanije Pobeda, Transavia, Brussels Airlines i Flydubai.
Nova DPS-om predvođena lokalna uprava Kotora „riješila je“ problem sa hiljadama tona građevinskog šuta od srušenog hot
ela Fjord na način da je dozvolila njegovo nezakonito odvoženje i odlaganje na opštinsku parcelu u Industrijoj zoni, a koja ne ispunjava niti jedan zakonom traženi preduslov za korišćenje u te svrhe.
O tome su danas javnost upoznale kotorske Demokrate, tvrdeći da je riječ o jednom od većih kriminalnih poslova koje je uradila aktuelna DPS-SD-HGI-LP vlast u tom gradu, a koju u parlamentu svojim odlučujućim glasom, podržava odbornica SDP dr Bruna Lončarević.
Aktuelna kotorska vlast inače, često je kritikovala prethodnu predvođenu Demokratama, prozivajući je za nesposobnost jer bivši gradonačelnik Vladimir Jokić nije dozvolio da se šut od srušenog hotela Fjord odnese sa mjesta na kome je bio taj objekat i odloži na privatna imanja u Grblju, zato što Opština Kotor tada nije imala usvojenu i uređenu lokaciju za legalno odlaganje građevinskog otpada.
Na odlaganju uz naknadu, šuta od Fjorda na privatne parcele u Grblju, insistirali su čelnici kotorske NOVE kao jednog od konstutuenata bivše lokalne vlasti, a što je i bio jedan od uzroka njenog lošeg funkcionisanja i na kraju njenog pada prije nekoliko mjeseci, od kada je upravljanje Opštinom preuzeo DPS sa svojim satelitima.
Kotorski odbor Demokrata danas je medijima dostavio video i foto dokaze, kao i dokumentaciju iz koje se vidi da već petnaestak dana traju aktivnosti kompanije „Omorika Montenegro“ iz Herceg Novog čija građevinska mehanizacija i teški kamioni tovare šut sa mjesta gdje je nekad stajao hotel Fjord i odvoze ga u Industrijsku zonu Kotora, na parcelu u vlasništvu Opštine, a na koju se taj materijal deponuje bez ikakve zvanične dozvole nadležnih.
„Nakon što je nezakonito izabran kao predsjednik Opštine Kotor, Željko Aprcović (DPS) je kao jedan od svojih prioriteta postavio odvoženje šuta sa lokaliteta hotela Fjord. S tim u vezi on je dao veliki broj izjava da će se ubrzo pronaći rješenje za taj problem, a imao je i sastanke sa predstavnicima investitora, o čemu je redovno obavještavana javnost i mediji. Dana 14.09. na sajtu opštine Kotor, kao i na zvaničnoj FB stranici opštine Kotor, postavljene su fotografije mehanizacije na lokalitetu hotela Fjord, uz obavještenje da su započele pripreme za odlaganje neopasnog građevinskog otpada. Ubrzo zatim, kamioni preduzeća „Omorika“ iz Herceg Novog su započeli sa odvoženjem neopasnog građevinskog otpada. Iz navedenog jasno je da su se radovi na lokalitetu i odvoz otpada odvijali u koordinaciji lokalne uprave i investitora.”- kazao je juče “Vijestima” predsjednik OO Demokrata i bivši gradonačečnik Kotora Vladfimir Jokić. On je istakao da se sada oko 8 hiljada kubika šuta od Fjorda, odlaže na opštinsku parcelu Industrijskoj zoni koja je tako pretvorena u “neuređeno odlagalište, koje ne ispunjava ni jedan zakonski uslov za odlaganje otpada.”
“Građevinski otpad se nelegalno odvozi i deponuje na opštinskoj zemlji i to na parceli 68/1, površine 118.608 m2, na kojoj opština Kotor ima 100% pravo korišćenja. Isto preduzeće je 2018. godine u maju, pokušalo da odveze građevniski otpad na privatnu lokaciju na teritoriji Grblja, kada je zaustavljeno od strane nadležnih službi, a dana 29.05.2018. i kažnjeno sa 1.500€, zbog ponovnog pokušaja nezakonitog odvoženja građevinskog otpada. Bez obzira što je slika građevinskog otpada na lokalitetu Fjord ružila sliku grada, njegov odvoz i skladištenje se mora obaviti u skladu sa zakonskim normama, kako ne bi došlo do ugrožavanja životne sredine. Investitor je i prije početka rušenja objekta hotela, morao imati plan kako će deponovati otpad, a posebno znajući da u tom trenutku na teritoriji opštine Kotor ne postoji odlagalište građevinskog otpada.”- kazao je Jokić.
On je podsjetio da je na opštinskom placu u Industrijskoj zoni gdje se sada odlaže otpad od Fjorda, svojevremeno odlukom bivše DPS vlasti u tom gradu, kraće vrijeme funkcionisalo odlagalište Komunalnog preduzeća za građevinski otpad, ali je ono ukinuto nakon što se Opštini protestom obratila kompanija KIPS iz Podgorice koja u blizini ima svoj veliki distrubtivni centar i čija je okolina na ovaj način bila devastirana.
Jokić podvlači da je u pitanju omogućavanje investitoru Fjorda da na protivpravan način, stekne znatnu finansijsku korist jer ga je DPS uprava Kotora poštedjela velikih troškova koje bi imao da šut propisno odveze i odloži na za to uredno registrovane deponije kojih ima u susjednim gradovima.
Deponija
“Procjena vrijednosti radova samo na pripremi odlagališta za prihvat građevinskog otpada kakvo Kotor trenutno nema je oko 200 hiljada eura, dok bi cijena posla samog odvoženja oko 8 hiljada kubnih metara građevinskog otpada, na udaljenosti do 5 km, prema cijenama po kojim naplaćuju gradska preduzeća u Podgorici, iznosila najmanje 110 hiljada eura. Odvoz šuta do lokacije na Ledenicima koštao bi još dodatnih 30 hiljada eura.”- kalkulacija je Jokića koji kaže da su, ironijom sudbine, “Omorikine” kamione koji šut odvoze na nelegalnu deponiju u Industrijskoj zoni, oni snimili na isti dan kada je DPS-ova većina u SO Kotor, na sjednici lokalnog parlamenta 30.septembra, donijela donijela odluku o određivanju lokacije za privremeno odlagalište neopasnog građevinskog otpada na Ledenicama. Ledenice se inače, nalaze na savim drugom kraju teritorije Opštine Kotor u odnosu na aktuelno nelegalno odlagalište šuta od Fjorda. Jokić je kazao da je prethodna kotorska vlast lani, u vrijeme kada grad nije imao određenu lokacviju za privremeno odlagalište građevinskog otpada, pokrenula proceduru njenog određivanja i pripreme dokumentacije za njeno legalno korišćenje.
“Tom prilikom se došlo do lokacija na Ledenicama i u bivšem kamenolomu u Nalježićima. Zbog političkih razloga, SO Kotor tada nije uspijela da donese ove odluke, da bi nova skupštinska DPS većina najprije donijela nacrt Odluke o odlagalištu, uputila ga najavnu raspravu i onda 30.09. donijela odluku o odlaganju građevniskog otpada na Ledenicima. Sastavni dio ove odluke je i programski zadatak sa UT uslovima, na osnovu kojega tek treba uraditi projektnu dokumentaciju, a za upravljača odlagalištem je imenovano Komunalno Kotor, kao preduzeće registrovano za odlaganje otpada. Time su se stekli uslovi da se započne sa radovima na lokalitetu i da se u što skorijem roku isti uredi tako da ispunjava zakonske uslove i počne da radi kao legalno odlagalište otpada.”- istakao je Jokić dodajući da je bacanje šuta od Fjorda na opštinski plac u Industrijskoj zoni koje je počelo u međuvremenu, potpuino nelegalno i štetno, zbog čega Demokrate traže reakciju Ekološke inspekcije i ostalih nadležnih organa.
KAKO JE PO ZAKONU
Građevinski otpad se može privremeno skladištiti u skladu sa članom 78a, Zakona o upravljanju otpadom. Pravo da skladišti i upravlja građevniskim otpadom ima pravno lice ili preduzetnik koji je za to registovan kod Agencije za zaštitu životne sredine, čiji se registar nalazi na internet sajtu. Lokaciju na kojoj će se skladištiti građevinski otpad određuje Skupština opštine, dok način skladištenja propisuje jedinica lokalne samouprave uz saglasnost ministarstva. Lokacija koju odredi Skupština opštine mora da bude ograđena, opremljena vagom za mjerenje, ima organizovanu čuvarsku službu i službu za prijem otpada. Pored navedenih zakonskih uslova, neophodni su i programski zadaci i UT uslovi za izradu projekta odlagalašita, projekat odlagališta, procjena uticaja na životnu sredinu, određivanje kapaciteta odlagališta i slična tehnička dokumentacija. Uz sve to neophodno je i da pravno lice registrovano kod Agencije upravlja odlagalištem. Ništa od toga ne ispunjava lokacija na koju se trenutno odvoze hiljada tona šuta od srušenog hotela Fjord.
APRCOVIĆ. DOGOVORILI SMO SE SA INVESTITOROM: SVE ĆE BITI UKLONJENO
Gradonačelnik Kotora Željko Aprcović nam je potvrdio da se materijal od srušenog Fjorda u Industrijskoj zoni odlaže uz saglasnost lokalne uprave, ali da je u pitanju “privremeno odlaganje šuta”.
“Postigli smo sporazum sa investotorom da se taj materijal ovdje privremeno odloži, ali on tu neće ostati jer su stručnajci procijenili da je u pitanju materijal koji se može reciklirati i ponovno upotrebiti u gradnji novog objekta na mjestu starog Fjorda. Sve će se to u najkraće vrijeme nanovo iskoristiti, jer je taj materijal pogodan za tamponiranje i slično”- kazao je Aprcović ne objasnivši međutim, na temelju konkretno kojeg dokumenta i dozvole se građevinskim otpadom od Fjorda, mimo zakona, zatrpava opštinksi plac u Industrijskoj zoni.
