Britanska lou kost aviokompanija Jet2.com naredne ljetnje sezone uspostaviće saobraćaj ka Crnoj Gori i to na linijama iz Mančestera i Londona za Tivat.
Jet2.com počeće da leti za Tivat iz Mančestera, odnosno sa londonskog aerodroma Stansend 21.maja naredne godine, a saobraćaće dva puta nedjelnjo, avionima tipa boeing B 737-800, kapaciteta 189 putnika.
Iz Londona i Mančestera ova će kompanija, inače specijalizovana za prevoz britanskih turista do popularnih turističkih destinacija širom Evrope, letjeti za Tivat četvrtkom i nedjeljom. Jet2.com treći je po veličini redovni aviopprevoznik u Velikoj Britaniji i ima flotu od 90 aviona sa kojima leti na više od 70 destinacija.
Na sezonskim linijama iz Mančestera i Londona za Tivat već dvije godine saobraća i najveća britanska lou kost kompanija EasyJet, dok za London iz Tivta ljeti leti i crnogorski nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines.
Pored EasyJeta i Jet2.coma, za Tivat u ljetnjoj IATA sezoni iz više gradova Evrope i sa Bliskog Istoka već saobraćaju i lou kost kompanije Pobeda, Transavia, Brussels Airlines i Flydubai.
Nova DPS-om predvođena lokalna uprava Kotora „riješila je“ problem sa hiljadama tona građevinskog šuta od srušenog hot
ela Fjord na način da je dozvolila njegovo nezakonito odvoženje i odlaganje na opštinsku parcelu u Industrijoj zoni, a koja ne ispunjava niti jedan zakonom traženi preduslov za korišćenje u te svrhe.
O tome su danas javnost upoznale kotorske Demokrate, tvrdeći da je riječ o jednom od većih kriminalnih poslova koje je uradila aktuelna DPS-SD-HGI-LP vlast u tom gradu, a koju u parlamentu svojim odlučujućim glasom, podržava odbornica SDP dr Bruna Lončarević.
Aktuelna kotorska vlast inače, često je kritikovala prethodnu predvođenu Demokratama, prozivajući je za nesposobnost jer bivši gradonačelnik Vladimir Jokić nije dozvolio da se šut od srušenog hotela Fjord odnese sa mjesta na kome je bio taj objekat i odloži na privatna imanja u Grblju, zato što Opština Kotor tada nije imala usvojenu i uređenu lokaciju za legalno odlaganje građevinskog otpada.
Na odlaganju uz naknadu, šuta od Fjorda na privatne parcele u Grblju, insistirali su čelnici kotorske NOVE kao jednog od konstutuenata bivše lokalne vlasti, a što je i bio jedan od uzroka njenog lošeg funkcionisanja i na kraju njenog pada prije nekoliko mjeseci, od kada je upravljanje Opštinom preuzeo DPS sa svojim satelitima.
Kotorski odbor Demokrata danas je medijima dostavio video i foto dokaze, kao i dokumentaciju iz koje se vidi da već petnaestak dana traju aktivnosti kompanije „Omorika Montenegro“ iz Herceg Novog čija građevinska mehanizacija i teški kamioni tovare šut sa mjesta gdje je nekad stajao hotel Fjord i odvoze ga u Industrijsku zonu Kotora, na parcelu u vlasništvu Opštine, a na koju se taj materijal deponuje bez ikakve zvanične dozvole nadležnih.
„Nakon što je nezakonito izabran kao predsjednik Opštine Kotor, Željko Aprcović (DPS) je kao jedan od svojih prioriteta postavio odvoženje šuta sa lokaliteta hotela Fjord. S tim u vezi on je dao veliki broj izjava da će se ubrzo pronaći rješenje za taj problem, a imao je i sastanke sa predstavnicima investitora, o čemu je redovno obavještavana javnost i mediji. Dana 14.09. na sajtu opštine Kotor, kao i na zvaničnoj FB stranici opštine Kotor, postavljene su fotografije mehanizacije na lokalitetu hotela Fjord, uz obavještenje da su započele pripreme za odlaganje neopasnog građevinskog otpada. Ubrzo zatim, kamioni preduzeća „Omorika“ iz Herceg Novog su započeli sa odvoženjem neopasnog građevinskog otpada. Iz navedenog jasno je da su se radovi na lokalitetu i odvoz otpada odvijali u koordinaciji lokalne uprave i investitora.”- kazao je juče “Vijestima” predsjednik OO Demokrata i bivši gradonačečnik Kotora Vladfimir Jokić. On je istakao da se sada oko 8 hiljada kubika šuta od Fjorda, odlaže na opštinsku parcelu Industrijskoj zoni koja je tako pretvorena u “neuređeno odlagalište, koje ne ispunjava ni jedan zakonski uslov za odlaganje otpada.”
“Građevinski otpad se nelegalno odvozi i deponuje na opštinskoj zemlji i to na parceli 68/1, površine 118.608 m2, na kojoj opština Kotor ima 100% pravo korišćenja. Isto preduzeće je 2018. godine u maju, pokušalo da odveze građevniski otpad na privatnu lokaciju na teritoriji Grblja, kada je zaustavljeno od strane nadležnih službi, a dana 29.05.2018. i kažnjeno sa 1.500€, zbog ponovnog pokušaja nezakonitog odvoženja građevinskog otpada. Bez obzira što je slika građevinskog otpada na lokalitetu Fjord ružila sliku grada, njegov odvoz i skladištenje se mora obaviti u skladu sa zakonskim normama, kako ne bi došlo do ugrožavanja životne sredine. Investitor je i prije početka rušenja objekta hotela, morao imati plan kako će deponovati otpad, a posebno znajući da u tom trenutku na teritoriji opštine Kotor ne postoji odlagalište građevinskog otpada.”- kazao je Jokić.
On je podsjetio da je na opštinskom placu u Industrijskoj zoni gdje se sada odlaže otpad od Fjorda, svojevremeno odlukom bivše DPS vlasti u tom gradu, kraće vrijeme funkcionisalo odlagalište Komunalnog preduzeća za građevinski otpad, ali je ono ukinuto nakon što se Opštini protestom obratila kompanija KIPS iz Podgorice koja u blizini ima svoj veliki distrubtivni centar i čija je okolina na ovaj način bila devastirana.
Jokić podvlači da je u pitanju omogućavanje investitoru Fjorda da na protivpravan način, stekne znatnu finansijsku korist jer ga je DPS uprava Kotora poštedjela velikih troškova koje bi imao da šut propisno odveze i odloži na za to uredno registrovane deponije kojih ima u susjednim gradovima.
Deponija
“Procjena vrijednosti radova samo na pripremi odlagališta za prihvat građevinskog otpada kakvo Kotor trenutno nema je oko 200 hiljada eura, dok bi cijena posla samog odvoženja oko 8 hiljada kubnih metara građevinskog otpada, na udaljenosti do 5 km, prema cijenama po kojim naplaćuju gradska preduzeća u Podgorici, iznosila najmanje 110 hiljada eura. Odvoz šuta do lokacije na Ledenicima koštao bi još dodatnih 30 hiljada eura.”- kalkulacija je Jokića koji kaže da su, ironijom sudbine, “Omorikine” kamione koji šut odvoze na nelegalnu deponiju u Industrijskoj zoni, oni snimili na isti dan kada je DPS-ova većina u SO Kotor, na sjednici lokalnog parlamenta 30.septembra, donijela donijela odluku o određivanju lokacije za privremeno odlagalište neopasnog građevinskog otpada na Ledenicama. Ledenice se inače, nalaze na savim drugom kraju teritorije Opštine Kotor u odnosu na aktuelno nelegalno odlagalište šuta od Fjorda. Jokić je kazao da je prethodna kotorska vlast lani, u vrijeme kada grad nije imao određenu lokacviju za privremeno odlagalište građevinskog otpada, pokrenula proceduru njenog određivanja i pripreme dokumentacije za njeno legalno korišćenje.
“Tom prilikom se došlo do lokacija na Ledenicama i u bivšem kamenolomu u Nalježićima. Zbog političkih razloga, SO Kotor tada nije uspijela da donese ove odluke, da bi nova skupštinska DPS većina najprije donijela nacrt Odluke o odlagalištu, uputila ga najavnu raspravu i onda 30.09. donijela odluku o odlaganju građevniskog otpada na Ledenicima. Sastavni dio ove odluke je i programski zadatak sa UT uslovima, na osnovu kojega tek treba uraditi projektnu dokumentaciju, a za upravljača odlagalištem je imenovano Komunalno Kotor, kao preduzeće registrovano za odlaganje otpada. Time su se stekli uslovi da se započne sa radovima na lokalitetu i da se u što skorijem roku isti uredi tako da ispunjava zakonske uslove i počne da radi kao legalno odlagalište otpada.”- istakao je Jokić dodajući da je bacanje šuta od Fjorda na opštinski plac u Industrijskoj zoni koje je počelo u međuvremenu, potpuino nelegalno i štetno, zbog čega Demokrate traže reakciju Ekološke inspekcije i ostalih nadležnih organa.
KAKO JE PO ZAKONU
Građevinski otpad se može privremeno skladištiti u skladu sa članom 78a, Zakona o upravljanju otpadom. Pravo da skladišti i upravlja građevniskim otpadom ima pravno lice ili preduzetnik koji je za to registovan kod Agencije za zaštitu životne sredine, čiji se registar nalazi na internet sajtu. Lokaciju na kojoj će se skladištiti građevinski otpad određuje Skupština opštine, dok način skladištenja propisuje jedinica lokalne samouprave uz saglasnost ministarstva. Lokacija koju odredi Skupština opštine mora da bude ograđena, opremljena vagom za mjerenje, ima organizovanu čuvarsku službu i službu za prijem otpada. Pored navedenih zakonskih uslova, neophodni su i programski zadaci i UT uslovi za izradu projekta odlagalašita, projekat odlagališta, procjena uticaja na životnu sredinu, određivanje kapaciteta odlagališta i slična tehnička dokumentacija. Uz sve to neophodno je i da pravno lice registrovano kod Agencije upravlja odlagalištem. Ništa od toga ne ispunjava lokacija na koju se trenutno odvoze hiljada tona šuta od srušenog hotela Fjord.
APRCOVIĆ. DOGOVORILI SMO SE SA INVESTITOROM: SVE ĆE BITI UKLONJENO
Gradonačelnik Kotora Željko Aprcović nam je potvrdio da se materijal od srušenog Fjorda u Industrijskoj zoni odlaže uz saglasnost lokalne uprave, ali da je u pitanju “privremeno odlaganje šuta”.
“Postigli smo sporazum sa investotorom da se taj materijal ovdje privremeno odloži, ali on tu neće ostati jer su stručnajci procijenili da je u pitanju materijal koji se može reciklirati i ponovno upotrebiti u gradnji novog objekta na mjestu starog Fjorda. Sve će se to u najkraće vrijeme nanovo iskoristiti, jer je taj materijal pogodan za tamponiranje i slično”- kazao je Aprcović ne objasnivši međutim, na temelju konkretno kojeg dokumenta i dozvole se građevinskim otpadom od Fjorda, mimo zakona, zatrpava opštinksi plac u Industrijskoj zoni.
U Tivtu trenutno odmara 2.454 turista, od čega stranih 2. 435 a domaćih 19. Najveći broj gostiju, 1.911 koristi privatni smještaj, dok ih je u hotelima 543.
U Tivtu se trenutno odmara 26 % više gostiju nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije.
TO Tivat predstavlja ponudu na 52. Sajmu turizma u Novom Sadu koji okuplja 220 izlagača iz 14 zemalja.
100 godina od osnivanja Kulturno zavičajno udruženja “Napredak”
Napredak 100 godina
Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” iz Gornje Lastve obilježiće stotinu godina od osnivanja Hrvatskog tamburaškog društva “Napredak”, u subotu 5. oktobra u Domu kulture ”Ilija Marković” u Gornjoj Lastvi, s početkom u 19 sati i 30 minuta.
Koncert će održati Mandolinski orkestar “Tripo Tomas” iz Kotora, a biće otvorena i izložba pod nazivom “Napredak Gornja Lastva-stotinu godina postojanja”.
Donatorsko veče na kojem će se prikupljati sredstva za novi ultrazvučni aparat…
Dom zdravlja Tivat
Na inicijativu predsjednika opštine Tivat dr Siniše Kusovca u utorak 8. oktobra u galeriji Buća sa početkom u 20 sati, biće održano donatorsko veče na kojem će se prikupljati sredstva za novi ultrazvučni aparat u ginekološkoj ambulanti Doma zdravlja Tivat.
Pozvani su svi prijatelji grada, djece, zdravlja, da kupovinom izloženog likovnog rada koji su napravila djeca i mladi, omoguće tivatskom Domu zdravlja odnosno Savjetovalištu za reproduktivno zdravlje i trudnice nabavku najsavremenijeg utrazvučnog aparata. Namjera je unaprijediti brigu o najmlađima ali prije njih o budućim majkama.
Zimski red vožnje trajekta od 7. oktobra
Pomorski saobraćaj
Od ponedeljka 7.oktobra stupa na snagu zimski red vožnje trajekta Kamenari Lepetani Pomorskog saobraćaja.
Korisnici naših usluga se za sve informacije mogu obratiti na kontakt telefon br. 031/673-522 i 031/673-558, svakog dana u periodu 00.00-24.00h – saopštavaju iz Pomorskog saobraćaja Kamenari.
Tradicionalna gradska fešta „Dan Širuna“ održati će se u Budvi po 54. put u subotu, 5. oktobra uz bogat zabavni i sportski program, ali i izobilje prepoznatljive plave ribe koja se u Jadranu pojavljuje u ovo doba godine.
Vino, pivo i ruštule dodatno će oraspoložiti brojne posjetioce koji već decenijama znaju da je prvi vikend u oktobru dan kada se Budvani i njihovi gosti vesele uz mediteranske zvuke i ukusnu ribu koju pripremaju vrijedni članovi Kluba za sportski ribolov „Širun“ koji su prije više od pet decenija i pokrenuli ideju druženja kojom označavaju kraj još jednog dugog, toplog ljeta.
Turistička organizacija opštine Budva, uz pomoć svojih sugrađana i mnogobrojnih entuzijasta i ove godine se pobrinula da obezbjedi dovoljne količine ukusnih mediteranskih obroka, ali i da osmisli zanimljiv program na glavnom gradskom trgu.
Uz zvuke Gradske muzike i vesele „Feštađune“ fešta će početi već od 16 sati i 30 minuta, istovremeno dok se budu „zagrijavale“ gradele.
Nakon svečanog otvaranja uslijediće dječiji program u kojem već decenijama učestvuju predškolci, osnovci, učenici muzičkih škola, plesnih grupa, dramskog studija…
Dan Širuna foto V.L.
Od 18 sati mali koncert će održati perspektivna mlada crnogorska pop pjevačica Monika Knezović, a nakon nje će nastupiti Ženska vokalna grupa „Harmonija“.
I ove godine će se najvještiji i najhrabriji oprobati u skidanju pršuta sa nauljene grede u gradskoj luci, u povlačenju konopa ispred glavne bine, ali i veselim igrama na samoj bini, za što su obezbjeđene i nagrade.
Igrama iz Crne Gore će se predstaviti Kulturno umjetnički centar „Stefan Mitrov Ljubiša“, dok će primorske melodije, kao i uvijek, lijepo interpretirati klapa „Jedinstvo“ iz Bara.
Gost ovogodišnjeg „Dana Širuna“ je hrvatska grupa „Magazin“, a uz prepoznatljive hitove koji su obilježili život mnogobrojnih generacija, posjetioci će uživati već od 21 sat.
Ova lijepa manifestacija koja sve posjetioce poziva na pravo primorsko druženje istovremeno najavljuje i mirniji period, kada se radi o organizaciji događaja na otvorenim budvanskim prostorima, ali i početak priprema na najvažnijem događaju u godišnjem kalendaru, koji već dvije decenije predstavlja najprepoznatljiviji zimski turistički brend u regionu – proslavu novogodišnjih praznika, kada se od Budve očekuje da uvijek postavlja nove standarde.
Najvažnije je imati svoj krov nad glavom, izreka je koju ovdje ponavljaju generacije. Stambeno je pitanje našem svijetu uvijek bila egzistencijalna tema broj jedan, pa ako ga ovdje nisu bili u mogućnosti riješiti, odlazili su trbuhom za kruhom, i šezdesetih godina prošlog stoljeća i danas.
U situaciji kada prosječna neto plaća u Hrvatskloj iznosi oko osamsto, najam jednosobnog stana u Splitu ili Zagrebu između 300 i 500, a metar četvorni stana 2500 eura, jasno je da je mnogima nemoguće unajmiti, a kamoli steći vlastitu nekretninu.
U Slavonskom Brodu, iz kojeg se masovno iseljava u Irsku i Njemačku, mladim su obiteljima odlučili dati u najam zemljište za kuću ili stana po cijeni od tisuću kuna, a nakon deset godina to isto zemljište ili stan mogu i otkupiti.
Mogu li takve i slične “vatrogasne” mjere, obuzdati rast cijena nekretnina i zadržati mlade u Hrvatskoj? Može li se uopće utjecati na tržište?
– To bi bilo suludo, to je nemoguće provesti. Tržište samo sebe regulira prema odnosu između ponude i potražnje, zato se, uostalom, i zove tržište i na njega se u tom smislu ne može utjecati. Jedino što preostaje državi jeste baviti se stambenom politikom, promišljati koje su alternative za one kategorije građanstva koje po ovim cijenama ne mogu do krova nad glavom, i onda to rješavati kroz tzv. institucionalni najam. Mi samo apeliramo da se u razgovoru o stambenoj politici barata istinitim informacijama, a to u prvom redu znači da su tražene cijene jedno, a one po kojima se nekretnine prodaju nešto sasvim drugo. Razlike između traženog i dobivenog za prodanu nekretninu su od pet do dvadeset posto. Znači, realizirane su cijene u principu bitno niže – kaže za Slobodnu Dalmaciju Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Da se u javnosti češće spominju cijene po kojima su nekretnine prodane, a ne oglašene, onda bi i kupci bili hrabriji i upustili bi se u kupovinu onoga što im odgovara, ovako su se preplašili pa čekaju da nas kakva nova kriza sve skupa spusti na zemlju. Ranilović veli da je svemu itekako kumovao rast turizma na Jadranu, što je povećalo interes stranaca kad je kupovina nekretnina u pitanju.
– I na temelju tog interesa formira se cijena u priobalju. Skoro svaki peti kupac nekretnina u Hrvatskoj je stranac, a u priobalju je to gotovo svaki drugi. U većim gradovima na Jadranu je manje stranaca koji kupuju nekretnine, ali u manjim mjestima oni čine devedeset posto kupaca – kaže Ranilović.
Nekretnine na Jadranu rado kupuju naši iseljenici, bez obzira jesu li podrijetlom iz kontinentalne Hrvatske ili Istre i Dalmacije. Tome pridonosi i rast cijena nekretnina u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Švicarskoj… Svjesni da tamo ne mogu priuštiti kupnju nekretnine, odlučuju se na investiciju u domovini.
S druge strane svatko, kome to džep dopušta, pod stare dane želi živjeti uz more, pa tako u Splitu ili Dubrovniku nekretnine kupuju Hrvati koji su mirovine zaradili vani, a rodili su se u Bosni ili u unutrašnjosti Hrvatske. Povratnici životnu ušteđevinu pretvaraju u stambene kvadrate, koji, da apsurd bude veći, često zjape prazni ili se koriste samo ljeti jer oni još nisu u mirovini, a djeca, koja su rođena u inozemstvu, se ne misle preseliti u Hrvatsku.
Da su cijene kuća, stanova i apartmana u Dubrovniku, Splitu, Makarskoj…, zato izvan svake pameti, svjedoči podatak da se u Hrvatskoj tijekom godine proda tek svaka šesta oglašena nekretnina.
– Problematični su i neki dijelovi Zagreba po pitanju rasta cijena, ali tržište na to ne reagira dobro. I zato će ono to korigirati. Što znači držati nerealnu cijenu neke nekretnine godinu dana i na koncu je ne prodati?! Da vam to nije bila ni namjera, nego ste je tek tako oglasili, pa ako se neko zainteresira kupiti nekretninu po toj cijeni – dobro, ako ne, ništa – objašnjava Ranilović psihologiju prodavatelja koji bez ikakvih osnova bildaju cijene i tako umrtvljuju tržište nekretnina.
Divljanje cijena nekretnina nije samo hrvatski trend.
– To je sada na djelu i u svim većim europskim gradovima. Što se najma tiče, istina je da su cijene porasle u gradovima uz obalu gdje je živ turizam, za razliku od Zagreba gdje je taj rast također zabilježen ali nije drastično izražen – veli Ranilović, i napominje da u većem dijelu Hrvatske cijena nekretnina, ipak, stagnira.
– Tamo gdje nema interesa stranaca, to je sasvim druga priča. Ni u samom Zagrebu, kao najvećem gradu, situacija nije svugdje ista. Ima kvartova koji su atraktivni za stanovanje i u kojima cijene stanova rastu, dok se u drugim dijelovima grada to ne osjeća – kaže Ranilović.
Francuska brodarska tvrtka Bourbon prije dva dana objavila je da je iz mora izvučeno četvrto tijelo člana posade potonulog broda Bourbon Rhode. Riječ je o brodu kojim je upravljao Dino Miškić, kapetan iz Hrvatske. Za njim se još uvijek traga.
Havarija se dogodila 26. rujna u vodama Martinika. Rezultat intenzivne i višednevne potrage su trojica spašenih, četvorica mrtvih i sedmorica nestalih članova posade, među kojima je i Šibenčanin Dino Miškić.
Iz dana u dan stižu informacije o tome što se događalo tog kobnog 26. rujna, a portal Dalmacija Danas sada je objavio transkript razgovora kapetana pred samu havariju.
Kolega kapetana objavio transkript, kaže da mu je dosta da se skriva istina
Transkript je redakcijama portala Dalmacija Danas i Morski.hr dostavio jedan Dinov kolega koji je želio ostati anoniman. Trenutno je, kaže, izvan Europe, a transkript je dobio povjerljivim kanalima.
Kaže da se ne slaže sa skrivanjem istine pa je stoga pustio transkript za koji tvrdi da je autentičan. Izvor koji je medijima dostavio transkript je kapetan već nekoliko godina, a trenutno radi kao inspektor na brodovima. S Dinom je radio jedno vrijeme u Nigeriji na offshore brodovima.
“Transkript je zasigurno potekao s firme koja je bila u dopisu s Marlinkom (SSAS). Netko iz Bourbona je to proslijedio na aplikaciju WhatsApp”, priča uvodno sugovornik koji u nastavku detaljno i stručno pojašnjava dramatičnu komunikaciju koja je uslijedila između hrvatskog kapetana s matičnom kompanijom.
U komunikaciji se vidi da je kapetan upozorio kompaniju na ono što se događa i zatražio hitnu pomoć. No, brod koji im je trebao pomoći, a za koji se kapetan još raspitivao tijekom razgovora, nije stigao.
(U nastavku su transkripti s broda. Prvo ide slika transkripta, a onda objašnjenje onoga što piše).
Ovo je automatska poruka poslana s uređaja prilikom pritiskanja DISTRESS dugmeta. Operativni menadžer Bourbona kontaktira Marlink da bude direktan posrednik kako bi poruke stizale što prije.
17 minuta kasnije stiže pisana poruka da brod tone jer ulazi voda u strojarnicu, u 8.45.
13 minuta kasnije, u 8.58 ponovno je pisana poruka, gdje je dodana i pozicija broda. Vsat i FBB (Fleet BroadBand) im je nedostupan već s početka komunikacije, nisu imali internet, već je samo Inmarsat C (Marlink SSAS) sistem radio. To je normalno na brodovima u velikom nevremenu, jer antena koja prati satelit ne može stići valjanje i posrtanje broda u tim uvjetima. Čak i ako je sve bilo u funkciji, fizički nije mogla pratiti brzinu valjanja broda.
Tek poslije 3. poslane poruke da brod tone, kompanija odgovara u 9.42, poslije sat i 14 minuta od prvog poziva u pomoć.
„Dino, poruka primljena. Pomorski koordinacijski centar spašavanja je uključen, potvrdi nivo vode u strojarnici (totalna ili djelomična poplava). Potvrdi radi li pomoćni generator i uspijevaju li kaljužne pumpe izbaciti vodu iz strojarnice. Potvrdi možeš li držati prodor vode pod kontrolom, kao i stabilitet broda da ostane plutati. Svi smo mobilizirani u svrhu vašeg spašavanja.“
LRIT (Long Range Identification and Tracking) sistem potvrđuje poziciju broda u 09.48 (ovo je automatska poruka sistema).
U 09.57 ponovno poruka da tonu s pozicijom, uz dodatak da nitko nije ozlijeđen, ali da im motori više ne rade i da je sve pogašeno (komunikacija se obavlja uz pomoć baterija koje opskrbljuju sistem).
„Sva se posada skupila i spremna je za napuštanje broda, ali ne mogu baciti splavove zbog velikih valova od 10 metara ili više.”
U 10.52, skoro sat poslije, govori da ne mogu više ispumpavati vodu, dok ih iz kompanije pitaju da potvrdi radi li pomoćni generator koji inače brod opskrbljuje strujom u slučaju nužde.
U 11.11 kompanija čiji je SSI EXCELLENT javlja Bourbon Rhodeu da su ga preusmjerili prema distress lokaciji.
U 11.35 traže od Dina da im potvrdi koji dijelovi broda su poplavljeni.
Odgovor od Dina stiže 11 minuta kasnije, da su poplavljeni zadnji dio strojarnice, točnije kormilarnica (Z-drive compartment).
U 11.54 Dino potvrđuje je li kormilarnica izolirana vodonepropusnom pregradom (kojih uzgred mora biti na svakom brodu po SOLAS-u).
Ponovno ga pitaju da im otkrije odakle točno more prodire u brod i je li je strojarnica također izolirana vodonepropusnom pregradom (vratima koja se zatvaraju lokalno, a i s komandnog mosta).
Točno u 12 sati Dino ih pita kad točno stiže brod koji im je krenuo u pomoć, a već poslije 5 minuta kaže da nivo vode u brodu raste.
U 12.28 stiže nova poruka da su kormilarnica i strojarnica izolirani vodonepropusnim pregradama, ali da voda i dalje raste (što je bila i posljednja poruka s broda).
U 12.41 ga pitaju da im potvrdi radi li bilo koji od generatora, ali poruka nije stigla do broda.
Ponovno u 13.32 traže od njega da održava komunikaciju i da ih izvještava svakih 15 minuta, ali ni ta poruka nije primljena, tj. dostavljena na brod.
U 13.44 Bourbon traži od Marlinka (Operatera) da kontaktira brod, ali bez uspjeha.
U 16.10 Marlink potvrđuje da im je terminal nedostupan.
Tek nakon toga u 17.27 odlučuju kontaktirati obitelji posade broda.
Komunikacija uvedena nakon napada na blizance
Izvor s kojim je pričao portal Dalmacija Danas kaže da su zapisi autentični. Riječ je, kaže, o sigurnosnom sustavu koji je uveden nakon napada na Blizance.
“Smatram da je transkript sto posto autentičan, jer to je Ship Security Alert sistem koji je uveden nakon rušenja Blizanaca u New Yorku 11. rujna, po tom International Ship Security Facility kodu koji služi za slučajeve ugroze, ali uglavnom za piratske napade, jer ima i drugih uređaja koji šalju signal da je brod u nevolji. On je slao poruke samo s tog uređaja zato što ostali vjerojatno u tom trenutku nisu radili kad se čekao onaj posljednji trenutak za napuštanje broda.
Uvijek se čeka posljednji trenutak. Cijela posada na brodu radi što god može da se spasi brod, ako ne može onda kapetan daje osobno na razglas zapovijed za napuštanje broda i bježi se s broda. Kad je ta zapovijed došla, oni su vjerojatno vidjeli da oni ne mogu baciti te splavove za spašavanje, jer motori već nisu radili, more je već brod okrenulo bočno i valjao se s jedne na drugu stranu, valovi su ga prelijevali s jedne na drugu stranu i nemoguće je bilo te splavove lansirati”, kaže.
U znak obilježavanja 448. godišnjice Lepatske bitke (1571) jednog od najznačajnijih događaja u istoriji pomorstva Mediterana, u kojoj su učestvovale kotorska galija Sveti Tripun i krčka galija Uskrsli Krist, JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor u saradnji sa Centrom za kulturu grada Krka organizuje izložbu „Od Boke kotorske do Krka: Ivan Volarić Piturić“.
Izložba, čiji su autori Radojka Abramović, mr Marija Mihaliček i Zorica Čubrović, će biti otvorena u nedjelju, 6. oktobra 2019. u Galeriji Decumanus u gradu Krku, sa početkom u 18 sati.
Izložba je zajednički projekat dvije institucije JU Pomorskog muzeja Crne Gore i Centra za kulturu grada Krka kojom će i ove godine biti predstavljen opus radova Ivana Volarića Piturića sa prostora Boke Kotorske u kojoj je ostavio svoju bogatu slikarsku zaostavštinu. Ivan Volarić Piturić slikao je portrete za ugledne naručioce, kao i sakralna djela, ikone, dekorativne medaljone i ikonostase po crkvama Boke.
Centar za kulturu gradaKrka2018. godineje kotorskoj publiciu Galeriji solidarnosti predstavio izložbu prvog dijela radova Ivana Volarića Piturića sa područja Krka i Dubrovnika pod nazivom: „Od Krka do Kotora: Ivan Volarić Piturić“.
Istim povodom 07. oktobra u 11 sati predstavnici JU Pomorskog muzeja Crne Gore, Bokeljske mornarice Kotor i Hrvatskog građanskog društva postaviće vijenac na spomen ploči u Kotoru poginulim učesnicima Lepantske bitke 1571. godine sa galije Sv. Tripuna.
Povodom 180 godina rada Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo 1839 Kotor priređuje bogat program koji će početi 05. oktobra u 20 časova svečanom akademijom u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu.
Akademija je posvećena i 25. godišnjici obnavljanja rada Jedinstva.
U okviru programa proslave, u Galeriji solidarnosti (palata Pima), u ponedjeljak 07. oktobra u 20 časova biće otvorena izložba slika Kotorski mostovi, akademskog slikara Veljka Mihajlovića iz Beograda.
U crkvi Svetog Nikole, u četvrtak 17. oktobra u 20 časova je književno veče akademika Gorana Petrovića iz Beograda.
Takođe u crkvi Svetog Nikole, u petak 25. oktobra sa početkom u 20 časova, biće održan koncert polaznika škole pravoslavnog pjevanja mati Julijane Denisove iz Bjelorusije.
„Pjesmom srcu, srcem rodu”, poruka je iz Jedinstva.
Šarmantni Zdravoljupci ovog vikenda organizuju druženje na primorju. Kompanija IDEA i ove popularneface pozivaju mališane na druženje u subotu, 5. oktobra, u IDEI Super u Radanovićima, u sklopu TC Butiko.
Zabava je zagarantovana, jer osim druženja sa maskotama, IDEA i Zdravoljupci su pripremili facepainting ugao i vodeni šou, koji će osvojiti djecu, ali i starije.
Čekamo vas na druženju koje se ne smije propustiti.
Zdravljupci su program lojalnosti koji je pokrenula kompanija IDEA sa ciljem promocije i afirmacje zdravih navika u ishrani djece i podizanja svijesti o važnosti redovnog i pravilnog unosa voća i povrća za razvoj djeteta.
Nakon što je Meljine kompleks Duška Kneževića predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić tri puta uveo stečaj, koji je obarao Apelacioni sud, sutkinja Milica Vlahović u četvrtom postupku nije usvojila zahtjev Olivere Elez-Mihajlović i Poreske uprave za uvođenje stečaja, jer su njihova potraživanja u potpunosti izmirili Atlas kap i Atlas invest.
Utemeljenje za ovakav stav sutkinja Vlahović nalazi u Zakonu o obligacionim odnosima koji propisuje da obavezu prema povjeriocu može ispuniti i treće lice koje ima pravni interes, a ako je i dužnik, u ovom slučaju Meljine kompleks, saglasan, tada je povjerilac dužan da primi isplatu, stoji u obrazloženju.
Sutkinja navodi da nije od uticaja to što je račun Meljine kompleksa u blokadi duže od dvije godine, imajući u vidu da su potraživanja predlagača izmirena.
Postupak za ispitivanje stečajnih razloga trajao je gotovo pet mjeseci u toku kojeg je Elez-Mihajlović vratila iznos od 19 hiljada eura koji joj je bio uplaćen na račun, uz obrazloženje da je takav vid isplate nezakonit te da ona nema mogućnost da sama za sebe uplati poreze i doprinose.
Nakon toga joj je isplaćeno 6,5 hiljada eura za neto zarade, dok je 5,5 hiljada eura plaćeno PU na račun poreza i doprinosa za njene zarade.
Preostali iznos do 19 hiljada eura, privremeni stečajni upravnik Saša Zejak joj u ranijem stečajnom postupku nije priznao.
Na pitanje Pobjede da li je za očekivati da Poreska uprava podnese novi zahtjev za stečaj, advokat Meljine kompleksa Milovan Milošević je kazao da se nada da do toga neće doći.
“Imajući u vidu da je eventualni iznos duga od 49,6 hiljada eura neznatan u odnosu na vrijednost imovine društva koja, prema izvještaju privremenog stečajnog upravnika Saše Zejaka, iznosi 50 miliona eura, očekujem da će PU to imati u vidu i da neće pokretati novi stečaj”, kazao je Milošević za Pobjedu.
Ova kompanija je upravljala bolnicom Meljine u koju je nedavno uveden stečaj zbog 242,3 hiljade eura duga za struju
