U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno borave ukupno 3.263 gosta, što je 37 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je danas Turistilčka organizacija Tivat.
Među zvanično prijavljenim turistima koji trenutno odmaraju u Tivtu, njih 3.254 su stranci, a samo 9 posjetioci iz Crbne Gore.
Najviše turista – njih 2.516 koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja, u hotelima boravi 745, a u odmaralištima su samo dva gosta.
Fešta od smokava, koja se ove godine organizuje u okviru evropske manifestacije Dani evropske baštine pod sloganom “Kultura i umjetnost: baština na pozornici”, biće održana u nedjelju, 29. septembra sa početkom u 18 sati u Spomen domu “Reževići”.
Pored raznosvrsnih specijaliteta od smokava koje će pripremiti Organizacija žena Budve i lokalne domaćice, biće organizovan i bogat kulturno-umjetnički program, u kome učestvuju klapa Harmonija, klapa Primorkinje i KUD Sveti Jovan Vladimir iz Bara.
Manifestacija Fešta od smokava prvi put je održana u septembru 2008. godine.
Cilj manifestacije je očuvanje tradicije koja se veže za plod smokve, koji je veoma cijenjen u narodu ovog kraja – Paštrovićima. Na svakoj fešti ponuda specijaliteta od smokava je bila vrlo bogata i raznosvrsna. Svoje specijalitete su prezentovale paštrovske porodice, Organizacije žena Budve i Petrovca i hotelijeri.
Poseban dio ponude predstavljaju lokalni specijaliteti, odnosno paštrovske poslastice – ruštule, fugaca sa smokvama i štrudel sa smokvama.
Tokom šest mjeseci realizacije ekološke incijative “Budva Zero Waste City” sakupljeno je oko 550 hiljada komada plastične ambalaže, koja će biti poslata na reciklažu. Kroz inicijativu koju je realizovala NVO Eko Centar Budva uz podršku Coca-Cola sistema i Coca-Cola fondacije, Budvani i brojni turisti su pokazali da se problem otpada može riješiti udruženim snagama,te da promjene u odnosu prema otpadu kreću od svakog pojedinca.
“Preko pola miliona sakupljenih komada plastične ambalaže, uz značajnu količinu aluminijumske ambalaže,koja će biti reciklirana, znači da ćemo imati manje ambalažnog otpada na deponijama, manje plastike u našem moru, kao i da smo ispunili cilj – veći stepen reciklaže“, kazala je predstavnica NVO Eko Centar Budva Andrea Bušković.
Uz zahvalnost građanima koji su pristali da mijenjaju svoje ekološke navike i počeli da rade primarnu selekciju plastike, Bušković je zahvalila i partnerima na projektu Opštini Budva, preduzeću Komunalno Budva, JP Morsko dobro i Ministarstvu održivog razvoja i turizma.
“U ekološkom Interaktivnom centru smo cijelo ljeto sprovodili edukacije, kako najmlađih, tako i odraslih, a veliki broj posjetilaca je donosio plastični otpad za reciklažu. Uz mnoštvo kvalitetnih programa kojima smo prikazali da ekologija i reciklaža mogu da budu i veoma zabavne i korisne, vjerujem da sada, na zatvaranju, možemo reći da je naš Interaktivni centar bio glavna ekološka stanica Budve“, navela je Bušković, dodajući da je Interaktivni centar od juna do kraja septembra posjetilo skoro 8 hiljada ljudi.
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević poručio je da je projekat Budva Zero Waste City odličan primjer kako nevladin sektor može pomoći lokalnoj samoupravi u podizanju svijesti o ekologiji.
“Moramo mijenjati navike, ponašanje i svijest. Uvoditi postepeno reciklažu, prestati da pravimo nelegalne deponije i izbaciti jednokratnu plastiku. Budva, kao turistička destinacija u tome mora biti predvodnik i primjer“, kazao je Carević.
Direktor JP Morskodobro Predrag Jelušić rekao je da su rezultati Budva Zero Waste City inicijative zaista progresivni i pokazuju da ovakve akcije mijenjaju svijest kako lokalnog stanovištva tako i turista.
“Uvjeren sam da ovakve rezultate možemo ostvariti i u drugim opštinama, a u tome ćete uvijek imati podršku Morskog dobra jer nam, između ostalog, pomažete da podignemo i kvalitet resursa kojim mi upravljamo. Otpad jeste problem i siguran sam da će ova inicijativa zaživjeti i u 2020. godini“, rekao je Jelušić.
Kroz Budva Zero Waste City inicijativu Opštini Budva donirane su tri pametne i ekološki prilagođene klupe, kao i 30 kanti za odlaganje plastike. Takođe, volonteri su posjetili preko 7.000 domaćinstava u cijelom gradu i edukovali građane kako mogu sakupljati otpad i pravilno ga odlagati.
Poseban dio projekta bila je i kampanja „Uhvati čist talas“, koja je ove godine realizovana po drugi put, na 28 plaža budvanske rivijere, gdje se sakupljao plastični i aluminijumski otpad. Ove ekološke inicijative dio su globalne inicijative „Svijet bez otpada“, koju je pokrenula kompanija Coca-Cola, sa ciljem da do 2030. godine pomogne skupljanje i recikliranje svih količina flaša i limenki koje proda na tržištu.
“Zaštite životne sredine za nas nije trošak. Ulažemo u budućnost jer znamo koliko je važno da postepeno rješavamo pitanje otpada i to prije svega u lokalnim zajednicima, poput Budve“, rekla je menadžerka za javne i regulatorne poslove u kompaniji Coca-Cola HBC Crna Gora Andrea Radonjić.
Podršku Budva Zero Waste City inicijativi dala je i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, čiji je zamjenik šefa političkog i ekonomskog odjeljenja Kyle Hatcher prisustvovao događaju.
Na inicijativu JP Morsko dobro Interaktivni centar sljedeće godine nastaviće misiju edukacije o ekologiji i reciklaži u Ulcinju.
Ukupni prihodi od turizma za prethodnih šest mjeseci iznose 250 miliona eura, a to je 50 miliona više nego prethodne godine, kazala je direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO) Željka Radak Kukavičić.
Ona je saopštila da su ukupni prihodi od turizma za šest mjeseci ove godine porasli za 50 miliona eura, u odnosu na prethodnu godinu.
“Kad govorimo o ukupnim, namjenskim prihodima, među kojima je najznačajniji segment boravišna taksa, zaključno sa septembrom prihodi su veći 20 odsto u odnosu prošlu godinu”, istakla je Radak Kukavičić.
Crna Gora u septembru, kako je rekla, bilježi rast broja turista u prosjeku od oko 17 odsto, što nije čudno, budući da sezone počinju ranije, a završavaju se kasnije.
Predsezona je, kaže ona, bila jako dobra, a posljednji podaci pokazuju da su u tom periodu imali oko 2,5 miliona noćenja i oko 700.000 turista.
Od tog broja, kaže ona, više od 67 posto bilo smješteno u hotelima.
Kad je riječ o strukturi gostiju, s posebnim zadovoljstvom je istakla da Crna Gora ima sve više turista sa dalekih tržišta, poput Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), čak i Amerike.
Sada slijede pripreme za zimsku sezonu koja je pred nama, a od oktobra kreću sajamski nastupi.
U Mostaru je jučer održana prezentacija projekta “Izrada studijske dokumentacije za Jadransko-jonsku autocestu na dijelu kroz Bosnu i Hercegovinu” (Počitelj – Neum – Trebinje – granica s Crnom Gorom) s vizualizacijom idejnog rješenja trase.
Prezentacija je održana u organizaciji Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, a predstavljeno je pet verzija trase autoputa, piše dnevnik.ba.
Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Saša Dalipagić je na početku prezentacije istaknuo da je Jadransko-jonska autocesta za Bosnu i Hercegovinu jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata koji istodobno ima i regionalnu važnost.
Naime, Jadransko-jonska autocesta je dio istoimenog koridora sveukupne dužine oko 1.110 km koji prolazi kroz sedam zemalja: kreće od Trsta u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u Luci Igumenica u Grčkoj.
Kroz Bosnu i Hercegovinu je predviđen prolazak trase u dužini od oko 7 km i ista se u definiranoj spojnoj točki Aranđelovo/Nudo spaja s Crnom Gorom.
“Mi u Bosni i Hercegovini želimo da Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz BiH i da dužina trase autoceste bude oko 110 kilometara, te da se kreće od Počitelja, gdje bi bilo čvorište s Koridorom 5C, pa preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje, Popovog polja do Trebinja i spojne točke s Crnom Gorom na Aranđeleovo/Nudo. Prolazak ove autoceste kroz dijelove navedenih općina bi znatno utjecao na gospodarski razvoj toga dijela BiH te povezanost regije i cijele Bosne i Hercegovine sa zapadnom i jugoistočnom Europom i Azijom“, naglasio je zamjenik Dalipagić, a piše dnevnik.ba.
Vrijednost ugovora za izradu ovog projekta iznosila je 4.289.220 KM s PDV-om, a rok završetka je bio 18 mjeseci. Izradu studijske dokumentacije radile su tvrtke IPSA Sarajevo i IG Banja Luka, a podizvođači su bili Integra Mostar i EKO plan Mostar.
Izložba portreta „Kult Svetog Vladimira Dukljanskog“ biće otvorena večeras, petak 27. septembar u 19 sati u kotorskoj crkvi Svetog Pavla.
Službeno će je otvoriti predsjednik Matice crnogorske, Dragan Radulović, a u muzičkom dijelu programa nastupiti će profesorica flaute Andrea Živković.
Izvršni direktor preduzeća Parking servis Tivat (PST) Slaviša Ognjanović (DPS) svojim nezakonitim postupanjem prema jednoj od radnica te opštinske firme, PST-u je prouzrokovao direktnu finansijsku štetu od 1.650 eura.
Proizilazi to iz nepravosnažne presude Osnovnog suda u Kotoru koji je 14.avgusta prihvatio tužbeni zahtjev bivše radnice PST Sanje Gavrilović, a koja je firmu gdje je radila 2017-18., tužila smatrajući da je diskriminisana jer nije prošla na konkursu za stalni posao.
U presudi sudije mr Veljka Bulatovića koje je ovihj dana dostavljena strankama u sporu, stoji da se kao nezakonita, poništava Odluuka o kizboru kanidata za stalno zapošlčjavanje na mjestu inkasanta, a na kojoj Gavriliovićeva nije prošla jer navodno nije zadovoljila tražene kriterijume, te se PST-u nalaže da donese novu, zakonitu odluku. Sud je, iako je Ognjanović tvrdio da su istekli rokovi po kojima je ona u PST bila radno angažovana na određeno vrijeme, utvrdio da se Gavrilovićeva ima smatrati zaposlenom na neodređeno vrijeme i da je ta opštinska firma mora „vratiti na rad i rasporediti na poslove koji odgovaraju njenom stepenu stručne spreme, znanju i sposobnostima“. Presudom je PST obavezan da Gavrilovićevoj nadoknadi oko 300 eura koliko joj je, pop nalazu vještaka, manje isplatio za prekovremeni, noćni i rad u vrijeme praznika, neiskorištene dane godišnjeg odnmora, te dio zarade za period od 8.jula do 21.jula 2017. uu kojem je ona u toj firmi Opštine Tivat radila bez potpisanog uovora o radu. PST uz to, Gavrilovićeevoj mora da nadoknadi i 1.650 eura sudskih troškova.
U procesu koji je Gavrilovićeva vodila protiv poslodavca, saslušano je više svjedoka koji su većinom potvrdili njene navode i iznijeli neke frapantne podatke o načinu na koji Slaviša Ognjanović vodi tu opštinsku firmu. Tako je pravnik PST-a, Rade Popović (DPS), u svom svjedočenju je Ognjanovića optužio da ga je izolovao i da mu ne daje nikakve radne zadatke, kao i da protivzakonito postupa prema zaposlenima i uskraćuje im zakonska prava.
„Mnogi radnici nisu bili prijavljeni na Fond PIO i nije im isplaćen prekovremeni rad.Svi su počeli da rade prije nego što su prijavljeni na Fond PIO, a znam i slučaj S.R. koji je radio mjesec ipo dana bez prijave….“- kazao je Popović dodajući da su mu se mnogi radnici obraćali da žalbama da im je uskraćeno neko od prava ili pogrešno obraćunati prekovremeni, odnosno noćni radni sati. Rekao je da Ognjanović diskriminisao neke radnike dajući im manje dana godišnjeg odnora nego štio ih po zakonu pripada, i stanje u toj firmi nazvao „haotičnim“.
„Diskriminacija je po svakom osnovu, to je haos-od radnih prava koja se ne mogu ostvariti redovnim putem, svi oni nijesu dobili troškove prevoza i dan-danas ne dobijaju troškove prevoza, a ja vodim postupak za naknadu štete“- kazao je pred sudom pravnik PST-a Rade Popović, dodajući da je direktor Ognjanovič „odbio moje usluge, govorio mi je da ima dva advokata koja sve znaju i pravnike iz Opštine“.
Dva advokata koja su zastupala tu firmu u parnici protiv Gavrilovićeve Ognjanoviću nisu pomogla, jer je Osnovni sud u Kotoru pored ostaloga, utvrdio da je izvršni direktor PST-a donio nezakonitu odluku o imenovanju Komisije za provjeru sposobnosti kandidata na konkursu za zapošljavanje osam inkasanata a na koji se prijavila i Gavrilovićeva.
U Komisiju je naime, Ognjanović kao člana, imenovao i sebe samog. Komisija je, po nalazu suda, kandidate ispitivala a da prethodno nije uopšte donijela Plan provjere soposobnosti kandidata što je bila dužna da uradi, nejasno je na osnovu kojih kriterijuma su ocjenivani kandidati, kakava i koliko im je pitanja postavljano, kako je bodovano njihovo prethodno radno iskustvo, kvalitet rada i procjenjivani njihovi stručni i radni kvaliteti. Ognjanović je uz to, prema nalazu suda, nezakonito potpisao i Odluku o izboru kaniddata po spornom konkursu, kao i riješenje o odbacivanju žalbe koju je na tu odluku podnijela Gavrilovićeva. „a da nije imao zakonsko pravo na to, već je predmetne odluke mogao donijeti Odbor direktora i to potpisane od predsjednika Odbora direktora“. Ognjanović na suđenju nije znao ni da je Pravilnikom o sistematizaciji firme čiji je izvršni ditektor, za radno mjestgo inkasanta predviđen probni rad u trajanju od tri mjjeseca, pa ni tu obavezu nije naznačio u tekstu oglasa za prijem radnika po spornom i sada već poništenom konkursu.
Posebno upečatljivo je to što je Ognjanović svojim djelovanjem, učinio da sud Gavrilovićevu smatra zakonito zaposlenom na neodređeno vrijeme u PST-u i naloži mu da je vrati na odgovarajuće radno mjesto. Naime, tokom procesa je nesporno utvrđeno da je Gavrilovićeva u PST počela da radi 8.jula, a da je Ognjanović sa njom ugovor o radu na određeno vrijeme i to na period od nepuna dva mjeseca, zaključio i potpisao tek 21.jula 2017.
Kako je objasnio sudija Bulatović, član 22 Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu zaključuje u pisanom obliku prije stupanja zaposlenog na rad, ali da ukoliko poslodavac tako ne postupi, smatra se da je zaposleni stupivši na posao bez ugovora na rad, „zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme“. Stoga je Ognjanović koji je po struci učitelj razredne nastave, kao direktor PST Tivat, zapravio primio na posao na neodređeno vrijeme, sve radnike sa kojima je poput Gavrilovićeve, bez potpisanih ugovora na određeno vrijeme, krenuo u posao po osnivanju te firme početkom jula 2017.
Ognjanović juče nije bio dostupan novinaru za komentar presude u parnici koju je protiv PST dobila Gavrilovićeva.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi raspisao je Konkurs za dodjelu studentskih stipendija i nagrada za studijsku 2019/20. godinu. U skladu sa Odlukom o stipendiranju i nagrađivanju studenata, Opština Herceg Novi dodjeljuje stipendije studentima osnovnih i specijalističkih akademskih i primijenjenih studija, kao i master akademskih i primijenjenih studija.
Pravo na stipendiju imaju studenti koji su položili sve ispite iz prethodne godine studija u visini 100% ECST kredita i postigli prosječnu ocjenu 9,00, osobe sa invaliditetom, pripadnici romske zajednice, korisnici materijalnog obezbjeđenja bez obzira na prosjek ocjena iz prethodne godine, studenti koji su tokom prethodnog školovanja odlukom nadležnog Centra za socijalni rad upućeni kao djeca bez roditeljskog staranja u JU Dječji dom“Mladost“ Bijela bez obzira na prosjek ocjena iz prethodne godine.
Pravo na nagradu imaju najuspješniji studenti završne godine studija koji su u toku svih prethodnih godina na istim imali indeks uspjeh 10, a ukoliko više kandidata ima isti uspjeh, prednost će imati kandidat koji je tokom školovanja imao više priznanja na takmičenjima iz znanja, raznim sportskim, kulturnim i socio-humanitarnim akcijama.
Rok za prijavu na konkurs je 15 dana od dana objavljivanja, zaključno sa 9. oktobrom 2019. godine. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Podnijeta konkursna dokumenta se ne vraćaju.
Prijavu na konkurs (koja se nalazi u pisarnici Opštine Herceg Novi i na sajtu iste) potrebno je ispuniti i zajedno sa potrebnom traženom dokumentacijom po ovom Konkursu predati neposredno na pisarnici Opštine Herceg Novi ili poslati poštom na adresu: Opština Herceg Novi, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, Trg Maršala Tita 2, Herceg Novi.
Sve ostale detalje u vezi sa uslovima Konkursa i potrebnom dokumentacijom pogledajte na sajtu Opštine Herceg Novi www.hercegnovi.me
Svečano otvaranje radova na rekonstrukciji ribarske luke Brižine u kaštelanskom bazenu, podsjetilo je na – “Istranku”.
Jer taj jedini sačuvani brod austrougarske flote, koji je pokretna kulturna baština Republike Hrvatske, privezan je uz novootvoreno gradilište, gdje čeka neke bolje dane.
“Istranka” je, kao privatna jahta carske obitelji Habsburg, za nadvojvodu Karla Stjepana Habsburga izgrađena 1896. godine u brodogradilištu San Rocco u Trstu, pod imenom “Ossero” (talijanski naziv za Osor na Cresu, op.a.). Elegantnog je metalnog trupa, dužine 43,77 metara, širine 5,85 i visine 3,22 metra, a pogonili su je parni stroj i dva bermudska jedra na pramčanom i krmenom jarbolu. Postizala je najveću brzinu od 11 čvorova, maksimalan doplov bio joj je 100 nautičkih milja, te je imala do 12 članova posade.
Austrijska mornarica ju je preuzela 1899. godine. Pod imenom “Dalmat” je u srpnju 1914. godine prevozila posmrtne kovčege ubijenoga prijestolonasljedničkog para, nadvojvode Franje Ferdinanda i njegove supruge Sofije, od Metkovića do ušća Neretve, gdje ih je preuzeo ratni brod “Viribus Unitis”. Već tada su njezine fotografije obišle svijet.
Nakon što je bila rashodovana kao vojni brod, dugo vremena je bila vezana kao ploveći restoran na splitskoj Rivi, kasnije u Sv. Kaju… Na stogodišnjicu atentata na nadvojvodu Ferdinanda u Sarajevu, 2014. godine, počelo je njezino spašavanje s morskog dna novcem koji je osiguralo Ministarstvo kulture, a na inicijativu Udruge “Povijesni brod Istranka” i Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu. Tada je otegljena u ribarsku luku Brižine, gdje je i danas.
Lučka uprava, kao investitor radova na rekonstrukciji ribarske luke, na tom projektu radi tri godine, koliko joj je trebalo da izradi projektnu dokumentaciju, ishodi dozvole, prijavi se za novac iz EU-a i provede natječaj za izbor izvođača radova. U projekt ulaže više od 46 milijuna kuna, od čega su 35 milijuna poticaji iz Bruxellesa i Zagreba. Radovi bi trebali biti gotovi za godinu dana.
Tada bi ribari, čiji su brodovi privremeno premješteni u Sjevernu luku, u Brižinama trebali dobiti hale za popravak ribarskih alata, sve što je ribarima potrebno za iskrcavanje ribe, hladnjače…
– Ravnateljica Pomorskog muzeja molila nas je možemo li “Istranku” tamo ostaviti još neko vrijeme. S obzirom na značenje broda i njegovu vrijednost u kulturnom smislu, Pomorskom muzeju smo izišli u susret. “Istranka” neće ometati radove. No, svakako ćemo inzistirati da je se s vremenom makne jer ne može ležati uz operativnu obalu – kazao nam je Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split.
Danka Radić, ravnateljica Muzeja, kaže da je ove godine u planu dizanje “Istranke” na suhi vez u luci Brižine, za što je tamo već određen prostor. No…
– Ministarstvo kulture je odobrilo 20 tisuća kuna za dizanje “Istranke”, koje košta 70 tisuća kuna. Nadamo se da će rado u luci Brižine požuriti da se osigura preostalih 50 tisuća kuna – kazala je ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu.
Tako su sad na gradilištu u luci Brižine bageri, kamioni i radnici, jer radovi su počeli prije tjedan dana, zatim “Istranka”, te nekoliko sportskih ribiča koji se u šali tuže kako im je ulov bio puno bolji dok su oko njih bile koće. Ribarski brodovi su prije tjedan dana preseljeni u Sjevernu luku. Tamo smo ih posjetili, ali ribari nisu bili previše zainteresirani za razgovor. Kažu tek da je koćaricama sada lovostaj, koji traje mjesec dana, zbog čega su mnoge od njih sada na remontu u brodogradilištu.
Dok radovi na gradilištu ne prisile državu da se pobrine za “Istranku”, ona će biti simbol kako se odnosimo prema kulturnoj baštini na kojoj bi neka druga država zgrtala milijune.
Piše Tanja Gattin Nikola Vilić/Hanza Media
Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj u četvrtak utvrdila predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora.
Nakon sjednice, predstavnicima medija obratio se ministar kulture Aleksandar Bogdanović, koji je istakao kako je utvrđenom predlogu prethodio period tokom kojeg je realizovano niz drugih aktivnosti.
Utvrđivanje prijedloga izmjena postojećeg zakonskog rješenja, prije svega, motivisano je kako bismo očuvali status Kotora na UNESCO Listi svjetske baštine, a izradi ovog dokumenta prethodio je Akcioni plan, koji je ujedno postao i Vladina strategija u minulom periodu.
Upravo u tom razdoblju, koje je trajalo tri godine, donijeli smo i niz drugih, izuzetno značajnih odluka i sproveli kompleksne aktivnosti, kako bi ove godine sa Komiteta u Bakuu dobili značajno ohrabrenje i pozitivne ocjene UNESCO.
Jedna od njih bilo je uvođenje moratorijuma na gradnju, a zatim je prvi put u nacionalno zakonodavstvo uveden mehanizam izrade Procjene uticaja na baštinu (HIA) – naglasio je on.
Ministar Bogdanović govorio je i o ključnim izmjenama koje su predviđene utvrđenim aktom.
Ovim dokumentom, izmijenjeni su članovi koji referišu na izradu Procjene uticaja na baštinu u smislu jasnijih smjernica za samu proceduru. Novo rješenje takođe predviđa uvođenje razlike u proceduri za zonu zaštite i za zaštićenu okolinu/bafer zonu, te je precizirano da se procjene uticaja za bafer zonu definišu na osnovu posebnog akta koji će donijeti Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Taj dokument treba da odredi lokacije u bafer zoni koje imaju uticaj na univerzalnu vrijednost i za koje je neophodno raditi HIA – istakao je on.
Ministar Bogdanović zaključio je kako predložene izmjene i dopune dodatno definišu procedure izrade pojedinačnih procjena za baštinu, ali i da ostavljaju prostor da se te procedure izrađuju samo u okviru zona koje posebnim aktom definiše Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
© BokaNews, 2021
