Promocija putopisa Tomislava Grgurevića “Prošlost živi život”

0
Pozivnica PUTOPIS

Knjiga putopisa “Prošlost živi život”, Tomislava Toma Grgurevića Kotor, 1935 – Risan, 2009.  biće promovisana u ponedjeljak 30. septembra u Galeriji solidarnosti, palata Pima u Kotoru u 19 sati.

O knjizi će govoriiti Dragan Mitov Đurović, Marija Mihaliček, Marija Starčević i Jasmina Bajo.

Iz predgovora prof. Marije Starčević:

„Razgovor među istorijama, kulturama podnebalja, gradova nezamisliv je bez posrednika… Tomislav Tomo Grgurević jeste taj posrednik koji nam uvijek iznova otkriva snagu ljepote naše Boke i “opominje” da se previše na nju ne naviknemo, pa je olako shvatimo… jer ćemo izgubiti bogatstvo koje nam je kao blagodet dato. I u knjizi Prošlost živi život, nažalost posthumno objavljenoj, Tomislav Tomo Grgurević,  svojom “beznadežnom” zaljubljenošću u Boku – u zavičaj, a opet, objektivno i vjerno, iznosi ono što je stvarno vidio i doživio u Herceg Novom i ostalim mjestima duž Hercegnovske rivijere, sa izraženim elementima putopisa i preciznošću jednoga hroničara“

Knjiga sadrži 276 stranica, ilustrovana starim razglednicama i fotografijama Željka Starčevića. Predgovor je napisala prof Marija Starčević a uvodni tekst i bio-bibliografiju Marija Mihaliček. Lekturu i korekturu je uradila prof Jasmina Bajo.Dizajn i priprema za štampu: Tricen d.o.o. Kotor.

Tomislav Tomo Grgurević (Kotor, 1935 – Risan, 2009.) bio je po obrazovanju ekonomista. Od 1960. godine počinje se profesionalno baviti novinarstvom i od tada do umirovljenja 2000. bio je zaposlen u tiskanim i audio-medijima. Prvo novinarsko iskustvo stiče u Radio Titogradu, kome je ostao vjeran tokom čitavog radnog vijeka, preko trideset godina, radeći kao dopisnik. Pored drugih angažovanja bio je i dopisnik Radija Crne Gore iz Kotora. Uz tekuće izvještaje slušateljima je preko radio-valova priređivao „putovanja“ čudesnom prirodom i drevnim gradovima Boke Kotorske, upoznajući ih sa različitim ljudima i njihovim sudbinama. Osnivanjem Radio Kotora bio je njegov prvi urednik, kao i tehnički urednik lista Boka,uređivao je i časopis Pomorstvo,bio je stalni dopisnik dnevnog lista Pobjeda iz Boke Kotorske.

Radove publicističkog i naučnoistraživačkog karaktera objavljivao je u stručnoj periodici: kao i reviji More iz Zagreba i časopisu za književnost i kulturu Odzivi iz Bijelog Polja, u Boki, zborniku iz nauke, kulture i umjetnosti iz Herceg Novog i Godišnjaku Pomorskog muzeja iz Kotora Tomislav Grgurević je autor nekoliko knjiga i publikacija – putopisa i povijesnih tema.Poslije završetka radnog vijeka u novinarstvu, 2000. godine, pa do smrti 2009. Tomo Grgurević se potpuno predao publicističkom radu, a od 2003. godine i aktivnostima u Hrvatskom građanskom društvu Crne Gore.     Tomislav Grgurević je bio član Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, od osnivanja 2000. godine, i jedan od pokretača Hrvatskog glasnika – jedinog tiskanog hrvatskog glasila u Crnoj Gori, istinski se zalažući da to bude mjesečnik visoke žurnalističke kvalitete. Bio je urednik prvih deset brojeva, a svojim bogatim novinarskim iskustvom doprinio je da Hrvatski glasnik zaživi i bude prihvaćen.Pola stoljeća bogate djelatnosti Tomislava Grgurevića, rezultirale su da  njegovo ime bude ugrađeno u povijest crnogorskog novinarstva, publicistike i putopisne literature.  Tomislav Tomo Grgurević umro je u januaru mjesecu 2009. godine u 74. godini, a pokopan je na groblju Crkve Svetog Matije u Dobroti.

Knjiga “Prošlost živi život” u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, je objavljena zahvaljujući potpori Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.

Brodosplitov ponos, najveći jedrenjak na svijetu, diže sva jedra i plovi nošen burom

0

Najveći jedrenjak na svijetu, Brodosplitov”, po prvi put je snimljen u svom najreprezentativnijem izdanju. Pogonjen burom srednje jačine, s punim jedrima je zaplovio splitskim akvatorijem, a prizori su – spektakularni.

Radi se o jedrenjaku dugom 162 i širokom 18,5 metra, nosivosti 2000 tona ima pet paluba, a na njemu će biti smješteno 450 osoba od čega 300 putnika u 150 luksuznih kabina, te u 74 kabine 150 članova posade, luksuzno uređen, ali sa štihom i atmosferom koji podsjeća na stare jedrenjake.

Ima prostor za biblioteku i velike salone, od čega se jedan proteže na tri palube. Na jedrenjaku je ugrađena najmodernija navigacijska i komunikacijska oprema, svaka kabina ima internet, telefon, televiziju, glazbu i ostala sredstva zabave, a cijeli brod je pokriven Wi-Fi signalom.

Na otvorenim palubama su tri bara i tri bazena, od kojih jedan namijenjen za ronjenje te kuhinja koja se prostire na tri palube. Klimatizacija na brodu je izvedena prema visokim zahtjevima da bi zadovoljila komfor putnika u svim klimatskim uvjetima.

Jedrenjak je, između ostalog, poseban po tome što je isključivo namijenjen za jedrenje, premda ima dva potpuno neovisna motora električne propulzije. Veći ima 2500 kilovat sati, a manji 1700 kilovat sati. S ukupnom snagom od oko 4200 kilovat sati, troši oko dvije tone nafte na sat.

Uz rezervoar od 800 tona, motorom će bez punjenja moći prevaliti 400 sati vožnje.Opremljen je s šest čamaca za spašavanje koji će služiti i kao tender čamci za prebacivanje putnika na plaže ili manje luke, te s osam splavi, četiri sportska čamca i dva manja čamca.

Također je prvi jedrenjak na svijetu s ugrađenim najvišim ‘Safe return to port’ sigurnosnim standardima, te ispunjava sve zahtjeve američke obalne straže, kao i Službe za javno zdravstvo SAD-a. Jedini je jedrenjak na svijetu koji je dobio najvišu moguću klasu za buku i vibracije.

Flying Clipper foto Brodosplit

Inovativan sustav koji se zove se ‘siguran povratak u luku’ (‘Safe return to port’) novost je na našem tržištu, jer od 2010. godine postoje novi standardi za povećanje sigurnosti putničkih brodova, putnika i posade.

Taj sustav zapravo znači da je sva ključna oprema na brodu duplirana zbog čega je projektirana gradnja dvije strojarnice sa svim uređajima za proizvodnju električne energije i vode, te svih sustava goriva i maziva te još jedan dodatni komandni most.

Na brodu je praktički sve dvostruko, pa će se u slučaju bilo kakvog zatajenja, požara ili poplave bilo kojeg prostora ili zona na brodu moći vratiti u luku s udaljenosti od gotovo 2000 NM što je inače najudaljenija točka od kopna na moru.

Predviđeno je da plovi svim morima svijeta, pa čak i po Arktiku i Antarktiku zbog čega je izgrađen u skladu sa zahtjevima za klasu leda. Brzina broda s jedrima će biti oko 16 čvorova, a predviđa se da će moći ploviti i do 20 čvorova uz prave vremenske uvjete i sposobnost posade.

Sa svojim pogonom od dva motora plovi 16 čvorova, ima zakretne propelere, pramčani porivnik te dva kormila zbog čega ima izuzetne manevarske sposobnosti.

Brodosplit je prepoznat kao rijetko brodogradilište u svijetu koje je u stanju izgraditi jedan ovako jedinstveni brod od projektiranja, gradnje i opremanja složenom opremom i luksuznim interijerom.

Takav je brod bilo iznimno kompliciran za izgraditi, no Brodosplit je do kraja izvršio taj zadatak.

Nakon šepurenja po splitskom akvatoriju, tijekom koje je nastala i snimka koju je Brodosplit s ponosom odlučio podijeliti s javnosti, ‘Flying Clipper’ se vratio u škver, treba ga još samo napuniti provištom i spreman je za plovidbu.

Lijepo vrijeme produžilo sezonu – u Tivtu boravi 3.263 turista

0
Tivat – mikophotography

U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno borave ukupno 3.263 gosta, što je 37 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je danas Turistilčka organizacija Tivat.

Među zvanično prijavljenim turistima koji trenutno odmaraju u Tivtu, njih  3.254  su stranci, a samo 9 posjetioci iz Crbne Gore.

Najviše turista – njih 2.516 koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja, u hotelima boravi 745, a u odmaralištima su samo dva gosta.

Fešta od smokava 29. septembra, u okviru evropske manifestacije Dani evropske baštine

0
Smokva

Fešta od smokava, koja se ove godine organizuje u okviru evropske manifestacije Dani evropske baštine pod sloganom “Kultura i umjetnost: baština na pozornici”, biće održana u nedjelju, 29. septembra sa početkom u 18 sati u Spomen domu “Reževići”.

Pored raznosvrsnih specijaliteta od smokava koje će pripremiti Organizacija žena Budve i lokalne domaćice, biće organizovan i bogat kulturno-umjetnički program, u kome učestvuju klapa Harmonija, klapa Primorkinje i KUD Sveti Jovan Vladimir iz Bara.

Manifestacija Fešta od smokava prvi put je održana u septembru 2008. godine.

Fešta od smokava

Cilj manifestacije je očuvanje tradicije koja se veže za plod smokve, koji je veoma cijenjen u narodu ovog kraja – Paštrovićima. Na svakoj fešti ponuda specijaliteta od smokava je bila vrlo bogata i raznosvrsna. Svoje specijalitete su prezentovale paštrovske porodice, Organizacije žena Budve i Petrovca i hotelijeri.

Poseban dio ponude predstavljaju lokalni specijaliteti, odnosno paštrovske poslastice – ruštule, fugaca sa smokvama i štrudel sa smokvama.

Uspješna ekološka priča projekta Budva Zero Waste City

0
Budva Zero Waste City

Tokom šest mjeseci realizacije ekološke incijative “Budva Zero Waste City” sakupljeno je oko 550 hiljada komada plastične ambalaže, koja će biti poslata na reciklažu. Kroz inicijativu koju je realizovala NVO Eko Centar Budva uz podršku Coca-Cola sistema i Coca-Cola fondacije, Budvani i brojni turisti su pokazali da se problem otpada može riješiti udruženim snagama,te da promjene u odnosu prema otpadu kreću od svakog pojedinca.

Preko pola miliona sakupljenih komada plastične ambalaže, uz značajnu količinu aluminijumske ambalaže,koja će biti reciklirana, znači da ćemo imati manje ambalažnog otpada na deponijama, manje plastike u našem moru, kao i da smo ispunili cilj – veći stepen reciklaže“, kazala je predstavnica NVO Eko Centar Budva Andrea Bušković.

Uz zahvalnost građanima koji su pristali da mijenjaju svoje ekološke navike i počeli da rade primarnu selekciju plastike, Bušković je zahvalila i partnerima na projektu Opštini Budva, preduzeću Komunalno Budva, JP Morsko dobro i Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

U ekološkom Interaktivnom centru smo cijelo ljeto sprovodili edukacije, kako najmlađih, tako i odraslih, a veliki broj posjetilaca je donosio plastični otpad za reciklažu. Uz mnoštvo kvalitetnih programa kojima smo prikazali da ekologija i reciklaža mogu da budu i veoma zabavne i korisne, vjerujem da sada, na zatvaranju, možemo reći da je naš Interaktivni centar bio glavna ekološka stanica Budve“, navela je Bušković, dodajući da je Interaktivni centar od juna do kraja septembra posjetilo skoro 8 hiljada ljudi.

Budva Zero Waste City

Predsjednik Opštine Budva Marko Carević poručio je da je projekat Budva Zero Waste City odličan  primjer kako nevladin sektor može pomoći lokalnoj samoupravi u podizanju svijesti o ekologiji.

Moramo mijenjati navike, ponašanje i svijest. Uvoditi postepeno reciklažu, prestati da pravimo nelegalne deponije i izbaciti jednokratnu plastiku. Budva, kao turistička destinacija u tome mora biti predvodnik i primjer“, kazao je Carević.

Direktor JP Morskodobro Predrag Jelušić rekao je da su rezultati Budva Zero Waste City inicijative zaista progresivni i pokazuju da ovakve akcije mijenjaju svijest kako lokalnog stanovištva tako i turista.

Budva Zero Waste City

Uvjeren sam da ovakve rezultate možemo ostvariti i u drugim opštinama, a u tome ćete uvijek imati podršku Morskog dobra jer nam, između ostalog, pomažete da podignemo i kvalitet resursa kojim mi upravljamo. Otpad jeste problem i siguran sam da će ova inicijativa zaživjeti i u 2020. godini“, rekao je Jelušić.

Kroz Budva Zero Waste City inicijativu Opštini Budva donirane su tri pametne i ekološki prilagođene klupe,  kao i 30 kanti za odlaganje plastike. Takođe, volonteri su posjetili preko 7.000 domaćinstava u cijelom gradu i edukovali građane kako mogu sakupljati otpad i pravilno ga odlagati.

Poseban dio projekta bila je i kampanja „Uhvati čist talas“, koja je ove godine realizovana po drugi put, na 28 plaža budvanske rivijere, gdje se sakupljao plastični i aluminijumski otpad. Ove ekološke inicijative dio su globalne inicijative „Svijet bez otpada“, koju je pokrenula kompanija Coca-Cola, sa ciljem da do 2030. godine pomogne skupljanje i recikliranje svih količina flaša i limenki koje proda na tržištu.

Zaštite životne sredine za nas nije trošak. Ulažemo u budućnost jer znamo koliko je važno da postepeno rješavamo pitanje otpada i to prije svega u lokalnim zajednicima, poput Budve“, rekla je menadžerka za javne i regulatorne poslove u kompaniji Coca-Cola HBC Crna Gora Andrea Radonjić.

Podršku Budva Zero Waste City inicijativi dala je i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, čiji je zamjenik šefa političkog i ekonomskog odjeljenja Kyle Hatcher prisustvovao događaju.

Na inicijativu JP Morsko dobro Interaktivni centar sljedeće godine nastaviće misiju edukacije o ekologiji i reciklaži u Ulcinju.

Radak Kukavičić: Prihodi od turizma za šest mjeseci ove godine porasli za 50 miliona eura

0
Kotor – foto Boka News

Ukupni prihodi od turizma za prethodnih šest mjeseci iznose 250 miliona eura, a to je 50 miliona više nego prethodne godine, kazala je direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO) Željka Radak Kukavičić.

Ona je saopštila da su ukupni prihodi od turizma za šest mjeseci ove godine porasli za 50 miliona eura, u odnosu na prethodnu godinu.

“Kad govorimo o ukupnim, namjenskim prihodima, među kojima je najznačajniji segment boravišna taksa, zaključno sa septembrom prihodi su veći 20 odsto u odnosu prošlu godinu”, istakla je Radak Kukavičić.

Crna Gora u septembru, kako je rekla, bilježi rast broja turista u prosjeku od oko 17 odsto, što nije čudno, budući da sezone počinju ranije, a završavaju se kasnije.

Predsezona je, kaže ona, bila jako dobra, a posljednji podaci pokazuju da su u tom periodu imali oko 2,5 miliona noćenja i oko 700.000 turista.

Od tog broja, kaže ona, više od 67 posto bilo smješteno u hotelima.

Kad je riječ o strukturi gostiju, s posebnim zadovoljstvom je istakla da Crna Gora ima sve više turista sa dalekih tržišta, poput Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), čak i Amerike.

Sada slijede pripreme za zimsku sezonu koja je pred nama, a od oktobra kreću sajamski nastupi.

Kojom će trasom autoput od Počitelja prema granici Crne Gore?

0
Popovo polje

U Mostaru je jučer održana prezentacija projekta “Izrada studijske dokumentacije za Jadransko-jonsku autocestu na dijelu kroz Bosnu i Hercegovinu” (Počitelj – Neum – Trebinje – granica s Crnom Gorom) s vizualizacijom idejnog rješenja trase.

Prezentacija je održana u organizaciji Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, a predstavljeno je pet verzija trase autoputa, piše dnevnik.ba.

Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Saša Dalipagić je na početku prezentacije istaknuo da je Jadransko-jonska autocesta za Bosnu i Hercegovinu jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata koji istodobno ima i regionalnu važnost.

Naime, Jadransko-jonska autocesta je dio istoimenog koridora sveukupne dužine oko 1.110 km koji prolazi kroz sedam zemalja: kreće od Trsta u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u Luci Igumenica u Grčkoj.

Kroz Bosnu i Hercegovinu je predviđen prolazak trase u dužini od oko 7 km i ista se u definiranoj spojnoj točki Aranđelovo/Nudo spaja s Crnom Gorom.

“Mi u Bosni i Hercegovini želimo da Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz BiH i da dužina trase autoceste bude oko 110 kilometara, te da se kreće od Počitelja, gdje bi bilo čvorište s Koridorom 5C, pa preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje, Popovog polja do Trebinja i spojne točke s Crnom Gorom na Aranđeleovo/Nudo. Prolazak ove autoceste kroz dijelove navedenih općina bi znatno utjecao na gospodarski razvoj toga dijela BiH te povezanost regije i cijele Bosne i Hercegovine sa zapadnom i jugoistočnom Europom i Azijom“, naglasio je zamjenik Dalipagić, a piše dnevnik.ba.

Vrijednost ugovora za izradu ovog projekta iznosila je 4.289.220 KM s PDV-om, a rok završetka je bio 18 mjeseci. Izradu studijske dokumentacije radile su tvrtke IPSA Sarajevo i IG Banja Luka, a podizvođači su bili Integra Mostar i EKO plan Mostar.

„Kult Svetog Vladimira Dukljanskog“ u Kotoru

0
pozivnica

Izložba portreta „Kult Svetog Vladimira Dukljanskog“ biće otvorena večeras, petak 27. septembar  u 19 sati u kotorskoj crkvi Svetog Pavla.

Službeno će je otvoriti predsjednik Matice crnogorske, Dragan Radulović, a u muzičkom dijelu programa nastupiti će profesorica flaute Andrea Živković.

Sud: Ognjanović nezakonito postupa u Parking servisu Tivat

4
Parking Tivat

Izvršni direktor preduzeća Parking servis Tivat (PST) Slaviša Ognjanović (DPS) svojim nezakonitim postupanjem prema jednoj od radnica te opštinske firme, PST-u je prouzrokovao direktnu finansijsku štetu od 1.650 eura.

Proizilazi to iz nepravosnažne presude Osnovnog suda u Kotoru koji je 14.avgusta prihvatio tužbeni zahtjev bivše radnice PST Sanje Gavrilović, a koja je firmu gdje je radila 2017-18., tužila smatrajući da je diskriminisana jer  nije prošla na konkursu za stalni posao.

U presudi sudije mr Veljka Bulatovića koje je ovihj dana dostavljena strankama u sporu, stoji da se kao nezakonita, poništava Odluuka o kizboru kanidata za stalno zapošlčjavanje na mjestu inkasanta, a na kojoj Gavriliovićeva nije prošla jer navodno nije zadovoljila tražene kriterijume, te se PST-u nalaže da donese novu, zakonitu odluku. Sud je, iako je Ognjanović tvrdio da su istekli rokovi po kojima je ona u PST bila radno angažovana na određeno vrijeme, utvrdio da se Gavrilovićeva ima smatrati zaposlenom na neodređeno vrijeme i da je ta opštinska firma mora „vratiti na rad i rasporediti na poslove koji odgovaraju njenom stepenu stručne spreme, znanju i sposobnostima“. Presudom je PST obavezan da Gavrilovićevoj nadoknadi oko 300 eura koliko joj je, pop nalazu vještaka,  manje isplatio za prekovremeni, noćni i rad u vrijeme praznika, neiskorištene dane godišnjeg odnmora, te dio zarade za period od 8.jula do 21.jula 2017. uu kojem je ona u toj firmi Opštine Tivat radila bez potpisanog uovora o radu. PST uz to, Gavrilovićeevoj mora da nadoknadi i 1.650 eura sudskih troškova.

U procesu koji je Gavrilovićeva vodila protiv poslodavca, saslušano je više svjedoka koji su većinom potvrdili njene navode i iznijeli neke frapantne podatke o načinu na koji Slaviša Ognjanović vodi tu opštinsku firmu. Tako je pravnik PST-a, Rade Popović (DPS), u svom svjedočenju je Ognjanovića optužio da ga je izolovao i da mu ne daje nikakve radne zadatke, kao i da protivzakonito postupa prema zaposlenima i uskraćuje im zakonska prava.

„Mnogi radnici nisu bili prijavljeni na Fond PIO i nije im isplaćen prekovremeni rad.Svi su počeli da rade prije nego što su prijavljeni na Fond PIO,  a znam i slučaj S.R. koji je radio mjesec ipo dana bez prijave….“- kazao je Popović dodajući da su mu se mnogi radnici obraćali da žalbama da im je uskraćeno neko od prava ili pogrešno obraćunati prekovremeni, odnosno noćni radni sati. Rekao je da Ognjanović diskriminisao neke radnike dajući im manje dana godišnjeg odnora nego štio ih po zakonu pripada, i stanje u toj firmi nazvao „haotičnim“.

„Diskriminacija je po svakom osnovu, to je haos-od radnih prava koja se ne mogu ostvariti redovnim putem, svi oni nijesu dobili troškove prevoza i dan-danas ne dobijaju troškove prevoza, a ja vodim postupak za naknadu štete“- kazao je pred sudom  pravnik PST-a Rade Popović, dodajući da je direktor Ognjanovič „odbio moje usluge, govorio mi je da ima dva advokata koja sve znaju i pravnike iz Opštine“.

Parking servis Tivat

Dva advokata koja su zastupala tu firmu u parnici protiv Gavrilovićeve Ognjanoviću nisu pomogla, jer je Osnovni sud u Kotoru pored ostaloga, utvrdio da je izvršni direktor PST-a donio nezakonitu odluku o imenovanju Komisije za provjeru sposobnosti kandidata na konkursu za zapošljavanje osam inkasanata a na koji se prijavila i Gavrilovićeva.

U Komisiju je naime, Ognjanović kao člana, imenovao i sebe samog. Komisija je, po nalazu suda,  kandidate ispitivala a da prethodno nije uopšte donijela Plan provjere soposobnosti kandidata što je bila dužna da uradi, nejasno je na osnovu kojih kriterijuma su ocjenivani kandidati, kakava i koliko im je pitanja postavljano, kako je bodovano njihovo prethodno radno iskustvo, kvalitet rada i procjenjivani njihovi stručni i radni kvaliteti. Ognjanović je uz to, prema nalazu suda, nezakonito potpisao i Odluku o izboru kaniddata po spornom konkursu, kao i riješenje o odbacivanju žalbe koju je na tu odluku podnijela Gavrilovićeva. „a da nije imao zakonsko pravo na to, već je predmetne odluke mogao donijeti Odbor direktora i to potpisane od predsjednika Odbora direktora“. Ognjanović na suđenju nije znao ni da je Pravilnikom o sistematizaciji firme čiji je izvršni ditektor, za radno mjestgo inkasanta predviđen probni rad u trajanju od tri mjjeseca, pa ni tu obavezu nije naznačio u tekstu oglasa za prijem radnika po spornom i sada već poništenom konkursu.

Parking Tivat

Posebno upečatljivo je to što je Ognjanović svojim djelovanjem, učinio da sud Gavrilovićevu smatra zakonito zaposlenom na neodređeno vrijeme u PST-u i naloži mu da je vrati na odgovarajuće radno mjesto. Naime, tokom procesa je nesporno utvrđeno da je Gavrilovićeva u PST počela da radi 8.jula, a da je Ognjanović sa njom ugovor o radu na određeno vrijeme i to na period od nepuna dva mjeseca, zaključio i potpisao tek 21.jula 2017.

Kako je objasnio sudija Bulatović, član 22 Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu zaključuje u pisanom obliku prije stupanja zaposlenog na rad, ali da ukoliko poslodavac tako ne postupi, smatra se da je zaposleni stupivši na posao bez ugovora na rad, „zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme“. Stoga je Ognjanović koji je po struci učitelj razredne nastave, kao direktor PST Tivat, zapravio primio na posao na neodređeno vrijeme, sve radnike sa kojima je poput Gavrilovićeve, bez potpisanih ugovora na određeno vrijeme, krenuo u posao po osnivanju te firme početkom jula 2017.

Ognjanović juče nije bio dostupan novinaru za komentar presude u parnici koju je protiv PST dobila Gavrilovićeva.

Konkurs za dodjelu studentskih stipendija i nagrada Opštine Herceg Novi

0
Herceg Novi foto TO HN

Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi raspisao je Konkurs za dodjelu studentskih stipendija i nagrada za studijsku 2019/20. godinu. U skladu sa Odlukom o stipendiranju i nagrađivanju studenata, Opština Herceg Novi dodjeljuje stipendije studentima osnovnih i specijalističkih akademskih i primijenjenih studija, kao i master akademskih i primijenjenih studija.

Pravo na stipendiju imaju studenti koji su položili sve ispite iz prethodne godine studija u visini 100% ECST kredita i postigli prosječnu ocjenu 9,00, osobe sa invaliditetom, pripadnici romske zajednice, korisnici materijalnog obezbjeđenja bez obzira na prosjek ocjena iz prethodne godine, studenti koji su tokom prethodnog školovanja odlukom nadležnog Centra za socijalni rad upućeni kao djeca bez roditeljskog staranja u JU Dječji dom“Mladost“ Bijela bez obzira na prosjek ocjena iz prethodne godine.

Pravo na nagradu imaju najuspješniji studenti završne godine studija koji su u toku svih prethodnih godina na istim imali indeks uspjeh 10, a ukoliko više kandidata ima isti uspjeh, prednost će imati kandidat koji je tokom školovanja imao više priznanja na takmičenjima iz znanja, raznim sportskim, kulturnim i socio-humanitarnim akcijama.

Rok za prijavu na konkurs je 15 dana od dana objavljivanja, zaključno sa 9. oktobrom 2019. godine. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Podnijeta konkursna dokumenta se ne vraćaju.

Prijavu na konkurs (koja se nalazi u pisarnici Opštine Herceg Novi i na sajtu iste) potrebno je ispuniti i zajedno sa potrebnom traženom dokumentacijom po ovom Konkursu predati neposredno na pisarnici Opštine Herceg Novi ili poslati poštom na adresu: Opština Herceg Novi, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, Trg Maršala Tita 2, Herceg Novi.

Sve ostale detalje u vezi sa uslovima Konkursa i potrebnom dokumentacijom pogledajte na sajtu Opštine Herceg Novi www.hercegnovi.me