Turistička organizacija Herceg Novi ostvarila je pozitivan finansijski rezultat u ovoj godini, koji je uvećan za preko 200.000 eura, sa prvobitno planiranih 1.907.201 eura na realizovanih 2.112.030 EUR-a, konstatovano je na petoj redovnoj sjednici Skupštine Turističke organizacije.
Realizacija osnovnih izvora finansiranja izvršena je skoro 103,67% u odnosu na planirano kada je u pitanju prihod od turističke takse i 98,57% kada je u pitanju članski doprinos.
Realizacija prihoda po osnovu boravišne takse iznosi 106,22%, navedeno je u obrazloženju Odluke koja je usvojena na predlog predsjednika Opštine Stevana Katića, koji predsjedava Skupštinom Turističke organizacije.
Kako se moglo čuti tokom sjednice, postignut je značajan rezultat – prema pokazateljima Monstata za period od 01. januara do 01. oktobra u kolektivnom smještaju boravilo je 38,77% više turista i ostvareno je 21,13% više noćenja nego u istom periodu prošle godine.
Statistika Turističke organizacije, urađena prema evidenciji prijave gostiju u turističko-informativnim biroima, pokazuje da je, zaključno sa novembrom, u individualnom smještaju ostvareno preko dva miliona noćenja. Kada je u pitanju broj ostvarenih noćenja, na sjednici su posebno istaknuti podaci iz februara i marta kada je ostvareno oko 36.000 noćenja i premašeni rezultati prethodnih godina, a za šta je zaslužan Praznik mimoze.
Herceg Novi -Šetalište Pet Danica – foto TO HN
Na petoj redovnoj Skupštini usvojen je i Program rada i Finansijski plan za 2020. godine. Programom su definisane smjernice za djelovanje, a Finansijski plan za sledeću godinu utvrđen je na 2.120.000 eura.
Razmatrana je i prihvaćena kao kvalitetna ovogodisnja Anketa turista koju je sprovela Turistička organizacija Herceg Novi. Izraženo je zadovoljstvo zbog pozitivnih ocjena, ali i zaključeno da je u određenim segmentima potrebno poboljšanje kvaliteta.
Jedna od ocjena odnosi se na čistoću plaža koju je neophodno unaprijediti, te u komunikaciji nadležnih službi, Morskog dobra i zakupaca osigurati da kupališta budu uredna tokom svih dvanaest mjeseci.
Zavrsna konferencija projekta ‘Održiva urbana mobilnost u mediteranskim lučkim gradovima – SUMPORT’ odobrenog za finansiranje u okviru Interreg Mediteranskog programa transnacionalne saradnje (MED) 2014-2020 održana je 10. i 11. decembra u Valensiji.
Ovom prilikom predstavljeni su najbitniji rezultati projekta čije su aktivnosti spojile šest lučkih gradova na Mediteranu: Kotor (Crna Gora), Igumenica (Grčka), Drač (Albanija), Valensija (Španija), Limasol (Kipar) i Koper (Slovenija). Na okruglom stolu posvećenom doprinosu projekta SUMPORT lokalnoj politici urbane mobilnosti učešće je uzela dr Jelena Stjepčević, koordinatorka opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju. Pilot aktivnost – prvu biciklističku stazu koju je Kotor dobio u okviru implementacije ovog projekta, ispred projektnog tima SUMPORT Opštine Kotor predstavila je mr Ivana Mirošević.
Ukupan budžet projekta je 2.358.759 EUR, dok budžet za Opštinu Kotor iznosi 189.200,00 EUR. Implementacija projekta SUMPORT započela je 1. februara 2017. godine a završava se 31. decembra 2019. godine. Pridruženi partner Opštini Kotor na ovom projektu je Luka Kotor.
SUMPORT je omogućio lučkim gradovima učesnicima da izrade ili ažuriraju svoj Plan održive urbane mobilnosti (SUMP), kao dugoročni strateški dokument za budući razvoj grada koji može djelotvorno da rješi pitanja saobraćaja.
Kako navodi menadžer projekta, Nađa Radulović, u Kotoru je održano 11 obuka i radionica kao i brojni sastanci sa svim relevantnim akterima. Realizovana je pilot aktivnost horizontalnog i vertikalnog obilježavanja biciklističke staze dužine od 2km od Kampa do Instituta za biologiju mora.
Podsjećanja radi, osim biciklističke staze, Kotor je kroz ovaj projekat dobio četiri pametne klupe i dva parkirališta za bicikla. Klupe se napajaju i pune solarnom energijom i multifunkcionalnog su karaktera.
Nastavljeni su radovi na adaptaciji Kuće nobelovca Iva Andrića i objekat će do početka ljeta biti u potpunosti uređen i funkcionalan, kazao je direktor Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić.
Kao je pojasnio, nastavilo se sa izvođenjem grubih građevinskih radova, do kraja februara će biti završeni svi radovi u unutrašnjosti kuće, a do kraja marta i radovi u dvorištu.
-Nadamo se da ćemo do kraja aprila imati kompletno završen cijeli projekat, gdje ćemo parelno sa građevinskim radovima naručivati i sve sadnice, kojih ima preko 50, a koje su svojevremeno bile posađene u vrtu. Vratićemo botaničku baštu u prvobitno stanje, kakvo je nekada bilo kada je Ivo Andrić napravio kuću, kazao je Lučić.
On je naglasio da će kuća biti uređena i spremna za funkcionisanje do početka ljetnje sezone, pa će se paralelno sa svim poslovima na adaptaciji objekta, početi sa planiranjem kulturnih dešavanja.
-Kuća će ponovo zasvijetliti u punom sjaju i biti respektabilan objekat na ponos gradu i čuvenom piscu, kazao je Lučić.
Adaptacija Kuće Iva Andrića
On je istakao da će za desetak dana početi i radovi na popločavanju cijelog dvorišta kamenom, nakon čega će uslijediti i završetak radova na ogradi. U kući će biti uređeni toaleti i ofarbana stolarija, postavljen novi parket, a uskoro će početi i nabavka enterijera.
Lučić ističe da će projekat adaptacije Kuće Iva Andrića biti „pun pogodak“, a dom nobelovca će postati kulturni centar koji će okupljati slikare, muzičare, književnike, goste našeg grada i sve Novljane.
Kulturni centar Nikola Đurković / Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Univerzitet Crne Gore Pomorski fakultet Kotor / Pomorska biblioteka organizovali su otvaranje Izložbe Stare i rijetke knjige iz legata akademika Vladislava Brajkovića u utorak u Memorijalnoj sali Pomorske biblioteke u Dobroti.
Izložba je rezultat implementacije projekta Izložba Stare i rijetke knjige iz legata akademika Vladislava Brajkovića, koji je sufinansiran iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu Ministarstva kulture Crne Gore. Izložbu su pripremile: Nataša Gobović i Jasmina Bajo, bibliotekarske savjetnice i Marija Starčević i Ana Kerndl, više bibliotekarke.
Rukovoditeljka Pomorske biblioteke Kotor, Nataša Gobović je pozdravila prisutne i podsjetila da je ovo već drugi projekat koji realizuju ove dvije institucije i koji je podržalo Ministartvo kulture Crne Gore.
Prodekanica za inovacije i razvoj prof. dr Tatijana Dlabač je otvorila izložbu.
sa izložbe
Akademik Vladislav Brajković, evropski stručnjak za pomorsko pravo, čovjek je koji je svojim znanjem, društvenim angažmanom, entuzijazmom i, iznad svega, ljubavlju i privrženošću svojoj rodnoj Boki Kotorskoj, znatno doprinio obnovi i razvoju pomorske privrede Crne Gore nakon Drugog svjetskog rata, te obnovi pomorskog školstva i njegovom podizanju na visokoškolski nivo. Svoju bogatu stručnu biblioteku zavještao je svojoj sestričini, uvaženoj prof. dr Mariji Radulović. Procjenjujući vrijednost i značaj fonda, pokojna prof. dr Marija Radulović je odlučila da biblioteku akademika Vladislava Brajkovića pokloni Pomorskoj biblioteci u Kotoru, sa željom da ona što prije bude adekvatno smještena, stručno obrađena i prezentirana, i na taj način otvorena za naučnu i kulturnu javnost ne samo Boke Kotorske i Crne Gore već i šire.
,,Vjerujemo da će situiranje naučne biblioteke akademika Vladislava Brajkovića u Pomorskoj biblioteci doprinijeti objektivnom vrednovanju njegovog opšteg doprinosa i odrediti pravo mjesto koje mu pripada u novijoj istoriji Crne Gore. Utemeljivanjem Biblioteke akademika Vladislava Brajkovića, Kotor i Boka Kotorska će se odužiti jednom od najviđenijih Bokelja’’, istakla je Dlabač.
Biblioteka akademika Vladislava Brajkovića obuhvata preko 7.000 bibliotečkih jedinica, a materijal će biti sistematizovan i katalogizovan u okviru COBISS. CG, zajedničkog (kooperativnog, jedinstvenog) elektronskog kataloga Crne Gore, što znači da će biti dostupan svim korisnicima interneta. Stare i rijetke knjige iz ove Biblioteke su u relativno zadovoljavajućem stanju, jer na njima nema ozbiljnijih oštećenja.
Jasmina Bajo, koordinastorka projekta, je podsjetila da je zakonska obaveza i dužnost svake baštinske ustanove i da štiti i čuva staru i rijetku bibliotečku građu kao kulturno nasljeđe od opšteg značaja. Ove publikacije predstavljaju i kulturno dobro. Zatim je dodala: ,,Izloženo je 35 publikacija, koje su važan izvor podataka o akademiku Brajkoviću, njegovim raznovrsnim interesovanjima, tako da osim stručnih publikacija iz oblasti pomorske pravne nauke na nekoliko jezika (italijanskom, francuskom, engleskom, njemačkom) nalazimo i publikacije koje pripadaju različitim oblastima kulture i nauke: književnost, istorija, sociologija, lingvistika, ekonomija, politikologija, etnologija, okeanografija, kulturna baština Boke Kotorske. Najstarija publikacija koja je predstavljena na ovoj izložbi je iz 1811. godine. Riječ je o traktatu italijanskog advokata Estragina: Trattato del contratto di assicurazione del sig. Pothier, preceduto da un discorso preliminare coll᾽ agg. delle note e di un supplemento, koja je objavljena u Milanu.
Cilj ove izložbe je da ukažemo javnosti na kulturno bogatstvo kojim raspolažemo, da naučnicima, istraživačima, studentima, učenicima i građanstvu omogućimo uvid u biblioteku jednog od najvećih stručnjaka za pomorsko pravo kod nas i na taj način valorizujemo i obogatimo kulturnu ponudu Boke Kotorske i Crne Gore.’’
Otvaranju izložbe su prisustvovali i učenici Srednje pomorske škole Kotor sa profesoricom Draganom Franić.
Pripadnici Službe zaštite i spasavanja Opštine Herceg Novi učestvovali su na jučerašnjoj radionici u Budvi, na temu „Smanjenje rizika od zemljotresa“. Učesnici su tokom radionice istakli značaj sprovođenja preventivnih mjera za zaštitu i spašavanje od zemljotresa, izrade opštinskih i preduzetnih planova za zaštitu i spašavanje od zemljotresa, izrade procjene rizika od katastrofa, važnosti podizanja svijesti i edukacije građana i djece kada je u pitanju smanjenje rizika od zemljotresa i drugih hazarda, sprovođenja međupredmetnog programa „Obrazovanje u oblasti smanjenja rizika od katastrofa“, stručnog osposobljavanja i usavršavanja učesnika sistema zaštite i spašavanja i nabavke adekvatne opreme.
Služba zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi je prezentovala svoj Opštinski Plan zaštite i spašavanja od zemljotresa. Prezentaciju je uradio autor Gamber Zoran Samostalni savjetnik I. Radi se o prvom opštinskom Planu zaštite i spašavanja od zemljotresa koji je urađen u Crnoj Gori. Ispred službe učesnici na radionici su bili i vatrogasci-spasioci Aleksandar Mandić i Radoje Mićunović.
Učesnici radionice su posebno naglasili važnost uspostavljanja Nacionalnog trening centra za zaštitu i spašavanje. Na radionici su učestvovali i predstavnici iz opština Bar, Budva, Kotor, Tivat, Ulcinj, zdravstvenih i obrazovnih institucija, TO Budva, Elektrodistribucije, dobrovoljnih vatrogasnih društava i Direktorata za vanredne situacije MUP-a, koji su imali priliku za razmjenu informacija, znanja, iskustava, dobre prakse i naučenih lekcija u oblasti smanjenja rizika od zemljotresa.
Radionica, koju je organizovao Direktorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, realizovana je u okviru projekta „3 WATCH OUT – Trilateralni model civilne zaštite: Putevi, instrumenti i izazovi za našu bezbjednost“, koji finansira Evropska unija u okviru IPA INTERREG Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija – Italija.
Strani brodovi na kružnim putovanjima ove su godine više uplovljavali u hrvatsko teritorijalno more nego lani, ostvarivši od početka godine do kraja listopada 672 takva putovanja, što ih je 28 ili 4,3 posto više nego u istom razdoblju 2018., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Ukupno je na stranim kružnim putovanjima u Hrvatsku došlo nešto malo više od milijun putnika, što je njih oko 70 tisuća ili 8,2 posto više nego u deset mjeseci prošle godine.
Strani su se kruzeri u Hrvatskoj ove godine i zadržavali nešto dulje nego lani, odnosno boravili su na hrvatskom Jadranu ukupno 1.322 dana ili 4,3 posto više dana, a dolazili su ukupno pod zastavama 12 zemalja.
Tradicionalno, Malta, Bahami i Panama su i ove godine zemlje pod čijim su zastavama strani kruzeri ostvarili najviše putovanja po Jadranu – 189, 121 i 113, a iako je pod zastavom Malte bilo najviše tih putovanja s njima je došlo manje putnika nego primjerice iz Paname, 253 tisuće s Malte i 266,5 tisuća iz Paname.
Kruzeri pod zastavom Italije su po broju kružnih putovanja, 84, po hrvatskom Jadranu na četvrtom mjestu, ali je s njima došlo više putnika nego s brodovima s Bahama, 207,3 tisuće naspram njih 157,1 tisuća.
Po mjesecima ove godine, najviše je kružnih putovanja, 105, bilo u listopadu, što je i 5 ili 16,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a s njima je došlo 20,3 posto više putnika ili 170,7 tisuća.
Po 101 putovanje bilo je u lipnju i rujnu, što je jednako kao u tim mjesecima i 2018., dok je najmanje kružnih putovanja, 5 i 11 bilo u siječnju i veljači ove godine, ali je to veliki porast u odnosu na iste mjesece 2018., od 25 i 22,2 posto.
Najveći pak porast kružnih putovanja stranih kruzera bio je ove godine u travnju, od čak 48,5 posto, ali se to odnosi na 49 kružnih putovanja, dok ih je lani u tom mjesecu bilo 33.
Među svim morskim lukama u hrvatskom Jadranu, kao i ranijih godina, najviše je posjeta kruzera u deset mjeseci bilo Dubrovniku, 495, a potom slijedi Split sa 253, Zadar sa 108, Korčula sa 98 te Hvar sa 97 tih posjeta.
Kruzeri su osim tih dolazili još u Šibenik, Rovinj, Pomenu, Trogir, Vis, Rijeku, Stari Grad i Pulu.
U petak, 13. decembra početkom u 17 sati u Velikoj dvorani CZK-a Tivat, bit će održana priredba „Dječje novogodišnje čestitke”. U programu učestvuju OŠ „Drago Milović” Tivat, OŠ „Branko Brinić” Radovići, JPU „Bambi” Tivat, Bellissima, Enigma, Modest, Diamond, balerine Umjetničke škola za muziku i balet „Vasa Pavić”, Podgorica.
Pored njih u programu će još učestvovati i solisti: Dora Štampić, Doris Deković, Ivan Vojnić iz Tivta, Luka Bajović, Nikšić, Mina Ivanović, Jana Božović, Dražen Basković, Komnen Vuković, pobjednici „Crna Gora u ritmu Evrope“.
Specijalna gošća je Irina Arsenijević, Pinkova zvjezdica, Beograd. Scenarij potpisuje Sonja Štilet , a scenografiju Milica Krivokapić, Zoran Kruta, Kreativni Kutak. Voditeljica programa je Jana Mrvaljević, SMŠ Mladost.
Nekoliko stotina građana okupilo se sinoć na Normmalm trgu u Stockholmu u znak protesta zbog večerašnje ceremonije dodjele Nobelove nagrade za 2019. godinu na kojoj je nagradu primio i kontroverzni austrijski pisac Peter Handke, javlja Anadolu Agency (AA).
Ceremonija dodjele nagrada na području fizike, medicine, hemije i ekonomije održana je u čuvenoj dvorani Konserthuset, a prisustvovali su ovogodišnji dobitnici, članovi švedske kraljevske porodice, kao i veliki broj zvanica. Ceremonija je protekla uz bojkot iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kao i Albanije, Turske i Kosova, zbog književnika Petera Handkea, negatora genocida počinjenog u ”zaštićenoj zoni UN-a” Srebrenici 1995. godine.
Na protestima se nalazi i veća grupa građana BiH, među kojima i članice Udruženja Majke enklave Srebrenica i Žepa.
Teufika Šabanović, inicijatorka protesta koja je porijeklom iz Srebrenice, potvrdila je da se na protestima već okupilo nekoliko stotina osoba.
“Dodijelili su nagradu čovjeku koji negira genocid i ratne zločine koji su počinjeni na području BiH 90-ih godina. Mi stojimo na strani istine i pravde”, poručila je Šabanović.
Kako je kazala, na protestima su i Majke Srebrenice kao i bivši logoraši. Očekuje se da će protesti trajati dva sata.
Posada broda M/T “Towada”, japanske brodarske kompanije NYK, u srijedu 4. decembra navečer, za vrijeme večere, primila je poziv u pomoć s indijskih ribarskih brodica koje su se našle u velikom nevremenu na Indijskom oceanu.
Odmah su krenuli u tzv. SAR (search and rescue) akciju spašavanja pod vodstvom Dubrovčanina, kapetana Pava Butijera, zapovjednika M/T “Towada”, koji navigaje “pola svoga života” i na moru je do sada proveo 22 godine, donosi Slobodna Dalmacija.
– Upravo tako, pola života sam na moru i nikada ovakvu situaciju nisam doživio. Bilo je vrlo nezgodno jer su valovi bili veliki, kako bismo rekli mi pomorci “more je uskuvalo” i puhao je jak vjetar, praćen izrazito jakom kišom, a trebalo je spasiti ljude koji su bili životno ugroženi. Dakle, mi smo plovili prema Hormuškom tjesnacu kada smo primili poziv za pomoć. Vrijeme je bilo u najboljem redu, međutim, u jednom trenutku sve se promijenilo, došla je ciklona koja nigdje nije bila najavljena. Nitko nije znao da će se vrijeme promijeniti u tili čas – kaže kapetan Pavo Butijer.
Treslo je i nas
Na području kojim je plovio M/T “Towada”, tanker dug 333 i širok 60 metara, koji može nositi više od 305 tisuća tona tereta, na otvorenom moru bilo je podosta ribarica.
– Istina, bilo ih je puno. Te su se ribarice nalazile 250-300 nautičkih milja od kraja i po takvom lošem vremenu bile su prepuštene same sebi. Ti, očigledno hrabri ribari, na tako “veliko more” usudili su se otisnuti bez pojaseva za spašavanje, “life jacketa” ili čamaca za spašavanje. Niti jedna od tih ribarica nije imala ni najosnovnija sredstva za spašavanje ljudskih života. Moram reći da je to za njih bila vrlo kritična situacija. Naravno, takvo more i vjetar ne mogu naštetiti mom brodu, koji je veliki tanker, ali moram istaknuti da smo i mi dobro osjećali “čari prirode” koja se iznenada “uznemirila”. Treslo je i naš brod, pa sada zamislite kako je bilo njima u tim malim ribaricama, govori nam zapovjednik Butijer.
Veliki problem je bila i komunikacija.
– Nitko od njih, s te tri ribarice koje smo išli spašavati, nije znao engleski jezik, odnosno nije ga znao tako dobro da bismo smo se s njim mogli sporazumjeti. Tako da su oni s ribarica pozive u pomoć slali prema jednom indijskom brodu, čija je posada nakon toga pozive u pomoć na engleskom jeziku upućivala nama. Tada smo doznali da su ribari vrlo blizu odluke da napuste svoje brodice, odnosno da skoče u more. U takvim okolnostima njihova smrt bi bila vrlo izgledna – uvjeren je dubrovački kapetan. Ipak, M/T “Towada” je na vrijeme stigao do ugroženih ribara.
– Bila je strašna kiša i jak vjetar. More se “diglo” i nije zaista bilo lako ih spasiti. Iz Mumbaija, gdje se nalazi indijski Koordinacijski centar za spašavanje, dobili smo poruku o poziciji ribarica i zaputili smo se prema njima. Uspjeli smo, što zaista nije bilo lako u takvim vremenskim uvjetima, pronaći tri ribarice i približiti im se. Kada smo došli blizu, samo smo ih na jedan način mogli spasiti. Morali smo našim brodom napraviti zavjetrinu tim ribaricama. To smo i učinili, naš tanker smo bokom stavili u pravac vjetra, tako da je puhao u desnu stranu našeg broda, a lijeva strana, s koje su bile ribarice, bila je u zavjetrini. Tako ih uzburkano more nije puno valjalo – prepričava zapovjednik tankera. Nakon “stvaranja” zavjetrine trebalo je brodolomce s ribarica ukrcati na “Towadu”.
– S lijeve strane broda spustili smo buškajinu (drvene ljestve, pričvršćene konopcem, uz koje se na brod penju i peljari) i jednog po jednog ribara ukrcali na tanker. Na trima ribaricama ukupno su bila 34 ribara (na jednoj 10 ribara, a na preostale dvije po 12) i ono što je najvažnije – živi su i zdravi. Nitko od njih nije ni najmanje bio ozlijeđen u ovoj akciji spašavanja. Da nismo došli na tu poziciju, odnosno da ih nismo uspjeli naći, zbog groznih vremenskih prilika njihove bi ribarice počele tonuti za sat, dva vremena. Stigli smo u zadnji čas, ribarice su već bile do pola napunjene morem i teško je povjerovati da bi itko od njih preživio nevrijeme. Prvotno smo ih trebali odvesti u Port of Mumbai, ali su nam naknadno javili da spašene ribare odvedemo u Port of Mormugao, ističe kapetan Butijer.
Tomić, Vidović i Žampera: Hvala sv. Vlahu i sv. Dujmu
Osim našeg sugovornika, na “Towadi” plove još trojica Hrvata.
– To su Ivica Tomić iz Splita, koji je upravitelj stroja, Ivan Vidović, koji je porijeklom s Korčule, rodom iz Dubrovnika, a živi u Splitu i on je prvi časnik palube, te Dino Žampera, iz mjesta Žman na Dugom otoku, koji je prvi časnik stroja. Svima njima puno hvala na izvrsno odrađenoj akciji spašavanja, kao i ostatku posade, redom Filipincima. Da nije bilo timskog rada ni rezultat ne bi bio dobar.
Nitko nije poginuo, nitko nije ozlijeđen i zato hvala Bogu, svetom Nikoli, svetom Vlahu i svetom Duji.
Od Koordinacijskog centra za spašavanje iz Mumbaija dobili smo i pismo zahvale zbog uspješno završene akcije, zaključio je kapetan Pavo Butijer.
Turistička organizacija Tivat nastavlja sa iznenađenjima i obavještava da je Zimska bajka 2020. bogatija za dva događaja.
U Tivtu Vas 25. decembra 2019. godine na Rivi Pine od 21:30 sati očekuje zagarantovan provod uz Trio Gušte, dok će se za nezaboravnu atmosferu 06. januara 2020, u isto vrijeme i na istom mjestu, pobrinuti Dejan Petrović & Big Band.
Turistička organizacija Tivat se, zajedno sa partnerima na ovom projektu, potrudila da najsrećnije praznike provedete na najbolji mogući način, uz dobru pjesmu, igru, druženje sa porodicom i prijateljima, ponudu gastro kućica, a sve to u prelijepom primorskom ambijentu. Pozivamo Vas da se pridružite i da proslavimo zajedno praznike.
Zimska bajka u Tivtu – otvoreno klizalište
Budite dio Zimske bajke u Tivtu poručuju iz TO Tivat.
