Povodom obiljžavanja dva velika jubileja, 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve i 1500 godina postojanja manastira Podlastva, Mitropolija crnogorsko-primorska i Odbor za obnovu ovog manastira pripremili su svečanu proslavu koja će se održati 27. i 28. septembra.
Programom proslave u petak 27. septembra u 18 sati predviđen je svečani doček patrijarha srpskog Irineja nakon čega će biti održane večernja služba.
U 19 sati biće održana svečena akademija na kojoj će besjediti književnik Dragoslav Bokan.
U subotu 28. septembra u devet sati održaće se Sveta patrijaršijska liturgija sa osvećenjem paraklisa svetog velikomučenika kosovskog cara Lazara i manastirskih konaka sa svenarodnim saborom.
Manastir Podlastva – Grbalj
U 12 sati za sve prisutne vjernike biće priređena trpeza ljubavi uz kulturno umjetnički program na kome će nastupiti Nikola i Bojana Peković, Vera Stolić, Danica Crnogorčević, Srpski pravoslavni pojci, hor Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo” iz Kotora, narodni guslar Stevan Čavor i Pjevačko društvo Grbalj.
Vjernicima će se obratiti patrijarh srpski Irinej, mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije, Stanko Magud i Marko Bato Carević, kaže se u saopštenju Odbor za proslavu 1.500 godina postojanja manastira Rođenja Presvete Bogorodice i 800 godina samostalnosti Srpske pravoslavne crkve.
Svih 158 stalno i dijelom povremeno zaposlenih radnika Opšte bolnice Meljine neće ostati bez posla nakon pokretanja stečaja, nego će nastaviti sa radom jer je to opšti interes, kazao je stečajni upravnik Žarko Ostojić.
“Za normalno funkcionisanje bolnice, plata, pripadajuće dažbine i ljekove, potrebno je oko 200 hiljada eura mjesečno, a precizniji podatak imaću tokom oktobra”, rekao je Ostojić.
On se sastao sa rukovodstvom bolnice i sindikatom te zdravstvene ustanove i dogovorio dalje aktivnosti kako bi ona funkcionisala.
Stečajna uprava očekuje da će plate biti finansirane uz pomoć Fonda za zdravstveno osiguranje i pozajmicama, kao što je sada bio slučaj i najavljuje da će angažovati još ljekara i radnika ako to bude potrebno.
Stečajni sudija Miodrag Anđelić je prvi sastanak povjerilaca zakazao za 21. oktobar, dok će ročište za ispitivanje potraživanja biti održano 8. novembra.
Privredni sud uvažio je prošle sedmice zahtjev Elektroprivrede i zbog nemogućnosti da se naplati njeno potraživanje u iznosu od oko 250 hiljada eura pokrenuo stečaj u Opštoj bolnici Meljine koja se nalazi u Herceg Novom. Račun preduzeća je, prema podacima Centralne banke u blokadi za iznos od oko 6,6 miliona eura.
“Prema izvještaju iz računovodstva, očekujemo da će biti prijavljena potraživanja u iznosu od oko 11 miliona eura, ali će se to sve konačno znati nakon održanog ročišta za ispitavanje potraživanja”, naveo Ostojić.
Prema nalazu poreske inspekcije zbog dužeg neplaćanja poreza i doprinosa potraživanje Poreske uprave prema bolnici iznosi oko 2,6 miliona eura.
Nezvanično saznajemo da nominalno najveća potraživanja imaju povezane komercijlne banke iz Atlas grupacije – Atlas banka u stečaju i Invest banka Montenegro.
Rješenjem o pokretanju stečaja ukinuta je mjera o zabrani raspolaganja imovinom bolnice bez saglasnosti upravnika ili suda i sprovođenja prinudnih izvršenja prema bolnici. Sva prava upravljanja prešla su na stečajnog upravnika Ostojića.
U Kotoru je danas počeo Regionalni sastanak ICOMOS mreže Jugoistočne Evrope u multimedijalnoj dvorani u crkvi Sv. Pavla. Prisutnima se obratio ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanovic.
“Koristim priliku da posebno zahvalim intezivnoj podršci međunarodnog ICOMOS-a Crnoj Gori. Ovo je prilika da se prisjetimo da je prije upisa na UNESCO listu prethodio razorni zemljotres koji je pogodio crnogorsko primorje, kada je stradala 101 osoba i koji je nanio značajnu štetu našem kulturnom nasljeđu” – kazao je Bogdanović.
Pitanja regionalnih praksi u oblasti konzervacije i restauracije, ali i pitanja lokalnih specifičnosti, izazovi i prilike za saradnju, pitanja dokumentacije i registara koji se odnose na nacionalna kulturna dobra, kao i saradnja sa regionalnim nevladinim organizacijama i univerzitetima neke su od tema današnjeg sastanka.
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović takodje je pozdravio prisutne i kazao da mu je izuzetna čast govoriti povodom jednog ovako značajnog događaja za grad Kotor i državu Crnu Goru, imajući u vidu da se 2019. godine obilježava 40 godina upisa Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotor na UNESCO listu, koji je sačuvao integritet i autentičnost područja svjetske kulturne baštine.
satanak u kotoru
“Svjesni smo činjenice neprocjenjivog kulturnog nasljeđa Kotora, ali isto tako i vaše uloge da nam ukažete i pomognete smjernicama kako doći do najboljih i najadekvatnijih rješenja u što kraćem roku, ne zanemarujući interese građana, grada i države Crne Gore,” istakao je Aprcović.
On je zaključio da izazovi postoje da bismo se suočili sa njima, da bismo ukrstili argumente i da bismo došli do optimalnog modela zaštite i razvoja grada u cjelini.
Predsjednik ICOMOS Tošijuko Kono je na početku izlaganja zahvalio podršci svim institucijama koje su omogućile ovaj sastanak, te iskazao zadovoljstvo da boravi u gradu koji beć 40 godina ima status UNESCO mjesta svjetske baštine. On je istakao da vjeruje da će formiranje crnogorskog udruženja ICOMOS biti od izuzetnog značaja za dalje aktivnosti u implementaciji Konvencije o zaštiti svjetske baštine, te kako je izuzetno srećan što je nedavno završena procedura akreditovanja crnogorskog udruženja ICOMOS.
Princ Nikola je u ime crnogoroskog udruženja ICOMOS, koje je u formiranju, istakao da je izuzetno srećan zbog toga što je procedura formiranja došla do finalnih koraka.
satanak u kotoru
Izuzev sastanka u Kotoru, koji će trajati dva dana, učesnici regionalnog skupa će obići i lokalitet Starog Bara.
Sastanak organizuje Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO, uz podršku opština Kotor, Bar i Tivat, te Pomorskog muzeja Crne Gore.
Izbor norveškog grada Bodea za Evropsku prijestolnicu kulture (EPK) za 2024. godinu izazvao je u četvrtak optužbe i politička prepucavanja u Mostaru, čije je ulazak u završnicu predstavljao veliki uspjeh s obzirom da grad nema zakonodavnu vlast te da u njemu čak 11 godina nisu održani lokalni izbori.
U završnici izbora za EPK uz Mostar i Bode za 2024. godinu bila je i Banja Luka, no nakon prezentacija stručni tim ovoga projekta Evropske komisije izabrao je u srijedu norveški grad.
Mostar je nastupio pod nazivom ‘Sve je premostivo’ te je uspio okupiti kulturne djelatnike iz oba dijela grada, većinski hrvatskog i većinski bošnjačkog, i ujediniti se za zajednički projekt. Gradonačelnik Ljubo Bešlić izjavio je u četvrtak medijima u Mostaru kako je zadovoljan napravljenim, te da je rezultat ipak postignut.
”Ideja je bila da imamo bolje društvo bolji grad i bolje odnose i to je bila želja ovih ljudi”, rekao je mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić ocijenivši da su kulturni djelatnici pokazali da su vizionari.
Osudio je kritike ovog projekta kazavši da dolaze od ljudi koji ne vole Mostar. ”Prije svega pokazali smo svijetu da u Mostaru ima ljudi koji vide budućnost. Kad vidite kako se priča o Mostaru pod navodnike ‘od ljudi koji vole ovaj grad’, onda uistinu kad to čitate najradije biste otišli iz ovoga garda”, rekao je Bešlić.
Dodao je kako će tim kulturnih djelatnika nastaviti raditi na zajedničkim projektima i u budućnosti.
Ravnatelj Narodnog pozorišta u Mostaru izrazio je uvjerenje kako Mostar zbog političkih razloga nije postao EPK za 2024. te da je bilo dosta opstrukcija od susjednih sredina, ističući da je i ovaj potez pokazao kako je ljudi u Mostaru žive zajedno bez obzira na naciju i sve drugo što ih razdvaja.
”Ja moram reći da smo dobili pitanje tipa zašto je Konjic dao potporu Mostaru pa ju povukao, zašto je Trebinje dalo pa povuklo, zašto je Sarajevo izričito stalo na stranu Banje Luke?”, rekao je ravnatelj Mujkanović.
Istodobno čelnik lokalnog Saveza za bolju budućnost Anel Kljako rekao je kako Mostar nije postao Europska prijestolnica kulture za 2024. zbog načina na koji Grad Mostar upravlja europskim novcem.
”To je bila informacija koju ja imam, i to je osnovni razlog zbog kojeg Mostar nije prošao. Inače se ne uzimaju gradovi koji su u krizi, a Mostar je definitivno u krizi. Međutim, problem s raspolaganjem europskim novcima je doveo do toga”, rekao je Kljako. Nevladin aktivist Marin Bago iz udruge Futura rekao je kako Mostar nije mogao biti izabran za europsku prijetolnicu kulture, a istodobno ‘biti prljav i zapušten’.
U Mostaru su aktualne brojne affere od Deponije do prikupljanja otpada, upravljanja javnim novcem i uopće funkcioniranja demokracije budući izbori nisu održani od 2008. godine. Vlasti većinu problema pripisuju upravo tome što od 2012. godine ne postoji Gradsko vijeće, a oporba i kritičari to vezuju uz netransparentan rad i trošenje javnog novca.
Nesvakidašnjim programom – sviojevsrnim crossover časom, u Narodnoj biblioteci i čitaonici Centra za kulturu (CZK) Tivat, sinoć je obilježen “Dan posvećen Antu Staničiću“ – poznatom dječijem piscu iz Tivta.
Ovaj događaj organizovao je Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat u saradnji sa CZK, u okviru manifestacije “Dani evropske baštine”.
O priznatom i poznatom piscvu koji je rođen u Tivtu prije tačno 100 godina, govorio je direktor CZK, profesor Neven Staničić, au publici su bili članovi Dramske sekcije Mješovite srednje škole „Mladost“ . Oni su se, kroz zanimljivu interaktivnu koncepciju ovog časa, imali prilike upoznati sa time kako najpoznatije Staničičevo djelo – roman „Mali pirat“, izgleda u formi literarnog djela, dramskoj formi kao tekst za pozorišnu predstavu „Mali pirat“ koju je CZK nedavno postavio na scenu u saradnji sa Gradskim pozorištem iz Podgorice, te eventualni filmski scenario.
„Anto Staničić je kao dječiji pisac, bio iznimno popularan u bivšoj Jugoslaviji, a njegova djela prevođena su i objavljivana u više evropksih država. „Mali pirat“ je još uvijek dio obavezne školske lektire u Srbiji, dok to na žalost, nije slučaj kod nas u Crnoj Gori gdje je ovo djelo, uprkos svojim izvanrednim umjetničkih, literarnim i obrazovnim karakteristikama, izbačeno sa popisa obavezne lektire za osnovnu školu.“- istakao je Staničić dodajući da se stogodišnjica rođenja njegovog slavnog prezimenjaka –pisca, u Tivtu pored ostaloga, obilježava i reizdavanjem tri najpoznatija romana Anta Staničića kojni će u formi triloguije, tokom novembra objaviti CZK Tivat i tu knjigu ubuduće poklanjati školama, bibliotekama i đacima, ne stavljajući je u klasičnuu prodaju po knjižarama.
On je tivatskim srednjoškolcima govorio o i svom lilčnom poznanstvu i kontaktima sa slavnim piscem koji ni za života, u rodnom gradu nije bio poznat i cijenjen koliko je to bio slučaj u Beogradu gdje je Anto Staničić proveo najveći dio života i profesionalne karijere, radeći kao novinar Radio Beograda.
“Mi kao producenti, smo pokazali kako se iz jednog dobrog romana kao što je “Mali pirat” može napraviti dobra pozorišna predstava za djecu i mlade, a mogao bi se napraviti i izvanredan scenario za vrlo uzbudljiv film, ali bi njegova produkcija bila vrlo, vrlo skupa jer bi to s obzirom na tematiku, izgledalo kao “Pirati sa Kariba”. To prevazilazi crnogorske mogućnosti produkcije, ali kao jedna tema koju je, rekao bih iz čiste nostalgije i potrebe za svojom Bokom u Beogradu davne 1956.napisao Anto Staničić, rodila se jedna velika i lijepa bajka, idealna za recimo ono što radi Disney sa njegovom filmskom produkcijom. Bajka i služi za to da bi se formirali i vaspitavali mladi ljudi na određenim tradicijama i vrijednostima, ali mi se ovdje na žalost, ne vaspitavamo na našim, domaćim bajkama poput ove Anta Staničića, već uglavnom čitamo i učimo neke tuđe. To je velika greška, ali je dobra stvar to što smo se makar posthumno, sjetili da postoji i ta naša vrsta književnosti i naš sugrađšanin Anto Staničić koji je se, kao što vidimo, u Boku može vratiti u obliku raznih formi i medija umjetničkog izražavanja.“- istakao je Neven Staničić.
Mali Pirat foto Duško Miljanić
Anto Staničić rođen je u Tivtu 18. decembra 1909. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Dubrovniku, a u Zagrebu je studirao ekonomske nauke, nakon čega radi u u Radio Beogradu, u redakciji emisija za djecu, potom u Radio školi, te drugim redakcijama. Tokom života napisao je veliki broj knjiga za djecu, a inspiraciju je pronalazio u Boki Kotorskoj i njenim stanovnicima. Veliki uzor bio mu je djed koji je bio mornar, te je uglavnom pisao o svom zavičaju, plemenitim i jednostavnim ljudima i njihovom mornarskom životu.
Prva njegova knjiga koju je objavio 1951. godine nosi naslov „Priče na granici istine“. Potom je napisao roman za djecu „Mali pirat“. Inspiraciju za knjigu „Mali pirat“ pronašao je u prošlosti stare Boke. Kroz ovu knjigu prikazao je svoje uspomene iz djetinjstva. Ovaj roman do sad je preveden na slovenački, makedonski, mađarski i češki jezik. Ostala poznata djela ovog pisca su: „Ratni brod Velika sultanija“, „Bambusov štap“, „Tamo gdje se talasi razbijaju“, „Afrikanac“, „Galebovo gnijezdo“, „Kojim putem, Afrikanče“, „Priča o Sunici“, „Beskućine kuće“. Roman „Bambusov štap“ preveden je i objavljen u Bratislavi na slovački jezik 1977. godine. Od 1974. do 1979. godine napisao je tri knjige priča za djecu: „Binga“, „Minuš“ i „Đerdan priča za djecu“.
Anto Staničić dobio je književnu nagradu „Politikinog zabavnika“ za roman „Galebovo gnijezdo“ 1981. godine kao najbolje djelo za mlade. Takođe je dobio povelju i nagradu „Zmajevih dečijih igara“ 1991. godine.
„Crnogorska pozorišna povijest“ naziv je izložbe koja će večeras u 20 sati, biti otvorena u fioajeu Centra za kulturu u Tivtu.
Izložba autorke Slavojke Marojević je posvećena istoriji i nastanku pozorišta na području Crne Gore. Na otvaranju će govoriti autorkam i direktor Centra za kulturu Tivat Neven Staničić.
Dizajn postavke uradili su Darko Musić i Ranko Radulović.
Vrhovni sud Crne Gore ukinuo je presude Privrednog i Apelacionog suda što znači da Turistička organizacija Tivat i Opština Tivat nemaju obavezu da nastave da plaćaju iznos od 182.362,5 € odnosno 85.287,5€ koji su, po ukinutim presudama, bile obavezne da isplate NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore “PAM CG”. Dosuđeni iznosi odnosili su se na neovlašteno korištenje muzičkih autorskih djela na manifestacijama održanim 2015, 2016, 2017. godine u Tivtu.
Rješenjem Vrhovnog suda predmet je vraćen Privrednom sudu, što znači da je isti dužan da sprovede ponovo postupak i donese novu presudu, vodeći računa o povredama (greškama) na koje mu je ukazao Vrhovni sud.
U rješenju koje je donijelo vijeće sastavljeno od sudija Branimira Femića (predsjednik) Natalije Filipović, Rade Kovačević, Vesne Jočić i Radojke Nikolić, ukinuta je presuda Privrednog suda od 12.10. 2018 (P.br. 1175/17) te presuda Apelacionog suda od 17.1.2019. (Pž.br.920/18).
Opština Tivat i TOT izjavili su reviziju protiv drugostepene presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Opština i TOT su predložili da se nižestepene presude ukinu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje ili da se preinače tako što bi tužbeni zahtjev bio odbijen.
Po razmatranju spisa Vrhovni sud je našao da je revizija osnovana.
“Osnovano se revizijom ukazuje da izloženi zaključak nižestepenih sudova nema uporišta u činjeničnoj građi, koja se nalazi u spisima predmeta i da su presude nižestepenih sudova donesene uz počinjenu, revizijom ukazanu, bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 367 st.2 tač 15 ZPP, budući da su dati razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i suprotni izvedenim dokazima i sadržini spisa zbog kojih nedostataka se iste ne mogu ispitati”, navodi se u Rješenju Vrhovnog suda.
Nižestepeni sudovi, prema rješenju Vrhovnog suda, nalaz i mišljenje vještaka arhitektonske struke o realnom broju mogućih posjetilaca nisu pravilno primijenili na jedan broj događaja, već su izveli zaključak da je isti broj posjetilaca bio prisutan kako za koncerte tako i za druge manifestacije.
„Od broja posjetilaca zavisi i visina naknade, pa su počinili bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz člana 367 st.2 tač 15 ZPP na koju se ukazuje revizijom, zbog čega je nižestepene presude valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje“, navodi se u rješenju VSCG.
Pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Bogoljub Brezić” iz Perasta imali su ovih dana dvije veće i izazovnije intervencije.
Juče rano ujutro gasili su požar na porodičnoj kući Marka Samardžića na Dragalju, gdje se u prizemlju tog objekta, zapalila veća količina sijena.
“Na intervenciju su otišla četiri vozila sa četrnaest vatrogasaca. Dolaskom na lice mjesta zatekli su požar u razbuktaloj fazi kao i vlasnika objekta kojem su u pomoć pritekli mještani, među njima i Dušan Bojanić sa svojm cistijernom. Pošto je sijeno kao takvo veoma teško za gašenj, morao se dio po dio izbacivati van objekta. Pričinjena je veća materijelna šteta jer se radilo o količini od oko 95 kubika baliranog sjena, a i došlo je do oštećenja međuspratne konstrukcije kuće.”- kazao je predsjednik DVD Perast, Krsto Žmukić.
On je istakao da je intervencija na Dragalju trajala skoro deset sati i da su im veliku pomoć pritom pružili mještani, naročito Bojanić koji je svojom cistijernom dovozio vodu i pripunjavao njihova vatrogasna vozila.
“O koliko kompleksnom i teškom gašenju se radi najbolje govori podatak da smo u toku intervencije potrošili vazduh iz naših izolacionih aparata kao i sve rezervne boce, te su nam kolege iz Službe zaštite i spašavanja Kotor dopremili još četiri rezervne boce sa vazduhom”- istakao je Žmukić.
sa intervencije na Dragalju
Peraški dobrovoljni vatrogasci prethodno su minulog vikernda, imali intervenciju i u tamošnjem svetikištu na ostrvu Gospa od Škrpjela gdje se u subotu jedna posjetiteljka teže povrijedila.
“Turistkinja kiz Škotske je zadobila težu povredu noge i bio joj je potreban hitanm transport sa mostrva do Perasta, odnosno do specijalne bolnice “Vaso Ćuković” u Risnu. Prvu pomoć na ostrvu ukazao joj je zaposleni u svetilištui, koji je ujedno i vatrogasac-dobrovoljac, da bi je potom preuzeli preuzeli našeg DVD-a i smjestili u nosila-korito za prevoz povrijeđenih, te je transportovali privatnim brodom do Perasta i našim vozilom do bolnice u Risnu”- istakao je Žmukić dodajući da je Škotlanđanka povrijedila potkoljenicu, zakačivši nogom za kamenu bitvu.
“Uz obilno krvarenje došlo je do teške razderotine mekog tkiva duž cijele potkoljenice. Ovom prilikom želimo da se zahvalimo i Milanu Pulu iz Risna koji je svojim privatnim brodićem prevezao do ostrva vatrogasce i povrijeđenu osobu zajedno sa njima vratio za Perast.”- rekao je Žmukić.
Opština Tivat će u saradnji sa Institutom za standardizaciju Crne Gore, od 30. septembra do 2. oktobra 2019. godine, biti domaćin VIII Balkanske konferencije o standardizaciji koju će svečano otvoriti ministarka ekonomije Dragica Sekulić.
Konferencija je nastavak prethodnih aktivnosti čiji je glavni cilj promocija značaja sistema standardizacije kako za Crnu Goru tako i za cijeli region.
Dobra saradnja nacionalnih tijela za standardizaciju iz ovog regiona nesumnjivo će se pozitivno odraziti kako na privredne tako i na ukupne odnose među državama regiona.
Pored predstavnika zemlje domaćina, ova važna konferencija okupiće predstavnike nacionalnih tijela za standardizaciju iz: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Moldavije, Rumunije, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije, Turske, kao i Kosova u svojstvu posmatrača.
Na konferenciji će takođe učestvovati i visoki zvaničnici Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) i Evopskih komiteta za standardizaciju (CEN/CENELEC).
Događaj će početi u ponedjeljak, 30. septembra u 10 časova u miltimedijalnoj sali Opštine Tivat uvodnim izlaganjima predsjednika UO ISME, prof. dr Milana Vukčevića, i predsjednika Opštine Tivat dr Siniše Kusovca.
Kroz petogodišnje istraživanje na arheološkoj iskopini u Risnu pronađeno je više od sedam hiljada studijskih materijala i više od hiljadu inventarskih jedinica, istakao je viši konzervator dr Dejan Gazivoda na izložbi u bjelopoljskom muzeju.
Izložba pod nazivom „Sinihija-Continuum-Trajanje” posvećena je istraživanjima na lokalitetima Carine i Gradina, a realizovana je saradnjom Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i varšavskog univerziteta kroz međunarodni projekat Risinium, prijestonica kraljice Teute.
“CIlj izložbe je da se podstaknu nadležni organi da se oformi naučno istraživački centar u Risnu, da bi radovi mogli da traju tokom čitave godine, a ne samo periodično, sa napomenom na se takav lokalitet može turistički valorizovati”, kazao je dr Gazivoda, ističući da su na lokalitetu Carine pronađeno 6 objekata iz rimskog i ilirskog perioda.
Pronađeni su, napomenuo je on, i ostaci grijanja što je dokaz da se i u antici luksuzno živjelo u Risnu, dok su na lokalitetu Carine pronađeni ostaci dvije palate, dvije ulice i veći broj drugih objekata, zatim prsten sa likom boginje Artemide, više od 4 500 novčića sa likom kralja Balausa.
“Inače, brdo Gradina je važan lokalitet i po tome što su u posljednje tri godine tamo pronađeni ostaci ostaci hrama iz antičkog doba, crkve, džamije iz vremena osmanske vladavine, kao i starogrčki natpis od deset redova na čijem prevodu se radi,” kazao je on.
Izložba – Risanski artefakti
Filolog Radomir Ilić, koji je takođe govorio na otvaranju izložbe, dodao je:
„Sve je podložno nestajanju i promjeni, samo je kultura nepropadljiva, pa kulturnim stvaralaštvom i čuvanjem i njegovanjem naše bogate kulturne baštine ostajemo u evropskom civilizacijskom kontinuumu”, kazao je Ilić.
U bjelopoljskom Muzeju je izloženo oko 50 eksponata, a izložba će za sve zainteresovane biti otvorena do 10 oktobra.
