Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je danas, u 16:04 i 16:15 časova registrovao dva zemljotresa srednje jačine od pet, odnosno 5.1 jedinica Rihterove skale, sa epicentrom u Albaniji.
Prvi zemljotres desio se u moru između gradova Šenđin i Drač i osjetio se u većem dijelu Crne Gore. Drugi zemljotres se desio u moru kod Drača.
Žarište oba zemljotresa locirano je na dubini od 10 kilometara.
Za sada nije poznato da li je i gdje pričinjena materijalna šteta.
Zaposleni hotela Regent i Opštine Tivat obilježili su Međunarodni dan čišćenja obala uklanjanjem otpada na potezu od plažnog bara “Verige” do crkve “Gospa od Anđela”, saopštili su iz menadžmenta Regenta.
“U sklopu akcije uklonjeno je ukupno 20 velikih vreća otpada od čega je sakupljeno plastičnog i staklenog otpada u 10 kesa dok je drugu polovinu činio zeleni otpad sa raznom plastičnom ambalažom. Ukupno dvadesetak ljudi od čega 16 zaposlenih hotela Regent, nekoliko volontera i petoro zaposlenih Opštine Tivat su učestvovali u obilježavanju ovog dana dok je asistencija pružena od strane Komunalnog doo.” Izjavila je ovom prilikom Žana Zeković, direktorica ljudskih resursa hotela Regent te izrazila zahvalnost svim učesnicima akcije.
Akcija je inicirana od strane menadžmenta hotela Regent i realizovana u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Opštine Tivat i preduzećem “Komunalno” do.o. Tivat te ista uključena na listu aktivnosti NVO “Zero Waste Montenegro” koja ovu međunarodnu ekološku inicijativu u Crnoj Gori organizuje već treću godinu za redom sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori i EU Info centrom.
Čišćenje je organizovano sa ciljem obilježavanja svjetskog dana posvećenog čišćenju obala “International Caostal Clean Up Day” koja je započela prije 30 godina, uključuje 100 zemalja i skoro milione volontera.
Međunarodni dan mira posebnom rezolucijom Generalne skupštine UN-a proglašen je 21. septembra. Kako se širom svijeta obilježava ovaj značajan datum i Opština Kotor je dala svoj doprinos, a sve u cilju podizanja svijesti o kreiranju mira među pojedincima i nacijama.
Povodom obilježavanja ovog datuma, potpredsjednik Nenad Vukadinović posadio je maslinu u parku pored fontane.
,,Čast mi je i zadovoljstvo ispred Opštine Kotor pružiti podršku obilježavanju ovog značajnog datuma za čovječanstvo,” kazao je potpredsjednik Nenad Vukadinović.
On je istakao da svake godine brojne organizacije i pojedinci širom svijeta obilježavaju 21. septembar ukazujući na značaj mira i prevencije sukoba sa posebnim akcentom na obrazovanje i podizanje svijesti.
Danas su obilježavanju ovog datuma prisustvovali i mladi ambasadori mira, učenici Osnovne škole ,,Narodni heroj Savo Ilić” i svojim nesebičnim radom doprinijeli ovom Danu, kreirajući radove likovne i literarne sekcije.
Međunarodni dan mira utemeljen je 1981. godine Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda u svrhu obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama. Prvi put je obilježen 1982. godine, trećeg četvrtka u septembru.
Čitalac iz Prčanja poslo nam je video snimak i fotografije uginule morske kornjače koja pluta u moru.
Kako nam je kazao nije siguran od čega je kornjača uginula, ali su joj najveći neprijatelji brzi gliseri i plovila koji su česti u ovom dijelu zaliva.
Inače, ovo je drugi slučaj uginuća kornjače za nekoliko dana u akvatoriju ispred Prčanja.
Protekle sedmice radnici Komunalnog preduzeća Kotor su uklonili veliku morsku kornjaču, oko 100 kg, koja je nekoliko dana bila na plaži, kazao nam je čitalac.
Izložba strip crteža „Život romskog naroda“, autora Slobodana Boba Lalaevića biće otvorena u Galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković” Kotor u ponedjeljak, 23. septembra.
Izložbu će otvoriti Dejvid Sejdović, direktor Fondacije „Ruka prijateljstva” i Tatjana Miljenović, v.d. direktorice Kulturnog centra „Nikola Đurković” Kotor.
Organizatori izložbe su Fondacija Ruka prijateljstva i JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor, uz podršku Sekretarijata za kulturu, društvene djelatnosti i sport opštine Kotor.
Premijer Andrej Plenković iz Rijeke je poručio da će istu logiku koju su primijenili na 3. maj u sljedećim mjesecima pokušati primijeniti i na pulski Uljanik.
“Vlada je nastavila donositi i odluke koje znače srednjoročni stabilizacijski proces za 3. maj, dali smo jamstvo za izgradnju broda kanadskog naručitelja, rok je kraj kolovoza 2020., jamstvo je 26 milijuna eura, dok je cijena broda 36,5 milijuna eura.
To govorim stoga što je smisao cijele naše aktivnosti na temelju razgovora i povjerenja između Vlade i ljudi koji vode 3. maj da država nema gubitaka, a da omogućimo održivost brodogradilišta. Istu logiku nastojat ćemo u sljedećim mjesecima primijeniti i na Pulu i Uljanik, i ovdje postoji dobra volja da pronađemo rješenja koja su održiva”, rekao je premijer Andrej Plenković nakon posjete brodogradilištu 3. maj.
Direktor 3. maja Edi Kučan rekao je da se mora izrazito zahvaliti gospodinu Plenkoviću i Vladi koja je po podacima koje su im prezentirali uočili da brodogradilište može izgraditi brodove koje su nažalost ostali u bordogradilištu. “Nakon toga ćemo sa strateškim partnerom otvoriti novu povijest u 3. maju koja bi skoro nestala da nije bilo gospodina Plenkovića.”
Ministar Darko Horvat rekao je da im ostaje vjerovati u vjerodostojnost podataka koji su na stolu. “Hrvatska brodogradnja Jadranbrod kroz strogi monitoring na dnevnoj bazi imat će uvid u poslovanje ne samo 3. maja, Uljanika već i Brodosplita. U ovom trenutku nema uvid u stanje u Brodosplitu ali ćemo ustrojiti u nekoliko sljedećih dana i sličan ugovor kao s 3. majem će biti potpisan između Brodosplita i Hrvtaske brodogradnje Jadranbrod.”
Na pitanje hoće li država uspijeti povratiti dio jamstava zbog nastavka izgradnje brodova u 3. maju rekao je kako ocjenjuju da će kroz tri broda biti višak od 40 milijuna kuna.
Odvoženje građevinskog otpada sa lokacije nekadašnjeg hotela Fjord počelo je nakon godinu i po.
Jedan od osnivača kompanije Boka Bay Investment LLC, Orhan Pelinković, koja namjerava da investira u gradnju hotela sa pet zvjezdica na prostoru nekadašnjeg Fjorda, kazao je da će taj posao biti završen za 30 dana.
“Početkom ove sedmice izvođač kome je povjeren posao je nastavio sa započetim poslovima na rušenju preostalih etaža bivšeg hotela Fjord, kao i odvozom građevinskog otpada na za to predviđenu lokaciju. Naša procjena je da je ukupna količina tog materijala od sedam do osam hiljada kubika građevinskog otpada i da je za kompletiranje tog posla potrebno još 30 radnih dana”, rekao je Pelinković.
Nakon završetka tog posla, kako je objasnio Pelinković, slijedi priprema neophodnih preduslova za najavljenu izgradnju hotela.
“To će biti hotel najviše kategorije, sa pet zvjezdica, brendiran sa jednim od najzvučnijih imena u današnjem hotelskom biznisu, što ova lokacija i grad zaslužuju”, tvrdi je Pelinković.
Rušenje nekadašnjeg hotela Fjord počelo je 26. aprila prošle godine, a završeno nakon nekoliko mjeseci, odnosno 15. juna.
Od tada na toj atraktivnoj lokaciji na samo 300 metara od starog urbanog jezgra Kotora stoji gomila građevinskog šuta, što je bila jako ružna slika, posebno u jeku turističke sezone.
Bivša vlast u Kotoru nije uspjela riješiti taj problem, odnosno za svog mandata nijesu uspjeli obezbijediti adekvatnu lokaciju za odlaganje te vrste otpada.
Stupanjem na funkciju novi gradonačelnik Kotora Željko Aprcović najavio je kao prioritetan zadatak obezbjeđivanje lokacije za odlaganje građevinskog otpada sa lokacije bivšeg hotela Fjord, što je ubrzo i realizovano.
Opština je obezbijedila lokaciju u selu Nalježići u Gornjem Grblju na kojoj će se odvoziti taj otpad.
Ovim su se ujedno stekli uslovi da investitor nastavi realizaciju započetog posla, odnosno gradnju novog ekskluzivnog hotela na toj lokaciji.
Poznati srpski etnolog, antropolog, pisac i publicista dr Ivan Čolović, iz protesta što su opštinske vlasti Kotora zabranile dr Goranu Jovanoviću da govori na festivalu „Kotorski krug“, nije sinoć u kotorskom Kulturnom centru izlagao na njegovu najavljenu temu „Opasnost mita“ .
Umjesto toga, ovaj ugledni naučnik, jedna od osnivača udruženja nezavisnih intelektulaca Beogradski krug i nosilac francuskog ordena viteza Legije časti, odlučio je da se prisutnoj publici obrati otvorenim pismom koje je uputio organizatorima i cenzorima manifestacije „Kotorki krug“.
Dr Goran Jovanović, inače odbornik Demokrata u SO Kotor, poznat pod umjetničkim peseudonimom Timur Tmurni, proglašen je nepoželjnim kao učenik mnaifestacije “Kotorski krug” koja je u srijedu počela u tom gradu. Drugi po redu festival “Kotorski krug” pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, trajaće do subote, 21. septembra. Jovanović je druge večeri festivala trebalo da na temu „Kultura dijaloga“ govori zajedno sa poznatim srpskim novinarom i publicistom Teofilom Pančićem, ali je to osujetila aktuelna kotorska DPS-SD-HGI-LP opštinska vlast, koja je od organizatora pod prijetnjom da će im ukinuti finansijsku i logističku podršku festivalu, ultimativno tražila da se Timur Tmurni ne pojavi na festivalu.
Čolović koji se sinoć u Kotoru pojavio u majci sa natpisom „Je suis Timur Tmurni“ (Ja sam Timut Tmurni) kazao je da, čuvši za zabranu drugom učesniku, i sam poželio otkazati nastup na festivalu, „ali sam ipak došao da se solidarešem sa Timurom i sa svima vama koji protestujete, koji ste nezadovoljni, ljuti i kivni što je on na ovaj nasilni način, bez ikakvog objašnjenja, grubo eliminisan iz programa Kotorskog kruga“.
„Ne poznajem čovjeka- maločas smo se upoznali. Skoro ništa ne znam o vlastima u Kotopru, ali evo sada ponešto znam. Ali ako je on za kotorske vlasti nepodoban da učestvuje u ovom programu, nepodoban sam i ja. Jer, za ljude koji se nasilnički odnose prema javnoj riječi kao u ovom slučaju, nepodoban je svako ko slobodno ili ako hoćete, bezobrazno slobodno govori. Stoga sam tako nepodoban i ja koji sam navikao da tako govorim. To što ja na taj način -bezobrazno i slobodno-govorim, prije svega o vlastima u Srbiji, ne treba da zavara kotorsku ili bilo koju drugu vlast da se to na njih ne odnosi. To što Timur Tmurni priča i pjeva o vlastima u Kotoru i Crnoj Gori u principu, a često i u temi, važi i za vlasti u Srbiji i za vlasti na mnogim drugim mjestima.“- naveo je Čolović u pismu. Istakao je da mu je drago što „Kotorski krug“ „nastavlja tradiciju borbe za nezavisnost i slobodu i što ne može da sluša vlast koja putem cenzorskih prepada, koriguje njegove programe, a prije svega spiskove učesnika“.
Čolović je naglasio da po njemu, glavnu opasnost i štetu koju predstavljaju politički mitovi, je upravo to što oni „traže poslušnost i podaništvo, slijepo vjerovanje, povlađivanje i podobnost“.
„Od toga politički mitovi i sa njima nedemokratska vlast, žive, a umiru u slobodi i od slobode. Ja u uslovima isključivanja Gorana Jovanovića iz programa „Kotorskog kruiga“, za stvar slobode mogu da se založim samo tako što u tom propgramu neću učestvovati.“- zaključio je Čolović. On je ipak u neposrednom dijalogu sa publikom razgovarao na temu društvenog angažmana i uloge slobodnih intelektualaca i konformizma kojem se predaje najveći dio ljudi, iako se intimno se slaže sa preovlađujućim društveno-političkim diskursom.
„Ima nas raznih – neko voli da popije, a neko voli da se pobuni! Ja lično sam se uvijek bunio i nikad nisam ćutao i zadovoljan sam zbog toga, ali i oni koji su ćutali su zadovoljni.“- istakao je Čolović dodajući da je u evropskim društvima danas prisutan problem socijalizacije mladih ljudi kroz naglašenu nacionalizaciju, kao i postfašizam u kome se neke od temeljnih karakterstika klasičnog fašizma, pokušavaju „upodobiti“ sa demokratskim, liberalnim i kapitalističkim sistemom.
„Ako ste vi nacionalno okej, onda možete biti posjednja baraba, ratni zločinac, nema to veze… Fašizam je grozan termin ali je po meni pojam identitet je danas opasniji termin i opasniji koncept danas od fašizma. On je danas na djelu a iza identiteta nacionalnog, etnonacionalnog itd, stoji stari koncept rase, duha naroda, karaktera naroda. Stoji ideja da svaki narod postoji na jedan autonoman način, da je on samodovoljan da mu drugi nisu poterebni i da on samo negdje prosto „trpi“ te druge jer su oni tu oko njega, i iz diplomatsjkih i razloga očuvanja mira, pomalo sa njima sarađuje.“- istakao je Čolović, govoreći o pojavi koja posljednjih godina sve više zahvata i crnogorsko društvo.
Poznati hrvatski književnik i publicista Ante Tomić kojin je sinoć u Kotru izlagao na temu položaja i uloge intelektualaca, istakao je da je zabrana Timuru Tmurnom da učestvuje na festiovalu „izuzetno glupi postupak vlasti“.
„Što uopšte znači zabraniti nekoga, ako vas ne uhapse i ne tuku, što će mu oni uopšte napraviti ? Goran nije zvanični sudionik festivala ali je on ovdje rekao sve što je trebao kazati. Vi zapravo danas ne možete zaustaviti čovjeka, ako baš ne hapsite, ako baš ne tučete, ako baš ne postavljate auto-bombe i takve stvari. Kad se ovako nešto dogodi mene to na određeni način, samo ispuni veseljem i ponosom.“- kazao je Tomić koji je zbog svojih oštrih i britkih kolumni, često meta raznih napada u Hrvatskoj od dijeal tamošnje ultrakonzervativne i „domoljubne“ javnosti. Istakao je da kao svoj uspjeh, doživljava kantu fekalija kojom su ga svojevremeno, zasuli u Splitu oni koji su nezadovoljni njegovim javnim stavovima, kao i grafite koje su po gradu pisali protiv njega i kolege mu i priojatelja Borisa Dežulovića.
„Naučiš se živjeti sa tim. Neka me mrze i drago mi je da me mrze jer ne volim ni ja njih. Ja ću nastaviti i dalje da radim to što radim. Ne smijete dopustiti da se doživite kao žrtva. Ja nikad nisam bio i neću biti žrtva tih šupaka, ne dam da oni mene zaustave.“- kazao je Tomić koji je Timurru Tmurnom preporučio da zabranu da učestvuje na „Kototrskom krugu“ zapravo doživi kao „svoje veliko postignuće, kao jednu svojevrsnu književnu nagradu“.
Pisac i knjićevni krtičar Marinko Vorgić kazao je da cenzurisanje Timura sa festivala u Kotoru ima poseban značaj imajući u vidu književnu formu kojom se on bavi – satiru, i mjesto gdje se ta zabrana događa.
„To se dešava u gradu gdje imate višestoljetnu karnevalsku tradiciju koju karakteriše prije svega forma satire, persiflaže, foklora i komike, a u sebi sadrži i jednu crtru svojevrsnog emancipatorksog pokreta. Zabraniti danas satiričara na ovom mjestu je nešto što pokazuje da vi zapravo radite protiv samog duha ovog grada. Ako negdje ne možete zabranjivati ovako nešto, onda je to svakako ne možete zabranjivati u Kotoru!“- podvukao je Vorgić.
Zaposleni u Sektoru za održavanje zelenila preduzeća “Komunalno stambeno” Herceg Novi juče su zasadili pet cikas palmi na Šetalištu Pet Danica, od „Galeba“ do restorana „Mimoza“.
Sadnja cikas palmi je obavljena u sklopu akcije „Nek gora zazeleni“ koju su povodom obelježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori pokrenuli Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore i Zajednica opština Crne Gore.
Jedan dio sredstva za sadnice obezbijedile su lokalne samouprave, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprava za šume, a drugi je opredijeljen iz projekta EU4ME koji finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a sprovodi UNDP.
U Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu u četvrtak 19. septembra održano je veče sa umjetnikom Savom Pavlovićem povodom velike retrospektivne izložbe „Zapisi o trajanju“ koja je otvorena 22. avgusta u svim izložbenim prostorima JU Muzeji i galerije Budve a koja obilježava 50 godina stvaralačkog rada umjetnika.
Učesnici večeri su bili profesorica mr Božena Jelušić, jedna od recenzentkinja monografije Sava Pavlovića koja je u pripremi, mr Marin Ivanović, istoričar umjetnosti iz Dubrovnika, dok je moderatorka večeri bila novinarka Branka Čvorović.
Prisutnima se u ime Ustanove obratila Milica Stanić Radonjić a zatim pozvala predsjednika opštine gospodina Marka Carevića, koji se obratio riječima: „Period od 50 godina je dug i za jedan život a kamoli za jedno stvaralaštvo. I zaista, grad Budva Vam puno duguje, a svi mi građani smo veoma ponosni i želimo vam da nastavite putem kojim ste krenuli i da stvarate još dugo godina. Mi ćemo se kao Opština truditi da budemo uz Vas, ali ne samo uz Vas nego i uz sve ostale slikare koje ima naš grad.“
Zatim se prisutnima obratila moderatorka večeri novinarka Branka Čvorović koja je podsjetila prisutne na početak stvaralaštva umjetnika Sava Pavlovića a zatim dala riječ učesnici ove večeri, mr Boženi Jelušić: „Kada je iza slikara 50 godina njegovog stvaralačkog rada vrlo je lako u tom radu uočiti neke konstante, nešto što ga razlikuje od svakog drugog slikara i po čemu je samo on prepoznatiljiv… Savo je nezamisliv bez svog žestokog mediteranskog zanosa koji ga vuče ka moru i zbog toga su njegove slike, baš zbog toga što su vodene, slikane u tehnici akvarela – na neki način dvosmislene i prepune mogućnosti drugog i drugačijeg tumačenja jer se ta vodena tehnika vrlo lijepo mijenja.“
U daljem dijelu večeri pušten je dokumentarni film o Pavlovićevom stvaralaštvu, a zatim se obratio mr Marin Ivanović, istoričar umjetnosti iz Dubrovnika koji se osvrnuo na akvarel kao tehniku, njemu težinu i istoriju akvarela i akvarelskih boja: „U svojim počecima Savo Pavlović je slikar sličan svim mladim studentima koji su tek izasli sa akademije, koji se drže savjeta profesora i koji slikaju skice portrete itd.. Ali već tada se Savo hvata akvarela, dakle od svih svojih puteva on bira akvarel. Akvarel je najteža od svih tehnika. To je tehnika u kojoj se ide od svijetlog ka tamnom i nema obratno, tehnika u kojoj nema popravke.“
Na kraju se umjetnik Savo Pavlović zahvalio svim prisutnima, a posebno zaposlenima JU Muzeji i galerije Budve koji su organizatori retrospektivne izložbe „Zapisi o trajanju“ kao i ove večeri.
© BokaNews, 2021
