Velikan hrvatske muzike, Oliver Dragojević, da je živ, na današnji dan bi proslavio 72. rođendan.
7. decembra 1947. rođen je velikan hrvatske muzike, legendarni Oliver Dragojević. Iako je od njegove smrti prošlo već skoro godinu i po, on i njegova ostavština nastavljaju da žive u srcima prijatelja, porodice i brojnih obožavatelja.
Njegova je smrt nakon duge i teške bolesti rastužila cio region, a njegov posljednji ispraćaj je poprimio nezapamćene razmjere. Svi su željeli da dođu u njegovu Vela Luku i oproste se od omiljenog muzičara.
Posljednjih mjeseci svog života nije nastupao, a za sobom je nakon smrti ostavio suprugu Vesnu, sinove Dina, Davora i Damira i petoro unučadi.
Kada je Oliver umro proglašen je Dan nacionalne žalosti, a na sam ispraćaj je došlo više hiljada ljudi i brodova. Oliverov je muzički put započeo kada mu je otac poklonio usnu harmoniku u djetinjstvu. Od kad je dobio, Oliver se od nje nije odvajao. U estradne vode je uplovio davne 1963. kao pjevač i klavijaturista splitskog benda Batali.
Njegov je uspjeh započeo kada se pojavio na Splitskom festivalu sa pjesmom Zdenka Runjića “Picaferaj”, a iako nije izborio ulazak u finale, počeo se probijati na sceni. Kada se 1975. vratio na Splitski festival s pjesmom “Galeb i ja” postao je zvijezda preko noći, a to ostaje i do danas.
Oliver Dragojević je bio jedan od najuticajnijih muzičara koje je hrvatska scena ikada dala, a tome ide u prilog i činjenica da se mogao pohvaliti nastupima u Carnegie Hallu, Royal Albert Hallu, pariškoj Olympiji i Opera Houseu u Sydneyju.
Prva Međunarodna multidisciplinarna naučna konferencija “Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske: stanje, izazovi, potencijali”, koju je organizovala Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor, završena je danas izlaganjem domaćih i regionalnih stručnjaka o tradiciji vjerskih kultova i svetkovina, etno-muzikološkom kao i nasljeđu porodničnih odnosa bokokotorskog zaliva, te predstavljanjem dijela nematerijalne kulturne baštine Makedonije, Srbije i Hrvatske.
Na konferenciji, koja je privukla značajnu pažnju stručne pa i laičke javnosti, govorilo je više od trideset priznatih stručnjaka iz regije. Završnog dana konferencije svoja istraživanja predstavili su Lucija Đurašković, Vesna Vučinić Nešković, Siniša Jelušić, Marina Dulović, Tina Ugrinić, Joško Katelan, Slobodan Jerkov, Nada Genevska, Snežana Ašanin, Suzana Antić i Timka Alihodžić, Jasminka Grgurević, Zlata Marjanović.
Učesnici konferencije istakli su zadovoljstvo zbog održavanja stručne konferencije koja će, zajedničko je mišljenje, doprinijeti podizanju svijesti o značaju očuvanja bogatog nematerijalnog kulturnog nasljeđa.
Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor konferencijom je obilježila deset godina od ratifikacije Konvencije UNESCO o nematerijalnoj kulturnoj baštini.
Blagdan Svetog Nikole, zaštitnika djece, pomoraca i putnika, ove je godine u župi Herceg Novi proslavljen u posebnom ozračju. Naime, župljani filijalne župe Đenovići (Pokrivenik) blagdan zaštitnika župe i mjesta dočekali su u obnovljenoj crkvi Svetog Nikole. Misu je služio mjesni župnik don Siniša Jozić.
Govoreći u homiliji o životu sv. Nikole, don Siniša je istaknuo: “Riječ je o svecu koji se znao oslanjati na osobu Isusa Krista jer je prihvaćao svjedočanstvo o Isusu, raspetom i uskrsnulom. Ovaj svetac čvrsto je stajao nogama na zemlji, svjestan izazova ovoga svojega vremena, ali s pogledom uvijek usmjerenim prema nebesima, tražeći pomoć s neba“. Na kraju misnog slavlja župnik je zahvalio svima koji su sudjelovali svojim darom ili radom u obnovi crkve, te je posebno zahvalio g. Marku Vučetiću na prilogu kojim je pokrivena polovica troškova obnove.
Sveti Nikola
U večernjim satima je u samostanskoj crkvi Svetog Antuna u Herceg Novom uprizoren dolazak Svetog Nikole. Mnoštvo je djece s veseljem dočekalo omiljenog sveca i pozdravilo ga s pjesmom Dođi Sv. Nikola. Nakon dočeka uslijedila je podjela darova svim prisutnim mališanima, a pekarske slastice dobili su i odrasli.
Sestre milosrdnice Svetog Vinka Paulskog, Antonija, Silvana i Zrinka liturgijskim pjevanjem animirale su misno slavlje i prigodni program te doprinijele da ovaj radosni događaj kojemu se veseli i mališani i odrasli, bude uistinu dostojanstven i svečan.
Albanski premijer Rama odveo je dvojicu dječaka na meč Lacija i Juventusa, a riječ je o dječacima koji su skočili s balkona i preživjeli nedavni zemljotres
Albanija
Fudbaleri italijanskog prvaka Juventusa Cristiano Ronaldo i Gianluigi Buffon poklonili su dresove dječacima koji su skokom s balkona preživjeli nedavni razorni zemljotres u Albaniji.
Tokom posjete albanskog predsjednika Edija Rame hospitaliziranim žrtvama zemljotresa, sedmogodišnji Aurel Lala i desetogodišnji Alesjo Cakoni su mu otkrili da im je san da upoznaju fudbalske asove Ronalda i Buffona.
Rama je dječake odveo u Rim na večerašnju derbi utakmicu Lacija i Juventusa, a prije meča ih je i upoznao s dvojicom fudbalera.
“Ovo je iznenađenje za Aurela i Alesja koji su skokom s balkona zgrade u Thumaneu preživjeli zemljotres”, objavio je Edi Rama na društvenim mrežama na kojima je direktno emitirao susret dječaka s njihovim fudbalskim idolima.
Ronaldo i Buffon su dječacima poklonili potpisane dresove, što je nakratko vratilo osmijehe na lica dječaka koji su u zemljotresu izgubili najbliže članove porodice.
Rama je Cakoniju poklonio i dres golmana Milana Gianluigi Donnarumme.
Albaniju je 26. novembra pogodio razorni zemljotres u kojem je poginula namanje 51 osoba, a među poginulim su bili otac i sestra Cakonija i baka i sestra Lale.
Kako je sopšteno iz TO Tivat, u gradu se trenutno odmara ukupno 812 registrovanih gostiju, što je 20% više nego u istom periodu prošle godine.
Stranaca je 786, dok je domaćih turista samo 26. Najveći broj gostiju koristi privatan smještaj 667 a u tivatskim hotelima boravi 119 stranih turista i 26 domaćih.
Drugi Novogodišnji bazar, u organizaciji NVO Harlekin, održaće se na rivi Pine u nedjelju 08. decembra2019. sa početkom u 11 sati poručuju organizatori.
Prvo mjesto u oktobarskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” koju za sportske ribolovce u Crnoj Gori organizuje kompanija “Una” iz Tivta, osvojio je Marko Krivokapić sa ulovljenom tunom od 57,5 kg.
Tuna je ulovljena podvodnom puškom tehnikom na čeku. Dubina je bila 12 metara.
Drugo mjesto – Dalibor Lečić – gof 33.5kg
Drugo mjesto pripalo je Daliboru Lečiću za ulovljenog gofa od 33.5 kg. Gof je ulovljen u Ulcinju na velikoj plaži, sa obale.
Kako kaže Dalibor: “ Za mamac sam koristio živu skakavicu (cipol), oprema – štap Shimano TLD, cekrk Shimano Tiagra, 50 W LRS konac Daiwa J-braid 143 lbs i ostali sitan pribor “
treće mjesto – Stefan Kostic i Anto Petrovic – škaram 4.6kg
Treće mjestoi osvojili su Stefan Kostić i Anto Petrović sa ulovljenim škarmom od 4.6 kg.
Škaram je bio dužine 1.2 metra, ulovljen je u Krašićima, tehnikom pod osti.
Opština Kotor sprovodi projekat finansijske perspektive IPA 2014-2020 “SUMPORT – održiva mobilnost u lučkim gradovima MED područja”. Kroz ovaj projekat je u predhodnih 30 mjeseci finansirano jačanje kapaciteta planiranja u vezi sa održivom mobilnošću lučkih gradova kroz dijeljenje iskustava, pilot aktivnosti i organizovanje obuka.
Nakon usvajanja Odluke o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Kotor krajem prethodnog mjeseca, sprovedena je pilot aktivnost integrisane biciklističke staze dužine od 2 km na trasi puta od bivšeg auto kampa do Instituta za biologiju mora.
Uskoro će građani koji koriste bicikl, imati stazu namijenjenu samo njima, jer je ovo prva biciklistička staza u Kotoru.
Podsjećanja radi, ta dionica puta je, pomenutom Odlukom, proglašena jednosmjernom, pa će biciklistički i kolski saobraćaj moći nesmetano da se odvijaju.
Biciklom kroz Dobrotu
Osim biciklističke staze, Kotor je kroz ovaj projekat dobio četiri pametne klupe i dva parkirališta za bicikla koji su instalirani na Donjem putu. Klupe se napajaju i pune solarnom energijom i multifunkcionalnog su karaktera.
Tradicionalna svečana akademija povodom Dana pomoraca i brodaraca održana je u četvrtak u Podstrani kod Splita u hotelu Le Méridien Lav, na kojoj su dodijeljene nagrade i priznanja svima koji su dali poseban doprinos razvoju pomorstva i unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj.
Na svečanoj akademiji u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture je sudjelovao ministar Oleg Butković uz državnog tajnika za more i fondove EU Josipa Bilavera te uz brojne predstavnike pomorske i prometne zajednice.
Među nagrađenima najveću pažnju su odnijele dvije nagrade i to nagrada za doprinos u promicanju pomorske kulture koja je dodijeljena novinaru i blogeru Domagoju Jakopoviću Ribafishu za akciju života pod nazivom RokOtok. Akciju je osmislio uz spomen na prerano preminulog sina, s kojim je istraživao hrvatske regije, otoke i plaže, te je odlučio plivanjem povezati nastanjene hrvatske otoke Kako je i sam rekao, ideja je bila družiti se s djecom i njihovim roditeljima i time ih barem na neko vrijeme odvratiti od tehnologije i potaknuti na razgovor što je tijekom ovog ljeta i napravio kroz akciju koja je postala svojevrsni promotor pomorske kulture.
Pri završetku akademije je uslijedila posebna nagrada koja se dodjeljuje pojedincima koji su doprinijeli razvoju i ugledu pomorstva u zemlji i svijetu koju je dobio akademik i prvi hrvatski ministar pomorstva Davorin Rudolf. Predajući mu to priznanje, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je za akademika Rudolfa rekao da je najveći poznavalac prava mora u Hrvatskoj.
On je čuvar naših granica na moru. Postoje pretenzije naših susjeda i da nam to sve skupa malo uzmu – kvadrat po kvadrat, ali imamo za to akademika Rudolfa koji ih kao najveći poznavalac međunarodnog prava mora u Hrvatskoj čvrsto brani i na tome mu posebna hvala – naglasio je ministar Butković.
Zahvaljujući na priznanju, Rudolf je podsjetio kako je na današnji prije 28. godina, to jest 5. prosinca 1991. kao ministar pomorstva sudjelovao u pregovorima u Cavtatu o prekidu napad na Dubrovnik i deblokadi tog grada.
Nagrada za doprinos razvitku pomorskog gospodarstva – dobitnik Željko Čorak, ravnatelj lučke uprave Poreč
Nagrada za traganje i spašavanje na moru – dobitnik Nikola Brkuljić, kapetan Lučke ispostave Milna
Nagrada za doprinos u promicanju pomorske kulture – dobitnik Domagoj Jakopović Ribafish, novinar i bloger, autor projekta “RokOtok”
Nagrada za doprinos razvoju i ugledu unutarnje plovidbe – dobitnik Neven Grubišić, docent doktor znanosti
Nagrada za unapređenje pomorske znanosti i obrazovanja – dobitnik Gordan Papeš, ravnatelj Pomorske škole Bakar i dobitnik Ivan Komar, profesor s Pomorskog fakulteta u Splitu
Posebna nagrada za pojedince koji su doprinijeli razvoju i ugledu pomorstva u zemlji i svijetu – dobitnik Akademik Davorin Rudolf
Sjećanje na nacističke zločine “neodvojivo” je od njemačkog identiteta, rekla je u petak njemačka kancelarka Angela Merkel tijekom svog prvog posjeta Auschwitzu, u vrijeme jačanja njemačke ekstremne desnice.
“Sjećanje na zločine, identificiranje počinitelja i davanje žrtvama dostojne počasti, to je odgovornost koja nikada ne prestaje. O tome se ne pregovara. To je neodvojivo od naše zemlje. Biti svjestan te odgovornosti dio je našeg nacionalnog identiteta”, istaknula je Merkel.
Ona je prva šefica njemačke vlade nakon 1995. koja je posjetila Auschwitz.
Merkel je izrazila “duboki sram” zbog nedjela koje su počinili nacisti u tom logoru smrti tijekom Drugog svjetskog rata. Dodala je da je svaka od 1,1 milijun žrtava u Auschwitzu imala “ime, dostojanstvo, podrijetlo, povijest”.
U govoru je također istakla da šutnja nije odgovor, naglašavajući da mora postojati nulta tolerancija za antisemitizam u Njemačkoj i u Europi.
Istaknula je i da je važno da uvijek bude jasno da je Auschwitz, koji se nalazi na teritoriju današnje Poljske, bio logor na području koje je “1939. anektirano Reich” i njime su upravljali Nijemci. “Važno je jasno imenovati zločince. Mi, Nijemci, to dugujemo žrtvama i sebi samima”.
Poljska već dugo pokušava otkloniti pogrešan izraz iz povijesnih i novinskih izvješća koji govori o “poljskim logorima smrti” budući da on sugerira da je ta zemlja, koju je nacistička Njemačka okupirala u Drugom svjetskom ratu, bila odgovorna za logore na svom teritoriju u kojima se provodio holokaust.
Nacisti su svoje najzloglasnije logore poput Auschwitz-Birkenaua, Sobibora i Treblinke smjestili većinom u okupiranoj Poljskoj, a ne u Njemačkoj.
S Merkel u pratnji bio je i poljski premijer Mateusz Morawiecki i preživjeli iz logora, 87-godišnji Stanislaw Bartnikowski te predstavnici židovske zajednice.
Predsjednik poljske vlade upozorio je da se ne smije zaboravljati povijest njemačkog nacističkog koncentracijskog logora, naglasivši da se zbog žrtava moramo sjećati što se tamo dogodilo.
“Ako sjećanje nestane, to je kao da smo drugi puta povrijedili ljude koji su ovdje prošli kroz pakao, kroz nezamislivu patnju”, rekao je Morawiecki.
“Moramo brinuti za sjećanje, kao da brinemo za žrtve. To je ono što za njih možemo učiniti”, dodao je premijer.
Uoči dolaska u Oswiecim, kojeg su njemački okupatori u Poljskoj preimenovali u Auscwitz, kancelarka Merkel je najavila dodjelu 60 milijuna eura Zakladi Auschwitz-Birkenau za održavanje tog mjesta zločina i sjećanja na likvidaciju 1,1 milijun ljudi među kojima je,između 1940. i 1945., ubijeno čak milijun Židova.
Njemačka je najveći donator te zaklade.
Merkel je zajedno s Morawieckim podno Zida smrti, gdje je strijeljano na tisuće zatočenika, položila vijenac, a potom su odali počast žrtvama minutom šutnje.
Ako u idućih nekoliko dana ne postignu dogovor s Vladom RH o povećanju koeficijenata, policijski i carinski sindikati najavljuju sindikalne akcije i u tom slučaju bi dubrovačko područje, okruženo granicama, moglo biti posebno pogođeno.
Ne udovolji li se sindikalnim zahtjevima, granična policija će već za Božić, pa za Novu godinu i Tri kralja, stupiti u bijeli štrajk i detaljno pregledavati isprave svih putnika na prijelazima, a to znači ogromne gužve na Karasovićima, Neumu, Doljanima,…
– Ukoliko do dogovora ne dođe, štrajka će biti i tu nema dvojbe. Duboko vjerujem i nadam se da će Vlada, naš poslodavac, naći rješenje kako ispuniti naše zahtjeve za boljim materijalnim pravima, povećanje koeficijenta, tj. dodataka. Naš policajac je najmanje plaćen, osobito temeljni ali između ostalih i granični. Ne prijetimo, ne ucjenjujemo, nego skrećemo pažnju poslodavcu na te činjenice i tražimo da se prema policajcu mora ponašati kao mater, a ne kao maćeha – kaže Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske, odakle već dugo traže koeficijent 1,0 za policajce.
Policajci Vladin odgovor očekuju do isteka tjedna, a traže da im primanja rastu na isti način kao i učiteljima. Spremni su na kompenzaciju preko dodataka do nove uredbe koja bi korigirala koeficijente svim državnim i javnim službenicima. U tom slučaju, plaća bi im se podizala u tri etape dodatak, a ne koeficijent.
