Posebna nagrada projektu RokOtok i Ribafishu

0
Posebna nagrada projektu RokOtok i Ribafishu

Tradicionalna svečana akademija povodom Dana pomoraca i brodaraca održana je u četvrtak u Podstrani kod Splita u hotelu Le Méridien Lav, na kojoj su dodijeljene nagrade i priznanja svima koji su dali poseban doprinos razvoju pomorstva i unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj.

Na svečanoj akademiji u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture je sudjelovao ministar Oleg Butković uz državnog tajnika za more i fondove EU Josipa Bilavera te uz brojne predstavnike pomorske i prometne zajednice.

Među nagrađenima najveću pažnju su odnijele dvije nagrade i to nagrada za doprinos u promicanju pomorske kulture koja je dodijeljena novinaru i blogeru Domagoju Jakopoviću Ribafishu za akciju života pod nazivom RokOtok. Akciju je osmislio uz spomen na prerano preminulog sina, s kojim je istraživao hrvatske regije, otoke i plaže, te je odlučio plivanjem povezati nastanjene hrvatske otoke Kako je i sam rekao, ideja je bila družiti se s djecom i njihovim roditeljima i time ih barem na neko vrijeme odvratiti od tehnologije i potaknuti na razgovor što je tijekom ovog ljeta i napravio kroz akciju koja je postala svojevrsni promotor pomorske kulture.

Pri završetku akademije je uslijedila posebna nagrada koja se dodjeljuje pojedincima koji su doprinijeli razvoju i ugledu pomorstva u zemlji i svijetu koju je dobio akademik i prvi hrvatski ministar pomorstva Davorin Rudolf. Predajući mu to priznanje, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je za akademika Rudolfa rekao da je najveći poznavalac prava mora u Hrvatskoj.

On je čuvar naših granica na moru. Postoje pretenzije naših susjeda i da nam to sve skupa malo uzmu – kvadrat po kvadrat, ali imamo za to akademika Rudolfa koji ih kao najveći poznavalac međunarodnog prava mora u Hrvatskoj čvrsto brani i na tome mu posebna hvala – naglasio je ministar Butković.

Zahvaljujući na priznanju, Rudolf je podsjetio kako je na današnji prije 28. godina, to jest 5. prosinca 1991. kao ministar pomorstva sudjelovao u pregovorima u Cavtatu o prekidu napad na Dubrovnik i deblokadi tog grada.

Nagrada za doprinos razvitku pomorskog gospodarstva – dobitnik Željko Čorak, ravnatelj lučke uprave Poreč

  • Nagrada za traganje i spašavanje na moru – dobitnik Nikola Brkuljić, kapetan Lučke ispostave Milna
  • Nagrada za doprinos u promicanju pomorske kulture – dobitnik Domagoj Jakopović Ribafish, novinar i bloger, autor projekta “RokOtok”
  • Nagrada za doprinos razvoju i ugledu unutarnje plovidbe – dobitnik Neven Grubišić, docent doktor znanosti
  • Nagrada za unapređenje pomorske znanosti i obrazovanja – dobitnik Gordan Papeš, ravnatelj Pomorske škole Bakar i dobitnik Ivan Komar, profesor s Pomorskog fakulteta u Splitu
  • Posebna nagrada za pojedince koji su doprinijeli razvoju i ugledu pomorstva u zemlji i svijetu – dobitnik Akademik Davorin Rudolf

Merkel u Auschwitzu: sjećanje na nacističke zločine neodvojivo od njemačkog identiteta

0
Merkel – foto EPA

Sjećanje na nacističke zločine “neodvojivo” je od njemačkog identiteta, rekla je u petak njemačka kancelarka Angela Merkel tijekom svog prvog posjeta Auschwitzu, u vrijeme jačanja njemačke ekstremne desnice.

“Sjećanje na zločine, identificiranje počinitelja i davanje žrtvama dostojne počasti, to je odgovornost koja nikada ne prestaje. O tome se ne pregovara. To je neodvojivo od naše zemlje. Biti svjestan te odgovornosti dio je našeg nacionalnog identiteta”, istaknula je Merkel.

Ona je prva šefica njemačke vlade nakon 1995. koja je posjetila Auschwitz.

Merkel je izrazila “duboki sram” zbog nedjela koje su počinili nacisti u tom logoru smrti tijekom Drugog svjetskog rata. Dodala je da je svaka od 1,1 milijun žrtava u Auschwitzu imala “ime, dostojanstvo, podrijetlo, povijest”.

U govoru je također istakla da šutnja nije odgovor, naglašavajući da mora postojati nulta tolerancija za antisemitizam u Njemačkoj i u Europi.

Istaknula je i da je važno da uvijek bude jasno da je Auschwitz, koji se nalazi na teritoriju današnje Poljske, bio logor na području koje je “1939. anektirano Reich” i njime su upravljali Nijemci. “Važno je jasno imenovati zločince. Mi, Nijemci, to dugujemo žrtvama i sebi samima”.

Poljska već dugo pokušava otkloniti pogrešan izraz iz povijesnih i novinskih izvješća koji govori o “poljskim logorima smrti” budući da on sugerira da je ta zemlja, koju je nacistička Njemačka okupirala u Drugom svjetskom ratu, bila odgovorna za logore na svom teritoriju u kojima se provodio holokaust.

Nacisti su svoje najzloglasnije logore poput Auschwitz-Birkenaua, Sobibora i Treblinke smjestili većinom u okupiranoj Poljskoj, a ne u Njemačkoj.

S Merkel u pratnji bio je i poljski premijer Mateusz Morawiecki i preživjeli iz logora, 87-godišnji Stanislaw Bartnikowski te predstavnici židovske zajednice.

Predsjednik poljske vlade upozorio je da se ne smije zaboravljati povijest njemačkog nacističkog koncentracijskog logora, naglasivši da se zbog žrtava moramo sjećati što se tamo dogodilo.

“Ako sjećanje nestane, to je kao da smo drugi puta povrijedili ljude koji su ovdje prošli kroz pakao, kroz nezamislivu patnju”, rekao je Morawiecki.

“Moramo brinuti za sjećanje, kao da brinemo za žrtve. To je ono što za njih možemo učiniti”, dodao je premijer.

Uoči dolaska u Oswiecim, kojeg su njemački okupatori u Poljskoj preimenovali u Auscwitz, kancelarka Merkel je najavila dodjelu 60 milijuna eura Zakladi Auschwitz-Birkenau za održavanje tog mjesta zločina i sjećanja na likvidaciju 1,1 milijun ljudi među kojima je,između 1940. i 1945., ubijeno čak milijun Židova.

Njemačka je najveći donator te zaklade.

Merkel je zajedno s Morawieckim podno Zida smrti, gdje je strijeljano na tisuće zatočenika, položila vijenac, a potom su odali počast žrtvama minutom šutnje.

Za blagdane na svim dubrovačkim granicama promet usporeno u režimu bijelog štrajka?!

0
Granični prelaz Karasović foto Boka News

Ako u idućih nekoliko dana ne postignu dogovor s Vladom RH o povećanju koeficijenata, policijski i carinski sindikati najavljuju sindikalne akcije i u tom slučaju bi dubrovačko područje, okruženo granicama, moglo biti posebno pogođeno.

Ne udovolji li se sindikalnim zahtjevima, granična policija će već za Božić, pa za Novu godinu i Tri kralja, stupiti u bijeli štrajk i detaljno pregledavati isprave svih putnika na prijelazima, a to znači ogromne gužve na Karasovićima, Neumu, Doljanima,…

– Ukoliko do dogovora ne dođe, štrajka će biti i tu nema dvojbe. Duboko vjerujem i nadam se da će Vlada, naš poslodavac, naći rješenje kako ispuniti naše zahtjeve za boljim materijalnim pravima, povećanje koeficijenta, tj. dodataka. Naš policajac je najmanje plaćen, osobito temeljni ali između ostalih i granični. Ne prijetimo, ne ucjenjujemo, nego skrećemo pažnju poslodavcu na te činjenice i tražimo da se prema policajcu mora ponašati kao mater, a ne kao maćeha – kaže Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske, odakle već dugo traže koeficijent 1,0 za policajce.

Policajci Vladin odgovor očekuju do isteka tjedna, a traže da im primanja rastu na isti način kao i učiteljima. Spremni su na kompenzaciju preko dodataka do nove uredbe koja bi korigirala koeficijente svim državnim i javnim službenicima. U tom slučaju, plaća bi im se podizala u tri etape dodatak, a ne koeficijent.

Rekordna naplata boravišne takse u Budvi

0
Budva

Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva je za prvih 11 mjeseci naplatila 3,7 miliona EUR po osnovu boravišne takse i time premašila za sto hiljada EUR rekord koji je postignut prošle godine.

„Premašili smo iznos rekordne prošle godine koji je iznosio 3,6 miliona. Uprava lokalnih javnih prihoda je uz pomoć Turističke organizacije Budva, ove godine uspjela da odradi sjajan posao i pored nešto lošije posjete tokom juna i jula“, kazao je sekretar za finansije i vršilac dužnosti direktora Uprave za naplatu javnih prihoda Petar Odžić.

On je kazao da je zaključno sa 30. novembrom naplaćeno tačno 3,75 miliona EUR, što je za čak 300 hiljada EUR više nego u istom periodu prošle godine.

„Od ukupnog iznosa na naplatu boravišne takse za privatni smještaj se odnosi 1,74 miliona EUR. Prošle godine u istom periodu naplaćeno je 3,45 miliona EUR, od čega se 1,61 milion odnosi na građane“, kazao je Odžić.

Prema njegovim riječima, 14 timova koji su bili raspoređeni po cijeloj teritoriji Opštine Budva intenzivno su radili po terenu do 1. oktobra.

„Timovi su nastavili i rad tokom jeseni i nastaviće i zimus da obilaze hotele”, saopštio je Odžić.

Zajedničkim akcijama, kako je kazao, uspjeli su da smanje sivu zonu u izdavanju privatnog smještaja.

Odžić je podsjetio da je cijena boravišne takse ostala nepromijenjena i iznosi jedan EUR, a prihod od nje u promjeru 80 prema 20 odsto dijele Turistička organizacija Budva (TOB) i Nacionalna turistička organizacija (NTO).

Prihod od boravišne takse TOB troši na promociju Budve kao turističke destinacije, kao i organizaciju brojnih manifestacija.

Ronioci iz mora izvukli tijelo žene

0
Foto CdM

Ronioci Regionalnog centra iz Bijele izvukli su danas iz mora, u mjestu Kostanjica, tijelo ženske osobe, čiji identitet nije saopšten.

“Naši ronioci su nakon poziva građana oko 16 časova u mjestu Kostanjica iz vode izvukli tijelo ženske osobe. Tijelo se nalazilo na nepristupačnom terenu i nije ga bilo moguće primijetiti sa obale”, rekao je CdM-u Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra Bijela.

Mijajlović je dodao da je tijelo predato nadležnim službama koje će utvrditi indentitet i uzrok stradanja.

Katedrala je bila ispunjena djecom, radošću, smjehom, pjesmom, molitvom – stigao Sveti Nikola

0

Kotorsku katedralu Svetog Tripuna večeras je pohodio Sveti Nikola, zaštitnika djece, pomoraca, ribara, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, zatvorenika, trgovaca, putnika, koji je podjelio oko tristo poklon paketića, djeci koja su nestrpljivo iščekivala njegov dolazak i darove.

Katedrala je bila ispunjena djecom, radošću, smjehom, pjesmom i molitvom za sve žive i mrtve pomorce.

„Blagdan Svetog Nikole Biskupa se na poseban način poštuje u Kotoru. Iza ove proslave stoji velika tradicija pet kotorskih crkava Svetome Nikoli posvećenih, počevši koliko je nama danas poznato, od XIII stoljeća“ – kazao je  don Anton Belan.

Prema tradiciji mornari Bokeljske mornarice čuvali su oltar Svetoga Nikole, u Katedrali i sliku iz osamnaestog vijeka poznatog mletačkog slikara Pietra Antonia Novellia, koja je nekada krasila crkvu Svetog Nikole u Kotoru, a koja se nalazila na mjesto gdje je danas cafe bar „Cezare“. Zvono sa te crkve otkucava i danas sate sa Gradskog tornja i ono je iz 1602. godine.

Milostinja sakupljena na misi o blagdanu Svetog Nikole namijenjena je  za potrebe potresom pogođenih u susjednoj nam Albaniji.

U prigodnom programu nastupila su vjeroučenici, Dječji zbor kotorske katedrale i Mandolinski orkestar HGD-a “Tripo Tomas”.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Sva povjest grada Kotora i Boke pisana je na moru

Sveti Nikola u Kotoru 2019.

Sva povjest grada Kotora i Boke pisana je na moru, zato nema crkve koja nema sliku, oltar ili je posvećena Svetom Nikoli. Naš grad kroz povjest imao je pet crkava u čast Svetome Nikoli. Nije toliko imao ni grad Bari. Prije nego su Svečeve moći 1087. godine iz današnje Turske prenesene u italijanski Bari, taj grad je imao dvije crkve posvećene njemu i treću novu sadašnju baziliku Svetog Nikole, u kojoj od 1087. počivaju njegovi zemni ostaci.

Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske: stanje, izazovi, potencijali

0
Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske

Međunarodna multidisciplinarna naučna konferencija “Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske: stanje, izazovi, potencijali”, koju organizuje Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor, uz podršku Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor i Uprave za zaštitu kulturnih dobara nastavljena je danas.

Na konferenciji, koja se održava po prvi put, učestvuju domaći i stručnjaci sa prostora bivše Jugoslavije, koji imaju izlaganja o temama vezanim za kulturno nasljeđe Boke Kotorske.

Prisutne je u ime Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor pozdravila VD direktorke Slađana Mijanović, poželjevši učesnicima konferencije uspješan rad u namjeri da se pruži naučni pogled na bokeljsku nematerijalnu kulturu.

Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske

“Ljudi ovog kraja svojim običajima slave drevni i gospodstveni Kotor, svoje svece zaštitnike, svoju Mornaricu i pomorce i, na kraju, nepresušno vrelo života. U multinacionalnom i multivjerskom skladu živi naš grad čije je prirodno i kulturno nasljeđe prije četiri decenije upisano na Uneskovu listu svjetske baštine. Čvrsto vjerujem u obavezu svih nas da, sa aspekta svojih struka i poslovnih obaveza, damo svoj doprinos proučavanju i zaštiti nematerijalne kulturne baštine ovog kraja čije vrijednosti pripadaju cijelom svijetu”, kazala je Mijanović.

Milica Martić, načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine, istakla je da Crna Gora nije zaostajala kada je u pitanju uspostavljanje zakonodavnog sistema za zaštitu nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

“Jako brzo se mijenja, gubi, ne stignemo ni da zabilježimo svaki momenat. Ono što raduje, jeste da generacije koje smatraju da je nešto dio njihove tradicije, nastoje da je sačuvaju, pa makar i u nekom modifikovanom obliku. Zato i imamo danas živu i bogatu nematerijalnu baštinu u Crnoj Gori, raznorodnu i različitu, ali što je najvažnije prisutnu i živu. To nam daje nadu da naši poslovi na zaštiti nematerijalne baštine nijesu uzalud”, navela je Martić.

Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske

Pozdravljajući organizovanje konferencije, načelnik kotorske Područne jedinice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Balša Perović naglasio je da su donošenjem Zakona o zaštiti kulturnih dobara 2010. godine stvoreni adekvatni zakonski uslovi za zaštitu nematerijalnog kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori i tako se po prvi u zaštitu, dodao je, pored nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara uvelo i nematerijalno kulturno dobro.

“Može se reći da je 2013. godina bila plodna za donošenje rješenja za nematerijalnu kulturnu baštinu, a prvo rješenje koje je Uprava donijela odnosi se na status Bokeljske mornarice. Sem pravne zaštite, potrebno je raditi na očuvanju kulturne baštine kroz njenu prezentaciju i popularizaciju, kao i kroz njeno dokumentovanje i snimanje video zapisa“, smatra Perović i zaključuje da nematerijalnu kulturnu baštinu treba više koristiti u turističkoj prezentaciji i popularizaciji Crne Gore.

Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske

Milica Nikolić, sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, kazala je da nematerijalna baština u nacionalnom okviru ima jednaku važnost kao i ostali segmenti kulturnog nasljeđa, no postoje, naglasila je, različiti izazovi u pogledu ljudskih kapaciteta koji se bave ovim pitanjem.

“Ono što treba da nam bude fokus, a vjerujem da će ova konferencija pomoći u tome, jeste da se osnuje centar za nematerijalnu baštinu koji će se kontinuirano i samo baviti ovom temom. Očigledno je da se nematerijalnom kulturnom baštinom ne možemo baviti samo sa akspekta Uprave za zaštitu kulturnih dobara, stoga muzeji i lokalne zajednice, intezivno sarađujući, imaju veoma važnu ulogu u tom procesu”, kazala je Nikolić, dodavši kako je u potrebno raditi na jačanju kadrova humanističke orijentacije koji su deficitarni u Crnoj Gori.

Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske

Diskusija rukovoditeljke Muzeja Grada Perasta Dragane Lalošević o tradiciji gađanja kokota u Perastu, potakla je učesnike konferencije na donošenje zajedničkog stava o neophodnosti održivosti ovog običaja u izvornom obliku, koji je, usljed višegodišnjeg pritiska dijela javnosti i pojedinih udruženja za zaštitu životinja, postao upitan.

Prvog dana konferencije govorili su Saša Srećković, Antun Sbutega, Nadežda Nada Radović, Bojana Sekulić, Danijela Đukić, Dragana Lalošević, Mileva Pejaković Vujošević, Stanka Janković Pivljanin, Aleksandra Simeunović, Igor Lazarević, Vito Vujović, Željko Starčević, Mašo Čekić, Mila Moškov, Milan Kovačević i Snežana Vukotić.

Konferenciju, koja se završava sutra.

Napad u vojnoj bazi na Floridi, troje mrtvih

0
Pomorska vazdušna baza Pensacola foto Slobodna Evropa

Tri osobe su ubijene, uključujući i navodnog napadača, a najmanje sedam ostalih je ranjeno u petak u napadu koji se desio u pomorskoj vazdužnoj bazi u Pensacoli, na Floridi, saopštile su vlasti, prenosi Reuters.

Ovo je drugi smrtonosni napad u američkoj vojnoj postrojbi u posljednjih sedam dana.

Šerif okriga Escambia saopštio je da je u Pensacoli došlo do situacije sa “aktivnim strijelcem” u petak, a da je par minuta nakon što je primjećen napadač i ubijen.

Dvije osobe su poginule u napadu a najmanje šest osoba je povrijeđeno i nalazie se u lokalnoj bolnici.

Glasnogovornik Bijele kuće saopštio je da je predsjednik Donald Trump informisan o napadu te da prati situaciju.

U srijedu je pomorac ustrijelio trojicu civila u historijskoj bazi Pearl Harbor na Havajima a potom izvršio samoubistvo.

Iz Komunalnog Tivat upozoravaju roditelje: Novogodišnja svijetleća dekoracija je pod naponom i nije za igru…

0
Tivat novogodišnji program

Iz Komunalnog preduzeća Tivat upozoravaju da su sinoć oko 22 sata primili poziv policije, da je na šetalištu Pine djevojčica doživjela blaži strujni udar kao poslijedica igranja sa novogodišnjom svijetlećom dekoracijom. Ekipe su momentalno izašle na teren gdje su zatekli roditelje koji svojoj dijeci pomažu prilikom penjanja na vrh svijetlećih dekorativnih kugli kako bi ih fotografisali, a ne vodeći računa na to da njihovo dijete stoji ili sijedi na elementima pod visokim naponom.

Naša dosadašnja iskustva govore da veliki broj roditelja dozvoljava dijeci da se bez nadzora igraju sa svijetlećim elementima i instalacijama koji su pod visokim naponom.

Osim toga djeca lome i kidaju lampice na ukrasima i samim tim ostavljaju ogoljene električne instalacije, što je bilo uzrok sinoćnjeg strujnog udara.

“Naše kolege, koje su sinoć dežurale na terenu su isključili ukrasne elemente sa strujne mreže, kako bi izbjegli još eventualnih problema i sanirali nastala oštećenja.

Danas će na ukrasima biti postavljeni znakovi upozorenja koji podsjećaju da su elementi pod visokim naponom i pozivaju na dodatnu opreznost.

Koristimo ovu priliku da apelujemo na roditelje da su svi svijetleći ukrasni elementi pod VISOKIM NAPONOM i da služe isključivo kao dekoracija, a nikako kao predmet za igru” saopšteno je iz Komunalnog preduzeća Tivat.

Djed Mraz stiže u Herceg Novi

0
Kotor - Dječija Nova godina
Nova godina

Iako još nije Nova godina, Opština Herceg Novi obradovaće najmlađe Novljane već u subotu ujutro – u 10 sati sa Titove vile kreće Djed Mraz sa sankama. Put Djeda Mraza ići će Šetalištem Pet Danica do Galeba, a onda i Njegoševom ulicom do Trga Nikole Đurkovića, gdje će cijela kompozicija biti izložena tokom praznika.

Razumije se, Djed Mraz nije u Herceg Novi došao praznih ruku – cijelim putem do gradskog trga dijeliće slatkiše u pokretu – jer Djeda Mraz ne smije stati, ni skrenuti sa staze!

Opština Herceg Novi poziva sve građane svih dobi da isprate ovaj događaj, a kompletna dekoracija biće izložena na Trgu Nikole Đurkovića od 11 sati.