Uspješno je završen još jedan humanitarni pjesnički konkurs “Bokeškog Foruma” – “Tivat 2019”.
Na zadatu temu “Hvala ti” pristiglo je ukupno 125 pjesama iz cijele bivše Jugoslavije, kao i od pjesnika iz svijeta, čime je konkurs potvrdio svoj međunarodni karakter, saopšteno je iz NVO Bokeškog foruma.
Žiri u sastavu: Katica Čavor, Aleksandra Matić, Sonja Milatović i dr Andrija Petković je donio odluku da je najbolja pjesma ona koju je napisala Biljana Vukmanović iz Bara. Drugo mjesto osvojio je dr Jasmin Dorić iz Srebrenika, a treće Tijana Draganić iz Nikšića. Njima pripadaju nagrade od 200, 150 i 100 eura.
Nas u “Bokeškom Forumu” raduje da je ove godine značajno veliki broj radova iz Boke, kao i da će se dobar dio tih radova naći i u zbirci. Promocija nove zbirke organizovaće se početkom februara 2020.godine, a kompletan prihod od njene prodaje biće i ove godine uplaćen u humanitarne svrhe.
Pored pobjednika u knjizi će se naći još 26 autora i to:
Umorna, stavljam njenu hladnu ruku u svoj meki dlan. Bdim nad posteljom dok napolju šušti jesen, doziva oblak i fijuk vjetra prekida joj san.
Pogleda me. Hvala ti, Bože, što pokloni joj još jednu noć, još jedan dan. Hvala ti, jutro, što još jednom ugledah osmjeh dobro znan.
A, onda… Jedna suza, stisak i nestade dan. Mrak. Smrt. I prasak, meni dalek, stran.
Koliko nas je život dostojan? Je li to čovjek toliko bijedan, grešan i nemoćan? Pred smrću miran, žedan i okovan. Hvala ti, živote, za svaki sat sa njom više… Poseban i nenadan.
Hvala ti, majko, za otkucaj srca, za svaku stvarnost i svaki san, obasjan, topao, tih i dosanjan. Novo jutro i opet je jesen. Hvala ti, jutro, što ugledah nebo, što još jednom mogu reći „dobar dan“.
Jer, ko zna šta nas sutra tamo čeka. Suza ili osmijeh? Tuga izdaleka… Hvala ti, pjesmo, za svaki stih. To je bol i to je krik. Jedna suza, bora, i majčin lik.
Nova razvojna i investicijska faza Porto Montenegra predstavljena je klijentima i poslovnim partnerima u Moskvi, na PM koktelu u sjajnom enterijeru prestižnog brenda Louis Vuitton.
Nova partnerstva i poslovni susreti sa predstavnicima ruske klijentele u oblasti nekretnina i jahting industrije potvrđena su tokom prethodnih nekoliko dana na ovom i ostalim događajima, s obzirom na to da je delegacija Porto Montenegra imala dinamičnu agendu tokom boravka u Rusiji. Predstavljen je, još jednom, Citizen by Investment projekat Vlade Crne Gore, akcentovani benefiti kupovine nekretnina u Porto Montenegru i ekonomski okviri, a veliku pažnju uživala je i najava nove edicije Polo turnira 2020. godine.
Sailor of the Year 2019 Moscow
Sales menadzerka Katie Smirnina predstavila je planove za razvoj projekta na prestižnoj koferenciji Global real estate forum-u koja okuplja predstavnike biznisa i investicionih grupa. Crna Gora ima povoljan ekonomski okvir za investitore, prije svega kada su u pitanju poreske stope, nakon najvećeg prirodnog resursa – ljepote, nautičke istorije i potencijala za razvoj luksuzne jahting industrije i turističkog proizvoda. Ta vrsta pogodnosti značajna je stimulacija za vlasnike brodova i jahti, koji biraju marinu i naselje Porto Montenegro kao destinaciju za kupovinu nekretnina, istakla je Smirnina.
Porto Montenegro ambasadori prisustvovali su prestižnoj moskovskoj dodjeli nagrada Man of the Year Award 2019, kao jedan od vodećih sponzora ovog globalno prepoznatljivog nautičkog događaja u Rusiji, u organizaciji kompanije Proyachting – u pitanju je jedan od najznačajnijih dogadjaja u Moskvi kada je u pitanju amatersko jedrenje koje okuplja biznis entuzijaste za jedrenje. Posebno interesovanje privukao je bogat kalendar međunarodnih regata Porto Monteengro Jahting kluba.
Nakon održane prezentacije novogdišnjeg programa u glavnom gradu Podgorica, Turistička organizacija opštine Tivat je svoj ovogodišnji projekat „Zimska bajka” predstavila i u glavnim gradovima regiona: Beogradu i Sarajevu.
Prezentacija u Beogradu je bila upriličena u vidu press konferencije organizavane u saradnji sa NTO i ambasadom Crne Gore u Srbiji u hotelu „Moskva” 14. novembra u prisustvu brojnih predstavnika medija i izvođača koji će tokom praznika nastupiti duž crnogorskog primorja. U toku svog boravka tivatski predstavnici su imali prilike svoj bogat program predstaviti i u šoping centrima Big i Ada Mall. – 15. i 16. novembra.
Novogodišnji program Tivta je plijenio pažnju kako neobičnim i originalnim dizajnom, tako i kvalitetnim izborom ovogodišnjih izvođača.
„Program koji širom regiona traje i najduže jeste povod da svako pronađe svoj razlog za #tivtovanje „Zimske bajke” koja uz bogato pripremljene sadržaje, fantastičnu gastro ponudu kućica, višednevni i najbolji program za najmlađe ali i za one starije, što sve skupa garantuje dobru zabavu i kvalitetno osmišljeno vrijeme u prazničnoj atmosferi koju Tivat nudi u predprazničnim i prazničnim danima. Za sve to se pobrinula lokalna TO u saradnji sa mnogobrojnim svojim partnerima” riječi su direktorice TO Tivat Gabrijele Glavočić, koja je dala brojne izjave prisutnim novinarima, kao i tokom gostovanja u emisiji „Šarenica” na nacionalnom javnom srevisu RTS-u.
Izjave za prisutne medije dali su i izvođači koje ćemo imati prilike vidjeti i slušati u Tivtu u narednom periodu: Aleksandar Milić – Mili i Leontina Vukomanović.
Zimska bajka prezentacija
U Sarajevu je promocija održana u hotelu “Swiss” 28. novembra u prisustvu brojnih novinara i izvođača. U toku press-a TO Tivat je u saradnji sa hotelom „Pine” počastila jednog izvučenog prisutnog novinara boravkom u pomenutom hotelu, koji će svoju nagradu iskoristiti tokom trajanja Zimske bajke. TO Tivat se pobrinula da uoči pomenute press konferencije adekvatno najavi dolazak Zimske bajke u Sarajevo, o čemu svjedoče i brojni članci i objave u nastavku.
Klavirski duo “Pianitanment” održaće koncert u velikoj sali Kulturnog centra Kotor u četvrtak, 5.decembra sa početkom u 19 sati.
Klavirski duo “Pianotainment” je svjetski poznat po repertoarskoj raznovrsnosti i akrobatskom virtuozitetu njegovih harizmatičnih članova i osnivača Stefana Veha i Marsela Dorna, kao i po duhovitom programskom konceptu. Već 20 godina sviraju zajedno (duo je osnovan 1996. godine), a sa svojim performansom zvanim „Ludi koncert“ obišli su cio svijet. Originalnim humorom i nesvakidašnjom virtuoznošću duo “Pianotainment” stvara sjajnu koncertnu atmosferu i to je razlog što je 2008. godine 25.000 nezavisnih predstavnika branše izglasalo da se ovaj duo nađe na listi top deset njemačkih zabavljačkih grupa. Ovaj duo njeguje pop, džez i klasičnu muziku i autentične obrade, a njegovi nastupi su prožeti humorom. Koncerti ovog dua često su praćeni video zapisima i efektima koji doprinose multimedijalnom doživljaju njihovog izvođenja. Nastupali su u okviru svjetskih manifestacija kao što su: EXPO 2010. u Šangaju, Hoze Kareras Gala koncert u Lajpcigu, otvaranje Gete instituta u Abu Dabiju itd.
Značajno je istaći i njihove nastupe u poznatim salama kao što su Operska kuća u Lajpcigu, Filharmonija u Berlinu, sala Vadat u Teheranu, Gradsko pozorište u Beču, sala Gete u Limi, itd.
Muzička kritika ih predstavlja kao najbolje kulturne ambasadore svoje zemlje koji izvode duhovit program ispunjen muzičkim vještinama i brilijantnim izvođenjem.
Gostovanje dua “Pianotainment” u Crnoj Gori organizuje Ambasada SR Njemačke u saradnji sa KIC-om “Budo Tomović”, povodom obilježavanja 30 godina od pada Berlinskog zida.
U jakom nevremenu koje je sinoć pogodilo jugoistok Francuske pet ljudi je izgubilo život, dvoje je odnijela bujica, a troje su spasioci koji su stradali u helikopteru kad su krenuli u pomoć ugroženim, javljaju francuski zvaničnici.
Tri putnika u helikopteru Civilne bezbjednosti koji su krenuli u pomoć stanovnicima pogođenim nevremenom u departmanu Var pronađeni su sinoć mrtvi kod Marseja, u zoni koja nije pod crvenom metorološkom uzbunom, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
U jakim kišama koje su padale sinoć na Azurnoj obali dvoje ljudi je stradalo u oblasti Var, javila je policija tog departmana. Radi se o vlasniku pansiona za konje koji je izašao da pazi na njih i jednom čobaninu koji je sinoć krenuo da uvede svoje životinje unutra.
Noćas su takođe spasioci bili angažovani u Fređisu, gdje je cio jedan kvart prekrila voda, a takođe i u mjestima Pige-sir-Aržan i Rokbrin-sir-Aržan, koja su bila poplavljena i prošle nedjelje.
Nevremenom je pogođen i departmanu Primorski Alpi koji se graniči sa Italijom, gdje je poplavljeno više četvrti.
Sinoć je upravnik prefekture Primorskih Alpi potvrdio da se padavine smiruju, ali je, ipak, najavljeno da će danas biti zatvorene sve škole u Kanu i Mandeljeu, kao i opštini Pegomas.
Iz predostrožnosti zbog nevremena juče su otkazani brojni kulturni i sportski događaji, utakmice, zatvoreni su bioskopi i tržni centri.
Saobraćanje vozova potpuno je prekinuto između Tulona u departmanu Var i Vintimilja, na italijanskoj granici, kao i između Kana i Grasa. Ukoliko se uzbuna ukine moguće je da će saobraćaj danas biti normalizovan.
Francuska Meteorološka služba je izdala crveno meteorološko upozorenje za departmane Var i Primorski Alpi koje je trebalo da istekne jutros.
Edukatori iz Crne Gore, učestvovali su u IVLP(International Visitor Leadership Program) pod nazivom 21st Century Changemakers: Media Literacy for Educators, koji se odvijao 10 – 23. XI 2019. pod pokroviteljstvom Department of State, u Vašingtonu D.C., Los Anđelesu i Čikagu.
Profesori: Sonja Golub-Klenak iz Gimnazije u Kotoru, Miroslav Minić iz gimnazije Petar I Petrović Njegoš u Danilovgradu, Bojana Grujić iz gimnazije Tanasije Pejatović u Pljevljima i direktor gimnazije Stojan Cerović iz Nikšića Boris Nikolić, predvođeni Ljiljanom Ivanović, višom savjetnicom za Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika pri Zavodu za školstvo u Podgorici, posjetili su srednje škole, univerzitete, obrazovne centre, kulturne institucije i prisustvovali predavanjima najboljih stručnjaka iz oblasti Medijske pismenosti. Kroz posjete muzejima, koncertima, filmskim centrima i sportskim događajima koji su pratili edukativne sadržaje, upoznavali su američku kulturu i način života. Program razmjene koji dogodine bilježi osamdeset godina postojanja, učesnicima je predstavila organizatorka programa Deanna K. Douglas sa svojim saradnicima, na prijemu u Vašingtonu.
Uz informatičku pismenost, poznavanje stranih jezika (prvenstveno engleskog) medijska pismenost sve više postaje sastavni dio kulture savremenog čovjeka. Budući da su sve informacije i medijski sadržaji konstrukti, važno je usmjeriti mlade ljude da kritički promišljaju o onome što su pročitali, da sumnjaju u istinitost, izvrše dekonstrukciju teksta i provjere ga kod više kredibilnih izvora. Manipulacija je najviše izražena na društvenim mrežama gdje nema cenzure, niti se može odmah znati da je riječ o dezinformaciji. Manipulisati se može i pratećim sadržajima, kao što su fotografije, video prilozi, oglašavanje, bombastični naslovi koji uvijek teže da privuku pažnju konzumenata.
Edukatori iz Crne Gore u posjeti SAD
Predsjednik organizacije News Literacy Project u Vašingtonu, Charles Salter, u svom predavanju za nastavnike iz Crne Gore, najviše se osvrnuo na fake news (lažne vijesti), ističući da se one šire 70% brže od istinitih, a cilj im je da izazovu emotivnu reakciju, da oglašivači profitiraju od što većeg broja klikova, kao i da vrše propagandu.
Razmatrajući ključne koncepte medijske pismenosti i kroz rad u radionicama, predavač Michele Johnsen iz Center for Media Literacy iz Los Anđelesa, je istakla da je učenicima važno dati vremena da analiziraju medijske sadržaje, da shvate što se iza njih krije i otkriju ono čega se odmah nisu sjetili. Za razliku od Crne Gore u kojoj je Medijska pismenost postala dio izbornog obrazovnog programa u gimnazijama još 2008. godine, u Kaliforniji je ista zaživjela tek od 2015. godine. Međutim, kod nas se interesovanje godinama smanjivalo (razlozi su bili različite prirode) što je posljednjih godina pokrenulo svijest o potrebi uvođenja novih sadržaja u programe, korišćenja primjera uspješne primjene i edukacije nastavnika.
Edukatori iz Crne Gore u posjeti SAD
Posebno vrijedno iskustvo, nastavnici iz Crne Gore su ponijeli sa predavanja prof. Jeff Share-a sa UCLA (University of California, Los Angeles) i prof. Alison Trope sa University of Southern California. Ovi univerziteti već duže vremena sprovode obuke nastavnika srednjih škola kroz brojne praktične primjere i zadatke koji se mogu ponuditi učenicima. Mnogi od njih imaju za cilj osobađanje od stereotipa, kao i uklanjanje rodnih, rasnih, nacionalnih, religijskih i drugih razlika. Model edukacije nastavnika pokazao se kao najprihvatljiviji i on se intenzivno sprovodi posljednjih godina i u Crnoj Gori.
Prof. Share je ukazao na važnost tumačenja medijskih sadržaja u zavisnosti od konteksta, kao i na kritički odnos i obaveznu provjeru informacija. On je iznio zanimljivu činjenicu da je pretraživač Google postao „Bog savremenog čovjeka“ kome se najviše vjeruje i koji posjeduje 92,96% tržišta. Tragajući za informacijama, stalno mu dajemo podatke o sebi, a njegovi algoritmi ih sakupljaju i pridviđaju naše ponašanje, ostvarujući tako moć. Svaki profesor, putem društvenih mreža, može da sazna sve o svom novom studentu.
Edukatori iz Crne Gore u posjeti SAD
Nastavnike je posebno interesovalo na koji način je Medijska pismenost implementirana u školama. Posjetili su državnu srednju školu Mira Costa u Los Anđelesu i prisustvovali času prof. Michaela Hernandeza, višestruko nagrađivanog za film i TV novinarstvo, u specijalizovanoj učionici za medijsku pismenost i digitalne tehnologije. Predmet je definisan kao izborni, a nastava se odvija na osnovnom i naprednom nivou. Kroz rješavanje projektnih zadataka, učenici razvijaju vještine pisanja scenarija, snimanja filmova, pisanja filmskih kritika, koristeći profesionalnu opremu, a najviše ajfon telefone. Za razliku od crnogorskog obrazovnog sistema, profesor ima autonomiju u kreiranju obrazovnog programa, a najbolja preporuka za njegov rad su praktični rezultati koje ostvaruje sa učenicima. Nastavnici iz Crne Gore su razgovarali o budućoj saradnji sa prof. Hernandezom.
U državnoj srednjoj školi Walter Payton College Prep High School, učenici kao izborni predmet imaju Honors Journalism: Newspaper I + II (jednu ili dvije godine) i on obuhvata izradu školskih novina i časopisa. Tom prilikom je promovisan i školski list „Eho“8 Gimnazije iz Kotora. Prof. Sonja Golub-Klenak je dogovorila sa učenicima i profesoricom Michelle Mowery, formiranje onlajn časopisa dvaju škola na engleskom jeziku, u kome bi se kroz pisanje na iste teme razvijale međusobne kulturološke veze.
Kroz saradnju sa Institutom za medije, edukatorima i trenerima iz Crne Gore, očekujemo da ćemo dati doprinos da se predmet Medijska pismenost koji nosi brojne kreativne sadržaje i ocjenjuje vještine i ishode učeničkih aktivnosti, implementira u sve srednje škole i starije razrede osnovnih škola.
Izgradnja vjetroelektrane na Brajićima počeće u junu ili julu naredne godine, saopštio je izvršni direktor firme Vjetroelektrana Budva, Golub Senić, koja sa njemačkom kompanijom WPD čini konzorcijum zadužen za izgradnju novog energetskog objekta između Bara i Budve.
“Očekujemo na narednoj sjednici Vlade, u četvrtak, odluku o potpisivanju ugovora sa Ministarstvom ekonomije i da u naredne dvije sedmice zvanično potpišemo ugovor o zakupu zemljišta u trajanju od 30 godina. Očekujem da u junu, julu naredne godine krenemo sa građevinskim radovima”, rekao je Senić Dnevnim novinama.
Konzorcijum WPD Brajići je, kako je utvrdila Tenderska komisija, jedini dostavio formalno ispravnu i tehnički prihvatljivu ponudu i za izgradnju vjetroparka ponudio 101,3 miliona EUR.
Rok za završetak vjetroelektrane na Brajićima i početak proizvodnje struje je, kako je dodao, tri godine od dana potpisivanja ugovora sa Vladom.
“Nećemo čekati tri godine, već ćemo se truditi da projekat završimo što prije. Spremni smo da sjutra počnemo radove, ali moramo završiti zakonsku regulativu koja podrazumijeva dobijanje građevinske dozvole i ostalih saglasnosti koje su neophodne da bi mogli da krenemo sa građevinskim radovima”, naveo je Senić.
On je kazao da je idejni projekat u izradi, nakon čijeg završetka će konzorcijum objaviti tender za izvođača radova. Projektom izgradnje elektrane je predviđeno i 22 miliona EUR učešća domaćih kompanija.
Konzorcijum je za izgradnju vjetroelektrane ponudio 235,46 hiljada kvadrata, od čega je, kako Senić navodi, oko 20 hilada kvadrata u privatnom vlasništvu. On je dodao da danom potpisivanja ugovora sa Ministarstvom, moraju da riješe imovinski odnos sa privatnicima.
“Nadam se da ćemo se dogovoriti sa vlasnicima. Nakon toga, slijedi konsultacija oko ugovora o zakupu zemljišta. Ukoliko se sa njima ne dogovorimo, to mora da riješi država. Riječ je o zemljištu koje se ne koristi, koje je zapušteno”, rekao je Senić.
On je naveo da će u projekat biti uključeno više od 200 ljudi, te da će konzorcijum državi uplatiti 16,5 miliona EUR za 30 godina zakupa zemljišta, odnosno oko 550 hiljada na godišnjem nivou.
Senić tvrdi da se izgradnja nove elektrane neće odraziti na račune za električnu energiju, te da će vjetropark raditi po tržišnim principima.
“Cijena električne energije je berzanska. Nemamo subvencija, niti bilo kakvu pomoć ili kredit. Sav rizik je na investitoru. Mi dajemo garancije državi za izvođenje, održavanje, da vodimo računa o zaštiti životne sredine. Ne postoje negativne posljedice za građane i okolinu”, naveo je Senić.
Ovih dana u javnosti i na društvenim mrežama rasplamsale su se polemike povodom izjave direktora crnogorskog Javnog servisa- na svečanoj akademiji povodom proslave obljetnice RTCG- da bi naziv Radio-televizija Crne Gore trebalo promijeniti u Crnogorska radio-televizija. Te polemike uglavnom su političke prirode (kao što je, uostalom, takve prirode i sâma ova izjava direktora RTCG). A pitanje (promjene) naziva našeg Javnog servisa zapravo je prije svega lingvističko pitanje. U skladu s tim: što nam lingvistička analiza otkriva kad je ova tema u pitanju i kakve odgovore daje?
Osvrnimo se najprije na strukturu aktuelnog naziva Javnog servisa: Radio-televizija Crne Gore. Što nam ovakvo gramatičko uobličenje naziva ove institucije govori o značenju tog naziva? U pitanju je imenička sintagma sa polusloženicom radio-televizija u poziciji upravnog člana sintagme i posesivnim (prisvojnim) genitivom (Crne Gore) kao njenim zavisnim članom. Dakle, s obzirom na ovakvu gramatičku strukturaciju datog pojma, ta radio-televizija je nešto što- u bukvalnom i doslovnom značenju- pripada Crnoj Gori. Stvarni (i prototipni) posesor može, naravno, biti isključivo živo i svjesno biće, tj. čovjek. Tako je imenica Crna Gora ovdje metonimija: metonimija za “narod i/ili građani Crne Gore“; oni su ti kojima pripada Javni servis. Zasad, nažalost, samo u lingvističkom smislu.
Pređimo sad na analizu- od direktora Javnog servisa predložene- sintagme Crnogorska radio-televizija. Usredsredićemo se opet na gramatičko uobličenje ovog naziva za Javni servis: ponovo imamo imeničku sintagmu, ali sada- umjesto imenice Crna Gora u genitivu- sintagmu sa pridjevom izvedenim sufiksom –skī u poziciji njenog zavisnog člana. U tom grmu, tj. u tom pridjevu umjesto posesivnog genitiva, trebalo bi da leži zec potencijalne semantičke promjene u nazivu našeg Javnog servisa. Leži li zaista? Hajde da pogledamo. Pridjevi sa sufiksom –skī kod lingvističkih laikâ (ali i nemalog broja učiteljâ i nastavnikâ) obično se smatraju posesivnim pridjevima. No, to nije tačno. Pridjevi izvedeni sufiksom –skī (i njegovim alomorfima –ćkī, -ckī, -čkī i –škī) prije svega su odnosni pridjevi. Štoviše: poznati srpski lingvist Ivan Klajn u svojoj Tvorbi reči u savremenomsrpskom jeziku II kaže da je –skī „(…) svakako najvažniji odnosni sufiks“ (Klajn 2003: 297). I eminentni hrvatski jezikoslovac Stjepan Babić u svojoj Tvorbi riječi u hrvatskom književnom jeziku o sufiksu –skī i njegovim alomorfskim inačicama govori u odjeljku knjige o tvorbi odnosnih pridjeva (Babić 1991: 367- 388). Dakle, da ponovim: pridjevi izvedeni sufiksom –skī u semantičkom pogledu prije svega su odnosni, a ne čisto posesivni pridjevi. Sad nam, naravno, valja i definisati odnosne pridjeve. Ugledna hrvatska lingvistica Branka Tafra u svom radu Razgraničavanje opisnih i odnosnih pridjeva uvrštenom u njenu knjigu Jezikoslovna razdvojba odnosne pridjeve definiše kao pridjeve koji „(…) označuju svojstvo predmeta na osnovi odnosa prema drugom predmetu“ (Tafra 1995: 47). Kod odnosnih pridjevâ- kako im već i sam naziv kaže- bitno je to da se osobina nekog entiteta ovim pridjevima određuje preko odnosa sa predmetom čiji je pojam u obliku imenice (budući da se sufiks –skī dodaje skoro isključivo na imeničke osnove) tvorbena osnova pridjeva na –skī i njegovih alomorfskih inačicâ: –ćkī, –ckī, –čkī i –škī. Ilustrujmo rečeno jednim primjerom: kada govorimo, npr. o nikšićkom pivu ili pljevaljskom siru, mi ne govorimo o pivu koje pripada (samo) Nikšiću (tj. Nikšićanima) ili siru koji pripada (samo) Pljevljima (tj. Pljevljacima), nego o pivu odnosno siru koji se odnose na Nikšić odnosno Pljevlja time što se proizvode u Nikšiću odnosno Pljevljima. Nijansa posesivnog značenja postoji, ali ona je sasvim sekundarna.
Miomir Abović
Poslije ove kratke, ali nužne (i, vjerujem, mnogima smrtno dosadne i naporne) digresije u užu lingvistiku, vratimo se predloženom nazivu Crnogorska radio-televizija. Strogo lingvistički posmatrano i analizirano, to je „radio-televizija koja se karakteriše time što se- tako što je informiše, edukuje, zabavlja itd.- odnosi na Crnu Goru“. Pošto je Crna Gora i ovdje metonimija za građane Crne Gore, Crnogorska radio-televizija je „radio-televizija koja se karakteriše time što se- tako što ih informiše, edukuje, zabavlja itd.- odnosi na građane Crne Gore“. Zaključujemo: naziv Crnogorska radio-televizija u semantičkom smislu- dakle čisto lingvistički-ne razlikuje seod sadašnjeg naziva Radio-televizija Crne Gore. Navedena analiza vrijedi, naravno, isključivo pod uslovom da je direktor Javnog servisa mislio na to da se pridjev crnogorska u ovom slučaju izvodi od imenice Crna Gora. Ako je, pak, mislio na derivaciju pridjeva crnogorska u nazivu Crnogorska radio-televizija od etnonima Crnogorci, onda je to nešto sasvim drugo; u tom slučaju to bi bila „radio-televizija koja se karakteriše time što se- tako što ih informiše, edukuje, zabavlja itd.- odnosi na Crnogorce (i Crnogorke)“. Naravno, apsolutno smo sigurni da direktor Javnog servisa nije imao u vidu ovu drugopomenutu varijantu tumačenja pridjeva crnogorski, -a, -o. No, i ovo pokazuje koliko zamjena naziva Radio-televizija Crne Gore nazivom Crnogorska radio-televizija može biti potencijalno škakljivo pitanje i sa političkog aspekta
A da je pitanje nominacije naziva javnog servisa zaista politički delikatno i da se posesivni genitiv u nazivu javnog servisa često ne može tek tako supstituisati pridjevom izvedenim sufiksom –skī pokazuje naziv javnog servisa susjedne nam Srbije. Naime, naziv Radio-televizija Srbije– u potencijalnoj transformaciji- mogao bi se, sa jedne strane, supstituisati nazivom Srbijanska radio-televizija. Ovakav naziv, međutim, mogao bi sugerisati da je program tog javnog servisa namijenjen isključivo stanovnicima Srbije ili čak samo Srbijancima, a poznato je da i mnogi Srbi u regionu- dakle izvan granicâ Srbije- prate program RTS-a. Sa druge strane, potencijalna transformacija Radio-televizija Srbije u Srpska radio-televizija mogla bi izazvati negativne reakcije u regionu u smislu da beogradski Javni servis ima neskrivenu namjeru da medijski pokrije i Srbe u državama susjednim Srbiji. Jezičke kombinacije u ovom pogledu, dakle, nipošto nisu tek stvar benigne stilske igre.
Da rezimiram: potencijalna promjena naziva crnogorskog javnog servisa iz Radio-televizija CrneGore u Crnogorska radio-televizija u čisto lingvističkom smislu ništa neće promijeniti; naš Javni servis- makar lingvistički i nominalno- i dalje će ostati radio-televizija koja se odnosi na sve građane Crne Gore. Dakle, potencijalnom promjenom naziva crnogorski Javni servis neće postati crnogorskiji. Političke konotacije naziva Crnogorska radio-televizija već su nešto drugo. Ali u sređenoj zemlji tumačenje struke trebalo bi biti važnije od političkih konotacijâ. Da, trebalo bi. Nadajmo se da ćemo po ovom pitanju jednom izaći iz modalnosti i preći u indikativ.
/Prof. dr Miomir Abović/
LITERATURA:
Stjepan Babić- Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, HAZU, Zagreb 1991.
Ivan Klajn- Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku II, Institut za srpski jezik SANU, Beograd 2003.
Branka Tafra- Jezikoslovna razdvojba, Matica hrvatska, Zagreb 1995.
Paljenjem blagdanske rasvjete i uz tradicionalnu kolendu u subotu navečer na dubrovačkom Stradunu otvoren je 6. Dubrovački zimski festival, a dubrovački gradonačelnik Mato Franković poručio je kako se za manifestacije očekuje veći broj noćenja.
Program festivala posebno je namijenjen najmlađim Dubrovčanima, no raznovrsnim izborom koncerata bit će zanimljiv i gostima grada, rekao je gradonačelnik.
„Rast broja noćenja omogućuju nam međunarodni letovi tokom zime, koji su ponovno u porastu. Očekujemo i da će nas vrijeme poslužiti“, izjavio je Franković.
Šesto izdanje Dubrovačkog zimskog festivala održava se do 5. januara 2020. godine.
Na otvaranju festivala nastupio glazbeni sastav The Frajle, a Dubrovčani i gosti grada moći će na istom mjestu tokom decembra uživati i u koncertima Gibonnija, Zorice Kondže, Nena Belana, Novih Fosila i Urban & 4.
Uz to, u programu su i balet „Orašar“ u izvedbi Ukrajinskog klasičnog baleta, Dubrovački božićni koncert, Stanica Sjeverni pol, Božićna bajka, Žive jaslice i Torta Party.
U Uvali Lapad odvijat će se program uz klizalište, a novost su događanja pod kupolom u Uvali Lapad te humanitarna Božićna placa u Lazaretima s programom „Adventska čarolija“.
Nositelj programa 6. Dubrovačkog zimskog festivala je Javna ustanova u kulturi Dubrovačke ljetne igre.
Četiri broda čistača neobičnog izgleda već godinama uspješno skupljaju plutajuće smeće u američkoj luci Baltimore. Izumio ih je John Kellett 2008. godine, ali je njihova usavršena verzija lansirana tek 2014. Natkriveno plovilo sa solarnim pogonom i rotirajućim vodenim kotačem nazvano je Mr. Trash Wheel i s prednje strane, štosa radi, ima dva velika oka. Smeće s površine koje nanosi kurenat unutar dva isturena kraka automatski kupi i pokretnom trakom transportira u krmeni dio.
Mr. Trash Wheel je dio projekta gradskih vlasti nazvan Healthy Harbor Plan, a bude dana kada u samo 24 sata ukloni nekoliko tona smeća s morske površine. S obzirom na to da su se pokazali vrlo učinkovitima, gradonačelnik kalifornijskog Newport Beacha Duffy Duffield također je odlučio nabaviti ove brodove čistače.
