Video snimci izuzeti sa sigurnosnih kamera pokazali su da je osumnjičeni za članstvo u kriminalnoj organizaciji i šverc droge u slučaju “Jadran”, podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović, na školski brod unio 56 kilograma kokaina i oružje, pišu Dnevne novine.
Prema navodima istrage, on je imao zadatak da preuzima drogu od drugih pripadnika kriminalne organizacije, unosi je na školski brod i sakriva.
Njegova uloga, kako je pokazala istraga, bila je da drogu nakon uplovljavanja školskog broda “Jadaran” u lukama Turske i drugih država prema dobijenim uputstvima predaje drugim članovima kriminalne organizacije, i od njih preuzima iste količine kokaina, te da ih po povratku u Crnu Goru predaje drugim članovima kriminalne organizacije radi dalje prodaje.
Vojinu Stuparu, osumnjičenom da je član navodne kriminalne organizacije koja je pokušala šverc kokaina vrijednog pet miliona eura preko školskog broda “Jadran”, produžen je pritvor do 1. oktobra.
Istragom je utvrđeno da je njegov zadatak bio da postupa po naredbama organizatora i članova kriminalne organizacije, osumnjičenih Dejana Rovčanina i Vladimira Račića koji su u bjekstvu, te da obezbjeđuje i čuva vatreno oružje i municiju za potrebe kriminalne grupe, da istovremeno priprema, pakuje kokain u rance u kojima će je transportovati.
Optužnica za predmetni slučaj naći se se na kontroli pred Višim sudom u Podgorici početkom septembra.
Podsjećamo, Vojna policija i Specijalno policijsko odjeljenje, u saradnji sa Specijalnim tužilaštvom, 19. aprila spriječili su transport kokaina prema Turskoj. Vrijednost zaplijenjene droge, procijenjena je na pet miliona eura.
Istražitelji su došli do saznanja da je član grupe koja je švercovala 56 kilograma kokaina koji je pronađen na brodu “Jadran” i Radomir Ostojić iz Tivta, a status svjedoka saradnika dodijeljen je starijem vodniku Milošu Kuliću.
Završeno je Evropsko prvenstvo u konkurenciji jedriličara do 21 godine, za olimpijsku klasu Laser, u gradu Dživnovu u Poljskoj na kome je mladi jedriličar tivatskog Delfina Ilija Marković (17) zauzeo 13. mjesto u konkurenciji najboljih jedriličara Evrope u konkurenciji do 19 godina.
Na osnovu svega prikazanog, ima za čim da žali, a istovremeno je evidentno da mu u nastavku karijere nedostaje iskustva i rutine, kao i više jakih međunarodnih takmičenja kako bi stigao do samog vrha.
Mladi Tivćanin je fenomenalno počeo Evropsko prvenstvo, pa je poslije prve regate bio treći u generalnom plasmanu, a prvi u konkurenciji do 19 godina. Mladost sa sobom nosi oscilacije. Marković je imao dosta uspona i padova, ali je stigao do primarnog cilja, do zlatne grupe, do prilike da se bori za pobjedničkog postolje. Uoči finalnih regata, Ilija Marković je bio na osmom mjestu, pružio je sve od sebe u posljednja tri dana, ali mu ni vremenski uslovi nisu bila naklonjeni, s obzirom da Iliji odgovara jači vjetar. Na kraju je zauzeo sjajno 13. mjesto u jakoj konkurenciji. Treba naglasiti da je na Evropskom prvenstvu u klasi Laser Standard učestvovalo 138 jedriličara, i u olimpijskoj klasi za žene Laser Radial 63 jedriličarke. JK Delfin je domaćin ovog Europskog prvenstva dogodine od 6.6. do 13. 6.
Kada je regija u pitanju, Ilija Marković je zauzeo treće mjesto, a bolji od njega bili su jedino momci iz Hrvatske, Bruno Gaspić koji je na kraju bio četvrti i Roko Čopić koji je zauzeo šesto mjesto.
U konkurenciji do 19 godina, zlatnu medalju je osvojio Niko Nujok iz Njemačke, srebro je pripalo Filipu Valkenbahu, također iz Njemačke, a bronza je otišla u Francusku, zahvaljujući Aleksandru Kovalskom.
Za Iliju Markovića nema vremena za odmor jer već 6. septembra. počinje Balkansko prvenstvo u jedrenju u Tivtu, na kome će Marković nastojati da se umiješa u borbu za pobjedničko postolje, kao i prošle godine kada je na grčkom Hiosu zauzeo četvrto mjesto- – saopšteno je iz JK Delfin.
Na hercegnovskom trgu Belavista u srijedu 28. avgust tokom svečanog zatvaranja 6. Trga od ćirilice sa početkom u 21 sat biti predstavljena fotomonografija „Sveti Sava u Boki” Vaska Kostića u izdanju Knjižare So.
“Od svih eparhija Srpske pravoslavne crkve u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji najveći broj hramova posvećenih Svetom Savi imali smo u eparhiji Bokokotorskoj.
Ovo ne treba da čudi ako znamo da je Boka ona zemlja na čijoj je teritoriji Sveti Sava 1219. ustanovio sjedište Zetske episkopije.
Ova knjiga otkriva koliko je Sveti Sava bio vezan za Primorje, kakva je pomorska putovanja preduzimao iz Boke, ali nas upoznaje i sa tim da je veći dio Boke Kotorske bio zemlja Svetog Save.
Autor govori o zalivskim specifičnostima, kao što su Svetosavski badnjaci, Svetosavski post, potom o Savindanu kao o školskoj slavi od davnina, o Savindanu kao krsnoj slavi Bokokotorske eparhije, o brojnosti crkava Svetog Save u Boki.
Autor nas takođe upoznaje i sa legendama o Svetom Savi, o porijeklu brojnih toponima vezanih za Svetog Savu, te bilježi kako su u prošlosti izgledale Svetosavske svečanosti po Boki, u Kotoru i drugdje po Zalivu, ali i kako su izgledala Svetosavska slavlja Bokelja u prekomorskim zemljama.
Izuzimajući Hilandar, kult Svetog Save razvijeniji je u Boki nego u ma kojem kraju gdje žive Srbi.
Na promociji će govoriti: Iguman savinski, jeromonah Makarije i Nikola Malović, urednik izdavačke djelatnosti Knjižara So” – saopšteno je iz Knjižre So.
Bio je to savršen ljetni dan za sve – pa tako i 17. regatu “Za dušu i tilo”, regatu brodova na latinsko idro, tamo, odakle su brodovi i potekli, u kolijevci njihovih kolijevki, u Betini.
Cijela je Betina zvonila od ranih dopodnevnih sati. Iskidalo se i ala venecijana spremilo bar 70 kila janjećih džigarica i izgradelalo par desetaka kila srdela. To za marendu, onako kako se, valjda, nekad marendivalo po betinskim škverima i radionicama. A uvečer – tradicionalni gulaš.
Između toga – sretna plovidba 49 brodova iz starta pred Betinom koji je, međutim, ojadio njegova meštra, inače kalafata Antu Fržopa:
– Je, bilo je malo pometnje na startu, to se dogodi kad svi ne dođu na sastanak skipera pa ne čuju dogovor. Imali smo pet minuta do starta, pa tako brojili do minute, a četiri su broda krenila na minutu, prije znaka za start. A šta ćeš… sve je drugo dobro prošlo. Puva je donjak, lagani meštral, ali više odozdal, lipih desetak čvorova i dizalo do dvanaest, i bija je lipi broj brodova na startu…
A onda je procedura jasna: cijela ta golema, lijepa, živahna a opet troma flota, puna vikanja, dozivanja, natezanja konopa, beštimanja iza starta, trkanja i skakanja po brodovima, zaputila se do prve bove u Plitkoj vali, odnosno kod Prve gore, punte koja zatvara valu.
Dieter murterski
I dalje se zna, to je već regataška staza slonova: iz Prve gore prema Monsteru (otočiću Sustipanac), pa na bovu od Punte gradine…
-…i otle na cilj u Betinu. Sve je proteklo bez problema, bez sudara, bez šteta, a imali smo i jedan novi brod – govori Ante.
Na ovim je regatama jako, jako važno kad se pojavi neki novi – a to može biti i baš novi ili obnovljeni brod.
Ovaj put to je brod, kako ga u Betini zovu, “zubara”, stomatologa Srećka Srdjaka koji s njim odavno regatava. Ali, gajeti je nekad netko napravio kabinu koju je vlasnik sada dao skinuti i gajetu urediti:
– Tu je gajetu sedamdeset treće sagradio moj majstor Branimir Uroda. Sa’ je obnovio kalafat Siniša Mikin i dobar je to brod. Mislim da je prominjeno sve od mora naviše – govori mi Fržop.
Tako je jedna od nagrada ovogodišnje betinske regate otišla u ruke vlasnika Nadaline, rečenog Srećka Srdjaka, u pohvalu vlasniku koji je betinsku flotu povećao za jedan brod. A Nadalinom (MU1890) timunio je njezin obnovitelj Siniša Mikin.
Na betinsku je regatu došao – i u grupi pobijedio – i murterski leut Jaruh s posadom Grge Jerata, i to je bila njihova prva regata od nesretne smrti Željka Jerata, najvažnijeg među pokretačima regata na latinsko idro, nezaboravnog kormilara cijelog toga pokreta…
Od zanimljivosti, spominjemo i sve bolje plasmane leuta Orlić, bio je drugi. Ime je dobio po nadimku ogranka murterske obitelji Pleslić premda ime kormilara i vlasnika zvuči nekako strano… Dieter Shelinger oženio je sad već davnih dana Mariju Orlićevu, prije nekoliko godina sagradili su leut kako bi onih pola godine u Murteru mogli živjeti na način Marijinih predaka… redoviti su sudionici svih regata ne samo u matičnom, šibenskom akvatoriju nego i drugdje uokolo.
Evo – murterski kaić obitelji Jerat, čuvenu “Mariju“, vozio je zet Šime Šojić i tako na timunu odmijenio svoju trudnu suprugu Anu Šojić rođenu Jerat koja nosi novog obiteljskog timunjera. Ili timunjerku…
Gajete u caklu
Tako, valjda svaki od tih 49 brodova na startnoj crti ima svoju priču. I trebalo bi je, jednu po jednu, zabilježiti i napisati. Spomenimo i da su posebne nagrade za organizaciju regate dobili Branko Jadrešić, Jadranko Pavić i Zoran Jušić – dobili su slike stalnog donatora regate Slavimira Miće Kapova, a onda je i sam Miće dobio posebnu nagradu – sliku, ali naravno, ne svoju.
Gajete u caklu dobili su Tonko Skračić Treva (od sponzora Klaudija Bochettija iz Zadra), Dragan Juroš Bagi dobio je škamjić, sponzora Nikole Papeše iz brodogradilišta “Čedomir Burtina”, a već smo spomenuli nagradu “zubaru” Srećku za najnoviju obnovljenu gajetu.
Kad bi se mene pitalo, magrade su, bar za ovaj tekst, zamiritale i dvije gospođe. Ana Mijat i Marinka Fržop. Bez njih, ne biste sad ovo čitali, ni gledali! Za ovaj put i ovo malo mjesta još samo poredak po grupama, i – kako rekosmo – Mačkov gulaš na Trgu na moru, klapa “Rišpet” i more svita koji je pristigao na ovu regatu.
Ovogodišnje izdanje Hercegnovskog strip festivala (HSF) je po mnogo čemu specijalno i pa tako i po najavnoj izložbi „Herceg Novi u stripu“ koja se realizuje u saradnji sa novim turističkim kompleksom Portonovi u Kumboru.
Izložba će biti otvorena u petak, 30. avgust, 2019. godine u 20:00h na Perla square u Portonovom.
Postavkom se premijerno predstavljaju promotivni posteri koje su radili ovogodišnji specijalni gosti Hercegnovskog Strip Festivala, kao i retrospektiva najboljih radova prethodnih dvanaest godina naše manifestacije.
Podsjetimo ove godine specijalni gosti HSF-a, čiji će se promotivni posteri naći na štafelajima u Portonovom su Enrike Breća, Mario Alberti, Andrea di Vito, Paskvale del Vekjo, Vanesa Balardo, Rufus Dejglo, Bo Kuk, Sajmon Dejvis, Raul Alen, Havijer Fernandes, Štef Bartolić i Leonid Pilipović, koji će predvoditi armiju od 50 ostalih gostiju takođe vrhunskih umjetnika i teoretičara stripa u svijetu. Hercegnovski strip festival ove godine doživljava svoje 13. izdanje i počinje 6. septembra.
U Stonskoj solani jučer je ujutro, četiri dana kasnije nego prošle godine, počela ovogodišnja berba soli. Sol se vadila iz bazena Frano iz kojega je prikupljeno nešto više od 60 tona kvalitetne soli za široku potrošnju, javlja HRT Radio Dubrovnik.
U vađenju soli koja se i dalje obavlja na starinski način, što taj posao čini atraktivnim, pogotovo za domaće i inozemne goste, uz stalno zaposlene i sezonce sudjelovalo je i više volontera s Korčule.
Danas će se, kako je planirano, sol vaditi iz bazena Mundo, jedinog bez svetačkog imena, a sutra iz bazena Petar i Pavao.
Po šesti put zaredom mladi vaterpolisti hercegnovskog Jadrana su najuspiješniji vaterpolo tim u Crnoj Gori.
Takmičenja na tri fronta – Olimpijske Nade, Kup, Prvenstvo, donijelo je Novljanima ekipno ubjedljivo prvo mjesto i 14 pehara. Nastupalo je šest takmičarskih kategorija i to rođenih 2001., 2003., 2005., 2006., 2007. i 2008. godine. Takođe, mladi Jadranaši bili su odlični i na međunarodnom turniru “Tomo Udovičić”, u Dubrovniku, koji važi za nezvanično Svjetsko prvenstvo mladih vaterpolista.
Ukupno je odigrano 113 zvaničnih utakmica. Jadranaši su postigli ukupno 1.235 golova i primili 521 gol, a ukupna gol razlika je +714 golova. Dječaci sa kapicama Jadranovih boja, uz podršku trenera i Uprave kluba, iz godine u godinu ostvaruju savršene rezultate. Sve to će ih, nema sumnje, izvesti na pravi sportski put.
“Sa ovakvim radom i postignutim rezultatima Jadran ima pravo da vjeruje u svoju svjetlu budućnost. Sada kada samo mali broj klubova stvara nove mlade vaterpolo igrače, a svi ostali kupuju, Jadran ne brine”, kazao je predsjednik Skupštine najtrofejnijeg crnogorskog kluba, Boro Mračević.
KUP
Kup Crne Gore za vaterpoliste 2008. godište i mlađe osvojio je hercegnovski Jadrana Carine. Drugo mjesto pripalo je ekipi Budve, dok je trećeplasiran Primorac. Četvrto mjesto zauzela je podgorička Budućnost.
Jadranaši 2007. godište pobjednici Kupa, dok je drugo mjesto pripalo Cattaru, a treće Primorcu. Četvrtoplasirana je ekipa Budve, a peti je Aquatic Verde iz Podgorice. Šesto mjesto zauzeli su vaterpolisti Nikšića i sedmo Budućnost.
Osvajač trofeja Kupa Crne Gore za vaterpoliste 2006. godište je Primorac, a za njim slijedi Jadran. Trećeplasirana je ekipa Cattara, dok je četvrti Aquatic Verde. Budvanima je pripalo peto mjesto, a šesto Nikšiću.
Pehar osvajača Kupa za igrače 2005. godište pripao je ekipi Jadrana Carine, a za njim slijedi Cattaro. Trećeplasiran je Primorac. Budva je zauzela četvrto mjesto.
Takođe, Jadranaši su osvojili i trofej Kupa za vaterpoliste 2003. godište. Kotorski Prmorac je takmičenje završio kao drugoplasirana ekipa, dok je treći Cattaro i Budva četvrta.
Primorac je osvajač trofeja Kupa za ekipu 2001. godište, a drugo mjesto osvojio je Cattaro. Hercegnovski Jadran je završio takmičenje kao trećeplasirana ekipa, a Budva četvrta.
PRVENSTVO
Na prvenstvu Crne Gore, za igrače 2001. godište, prvi plasman pripao je kotorskom Primorcu. Drugo mjesto zauzeo je hercegnovski Jadran Carine. Budva je treća, a iza nje se našao Cattaro.Trofej prvaka države, za igrače 2003. godište, osvojila je mlada ekipa sa Škvera. Iza Novljanja slijedi Cattaro, dok je trećeplasirana bila Budva. Primorcu je pripalo četvrto mjesto.
Najbolji vaterpolo tim u državi, igrači 2005. godište, je Jadran Carine. Cattaro je drugoplasirani, a prate ga Primorac i Budva. Pehar osvajač prvenstva, za igrače 2006. godište, našao je svoje mjesto u VK Primorac. Drugo mjesto zauzeo je Jadran Carine, dok je Cattaro treći. Budvi je pripalo četvrto mjesto.
Jadran Carine mladi
Crnogorski prvak vaterpola, igrači 2007. godište, je Jadran Carine. Njegov vječiti rival Primorac za jedno mjesto je slabiji. Cattaro je zauzeo “bronzano” treće mjesto, a Budva četvrto. Ipak, titula prvaka države, igrači 2008. godište, otišla je kod Budvana. Novljani si zauzeli drugi plasman, a Primorac treći. Cattaro u ovoj godišnoj kategoriji nije učestvovao.
OLIMPIJSKE NADE
Takmičenje Olimpijskih Nada za vaterpoliste 2001. godište, bez iznenađenja, pripalo je Jadranu Carine, dok je kotorski Primorac bio drugoplasiran, a Jug CO zauzeo je treće mjesto. Cattaro je takmičenje završio kao četvrti, a Budva peta.
Jadran je i sa igračima 2003. godište osvojio pehar Olimpijskih nada, drugo mjesto pripalo je Jugu i treće KPK Korčuli. Budvani su bili četvrti, Cattaro peti, a Primorac šesti. Ekipa Cavtata zauzela je sedmo mjesto, a vaterpoisti Bijele osmo.
Vaterpolisti Juga 2005. godište osvajači su Olimpijskih Nada, a za njima slijedi hercegnovski Jadran i kotorski Cattaro. Četvrtoplasirana je ekipa Primorca, dok su peto mjesto zauzeli Budvani i šesto KPK Korčula.
Jadranaši 2006. godište osvojili su zlatne medaje na pomenutom takmičenju, srebro je pripalo Primorcu, a bronzom se okitio Cattaro. Jug CO takmičenje je završio na četvrtom mjesti i Budva na petom.
Pehar Olimpijskih Nada osvojila je i ekipa Jadrana 2007. godište, zatim slijede Primorac i Cattaro. Budvani su takmičenje završili kao četvrtoplasirani, Jug na petoj poziciji i Cavtat šesti.
“TOMO UDOVIČIĆ”
Mladi vaterpolisti Jadrana Carine 2007. godište donijeli su još jedan najsjajniji trofej na Škveru, osvojivši najjači međunarodni turnir za mlade igrače „Tomo Udovičić“, u Dubrovniku. Učešće je imalo 24 ekipe, iz Hrvatske, Mađarske, Srbije, Španije, Italije, Grčke, Njemačke i Crne Gore.
Rezultati rada sa mladim vaterpolistima pokazatelj su onoga ka čemu Jadran stremi i po čemu je prepoznatljiv – oni najmlađi budućnost su kluba. Treneri svoje vaterpolo majstorije prenose na njih, usmjeravaju ih i savjetuju šta je to što će ih učiniti da budu boji od protivnika, hrabre ih i vjeruju u njih. Takvim pristupom i radom Jadran stvara igrače koj će kada odrastu i napuste svoj sportski dom, vjerujemo, sa emocijama i zahvalnošću rado sjesti na škverskim tribinama i biti podrška generacijama koje dolaze iza njih, poručuju iz PVK Jadran.
Nakon što je glavna administratorka Opštine Tivat Marija Sijerković (DPS) na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta ocijenila da nema osnova da se od javnosti, na osnovu Zakona o zaštiti ličnih podataka, kriju imena lokalnih funkcionera i namještenika koji su dobili više nego povoljne stambe kredite u posljednjoj raspodjeli novca iz gradska kase za te namjene, „Vijestima“ su iz kabineta gradonačelnika dr Siniše Kusovca dostavili imena dobitnika.
Riječ je o ukupno dvanaest službenika koji su posljednji iskoristili ovu priliku, i u kojoj ih je Opština zan koju rade, častila sa ukupno čak 69.263 eura novca svih žitelja tog grada. Toliko naime, iznosi oprošteni dio kredita od ukupno 89.998,50 eura koliko je činovnicima Opštine, iz gradskog budžeta podijeljeno na samom kraju 2018., kada je Komisija za riješavanje stambenih potreba službenika i namještenika Opštine Tivat, utvrdila rang listu po prijavama prispjelim na konkurs što je raspisan 28.novembra prošle godine.
Na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, iz kabineta predsjednika Opštine, “VijestI” su prvo dobile ugovore koje je gradonačelnik 28.decembra 2018. potpisao sa 12 službenika i namještenika lokalne uprave kojima su dodijeljeni krediti „za poboljšanje uslova stanovanja“. Pojedinačno, ti krediti su se kretali od 4.084 do 9.911 eura, ali su, zahvaljujući primjeni riješenja iz „Odluke o riješavanju stambenih potreba službenika i namještenika organa lokalne uprave Opštine Tivat“ (Sl.list CG – Opštinski propisi broj 025/15 i 048/17), iznosi koje će korisnici kredita u konačnom, vratiti Opštini, umanjeni čak i do 80%, pa će svi oni lokalnoj upravi vratiti ukupno tek samo 20.737 eura.
Krediti su, zavisno od slučaja, dodijeljeni na rok vraćanja od pet ili deset godina,a mjesečne rate u kojima ih njihovui dobitnici vraćaju lokalnoj samoupravi su više nego simbolične i nezamislive kod bilo koje komercijalne banke – kreću se od 11,28 do maksimalnih 35,8 eura mjesečno. Šefica kabineta tivatskog gradonačelnika Blaženka Pajović (DPS) je međutim, u svim dostavljenim ugovorima koje su dobitnici kredita potpisali sa gradonačenikom, Kusovcem, izbrisala je njihova imena, a u nekim slučajevima čak i podatke o radnoj poziciji koju oni pokrivaju u Opštini, pozivajuči se na Zakon o zaštiti lčinih podataka. Nakon protesta odbornika opozicije na posljednjoj sjednici Skupštine Opštine, reagovala je i glavna adnministratorka ocijenivši da nije bilo osnova da se od javnosti sakriju imena činovnika lokalne uprave koji su za svoje privatne potrebe, dobili kredite od javnog novca iz gradske kase, pa su „Vijesti“ naknadno ipak dobile taj spisak.
Među dobitnicima kredita je tako nekoliko niže pozicioniranih činovnika lokalne uprave – od jednog od portira u zgradi Opštine, preko jednog vatrogasca i nekolicine samostalnih savjetnika i referenata u raznim opštinkim organima, do nekih rukovodilaca opštinskih organa i službi, a koji imaju status javnih funcionera i po Zakonu o spriječavanju korupcije, dužni su u svojim imovinskim kartonima prijaviti primjenu imovine (pa i kredite) u vrijednosti većoj od 5.000 eura.
Stambeni kredit za „poboljšanje uslova stanovanaja“ u iznosu od 9.787, 51 eura tako je dobila sekretarka za finansije i lokalne prihode Ošpštine Tivat Rajka Jovićević (DPS), a koja će međutim, od toga u gradsku kasu vratiti samo 1.957,50 eura. Jovićevićka taj iznos otplaćivaće narednih 10 godina, u mjesečnim ratama od po 18,01 euro. Njena plata u Opštini inače zavisno od mjeseca, kreće se od 1.094,39 eura do 1.281,08 eura, a uz to iz gradske kase dobija i po 54 eura mjesečno na ime članstva u Timu za antikorupciju Opštine Tivat. Rajka Jovićević od nekretnina na svoje ime posjeduje dio stambene kuće u površini od 33 metra kvadrata kupljen, kako je navedeno na kredit. Suprug Marko vlasnik je „kuće od 77 plus 220 kvadrata sa starim temeljima“ i „površine u kući“ od 37 metara kvadratnih. Jovićevićeva je u svom imovinskom kartonu uredno prijavila najnoviji stambeni kredit dobijen od Opšgtine Tivat, uz koji ona već osam godina vraća i drugi stambeni kretdit od 60.000 eura uzet od banke, za koji joj mjesečna rata iznosi 610 eura.
Načelnik Službe za inspkecijske poslove Opštine Tivat Jovica Stojković, dobio je kredit za poboljšanje uslova stanovanja u iznosu od 8.746,90 eura, od čega će on Opštini vratiti samo 1.752,89 eura. Stojković če taj iznos vraćati 10 godina, u mjesečnim ratama koje iznose 16,13 eura. Njegova plata u Ošptini iznosi 1.581,88 eura, a Stojković je u imovinskom kartonu naveo i da od izdavanja stanova mjesečno prihoduje 500 eura. Od nekretnina prijavio je da posjeduje kuću površine 327 kvadrata koju je naslijedio, 62% šume površine 6.115 kvadrata i 40% voćnjaka od 3.647 kvadrata. I on je prijavio da je dobio kredit od Opštine Tivat, a uz to na svoje ime Stojković od 2015. ima upisan i hipotekarni kredit od 130 hiljada eura za koji mu je rata 999 eura mjesečno.
Opština Tivat krajem prošle godine kredit za poboljašnje uslova stanovanja od 6.977,37 eura dala je i direktorki opštinske Direkcije za imovinu Riti Mitrović (DPS), od čega će ona u narednih 10 godina, u mjesečnim ratama od 12,84 eura, vratiti iznos od samo 1.395,47 eura. Ona u Opštini prima platu od 1.059,77 eura, a na svoje ime trenutno nema upisanih nekretnina jer je do nedavno bila vlasnica polovine kuće od 75 kvadrata koja više nije u njenom posjedu. Mitrovićeva je takođe prijavila dobijeni stambeni kredit od Opštine.
POMOGLI I „SIROMAŠNE“ POPOVIĆE
Jedna od dobitnica kredita za poboljšanje uslova stanovanja je i Maja Popović iz Kotora, kojoj je dato 7.768,14 eura kao samostalnoj savjetnici u Sekretarijatu za uređenje prostora i izgradnju objekata Opštine Tivat. Od toga će Popovićeva u narednih 10 godina, plaćajući mjesečno 14.33 eura, Opštini Tivat vratiti samo 1.557,23 eura.
Maja Popović inače, supruga je jednog od imućnijih dosadašnjih javnih funkcionera u Tivtu, bivšeg dugogodišnjeg direktora tivatskog Komunalnog preduzeća Rada Popovića (DPS). On je u svojim imovinskim kartonima ranije prijavljivao da je njegova supruga, radeći u Opštini Tivat imala platu od 735 eura, da bi u svom oposljednjem kartonu naveo da Maja, radeći u tri neimenovana privredna društva ali ne i Opštini, mesečno zarađuje 800 eura, od čega je za cijelu godinu inkasirala ukupno 15.200 eura. Popovićeva kojoj je prije nekoliko mjeseci, časteći je hiljadama eura građana Tivta, Opština pomogla da sebi „poboljša uslove stanovanaj“, prema suprugovom imovinskom kartonu, vlasnica je vikendice od 50 kcvadrata i šume od 1.057 kvadrata. Njen muž na svoje ime posjeduje tri stana od 44, 68 i 71 kvadrat, kuću od 80 kvadrata, dvije garaže od 24 i 34 kvadrata, njive od 3.661 kvadrat, građevinsko zemljište od 525 kvadrata i šume ukupne površine 30.158 kvadrata.
U nizu manifestacija posvećenih domaćim proizvodima, danas će se od 18 sati na gradskoj rivi Pine održati „Bokeška maslina”.
U organizaciji Maslinarskog društva “Boka”, a pod pokroviteljstvom TO Tivat, manifestacija će okupiti ljubitelje maslina, maslinovog ulja i proizvoda na bazi masline.
U zabavnom dijelu programa od 21 sat nastupiće klapa „Škuribanda“.
Maslinarskog društva “Boka” osnovano je 2003. godine.
Na inicijativu Maslinarskog društva ,,Boka’’- Boka Kotorska, Tivat je prvi grad u Crnoj Gori, proglašen za Grad masline i potpisnik Osnivačkog statuta Mreže mediteranskih gradova ulja u Italiji, 18.novembra 2011.god, čime je Crna Gora stekla status zemlje osnivača ove međunarodne organizacije.
Turistička inspekcija je od početka ljetnje turističke sezone imala oko četiri hiljade kontrola, gdje su kod njih pola utvrđene određene nepravilnosti. Do sada je, prema riječima glavne turističke inspektorke Svetlane Šljivančanin, zapečaćeno 20 ugostiteljskih objekata i četiri kupališta.
“Po osnovu tih nepravilnosti mi smo izdali 1.724 prekršajna naloga u iznosu od 850.790 eura. Kao što vidite ove novčane kazne nijesu male ali u svakom slučaju imamo u pojedinim segmentima turizma situaciju da je kvalitet usluge na mnogo većem nivou u odnosu na prethodne godine”, kazala je Šljivančanin.
Zbog rada bez odobrenja Turistička inspekcija je ove sezone izrekla kazne u iznosu od oko 50.000 eura.
Značajne nepravilnosti uočene su u dijelu organizacije spasilačke službe na plažama. Zakonom je predviđeno da tokom jula i avgusta na plažama na svakih 50 metara postoji po jedan spasilac.
“Mi sada imamo oko 600 licenciranih spasilaca što znači da to nije dovoljno da pokrijemo sva naša kupališta koja su stavljena u funkciju. Mi nailazimo na zakupce koji ne mogu da ispoštuju ovo pravilo, upozoravamo ih, a nakon upozorenja moramo da izričemo i novčane kazne pa smo do sada izdali 128 prekršajnih naloga u iznou od 75.200 eura”, istakla je Šljivančanin.
Najveći dio sive ekonomije se, kaže Šljivančanin, nalazio u prevozu putnika taxi brodovima. Ove sezone situacija je nešto bolja.
“Zato što smo zajedničkim aktivnostima sa kolegama iz UP, Uprave pomorske sigurnosti i uspjeli smo da ove godine jedan veći broj ovih subjekata privolimo da poštuje zakon i da imaju odobrenje za rad po ovom osnovu”, kazala je glavna turistička inspektorka.
Šljivančanin kaže i da su kažnjavani zakupci koji nijesu poštovali pravilo da pola plaže mora bitioslobođeno od mobilijara.
Iz turističke inspekcije podsjećaju i da je zakupac dužan da navede vrijeme naplate plažnog mobilijara, što znači da zakonom nije predviđeno da to bude do 17 sati.
“Inspektori kada dođu na teren ukoliko utvrde da se plažni mobilijar naplaćuje preko vremena koje je istaknuto na informativnoj tabli tada će preduzeti mjere i radnje. Mi smo po ovom osnovu imali 38 pritužbi građana i po osnovu svake smo izašli na teren i utvrđivali činjenično stanje. Međutim, zakupci su ipak poštovali istaknuto vrijeme naplate plažnog mobilijara”, kazala je glavna turistička inspektorka.
Šljivančanin poručuje i da ugostitelji imaju 30 dana da se prilagode novim propisima koji su definisani novim Zakonom o upotrebi duvanskih proizvoda. Poslije toga inspekcije će krenuti sa kaznama.
