I idućih će dana očekuje nas pravo ljetno vrijeme – pretežno sunčano i vruće.
Iznadprosječno toplo razdoblje, kao rijetko koje u ovom dijelu godine, se nastavlja do ponedjeljka, u većini mjesta uz toplinski val koji može djelovati na zdravlje.
Petak:
Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno i veoma toplo. Ujutru na sjeveru po kotlinama magla ili sumaglica.
Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, tokom noći sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 23, najviša dnevna od 25 do 37 stepeni.
Izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana
U Crnoj Gori danas su povoljni uslovi za saobraćaj, saopšteno je iz Auto-moto saveza (AMSCG), koji savjetuje vozače da, zbog visokih temperatura, izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Zbog rekonstrukcije puta Trubjela – Vilusi na mjestu izvođenja radova saobraća se jednom trakom naizmjenično, uz povremenu obustavu, ne dužu od deset minuta.
Saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona na magistralnim putevima Podgorica-Sotonići-Petrovac, Debeli brijeg-Herceg Novi-Kotor-Tivat-Budva-Bar-granični prelaz Sukobin i Podgorica-Cetinje-Budva zabranjen je svakog dana u sedmici, od 17 do 22 sata.
Zabrana se ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, kao i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu.
Zabrana se ne odnosi ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta od graničnog prelaza Debeli brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.
U cilju produljenja turističke sezone, Grad Dubrovnik predložio je mjeru koja bi trebala stimulirati vlasnike ugostiteljskih objekata u povijesnoj jezgri na rad u zimskim mjesecima.
Mjera se odnosi na oslobađanje od plaćanja zakupnine za javne površine ugostitelja koji se pretežno bave posluživanjem jela (restorani, konobe, pizzerije) u povijesnoj jezgri, ukoliko budu obavljali svoju djelatnost od 1. prosinca 2019. do 29. veljače 2020. godine (osim na dane Božića, Sv. Stjepana, Nove godine, i Sveta tri kralja – kada mogu raditi po želji), najmanje 8 sati dnevno.
Navedena mjera se predlaže sada i kako bi ugostitelji mogli planirati svoje buduće poslovanje i definirati broj zaposlenika svog ugostiteljskog objekta, ističu iz grada Dubrovnika.
Ugostitelji u Povijesnoj jezgri Grada koji se pretežno bave posluživanjem jela, a koji će djelatnost obavljati u razdoblju od 1. prosinca 2019. do 29. veljače 2020. godine moraju nadležnom Upravnom odjelu za gospodarenje gradskom imovinom dostaviti zahtjev za oslobađanjem od plaćanja zakupnine u „zimskim“ mjesecima, kao i pisanu izjavu o obavljanju djelatnosti od 1. prosinca 2019. do 29. veljače 2020. godine.
Hvalevrijedan potez, jer to je prvi preduvjet za razvoj pred i posezone.
U mjestu Ljubač na zadarskom području policija je uhapsila dvojicu krivilovaca s više od 200 kilograma morskih krastavaca (morskih trpova) čiji je izlov zabranjen, a kilogram vrijedi čak 500 kuna.
Policija je izvijestila da je u srijedu oko 18.30 sati u mjestu Ljubač zatekla 50-godišnjaka i 40-godišnjaka dok su s brodice iznosili 12 plastičnih kanti s morskim trpovima koje su stavljali u vozilo.
Kriminalističkim istraživanjem u suradnji s nadležnom inspekcijom utvrđeno je da su dvojica osumnjičenih nešto ranije kod otočića Sikavac u akvatoriju Ljubačkog zaljeva, koristeći se ronilačkom opremom, iz mora izlovili ukupno 202 kilograma morskih krastavaca.
Plijen im je oduzet, a zbog prekršaja iz Zakona o morskom ribarstvu nadležna inspekcija će podnijeti prekršajne naloge, kažu u policiji.
“Inače, radi se o vrsti morskih organizama, čiji izlov je zabranjen jer se nalaze u trajnom lovostaju, a vrijednost 1 kilograma ove zaštićene vrste prema Pravilniku o kriterijima za utvrđivanje naknade šteta počinjenih ribama i drugim morskim organizmima, iznosi 500 kuna”, dodaju u policiji.
Morski trpovi, znani i kao kastavci imaju važnu ulogu u očuvanju stabilnosti ekosustava, no često su na meti krivolovoca jer kao gastronomske delicije postižu visoku cijenu, a posebno su traženi na azijskom tržištu, javlja Hina.
Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić sa saradnicima boravio je u radnoj posjeti kompaniji „Northstar“ u uvali Dobreč u cilju nastavka saradnje na izgradnji plažnih kompleksa i pomorske infrastrukture u okviru projekta “Monterose”.
Predstavnici kompanije Mina Jovović i Vladimir Čvorović su tom prilikom organizovali prezentaciju kompletnog projekta „Montrose“ čija je izgradnja planirana na krajnjem zapadnom dijelu poluostrva Luštica u opštini Herceg Novi, obuhvatajući i plažu Dobreč.
Imajuću u vidu da je određeni broj sadržaja budućeg rizorta na Luštici projektovan u zoni morskog dobra (restorani, pristaništa, otvoreni bazeni itd…) prilikom posjete razgovaralo se o dugoročnnom modelu ustupanja, na način koji bi umanjio biznis barijere i dodatno podstakao izgradnju ekskluzivnih turističkih sadržaja na tom lokalitetu.
northstar
Prilikom prezentacije idejnih rješenja projekta, predstvnici društva „Northstar“ su organizovali obilazak plaže u uvali Dobreč, koja je sa pratećim restoranskim kopleksom uredjena u skladu sa visokim standardima hotelskog lanca „Marriott“, koji će upravljati budućim rizortom.
Predstavnici JP za upravljanje morskim dobrom su upoznati da će kompletan projekat biti realizovan kroz četiri faze, te da vrijednost ukupne investicije iznosi oko 400 miliona eura.
Prva faza projekta koja treba da bude završena do 2023. godine i podrazumijeva izgradnju hotela sa 5 zvjezdica i preko 200 smještajnih 13 vila i ugostiteljske sadržaje sa dva plažna kompleksa.
Član Predsjedništva Demokrata Vladimir Jokić pozvao je nadležne da ispitaju da li se stopiraju vize našim pomorcima zbog krijumčara narkoticima.
“Ovih dana se na nekoliko mjesta moglo pročitati da američke vlasti planiraju da zaustave izdavanje viza crnogorskim pomorcima kao mjeru kojom će smanjiti krijumčarenje narkotika u SAD. Ovakav potez bi pogodio ogromnu većinu crnogorskih pomoraca koji časno rade svoj vraški težak posao, zbog onog malog dijela koji se odao kriminalu” – kazo je Jokić.
Demokratska Crna Gora će zahtjevati od nadležnih državnih institucija da ispitaju da li su ove informacije validne i da obavijeste javnost koje su mjere preduzele u njihovom spriječavanju.
Vladimir Jokić
“Ukoliko su ove informacije istinite, naši državni organi moraju da preduzmu hitne mjere, da kontaktiraju službe SAD-a i da zajednički izvrše udar na krijumčare nakrotika i na taj način pokažu spremnost da se ovoj pošasti stane na kraj. Čak i bez obzira na istinitost informacija, obaveza crnogorske Vlade je da u saradnji sa međunarodnim institucijama uradi sve da se spriječe ove kriminalne aktivnosti, kako se ne bi dovodio u pitanje status pomoraca iz Crne Gore i časna reputacija koju su kroz vijekove gradili” – kaže Jokić.
“Malo je poznata činjenica da je Crna Gora zemlja sa najviše pomoraca na svijetu u odnosu na broj stanovnika. Moraju se preduzeti sve mjere kako bi se crnogorskim pomorcima omogućio nesmetan rad, njihovim porodicama nesmetan život, a počinioci krivičnih djela kaznili”, zaključio je Jokić.
Najbolja predstava 14.međunarodnog Festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“ u Tivtu je komad „Zašto je poludeo gospodin R?“ u produkciji i izvođenju Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda.
„Koristeći djelo Rajnera Fasbindera kao povod, autori i ansmabl napravili su predstavu čudesnih značenjskih i poetičkih vertikala, duhovitu ali i nadasve gorku posvetu gubitništvu takozvanog „malog čovjeka“, onog sličnog nama, djelo koje kod gledalaca postiže katarzu u pravom značenju tog aristotelovskog pojma koji označava suštinu pozorišta.”- navodi se u odluci žirija “Purgatorija” koja je saopštena danas.
Predstavu koju je režirao Bobo Jeličić, žiri u sastavu Ivica Kunčević – predsjednik, Dubravka Drakić – članica, Stevan Koprivica – član, proglasio je za najbolju od ukupno sedam komada koje su izvedeni, a koje je u selektovala Tanja Mandić Rigonat. Osim nagrađenog komada, publika u Tivtu je tako u takmičarskoj konkurenciji ovogodišnjih “Purgatorija” vidjela i predstave „Bakhe“ Kazališta „Ulysses“ i ZKM Zagreb, „Ustav Republike Hrvatske“ Satiričkog kazališta Kerempuh, „Barufe“ Gledališća iz Kopra, Slovenskog stalnog gledališća iz Trsta i Istarskog narodnog gledališća, „Krvave svadbe“ Grad teatra Budva i Srpskog narodnog pozorišta, „Kapital“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom i „Nečista krv“ Narodnog pozorišta iz Beograda.
Beogradskom glumcu Borisu Isakoviću dodijeljenja je festivalska nagrada za najbolje glumačko ostvarenje, za ulogu gosopodina R u predstavi „Zašto je poludeo gospodin R ?“.
“Boris Isaković , sa lakoćom iza koje stoji bezgranični talenat i potpuna posvećenost umijeću glume, tumači Gospodina R tako što prolazi kroz različite žanrove i vrste pozorišnog izraza objedinjavajući ih u bolni portret pojedinca razorenog društvom u kojem svi mi živimo i sa kojim imamo potpunu identifikaciju.”- stoji u obrazloženju odluke žirija.
Nagrada za glumačku bravura pripala je Nenadu Jezdiću za ulogu Gazda Marka u pozorišnoj predstavi „Nečista krv“ u produkciji Narodnog pozorišta iz Beograda, dok je specijalna nagrada za umjetnilčko dostignuće dodijeljena reditelju komada „zašto je poludeo gospodin R?“, Bobu Jeličiću. PozoriŠna nagrada „Ivana Tomičić“ koju dodjeljuje Centar za kulturu Tivat, pripala je mladom crnogotrskom glumcu Omaru Bajramspahiću „za izuzetan doprinos u razvoju pozorišnog izraza.“
Nagrade laureatima „Purgatorija“ biće uručene sutra u 21 sat na ljetnJoj pozornici u Tivtu, na završnoj večeri festivala. Nakon dodjele nagrada, biće izvedena pozorišna predstava “Vrat od stakla” u režiji Jagoša Markovića, po tekstu Biljane Srbljanović, a u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda. U predstavi igraju Jelisaveta Seka Sablić, Vesna Trivalić, Anita Mančić, Dragan Mićanović, Irfan Mensur i drugi.
Hrvatsko probalje smjestilo se na drugo mjesto top turističkih destinacija u Europskoj uniji, kada su u pitanju inozemni turisti, piše Politico.
Prema podacima istraživanja ugledne američko političke-novinske organizacije o turističkom kretanju u Evropi od 2009. do 2017. godine ispred Hrvatske jedino su Kanarski otoci, dok je naš Jadran iza sebe ostavio svjetski poznate regije poput Katalonije i Andaluzije u Španjolskoj te Veneta u Italiji.
Prema njihovim podacima, broj turističkih noćenja u cijeloj Europskoj uniji u stalnom je porastu, a u promatranom razdoblju zabilježen je rast od 29,3 posto, dok je u Hrvatskoj ostvaren rast od 130 posto. Nakon recesije, u Litvi koja se našla na prvom mjestu, zabilježeno je četiri puta više noćenja u 2017. nego u 2009. godini.
Usporedbe radi, Francuska je u istim godinama rasla 47 posto, Španjolska 35 posto, Grčka 31 posto, a Italija samo 13 posto. U istom razdoblju u Irskoj je bio samo dvopostotni turistički rast.
Gledano u cjelini, Europska unija broji oko 31 milijun kreveta od čega je trećina njih smještena u Francuskoj i Italiji. I još jednom, Hrvatska se našla na samom vrhu liste zemalja po broju turističkih kreveta u odnosu na broj stanovnika. Tako u našoj zemlji na tisuću stanovnika dolazi 255 turističkih kreveta, što je dva i pol puta više nego u većini drugih zemalja EU-a.
Usporedbe radi, Francuska ima 77 turističkih kreveta na tisuću stanovnika, Italija 83, nama konkurentska Grčka broji 118 kreveta, dok u Španjolskoj dolazi 76 kreveta.
S druge pak strane, u odnosu na veličinu zemlje i broj stanovnika 2017. godine samo su Malta i Hrvatska imale gotovo 20 tisuća noćenja na svakih tisuću građana, čime su zajedno sa Španjolskom uvrštene u zemlje koje su premašile svoje mogućnosti po zaprimi gostiju u odnosu na broj domicilnog stanovništva. U velikom su pak zaostatku s brojem gostiju u odnosu na broj stanovnika Rumunjska i Poljska.
No, čini se kako veliki rast broja turista ne godi svakoj zemlji. Tako, primjerice, Barcelona pokušava zaustaviti izgradnju novih hotela, poznati pariški muzej Louvre u svibnju je bio zatvoren zbog štrajka radnika koji su se bunili na sve lošije uvjete rada i sve veći broj turista. Amsterdam je pak s druge strane, započeo kampanju “Cijenimo i poštujmo” uz povećanje kazni za nedolično ponašanje na javnim prostorima. Upravo su ta tri grada ovo ljeto objavila pismo u kojem izražavaju zabrinutost zbog velike ekspanzije Airbnb i drugih servisa za najam stanova turistima, umjesto lokalnom stanovništvu.
MZ Muo i NVO Nasa akcija Vas poziva na peto po redu humanitarno plesno veče na Muljanskoj rivi koje ce se odrzati 30. avgusta sa početkom u 19 sati.
Čekamo Vas da uz svirku, pjesmu, ples i pjat paste sa plodovima mora damo podršku malom Jovanu u životnoj borbi. Ove godine manifestacija pocinje nastupom Gradske muzike, zatim ce vas zabaviti grupa Exodus sa jos nekim iznenađenjima.
Predhodnih godina ova manifestacija podržala je projekta male biblioteke na otvorenom, skupljene su donacije za socialno ugrozene porodice u nasoj zajednici, donacije za Zajednicu Italijana Crne Gore kada su sredstva usmjerena zemljotresima ugrozenom stanovnistvu u Italiji, i sredstva za spomen plocu slavnom Muljaninu Andriji Maurovicu. Ove godine smo izabrali da pomognemo jedinom Kotoraninu koji se nalazi na listi fondacije Budi Human i kojem je potrebna pomoc za liječenje cerebralne paralize.
Jovanu mozemo pomoci po donacijom od 3 eura po pjatu tokom plesne večeri, donacijom u našu donatorsku kutiju na događaju,
Pokazimo srce Jovanu i donirajmo za njegov samostalni korak! Ko će ako nece Kotorani Kotoranu, saopšteno je iz NVO Naša Akcija.
Jedriličarski klub Delfin i grad Tivat domaćini su 52. Balkanskog prvenstva u jedrenju koji će se održati u od 06. do 11. septembra.
Takmičenje se organizuje za olimpijsku klasu Laser i za klasu Optimist, a učestvuju nacionalne reprezentacije zemalja članica Balkanskog saveza – Bugarska, Grčka, Rumunija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Crna Gora, te u openu očekujemo da će učestvovati jedriličari iz Hrvatske, Slovenije, Italije… ukupno oko 300 učesnika.
Svečana ceremonija otvaranja na gradskoj rivi Pine, kojoj će prethoditi defile učesnika predvođen gradskom muzikom, zakazana je za 19 sati, kada će Nikola Janović, ministar sporta Crne Gore otvoriti takmičenje. JK Delfin privodi kraju pripreme za takmičenje uz veliku pomoć predstavnika lokalnih javnih preduzeća koji su u organizacionom odboru koji je formirala Opština Tivat, na čijem čelu je predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac. Predsjednik takmičenja je Ilko Klakor, trener JK Delfin i selektor reprezentacije Crne Gore, koji sa neskrivenim zadovoljstvom kaže:
„Naravno da sam ponosan na ostvareno do sada i što smo dobili priliku da organizujemo Balkansko prvenstvo. Velika je to satisfakcija za sav uloženi rad, trud i odricanje, što nam nije teško palo jer volimo jedrenje i klub. Uz savjete ljudi koji su očuvali tradiciju i postojanje kluba, sa timom entuzijasta koji je mali, ali odabran, uspjeli smo da unapredimo sportske aktivnosti kluba, stavimo ga na zdrave noge, ostvarimo odlične rezultate. Organizacija Balkanskog prvenstva je veliki izazov.“ rekao je Klakor i dodao: „Koristim priliku da se zahvalim Savezu, Ministarstvu sporta, Crnogorskom olimpijskom Komitetu i posebno Opštini Tivat što su nam pomogli da ispišemo novu stranicu u istoriji Tivta, kluba Delfin, jedrenja u Crnoj Gori i same Crne Gore.”
Spasic Masera regata
Tokom Balkanskog očekuje nas jedrenje na dva regatna polja u Tivatskom zalivu, ukupno 11 regata za 4 klase u četiri takmičarska dana. Reprezentacija Crne Gore, iskoristiće pravo da nastupi u proširenom sastavu reprezentacije, te će jedriti 37 jedriličara iz domaćih klubova.
Prvenstvo je stvoreno kako bi se osigurala budućnost održivosti jedrenja kao tradicionalnog sporta, jačala saradnja među jedriličarskim klubovima i federacijama zemalja Balkana, stimulisalo osnaživanje mladih sportista da se bave sportom. Tradicija organizovanog rada jedriličarskih klubova u Crnoj Gori traje od 1947. godine. Poslednjih godina Crna Gora je zauzela vidno mjesto na jedriličarskoj svjetskoj mapi. Treba naglasiti da je Balkansko prvenstvo prvo veliko međunarodno takmičenje u istoriji Crne Gore kada je jedrenje u pitanju – saopšteno je iz JK „Delfin“.
Organizator ovog međunarodnog takmičenja je JK Delfin, uz pomoć glavnog pokrovitelja Opštine Tivat, i podršku Ministarstva sporta, Minstarstva turizma, Turističke organizacije Tivat, CGJS i mnogih partnera i prijatelja jedrenja.
Bolno je da pojedinci i grupe ne mogu da posjete crkvu, da se pomole i zapale svijeću za pokoj svojih predaka, pokopanih na groblju crkve Sv. Jurja, kazao je don Srećko Majić
Sveti Đorđe – Sveti Juraj – foto Boka News
Ostrvo Svetog Jurja ili Svetog Đorđa, kod Perasta još uvijek uspijeva da sačuva mir jednog duhovnog svetilišta, odolijevajući masovnoj najezdi turista koji svakodnevno opsijedaju njegovog „susjeda” – otok Gospe od Škrpjela.
Duhovnim svetilištima, kakva su ova dva ostrva, mir i pripada, a od pokušaja da se približe brojne radoznalce unaprijed upozorava tabla na samoj obali s natpisom „Crkveni posjed. Pristup i kupanje dozvoljen samo za goste ostrva!”, kao i znak o zabrani priveza svim plovilima „osim čamaca Subotičke i Kotorske biskupije, kao i Župe Perast”, istaknut na kamenim bedemima. Na ostrvu se ima šta vidjeti – unutar crkve postoje 72 groba s natpisima i grbovima plemićkih porodica (Zmajevići, Brajkovići), a izvan crkve su grobovi onih koji su bili „manje poznati Peraštani“. Pretpostavlja se da su u grobu tik pored zida crkve pokopani legendarni Katica Kalfić i Ante Slović, peraški Romeo i Julija.
Ušli smo na ostrvo zahvaljujući don Srećku Majiću, peraškom župniku, koji bi, po starim pravilima, danas bio i „opat Svetoga Đorđa- Svetoga Jurja”, ali nije, s obzirom na to da je ostrvo po ugovoru iz 1959. godine dato na korišćenje Subotičkoj biskupiji. Dok ispred zidina zatičemo ronilačku opremu, kupače i goste koji se sunčaju na kamenju, unutra ih čeka lijepo uređeno dvorište sa kuhinjom i restoranom. U vanjskom dvorištu, gdje još stoje austrijski topovi iz 1860. godine, postavljeni su mali šatori za skromni smještaj sveštenika, a sa suprotne strane, u malom odjeljku je grobnica porodice Butorac.
–Na ostrvu od juna do početka septembra borave velečasni, sveštenici, opatice i članovi njihovih porodica i lica zaposlena u okviru Subotičke biskupije i srodnih sestrinskih bisupija sa teritorija Mađarske, Hrvatske, Rumunije, Slovačke, Ukrajine. Onu tu provode godišnji odmor, neki da bi poboljšali zdravstveno stanje, pogotovo onima koji žive u manastirima ovo je malo veća sloboda. Nema previše gostiju, mir i tišina su za svakoga obezbijeđeni, hrana je domaća, nastojimo da se u granicama mogućnosti osjećamo lijepo i prijatno. Od juna do septembra kroz odmaralište prođe oko 150 ljudi, smještajni kapaciteti su ograničeni, 19 postelja. Svi su zadovoljni, imamo više od 50 odsto naših gostiju koji su povratnici, vraćaju se svake godine na ovo mjesto i uvijek sa sobom dovode nove ljude, objasnio nam je Mihalj Pece, u ime Subotičke biskupije imenovan kao upravitelj -ekonom ostrva Sv. Đorđe. Ističe da turisti mogu da posjete crkvu Sv. Đorđa, to nije zabranjeno.
–Prije podne u vrijeme održavanja svetih misa svakog dana u 8 i u 10 sati, nedjeljom u 10 sati, prisustvo je dozvoljeno, ali popodne nije poželjno, zato što je to vrijeme odmora i ne želimo da nas uznemiravaju. Tu privatnost sveštenika moramo zaštititi, obezbijediti mir. Druga je priča ako neko želi da dođe da se kupa, sunča, onda opet štitimo privatnost sveštenika, opatica i članova njihovih porodica, jer ovo je crkveni posjed i nije javno kupalište. Kada nam najave grupe posjetilaca iz Muzeja grada Perasta, mogu slobodno da uđu, mi se tome prilagođavamo. Nema posjete kao na susjednom ostrvu- da pristanu čamcima, da njih 50 uđu- to ovdje ne funkcioniše tako, kaže Mihalj i dodaje da tokom zime ključeve ostavljaju kod prijatelja iz Perasta koji obilazi ostrvo, a oni krajem marta dođu da saniraju objekat.
–Bolno je da pojedinci i grupe ne mogu da posjete crkvu, da se pomole i zapale svijeću za pokoj svojih predaka, pokopanih na groblju crkve Sv. Jurja. Biskupi subotički i kotorski ugovorom bi mogli da taj prostor učine dostupnim, ako ne cijelo ostrvce, a ono bar crkvu, kaže don Srećko, objasnivši nam da su prvi stanovnici ovdje živjeli u doba carice Teute, a u doba Dioklecijana tu su takođe bila odbrambena utvrđenja. Prva crkva se pominje 809. godine, kada su benediktinci sa ostrva pozdravili brod koji je dovozio relikvije Svetoga Tripuna. Oko 1540. godine peraški župnik postaje opat Svetoga Đorđa- Jurja. Nakon velikog potresa 1667. godine kada je porušena stara crkva, sagrađena je ova današnja. U doba Napoleonove okupacije Boke kotorske, tu je bila vojna kasarna, a po odlasku Francuza dolaze Austrijanci do 1918. godine. Potom dolazi karitativna ustanova Crveni krst. Od Debelog brijega do Albanije nekada je bilo 30 muških i ženskih benediktinskih samostana, među njima i ovaj Svetog Đorđa, a danas skoro da ih i nema.
Boka Kotorska foto Boka News
–Poslije Drugog svjetskog rata, 1959. godine, pošto su crkva i stambeni prostor bili bez krova, administrator Kotorske biskupije je tada ponudio subotičkom biskupu da uzme ostrvce da ga obnovi svojim novcem i da ga koriste sveštenici, bogoslovi i đaci Subotičke biskupije. Ostrvo je dato na upravu 90 godina i po zakonu, nakon 100 godina, postaje njihovo vlasništvo. U početku je to lijepo funkcionisalo, svi koji su željeli, bili su dobrodošli, bilo je ranije i koncerata, izložbi, duhovnih večeri, ali poslednjih desetak godina ostrvo se pretvorilo u turističko odmaralište zatvorenog tipa. U novije vrijeme susrećemo se sa problemima da neki upravitelji ne dozvoljavaju posjetiocima da uđu na ostrvce, čak ni u crkvu, kaže don Srećko Majić.
Na biskupima je da rješavaju
–Prema dokumentima koje posjedujemo u okviru države Crne Gore, vlasnik i upravitelj Otoka Sv. Jurja je Kotorska biskupija, odnosno peraški župnik. Ostrvo niti je prodato, niti ima sudski potvrđenog ugovora o korištenju. Biskupija već radi na tome da se ostrvo valorizuje onako kako i zaslužuje. Bokelji su tolerantni i miroljubivi, želimo da se ovo riješi na miran i kulturan način, poručuje don Srećko. Mihalj Pece dodaje da će pitanje daljeg korišćenja ostrva „riješiti novi biskup subotički, kada uskoro bude imenovan i biskup Ilija Janjić,odnosno njegov naslednik“.
