I Kinezi otkrivaju Hrvatsku kao nautičku destinaciju

0
Nautički turizam – Boka News

Hrvatska je i dalje broj jedan charter destinacija na Mediteranu s najvećim brojem brodova za najam, njih blizu 4.400, te oko 900 aktivnih charter tvrtki. Po podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) segment nautike je u jedanaest mjeseci imao rast fizičkog prometa od 12 posto.
U marinama govore o nešto manjem rastu, od nekih šest do osam posto, što bi značilo da se porast može temeljiti na rastu u charteru. No, velika konkurencija donosi i snižavanja cijena, a prema istraživanju koje je nedavno na International Charter Conference (ICE) iznio dr. Friedrich Schöchl, Hrvatska je po tom pitanju ove godine imala sreće, zahvaljujući predivnoj obali i velikom broju sunčanih dana, jer je relativno lako dostupna gostima s europskih tržišta pa je samo s gostima s austrijskog tržišta zaključeno oko 10 tisuća ugovora o najmu plovila, ali i zahvaljujući problemima nekih drugih destinacija na Mediteranu.

Na ovom je skupu isto tako poslana poruka kako u Kini postoji veliki interes za plovidbom našim morima i charteri koji će prilagoditi svoju ponudu ovom tržištu osigurat će velik porast prodaje.

Inače, prema podacima HTZ-a, koji do kraja godine provodi posebnu kampanju nautičkog turizma na devet europskih tržišta, u segmentu nautičkog chartera vodeća tržišta u ovoj godini su Njemačka s udjelom u noćenjima od 17 posto, zatim slijede Austrija s 12 posto, Velika Britanija i Češka sa 7 posto, te domaće tržište s udjelom od 6 posto.

Prema posljednjim istraživanjima, nautičari tijekom svog putovanja u Hrvatskoj prosječno troše oko 126 eura po osobi na dan dok dnevni izdaci čarteraša u prosjeku iznose 183 eura. Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među čarterašima imaju Britanci s 212 eura, Francuzi s 207 eura te Nizozemci s 202 eura.

Govoreći o ovogodišnjim rezultatima i poziciji Hrvatske kao vodeće mediteranske charter destinacije, u Udruženju pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter Hrvatske gospodarske komore (HGK), navode kako se dostupni podaci odnose na ukupan fizički promet, odnosno ukupne dolaske i noćenja gostiju zbrojeno u nautičkom charteru i u izuzetno rastućem segmentu mini cruisera i guleta, tako da to nije realan prikaz stanja samog charter poslovanja. Pa se tako očekuje usklađivanje statističkih podataka iz E-visitor i E-crew sustava i odvajanje podataka za mini cruisere čime bi se dobila realnija slika.

– Naime, za sam nautički charter trenutno imamo dostupne podatke o dolascima i noćenjima gostiju što nam nije pravi pokazatelj realizacije po plovilu jer su plovila u prosjeku sve veća, sa sve više kabina i kreveta, pa i uz jednaku ili čak manju iskorištenost realiziraju više dolazaka i noćenja. A kako mi za razliku od hotela i mini cruisera ne naplaćujemo noćenje po osobi već iznajmljujemo cijelo plovilo s uslugom smještaja, broj pojedinačnih dolazaka i noćenja gostiju nam nije pravi pokazatelj poslovanja.

Nama je relevantno koliko je ostvareno dana charter najma po plovilu. Po našim internim procjenama, imamo sličan ukupan ostvaren broj charter dana po plovilu kao prošle godine, ali uz rast flote od oko 4 posto, tako da i dalje imamo izražen problem prebrzog rasta ponude u odnosu na potražnju što se negativno odražava na neto realiziranu charter cijenu plovila, pojasnio je Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK, navodeći kako su, primjerice, gosti iz SAD-a na mini cruiserima jedni od najznačajnijih gostiju dok su charteru, nažalost, zanemarivi, i tu treba značajno poraditi na promociji Hrvatske u SAD-u i kao bareboat charter destinacije, dakle, destinacije najma plovila i bez posade.

Turistička godina pred nama, u ovom će segmentu svakako biti izazovna. Po pitanju konkurencije na Mediteranu, ali kao što je slučaj i s ponuđačima na kopnu, i po pitanju kadrova. Naime, u Udruženju navode kako charter firme imaju i problem reguliranja povremenog zapošljavanja koje je u nautičkom charteru izuzetno specifično i bazirano na potrebi za većim brojem djelatnika jedan ili dva dana tjedno te se ne radi o potrebi za klasičnim sezoncima.

– Jedino kvalitetno rješenje za reguliranje takvih potreba jest uvođenje »markica« ili »vouchera« i na tome inzistiramo, ali nažalost, za sad bez uspjeha. I ukratko, pojačanim aktivnostima na svim, a pogotovo trenutno zanemarenim emitivnim tržištima, kao što su SAD, Skandinavija i Francuska, pojačavanjem broja letova u pred i podsezoni, sniženjem stope PDV-a na uslugu smještaja makar na razinu konkurencije, potom smanjenjem davanja na plaće te donošenjem Strategije održivog razvoja nautičkog turizma, koja bi trebala dati smjernice za optimiziranje broja vezova i broja charter plovila, omogućili bi razvoj sektora kroz rast kvalitete usluge i prihoda, a ne kao dosad kroz rast fizičkog prometa, zaključio je Klisović

Klimatske promjene: S porastom temperature u oceanima nestaje kisika

0
4Ocean

Klimatske promjene i onečišćenje istiskuju kisik iz oceana, prijeteći opstanku brojnih ribljih vrsta, zaključili su, u sklopu dosad najvećeg istraživanja ovog tipa stručnjaci Međunarodne udruge za zaštitu prirode (IUCN).

I premda se za onečišćenje oceana i mora kao i za manjak hranjivih tvari zna već desetljećima, istraživači kažu da klimatske promjene pogoršavaju stanje kada je posrijedi nedostatak kisika.

U usporedbi sa šezdesetim godinama prošlog stoljeća nedostatak kisika zabilježen je na 45 oceanskih lokacija, a danas je isti problem uočen na čak 700 mjesta.

Stručnjaci kažu da ovakvo stanje osobito šteti određenim ribljim vrstama poput tune, morskog psa i jedne vrste sabljarke.

Otprije je poznato i to da određene kemikalije, poput dušika i fosfora s farmi i industrijskih pogona, utječu na razinu kisika, što je još uvijek primarni čimbenik, osobito u područjima bližim obali.

No zadnjih se godina ta opasnost povećava uslijed klimatskih promjena.
S emitiranjem veće količine ugljikova dioksida jača i učinak stakleničkih plinova te oceani apsorbiraju i više topline.

Takva toplija morska voda sadrži manje kisika, ističu znanstvenici. Čak i male promjene u atmosferi mogu značajno utjecati na život u morima i oceanima.

U vodama siromašnim kisikom bolje od riba preživljavaju mikrobi, meduze i sipe. Voda koja sadrži manji postotak kisika njima odgovara, ali ne odgovara brzim ribama, poput sabljarke ili krupnim ribama poput tune. Stručnjaci ističu da veće i brže ribe imaju i veće energetske potrebe.

– I ranije nam je fenomen smanjenja količine kisika u morima i oceanima bi opoznat, no sada to prvi put povezujemo s klimatskim promjenama, rekla je Minna Apes iz Međunarodne udruge za zaštitu prirode.

– Ovo je možda krajnji poziv na buđenje iz nekontroliranog ljudskog eksperimenta jer se emisija ugljika nastavlja povećavati, rekao je jedan od autora izvješća, Dan Laffoley, podsjetivši da na smanjenje količine kisika u oceanima utječu globalno zagrijavanje i onečišćenje oceana i mora tvarima koje nastaju kao posljedica kemikalija s farmi i s industrijskih pogona. Nestanak kisika iz oceana prijeti morskim ekosustavima koji su već ugroženi zbog zagrijavanja i zakiseljavanja oceana, kaže Laffoley.

Baltičko more i Crno more najveći su zatvoreni morski ekosustavi s niskim udjelom kisika, stoji u izvješću IUCN-a. Premda su za to u Crnome moru dijelom zaslužni prirodni razlozi, u Baltičkom moru su glavni uzrok smanjenja udjela kisika korištenje gnojiva i klimatske promjene.

Ako države nastave s uobičajenim pristupom emisiji stakleničkih plinova, svjetski bi oceani do 2100. mogli ostati s tri do četiri posto kisika manje.

„Žena koja je skuvala svog muža“

0
poster

„Žena koja je skuvala svog muža“ naziv je pozorišne predstave koja ce biti izvedena u velikoj sali kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurkovic” u utorak 10. decembar sa početkom u 19 sati.

U ovoj komediji igraju Đorđije Tatić, Marija Đurić i Anđelija Rondović.

“Ama” iz Kostanjice pobjednik 7. Kup Crne Gore u sportskom ribolovu na moru

0
Ama
Proteklog vikenda u Đenovićima održan je 7. Kup Crne Gore u sportskom ribolovu na moru. U takmičenju je učestvovalo devet sportskih klubova, disciplina u kojoj se takmičenje odigralo bila je lov karolom iz barke( ekipno, dva seniora i jedan junior) ili kako to takmičari kažu “ribolov iz ruke”.
Po veoma povoljnim vremenskim uslovima takmičenje je i dalo i dobre ulove , tako da je ukupna količina ulova bila cca 75kg  ili 2,8 kg po takmičaru.
Zlatnu medalju 7. Kup Crne Gore osvojila je ekipa  Ama iz Kostanjice u  sastavu Predrag Tasić, Goran Dabović i Božo Ristelić, sa osvojenih 13075 plasmanskih poena,
Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojio je KSR Igalo u sastavu Radosavljević Marko, Milosavljević Aleksandar i junior Boričić Goran s osvojenih 12630 plasmanskih poena.
Ama
Treće mjesto i bronzanu medalju osvojio je domaćin KSR Bokeška Jedra Đenovic u sastavu Pavlović Dragoslav-Dragan, Stanišić Predrag i junior Terzić Vaso s osvojenih 11460 plasmanskih poena.
Kao dobar organizator ovog takmičenja izuzetno se pokazao Klub Bokeška Jedra iz Đenovića s predsjenikom Gojom – Gojkom Lazovićem na čelu.

Andrija Petković (Bokeški Forum): 2020. godina opasnih namjera DPS-a i partijskih tajkuna

0
Dr Andrija Petković

Svega smo se nagledali u radu tivatske koalicije za ove četiri godine koliko, silom na sramotu, određuju i prekrajaju sudbinu ovdašnjeg stanovništva. U ljubavi, politici i ratu – kažu sve je dozvoljeno, ali je tragikomedija koja se režira u Podgorici, a odigrava na tivatskoj i bokeškoj sceni, zahvaljujući ovdašnjim poslušnicima, odavno prešla sve granice dobrog ukusa.

Naredna 2020.godina nije značajna samo zbog toga što je izborna godina, već i zato što predstavlja, vjerovatno i posljednju branu tivatskih i bokeških interesa. U slučaju da aktuelni protagonisti zadrže čelne pozicije realizovaće čitav niz onoga lošeg što u prethodnom mandatu, zbog sopstvenih partijskih previranja, nisu uspjeli.

Nije teško zbrojiti 2+2 pa vidjeti šta će biti sa imovinom od javnog interesa i realizacijom onih investicija koje su pred svake izbore predmet obećavanja, da bi već dan nakon famoznog zaokruživanja, postale šarena laža. Ono što predstavnici sadašnje vlasti, ko god se ređao na funkcijama,  najbolje rade jeste „prodavanje magle“.

Bokeški forum

Bez želje da se predstavljam kao „ptica zloslutnica“, u najkraćim crtama, pokušaću da skiciram buduće genijalne ideje podgoričkog DPS-a i njima bliskih finansijera, koje će njihovi tivatski izvršioci bespogovorno sprovesti sa riječi na dijelo.

Slijedi nam, dakle, u slučaju  njihovog trijumfa: potpuna privatizacija plaže Belane, kao i njenog susjeda Lučice Kalimanj, koje se već pripremaju za svog kupca. Baš kao i što je javna tajna da je Aerodrom već predat, a da je koncesioni akt samo formalnost. Može se očekivati i prelazak drugih profitabilnih javnih preduzeća u ruke privatnika. Pored toga kreće se sa novim projektima koji će obesmisliti svaki DUP i GUP… Kroz devalvaciju i degradaciju još uvijek vrijednih obalnih i priobalnih područja, u cilju postizanja što povoljnije cijene za tajkune.

Ono čemu se u tom slučaju nikako ne možemo nadati jeste: plaćanje nadoknada za eksproprisanu zemlju, kako onu na poziciji tivatskog Aerodroma, koju je država već protivpravno prepisala na sebe, tako i onu na Klačini na čiju naplatu vlasnici čekaju koliko na Godoa.  Ono što nam ne slijedi je i izgradnja bazena i sportske dvorane, riješavanje problema sa kanalizacijom, igralištima, vrtićima i inim sadržajima prigradskih naselja. Uostalom pogledajte novoobećani, pompezno najavljeni Bulevar, na kojem od otvaranja jedna lopata nije podignuta. Ne slijedi nam ni pravednija politika zapošljavanja koje će, u partiokratskom  smislu, doseći vrhunac. Nepravda, licimjerje i zaštita krupnog kapitala ostaće prioriteti nove/stare vlasti. Monopol povlašćenih firmi poput “Blue Line” i sličnih, u svojim najgorim socijalnim deformacijama,  jer su jedine koje nude proizvod i usluge, nastaviće da bude pravilo.

Zbog svega toga, građani Tivta i Boke, moraju dobro da se zamisle kakav Tivat žele i za sebe i za svoje najbliže. Da li onaj po mjeri Bokelja i Tivćana ili onaj po mjeri podgoričkih mešetara?, kaže se u saopštenju Bokeškog foruma koje potpisuje predsjednik dr Andrija Petković

Aerodromi opslužili 200 hiljada putnika više, ali ipak ih daju u koncesiju

0
Aerodrom Tivat

Aerodromi Crne Gore zabilježili su danas 200 hiljada putnika više nego u istom periodu rekordne prošle godine, što predstavlja odličan poslovni rezultat, ocijenio je izvršni direktor kompanije Danilo Orlandić.

„Bolja organizacija posla, ulaganje u infrastrukturu i opremanje aerodroma kao i kvalitetnija saradnja sa predstavnicima turističke privrede, omogućili su postizanje ovako dobrih rezulata”, naveo je Orlandić u saopštenju.

Aerodrom u Tivtu za prvih 11 mjeseci opslužio je više od 1,3 miliona putnika, dok je preko podgoričkog putovalo više od 1,2 miliona putnika.

“Rast broja putnika, između ostalog, duguje se i činjenici da Aerodromi Crne Gore uz pomoć Vlade iz godine u godinu sklapaju sve veći broj ugovora sa prestižnim avio-kompanijama iz cijelog svijeta”, navodi se u saopštenju.

Orlandić je rekao da u kompaniji konstantno rade na povezivanju Crne Gore sa destinacijama širom Evrope.

“Vjerujemo da će naredna godina biti još uspješnija“, zaključio je Orlandić.

Hiljade ljudi formirale ljudski lanac u Briselu zbog klime

0
foto EPA

Hiljade ljudi formirale su ljudski lanac držeći se za ruke u središtu Brisela u nedjelju kako bi privukli pozornost na potrebu za hitnom zajedničkom akcijom protiv klimatskih promjena.

Oko 2400 ljudi sudjelovalo je u mirnim demonstracijama oko belgijskog saveznog parlamenta i kraljevske palače, priopćila je policija.

Dvosatne demonstracije održane su u vrijeme dok predstavnici gotovo 200 zemalja sudjeluju u Madridu na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP25.

“Glavna svrha je zatražiti veću klimatsku ambiciju te da se savezna vlada pozabavi klimatskom krizom”, rekla je Julie Van Houtryve, glasnogovornica jednog od organizatora, Klimatske koalicije u Belgiji.

“Potrebna nam je solidarnost i suradnja između vlada i političara u Belgiji”, kazala je ona.

Knjiga Siniše Lukovića „Ljudi i brodovi“ promovisana u Beogradu

14

Knjiga „Ljudi i brodovi“ tivatskog novinara i publiciste Siniše Lukovića promovisana je u četvrtak u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu.

– Ljudi i brodovi su zrna, bisera iz bokeljske nepresušne riznice u koje ja zahvatam zbog svoga gušta pa se onda potrudima da taj gušt podijelim sa drugim ljudima, pišući ove stvari, koliko uspijevam u tome na vama je da prosudite – poručio je između ostalog autor Siniša Luković.

Ova knjiga je izazvala veliko interesovanje među stručnom, ali i laičkom javnošću, a Luković se smatra najboljim živim poznavaocem pomorske istorije Boke Kotorske.

Podsjetimo, u oktobru mjesecu anonimni Bokelj donirao je svim maturantima Pomorske škole Kotor knjigu “Ljudi i brodovi”.

Kako je bilo na promociji u Beogradu više u prilogu RT Herceg Novi

Kotor – „Od Božića do Božića“

1
Okićen Kotor 2018. foto Boka News

Sedmu godinu za redom, NVU „Karampana“ u saradnji sa suoorganizatorom TO Kotor, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor organizuje niz manifestacija u okviru manifestacije „Od Božića do Božića“, u periodu od 23. decembra 2019. do 8. januara2020.

Ove godine imaćemo bogati program od 11 manifestacija i događaja koji će biti upriličeni u našem gradu, poručuju iz NVO Karampana.

Početak manifestacije obilježiće veliki tradicionalni novogodišnji koncert Gradske muzike u JU Kulturni Centar Nikola Đurković 23. decembra u 19,30 sati.

Badnji dan 24. decembra od 10 sati, naše sugrađane i goste poslužiti ćemo ukusnim priganicama ispred glavnih gradskih vrata.

Novogodišnja interaktivna radionica za djecu, događaj je koji će obilježiti 26.12. i 27.12. Interaktivna radionica organizacija je gdje će najmlađi praviti novogodišnje ukrase i dekoracije u Šoping Centru Kamelija sa početkom u 17 sati.

27. decembar je rezervisan za one najslađe i najmlađe umjetnike, od 10 sati kada će se ispred glavnih gradskih vrata održati dječiji novogodišnji bazar, gdje će učenici vrtića i škola Kotora predstaviti  radove koje su pripremali sa svojim vaspitačima i nastavnicima. U slučaju kiše, lokacija za bazar biće SC Kamelija.

Također 27. decembra u večernjim satima uživaćemo u tradicionalnom novogodišnjem koncertu učenika Muzičke škole “Vida Matjan” u 18 sati u Crkvi Sv. Duha.

Kotor foto Boka News

28. decembra nastavljamo jutarnjim novogodišnjim bazarom rukotvorina na Rivi u 10 sati. Velika novogodišnja tombola organizovaće se istog dana ispred gradske kafane,, “Dojmi” u 11 sati, a organizatori su obezbijedili velike i vrijedne nagrade za sve naše vjerne tombolaše. U slučaju vremenskih neprilika za oba događaja domaćin će biti SC Kamelija.

U večernjim satima, u Jazz club “Evergreen” sa početkom u 19 sati organizovaće se dodijela nagrade za naljepše okićene izloge grada Kotora. Za vrijedne nagrade i organizaciju kao i svake godine “krivac” je Mjesna Zajednica Stari Grad.

Centralni događaj i velika radost za najmlađu publiku svakako je doček dječije Nove Godine, koji će biti organizovan 30. decembra sa početkom u 16 sati na Trgu od Oružja.

Djed Mraz i njegov vilenjak pripremaju razna iznenađenja, i veliku žurku, koja se nikako ne smije propustiti. Za mališane pripremljena je superzabavna interaktivna predstava pod nazivom „Volimo se-ovo je godina ljubavi“. Kao i svake godine, nezaobilazan je dio gdje će naš dragi Djed Mraz podijeliti novgododišnje paketiće svoj djeci koja budu toga dana sa nama, na glavnom gradskom trgu.

Dječija nova godina 2017.

Za mališane koja zbog narušenog zdravlja neće prisustvovati dočeku, organizovaće se dodjela paketića u 12 sati na dječijem odjeljenju Opšte bolnice Kotor, kao nastavak akcije “Bajka za nazdravlje” koja je otpočela 2015. godine u sklopu projekta Od Božića do Božića. Dan pred dolazak Nove 2019. završavamo sa fenomenalnim koncertom grupe “Perper”.

Početak Nove Godine začinićemo humanitarnom žurkom. 2. januara zajedno sa veselom “The Grupa” i predivnim hitovima poznatog crnogorskog umjetnika Sergeja Ćetkovića, na glavnom gradskom trgu čekamo vas  tačno u 20 sati.

03. januara 2020. rezervišite datum za manifestaciju pod nazivom “Doživjeti stotu” gdje ćemo našim posebno dragim prijateljima iz JU Dom starih Grabovac iz Risna organizovati specijalni muzički program uz grupu Hipnos i novogodišnju tombolu sa raznovrsnim nagradama.

04. januara pozivamo vas na tradicionalni Božićni koncert Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ koji će se održati u Crkvi Sv. Nikole sa početkom u 18 sati.

Na badnji dan 6. januara još jedanput smo domaćini sa priganicama u 10 sati ispred glavnih gradskih vrata.

Sedmu organizaciju projekta od Božića do Božića završavamo 08. januara uz gastro specijalitete kotorskih domaćica na Papaladi ala Maka. Trg od oružja u 12 sati neka bude vaš izbor za ovaj datum, a za dobar štimung pobrinuće se sjajni “Nitro” bend.

 Kotor foto Boka News

Veliku zahvalnost za podršku, bez koje ovaj projekat ne bi mogao biti ovako uspiješan, dugujemo na prvom mjestu Luštici Bay koja već tradicionalno pomaže projekat od Božića do Božića, a onda i Opštini Grada Kotora koja je sve ove godine uz nas kao značajna podrška. Takođe, zahvaljujemo se za podršku i infrastrukturnu pomoć Komunalnom DOO Kotor, La mia Casa iz Podgorice, i našim kolegama po entuzijazmu Ocean Lava Montenegro.

Sa posvećenošću onome što je najvažnije u životu, a to je usrećiti sebe i sebi drage ljude, uz mnogo lijepih želja i uspješnu predstojeću godinu, NVU „Karampana“ sa TO Kotor pozivaju Vas da svojim prisustvom uveličate i medijski ispratite sve naše novogodišnje događaje. Novogodišnja čarolija može da počne, poručuju iz NVU „Karampana”.

Hitlerova bomba u olupini iz 17. stoljeća

0
foto SD

Grupa civilnih arheologa je tokom zarona do olupine Royal Navy broda London, potonulog još 1665. godine na ušću Temze, ostala u šoku ugledavši u njemu golemu neeksplodiranu bombu novijeg datuma. Odmah su, naravno, obavijestili nadležne službe pa su ronioci Mornarice započeli delikatni zadatak vađenja velike bombe iz starog broda. Ispostavilo se kako se radi o velikoj, 987 kilograma teškoj njemačkoj padobranskoj bombi iz Drugog svjetskog rata koju su tijekom napada na britansku metropolu bacili zrakoplovi Hitlerove Luftwaffe.
Nakon šest dana rada u uvjetima slabe vidljivosti, ronioci su izvadili Luftmine B bombu dugu 2,64 metra i aktivirali je na sigurnoj udaljenosti, odnosno pet milja dalje kod Shoeburynessa.

Usput kažimo kako je brod London iz 17. stoljeća potonuo na ušću Temze nakon eksplozije skladišta baruta, pri čemu je smrtno stradalo svih 300 članova posade.

(Ž. S.)