Izložba fotografija „Ljudi Kine“, autora Miloša Vujovića, otvorena je ovog vikenda u turističkom naselju Luštica Bay kod Tivta, u hotelu The Chedi, u organizacija Instituta Konfucije na Univerzitetu Crne Gore.
Posjetioci će do 20. oktobra moći da pogledaju izložbu koja se prvi put prikazuje u Crnoj Gori a već je tri puta prikazana u Pekingu.
“Miloševe fotografije ostaju zauvijek u pamćenju.”- rekao je ambasador NR Kine, Liu Jin, otvarajući izložbu.
U ime Luštice Bay, posjetioce je pozdravila Slavica Milić, ističući da je kompanija veoma aktivna na kineskom tržištu, a Luštica Bay, prema ocjeni kineskih novinara, vrlo poželjna destinacija za život. U ime Instituta Konfucije na Univerzitetu Crne Gore, goste je pozdravila direktorica Milena Đukanović, a otvaranje je propraćeno muzičkim i plesnim nastupima volontera Instituta.
Pored Vujovićevih radova, posjetioci će biti u prilici da pogledaju i izložbu fotografija o razvoju Kine, jer se ove godine obilježava 70 godina postojanja nove Kine.
iZLOZBA
Prilikom boravka u Kini, istaknuti crnogorski fotograf, Miloš Vujović, ostao je opčinjen kako istorijom i kulturom, tako i licima svih ljudi koje je imao priliku da vidi. Kamerom je zabilježio ekspresije na licima ljudi u svakodnevnim prilikama – u metrou, biblioteci, prirodi.
Miloš Vujović se bavi profesionalnom fotografijom od 2007. godine. Angažovan je na većini zapaženih događaja u Crnoj Gori i inostranstvu, kao što su aktivnosti diplomatskih misija, državnih i stranih zvaničnika, proslave i aktivnosti međunarodnih organizacija i vodećih korporacija u zemlji. Vujović je od 1999. do 2006. godine radio kao amaterski video snimatelj, a zatim je prešao u profesionalne vode.
Njegova izložba „Ljudi Kine“ u Pekingu je prikazana kao dio inicijative „Jedan pojas jedan put“.
Od sutra počinje primjena izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je predviđeno da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i praznicima.
Prva neradna nedjelja je 20. oktobra. Zakon je usvojen 20. juna, a najveći crnogorski trgovački lanci podržavaju ovo zakonsko rješenje, iako pojedini očekuju da će promet u njihovim trgovačkim objektima biti smanjen, s obzirom na to da se nedjeljom i praznicima ostvaruje najveći promet, piše Pobjeda.
Predstavnici trgovačkih kompanija saopštili su Pobjedi da će primjenom zakona njihovi radnici biti zadovoljniji, a od potrošača očekuju da promijene kupovne navike i prilagode se promjenama i sedmične i dnevne kupovine obavljaju ostalim danima u sedmici.
Iz kompanije Voli poručili su da će poštovati zakon, ali da to očekuju i od drugih.
Komentarišući izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom se uvodi neradna nedjelja u trgovini, iz te kompanije su podsjetili da su poslovanje prilagodili zahtjevima tržišta i od otvaranja prvog marketa radili nedeljom.
“U svakom slučaju, podržali smo zakon, jer smatramo da će povoljno uticati na naše zaposlene. Kada je kompanija Voli u pitanju, neradna nedjelja će nam pojednostaviti organizaciju slobodnih dana, neće biti racionalizacije radnih mjesta”, kazali su iz Volija.
Iz kompanije Merkator CG u okviru koje posluju Idea prodavnice, saopšteno je da to preduzeće posluje u skladu sa zakonskim regulativama, te će tako postupiti i kada su u pitanju izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, a koje predviđaju da maloprodajni trgovački objekti ne mogu raditi nedjeljom i u dane državnih praznika.
“Kompanija Merkator CG je društveno odgovorna kompanija i kao takva pozdravlja mjere Vlade, a koje će omogućiti da naše kolege iz maloprodajnih objekata imaju slobodnu nedjelju, koju će moći da provedu u krugu porodice”, naveli su iz Merkatora.
Predstavnici ove trgovačke kompanije vjeruju da će i njihovi potrošači razumjeti ove mjere, te da će trgovinu obavljati drugim danima.
“Kompanija Mercator CG očekuje da će pomenute mjere dovesti do promjene kupovnih navika potrošača, te da će se nabavke koje su do sada obavljane nedjeljom, obavljati drugim danima”, kazali su predstavnici Merkatora.
Oni su upozorili da bi u dijelu prometa tokom turističke sezone moglo doći do gubitaka u prometu.
“To bi moglo negativno da utiče na poslovanje trgovine u cjelini, ali to ostaje da se vidi u narednom periodu”, rekli su iz Merkatora CG.
I iz kompanije Domaća trgovina poručuju da će se u svim Aroma marketima i Conto diskontima poštovati Zakon o unutrašnjoj trgovini, tako da će nedjelja biti neradni dan.
“Sve organizacione i strukturne promjene u radu naših marketa i diskonta su izvršene kako bi se uskladilo poslovanje u odnosu na novo zakonsko rješenje”, saopšteno je iz Domaće trgovine.
Poslodavci da poštuju zakon
Uprava za inspekcijske poslove pozvala je ove sedmice preduzeća da, poštovanjem propisane obaveze, daju doprinos potpunoj primjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom se uvodi neradna nedjelja u trgovini.
Iz Uprave su podsjetili sva preduzeća koja se bave trgovinom na veliko i malo, na propisanu odredbu člana Zakona o unutrašnjoj trgovini čija primjena stupa na snagu od sjutra, što znači da je prva neradna nedjelja 20. oktobra.
“Upozoravamo i apelujemo na sve kompanije, na koje se odnosi propisano ograničenje, da poštuju tu obavezu, kako ne bi došli u situaciju da Uprava za inspekcijske poslove preko tržišnih inspektora preduzima propisane upravne mjere i radnje i izriče novčane kazne”, navodi se u saopštenju.
Za nepoštovanje te obaveze, pored novčanih kazni, propisana je i upravna mjera kojom je definisano da će inspektor, ukoliko utvrdi da trgovac radi nedjeljom i u dane državnih ili drugih praznika, zatvoriti prodajni objekat ili drugo prodajno mjesto za vremenski period u kojem rad nije dozvoljen. Zakonom je predviđena kazna od 1.000 do 10.000 eura za kompaniju, a za odgovorno lice od 200 do 500 eura.
Zakonom je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenim zakonom kojim se uređuju državni i drugi praznici.
Izuzetno od tog člana, nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na veliko i malo može se obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica.
Takođe, trgovina na veliko i malo može se obavljati na pijacama, štandovima tezgama, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama, prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka, štandovima i kioscima u kojima se prodaje roba za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela, kao i skladištima za trgovinu na veliko.
Specijalizovanim prodavnicama ili kioscima smatraju se prodavnice, odnosno kiosci u kojima se obavlja prodaja pretežno jedne vrste robe.
U Delti će i nedjeljom raditi kino, kafići, banka, pošta…
Iz Delta sitija je saopšteno da svi zakupci u ovom šoping molu već odavno raspolažu informacijom da naredne sedmice stupaju na snagu izmjene Zakona o unutrašnoj trgovini, kojima je predviđena neradna nedjelja u trgovačkim objektima.
“Podrazumijeva se da će zakon biti poštovan. Iako butici neće raditi, radiće kino, svi ugostiteljski objekti, restorani i kafići, apoteka, cvjećara, uslužni kiosci, banka, pošta, igraonica, frizerski salon i sve što spada u kategoriju uslužnih djelatnosti, tako da se ne može reći da će šoping mol biti zatvoren”, naglašeno je iz Delta sitija.
Predstavnici ovog šoping mola su podsjetili na svoju raniju procjenu da će mjesečni gubitak prometa u trgovačkim objektima u Delti, biti oko milion eura.
Portal Boka News danas slavi pet godina postojanja i zahvaljujući vama, u potpunosti je opravdao svrhu svoga postojanja.
Tim povodom, odlučili smo da uvedemo novu rubriku – SVIJET. Pošto nismo uslovljeni programskom shemom, u prilici smo da osluškujemo vaša interesovanja i ponudimo vam zanimljive vijesti i događaje širom svijeta. Na takav način proširujemo sadržaj portala i trudimo se da se prilagodimo čitaocima iz užeg, ali i iz šireg regiona kojih je danas preko trinaest hiljada.
Profesionalizam je najvažniji dio naše strategije, pa ćemo, kao i do sada, donositi sve vijesti i događaje za koje procijenimo da su važni i vrijedni pažnje, nezavisno od podjela bilo koje vrste.
Tajfun Hagibis poharao je šira područja Japana pri čemu je poginulo najmanje 19 ljudi, a 13 ljudi je nestalo u poplavama rijeka nabujalih od obilnih pljuskova i u odronima.
U tajfunu je ozlijeđeno više od 140 ljudi. Hagibis je jedan od najjačih tajfuna koji su pogodili tokijsku regiju proteklih desetljeća. Do kopna je stigao na otoku Izu a glavni grad je pogodio u subotu navečer.
U mnogim dijelovima zemlje u toku su spasilačke operacije zbog odrona i poplava. Vlasti su poslale desetke tisuća vojnika i članova spasilačkih ekipa u nedjelju da pomognu stanovnicima koji su ostali zatočeni u poplavljenim područjima.
Zbog neprekidnih kiša najmanje 14 rijeka je nabujalo i poplavilo okolna područja na sjeveroistoku zemlje u regijama Kanto i Koshin, objavila je mreža NHK.
Brana na rijeci Chikuma se srušila što je izazvalo veliku poplavu u okolnim područjima u gradovima Nagano i Chikuma. Vlasti procjenjuju da je dubina poplavnih voda u nekim područjima i do 5 metara.
Tajfun je izazvao 48 odrona u 12 prefektura, rekle su vlasti. Oko 376.000 domačinstava ostalo je bez struje a 14.000 bez opskrbe vodom. Tijekom noći više od 4,4 milijuna ljudi dobilo je naredbu za evakuaciju u istočnom i sjeveroistočnom Japanu, uključujući 910.000 u gradu Kawasakiju.
Japan – Foto: Kyodo/REUTERS
Japanski premijer Shinzo Abe rekao je da moli za duše svih koji su izgubili život i što brži oporavak svih pogođenih olujom.
– Uz policijske i vatrogasne snage te obalnu stražu angažirano je još 27.000 djelatnika koji sudjeluju u spasilačkim operacijama. Tajfun je uzrokovao probleme s opskrbom strujom i vodom, poremetio je živote mnogih. Vlada će učiniti sve što može kako bi se komunalne usluge i prijevoz što prije ponovno uspostavili, kazao je.
Za oko 7,3 milijuna Japanaca juče je preporučena evakuacija nakon rekordne količine oborina. Nekoliko desetaka tisuća ih se odazvalo na te neobvezujuće preporuke. Smješteni su u sportske dvorane gdje im je osigurana voda, hrana i pokrivači.
Japanska meteorološka agencija JMA upozorila je da bi u nevremenu mogla pasti rekordna količina kiše po četvornome metru.
Hagibis je na kopno stigao u subotu nešto prije 19 sati (12 sati po srednjoeuropskom vremenu), a nad Tokiom je bio oko 21 sat, praćen udarima vjetra do 200 km/h, navodi agencija.
Japan svake godine pogodi dvadesetak tajfuna. Prije Hagibisa Faxai je početkom septembra usmrtio najmanje dvije osobe i pričinio znatnu štetu u Chibi.
Luštički pomorac Petar Zambelić stekao je krajem 19. stoljeća slavu kao jedan od najboljih poznavalaca Magelanovog prolaza – navigacijiski izuzetno teškog spleta kanal, zaliva, uvala i hridi na samom jugu Južne Amerike. Capitan Pedro kako su ga zvali, bio je nustrašivi pomorac, istraživač, lovac i pilot, koji je brodove sigurno provodio opasnim i najčešče nedovoljno kartiranim vodama Magelanovog prolaza. Bez Zambelićeve pomoći i savjeta, teško da bi Amerikanac Džošua Slokam, u svijetsku istoriju ušao kao prvi čovjek koji je sam oplovio svijet.
Mapa
Piše: S. Luković
Izmučen cjelodnevnom borbom sa teškim morem i vjetrovima koji su prijetili da o oštro stijenje Kokburn tjesnaca, razbiju njegov mali brod, Amerikanac Džošua Slokam, u suton 8.marta 1896 godine usidrio se u maloj zaklonjenoj uvali neobičnog imena – Zaliv lopova. Umorni moreplovac otišao je na počinak u potpalublje svoje 11-metarske jedrilice „Spray“. Sam na brodu, Slokam nije mogao neprekidno držati stražu za kormilom svog jedrenjaka, pa se u osiguranju „Spraya“ i svog života od potencijalno vrlo opasnog noćnog upada na brod domorodaca iz Ognjene zemlje, poslužio lukavstvom. Vidjevši da su ga pred kraj dana pratila dva kanua sa urodjenicima, Slokam se za noć na sidrištu Zaliva lopova obezbijedio iskoristivši poklon koji je nedugo prije od jednog nesvakidašnje prijateljski raspoloženog mjesnog moreplovca, dobio u Punta Arsenasu, glavnom gradu regiona Magelanes na samom jugu Čilea. Paluba „Spraya“ gusto je posuta pribadačama – malim brokvama-čavlima sa oštrim krajem uperenim uvis…
Nedugo nakon ponoći, usnulog Slokama probudili su urlici i kako je rekao, „zavijanje poput čopora divljih pasa“ sa palube jer su domoroci, koji su već smatrali da će lako savladati usamljenog pomorca i opljačkati njegov brod, popevši se na „Spray“, naletjeli direktno na njegove čuvare – brokve (eksere) koji su im se pozabijali u noge.
„Divljaci su mahnito skakali sa broda, neki u kanue, a neki i u more, pretpostavljam, u pokušaju da se „ohlade“. Nekoliko hitaca iz puške koje sam za njima ispalio u vazduh, bili su dovoljni da ih rastjeraju i osiguraju mi mir tokom ostatka noći.“- zapisao je kasnije Slokam u svojoj knjizi „Jedreći sam oko svijeta“ („Sailing Alone Around the World“), objavljenoj 1900 u Nju Jorku. Amerikanac koji je u istoriju svjetskog pomorstva ušao kao prvi čovjek koji je potpuno sam, bez drugih članova posade, oplovio planetu (1895-98), po svoj prilici ne bi ostvario taj poduhvat zbog napada domorodaca u Ognjenoj zemlji, da nije bilo jednog našeg čovjeka – kapetana Petra Zambelića iz Boke Kotorske.
„Dobri kapetan Zambelić poklonio mi je vreću eksera uz poruku da je ona vrijednija od svih za borbu ornih muškaraca i pasa u Ognjenoj zemlji i savjet da ne stanem na njih.“- piše Slokam sa zahvalnošću pominjući našeg pomorca kojeg je upoznao petnaestak dana prije dogadjaja u Zalivu lopova. Lučki kapetan u čileanskom gradu Punta Arsenas prethodno je savjetovao Slokama da se ne upušta sam u plovidnu Magelanovim tjesnacem, već da na „Spray“ ukrca nekoliko boraca koji bi ga branili od napada urodjenika, te da pričeka nailazak nekog čileanskog ratnog broda u čijoj bi pratnji bezbjednije prošao opasnim vodama u kojima su tadašnji domoroci često napadali i pljačkali brodove i ubijali njihovu posadu. Amerikančev plan da bude prvi čovjek koji će sam oploviti svijet, tako je na samom rubu južnoameričkog kontinenta gotovo propao, ali je onda uslijedio sudbonosni susret sa vještim bokeljskim pomorcem.
Uz pregršt vrlo korisnih savjeta, džak eksera i ažurne pomorske karte ovog, za navigaciju najtežeg područja na svijetu, Zambelić je Slokama nesebično darovao i mnogim drugim korisnim stvarima.
„Uvjeravao me da moj obični beškot (prepečeni hljeb), koji je lako lomljiv, nije tako hranjiv kao njegov koji sam jedva mogao slomiti jakim udarcima. Osim toga i odredjene količine sušenog mesa, sa svoga vlastitog broda dao mi je busolu, moram priznati – bolju od moje, a uz to mi je ponudio i jedro. Napokon, ta darežljiva ljudina donijela mi je i staklenku fueganskog zlatnog praha iz nekog nalazišta za koje je samo on znao, nutkajući me da uzmem koliko god mi treba.”- sa neizmjernim divljenjem piše Slokam o Petru Zambeliću, tada već čuvenom čileanskom pomorskom istraživaču i stručnjaku, najvećm autoritetu za izuzetno opasne morske vode u Magelanovom tjesnaci i oko Ognjene zemlje. Poznanstvo sa bokeljskim kapetanom i njegovi savjeti Amerikancu su nedugo nakon dogadjaja u Zalivu lopova, ponovno spasili život kada ga je na prevaru pokušao napasti jedan ozloglašeni domorodac-pirat zvani Crni Pedro, na kojeg ga je Zambelić posebno upozorio. Slokam to i priznaje, više puta sa zahvalnošću pominjući Zambelića u svojoj knjizi.
Petar Zambelic
Petar Zambelić ili kako su ga kasnije u Čileu zvali Pedro Samblich rodjen je 1849 godine u selu Zambelići na poluostrvu Luštica u Boki. Nošen dugotrajnom porodičnom tradicijom i on se, završivši 4 razreda osnovne škole, odlučio za zvanje pomorca, tako da se već u nepunoj 12-godini života otisnuo na more, ukrcavši se kao mali od palube na jedan od lošinjskih jedrenjaka. Mladi Petar odmah pokazuje izvanredan intelekt i talenat za nauku, što odmah zapaža kapetan jedrenjaka koji dječaku iz Boke omogućava pristup komandnom mostu i obuci iz pomorstva i navigacije. Fasciniran umijećem starog kapetana da brod sigurno vodi kroz noć i maglu kroz navigacijski opasna područja u jadranskim i grčkim arhipelazima, mladi Zambelić prosto guta sva znanja iz astronomije, navigacije, metereologije, kartografije i zemljopisa. Uz sve to mladi bokeški pomorac dao se na učenje pomorskog prava i stranih jezika, pa je sa vremenom samouki Zambelić, naučio čak 8 stranih jezika (engleski, španski, holandski, italijanski, grčki, turski, arapski i njemački), a služio se i ruskim i francuskim.
Ne napunivši ni 22 godine života, krenuo je u statusu kapetana duge plovdibe, u Južnu Ameriku. Pristao je u glavnom gradu Argentine Buenos Airesu ploveći na jednom grčkom jedrenjaku i tamo se iskrcao. Iako je Argentina koja je tada intenzivno razvijala svoje pomorstvo i ekonomiju, tada nudila brojne mogućnosti imigrantima, nemirni duh Zambelića je odveo u susjedni Čile, u tada potpuno neistraženu Ognjenu zemlju.
Svoje ogromno pomorsko znanje Zambelić je upotrebio ploveći izuzetno komplikovanim i za navigaciju teškim akvatorijem Magelanovog prolaza gdje narednih godina obavlja brojna naučna istraživanja i kartografiše gotovo svaki kutak tjesnaca. Smjelo ulazeći u potpuno neistražena područja, zalive, prolaze i tjesnace medju brojnim ostrvima u negostoljubivoj klimi Magelanovog tjesnaca, mladi bokeljski pomorac kartira mnoge nove plovne puteve i stiče ugled jednog od najboljih poznavalaca ovog zabačenog, ali ekonomski vrlo značajnog područja. Plovio je kroz Magellanov prolaz u kojem su mnogi pomorci ostavili svoje živote, lovio je tuljane i trgovao je s domorodačkim stanovištvom, a stvaranje prijateljskih veza s poludivljim domorocima bilo je tada prilično opasan poduhvat. Korak po korak, Zambelić je izgradio čvrsto prijateljstvo sa neprovjerljivim urodjenicima koji su mu potom, pomagali u istraživanjima. Zahvaljujući domorocima, otkrio je nalazišta zlatnog praha koja će nešto kasnije postatiglavni razlog naseljavanja tih krajeva bijelim doseljenicima.
Zahvaljujući svom dobrom poznavanju ovog akvatorijuma Zambelić postaje pilot – vodič mnogih brodova kroz opasne vode Magelanovog tjesnaca, a 1875 bokeljski pomorac ženi se Marijom Virginijom Klerk, kćerkom francuskog dosljenika, uglednog trgovca i svog poslovnog partnera.
Capitanazo Pedro, odnosno kapetan Pedro kako su ga popularno zvali u Južnoj Americi nastavlja sa neumornim istraživanjima, a 1880 kupuje sopstveni brod kome daje ime “Royo” (Grom). Za razliku od tudjih brodova koje uvijek vodi ispitanim putevima, Zambelić sa svojim brodom u pravilu plovi neispitanim kanalima. Čak i kada bi se našao u slijepim rukavcima ili u vodama neprohodnim za brodove, radovao se jer je u pomorske karte mogao upisati tačne podatke o područjima u koja ne treba uplovljavati. Uz plovne puteve tražio je i nova lovišta tuljana. Najznačajnije otkriće bokeljkog kapetana je potpuno nov plovni put, od ulaza u Magelanov prolaz i kanal Falos, u čitavoj dužini do tjesnaca Trinidad. Istraživao je i najrazvedenije kanale (Baglenero, Beagle, Cocburn, Gonsales), zalive (Almrantesgo, Otvey, Skayring), rijeku Rio Grande, ostrva Guayatecas, prolaze oko otoka (Doson, Navarion, Ostea) i još na stotine manjih kanala i rukavaca. Zambelić nije istraživao samo more, već je istovremeno na kopnu tragao za raznim vrstama rude, prvenstveno zlata, kao i lovišta krznašica- nutrija. Unatoč tome što je bio strastven lovac, svoja otkrića nije čuvao samo za sebe već je podatke do kojih bi došao stavljao na raspolaganje čileanskoj vladi.
Izvanredna sposobnost koju je pritom pokazao i impresivni rezultati njegovog istraživačkog rada, Zambelića uskoro dovode na položaj glavnog pomorskog stručnjaka čileanske mornarice i člana visoke državne komisije za organizaciju plovidbe i obilježavanje plovnih puteva kroz Magelanov tjesnac i okolne rukavce, uključujući izgradnju pristaništa, lučkih objekata, svjetionika i signalizacija u cijelom području Punta Arenasa i Ognjene zemlje.
Lustica – .ploca kapetanu.Petru Zambelicu
Cijelo to vrijeme Zambelić ne prestaje raditi kao pilot, sprovodeći brojne domaće i strane brodove kroz ove opasne vode. Publicista Vasko Kostić u svojoj knjizi “Znameniti Bokelji” naglašava da su u ove krajeve, tada u istraživačke misije svoje ratne brodove, osim čileanske, upućivale brojne druge mornarice svijeta.
“Tako je u dnevniku italijanskog krstaša “Caracciollo” zapisano da je ovaj brod prošao kroz, zvanično još neistražena područja Južne Amerike, zahvaljujući uspješnom vodjenju kapetana Pedra Samblicha. U dnevnicima engleskih krstarica “Nassau”, a zatim “Sylvia”, stoji da su, kao eksperta u istraživačkim misijama, angažovali kapetana Pedra. Obje misije su bile na jugu Južne Amerike, oko rta Horn i Patagonije sa zadatkom ispravljanja engleskih pomorsko – geografskih karata iz 1828 godine, uglavnom sa onim što je otkrio kapetan Pedro. Osim dobre novčane nagrade, tom prilikom je i odlikovan od engleskog Admiraliteta. U drugim prilikama dobio je visoka priznanja još i od francuskog i italijanskog Admiraliteta.”- navodi Kostić.
Čleanska Vlada 1890 godine kapetanu Zambeliću na raspolaganje stavlja izvidjački broid “Condor” svoje Ratne mornarice sa zadatkom da detaljno ispita sve zalive, tjesnace i prolaze koje je prethodno otkrio bokeljski pomorac. O misiji broda “Condor”, Glavni pomorski odjel čileanske Ratne mornarice u Valparaisu i izdao je 31.maja 1890. godine službeni dekret u kojem su odredjeni zadaci i data široka ovlašćenja Zambeliću kao službenom vodiču ekspedicije.
“Opunomoćuje se guverner provincije Magalanes da ugovori službu g. Pedra Samblicha, da kao službeni vodič i ekspert za kanale Patagonije i Ognjene zemlje sprovodi nacionalnu izvidnicu “Condor” u ekspedicijama otkrivanja nepoznatih krajeva, kanala, baza i ribarskih postaja za lov tuljana. Glavna baza u Punta Arenasu isplatit će g. Samblichu za njegov rad mjesečnu plaću od 200 čileanskih zlatnih pesosa, počevši od 1. kolovoza do opoziva.”- piše pored ostaloga u tom dokumentu.
Slokam
Nesvakidašnji morski pustolov iz Boke na tom i kasnijim zadacima pokazao se kao jedan od najvećih istraživača Južne Amerike zbog čega je postao nezaobilazan u svim hronikama tog vremena. Profesor Aguire Humeres u knjizi “Osvrt na povijest Magelanskog teritorija” Zambeliću je dao značajno mjesto, a isto takav tretman bokeljski kapetan zauzima i u knjizi “Kolonija Magellan” čileanskog povjesničara Robustona.
Poput svog prijatelja Džošue Slokama koji je 1909 isplovio na jedno putovanje do Južne Amerike sa kojeg se, medjutim nikada nije vratio, i kapetan Zambelić stradao je na moru kojeg je toliko volio.
Strastveni lovac, Zambelić se u novembru 1903 u svojstvu pilota ukrcao na jahtu “Kettie L. M” da bi sa lovcem i trgovcem, izvjesnim Bertrandom, otplovio do mjesta Ushuay na jugu Ognjene zemlje u lov na tuljane. Tu su se Bertrand i Zambelić ukrcali na jednu manju jedrilicu i krenuli dalje ka jugu do lovišta. Iznenadni jaki udarac vjetra medjutim, ubrzo je prevrnuo jedrilicu, a Petar Zambelić je pritom pao u more i utopio se. Uspomenu na ovog izuzetno nadarenog i hrabrog čovjeka koji je mnogo učinio za pomorstvo Čilea, danas njeguju svi tamošnji pomorski muzeji i institucije, a ime Petra Zambelića nosi i jedna od glavnih ulica u glavnom gradu čileanske pokrajine Magelanes – Punta Arenasu. Pored onoga što se o njemu čuva u Pomorskom muzeju u Kotoru, na Zambelića u njegovom zavičaju – Boki, danas podsjeća samo skromna spomen-ploča na njegovoj rodnoj kući u luštičkom selu Zambelići.
Ukoliko menadžment “Vektra Boke” do sledećeg četvrtka ne ispuni zahtjeve bivših radnika, a koji se odnose na isplatu doprinosa i ostalih potraživanja iz radnog odnosa, protesti će biti radikalizovani -poručeno je sa okupljanja koje je u pet do 12 proteklog četvrtka organizovala NVO “Bivši radnici Vektra Boke” ispred Hotela “Plaža”.
Predsjednik NVO „Bivši radnici Vektra Boke“ Đorđe Rajak ponovio je da su odlukom Ustavnog suda iz 2018., potraživanja radnika prioritetna u odnosu na ostale povjerioce, a da Vektra Boka pojedinim radnicima doprinose nije uplaćivala od 2011. godine.
– Naša potraživanja nisu u prvom isplatnom redu, ne poštuju se odluke Ustavnog suda a Privredni sud je u stanju faktičke autonomije u odnosu na ostale sudove. Ovo je još jedan pokušaj obraćanja domaćim organima prije završne faze pljačke , a posle pljačke ide bankrot koji će da pegla Privredni sud. Ne želimo da nam se to desi. Svi smo zajedno sa našim porodicama osuđeni na smrt jer nemamo uslova da ostvarimo penziju. Nas ne zanima šta se dešava sa Brkovićem, to je njegov problem. Tražimo naše, uplatu poreza i doprinosa kao i otpremnine jer imamo informaciju da imamo pravo na to.
Rajak je kazao i da specijalni državni tužilac i dalje ćuti po prijavi bivših radnika što je Brković dug svoje firme, Vektra Montenegro prema CKB u iznosu od 23 miliona koji je prouzrokovao stečaj, prebacio na imovinu Vektra Boka. To se, kako je rekao, vidi iz Plana reorganizacije koji je usvojio predsjednik Privrednog suda CG.
Radnici traže od državnih fondova da javnosti prikažu uplatnice kojima su im plaćene akcije firme, a od specijalnog državnog tužioca da provjeri kojim firmama, sestrama i ćerkama idu sredstva od prodaje imovine “Vektra Boke”.
Jasna Nišević je kazala da su joj krali na stažu gotovo od samog početka ostvarivanja radnog odnosa.
– Sada ispada da imam svega 16 godina radnog staža. Penziju sam ostvarila u iznosu 128 eura. Ne tražim tuđe, tražim samo ono što je moje i što sam zaradilia poručila je ona.
Maja Pajović je istakla da je prioritet da menadžement izmiri obaveze prema radnicima.
– Trebalo bi da nam izađu u susret, jer smo i mi njima izlazili dovoljno u susret, toliko godina čekajući, na nešto što nam pripada po zakonu –rekla je Pajović.
Novo okupljanje je zakazano za sledeći četvrtak, takođe u pet do 12 ispred hotela “Plaža”.
Stečaj u “Vektra Boku”, uveden je 2015. godine, zbog četiri miliona eura duga prema Crnogorskoj komercijalnoj banci. Plan reorganizacije se primjenjuje od februara 2017, a kompanija je u obavezi da ga ispuni za pet godina. Njime se dio radničkih potraživanja našao u prvom isplatnom redu, ali razlika između minimalca i stvarno zarađene plate, staž za nepunih pet godina, prevoz i sve izvršne sudske presude koje je priznao stečajni upravnik i stečajni sudija (oko 3, 6 miliona eura) svrstani su u treći isplatni red.
Hiljade ljudi sudjelovalo je u subotu na protestima širom Evrope protiv turske vojne ofanzive u sjevernoj Siriji.
Više od 20.000 ljudi prosvjedovalo je u središtu Pariza, objavila je novinska agencija AFP.
Među prosvjednicima koji su nosili zastave sa sloganima “Turska upala u Rožavu, a Evropa mirno promatra”, bilo je i nekoliko političara lijevih stranaka.
U Marselju je oko 6.000 ljudi prosvjedovalo na poziv Kurdskog demokratskog vijeća u Francuskoj (CDK-F), tvrde organizatori prosvjeda. Vlasti su navele za AFP da ih je bilo oko 1.500.
U Njemačkoj se više od 10.000 ljudi, većinom Kurda, pridružilo na prosvjednom maršu u Koelnu i pozvalo na okončanje ofenzive i osuđivanje turskog predsjednika Recepa Tayipa Erdogana.
Protesti su se održali i u drugim gradovima.
U Frankfurtu ih je bilo 4.000, objavila je policija.
Oko 3.000 ih je sudjelovalo na prosvjedima u Beču u četvrtak, petak i subotu, navode organizatori.
“Kurdi su nam pomogli u borbi protiv Islamske države i slavljeni su kao heroji, a sada smo ih napustili.To je izuzetno nejasno”, rekao je bivši eurozastupnik Michel Reimon iz stranke Zelenih, objavila je austrijska novinska agencija APA.
U Švicarskoj su se prosvjedi održali u Zurichu i Bellinzoni te u petak u Bernu, piše novinska agencija SDA.
Narednih dana, do utorka očekuje nas svojevrsno ljeto u oktobru, iznadprosječno visoke temperature, poručuju meteorolozi.
Temparatura mora je danas bila između 21 i 23 stepena.
U Crnoj Gori u nedjelju će biti o sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti i toplo vrijeme za ovo doba godine.
Jutarnja temperatura vazduha od tri do 16, najviša dnevna od 20 do 28 stepeni.
Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Severe Weather Evrope – čeka nas zima toplija od prosjeka
Meteorološki servis Severe Weather Europe objavio je ovih dana i prvu dugoročnu prognozu za nadolazeću zimu.
Prema njihovim modelima, veći dio Evrope čeka zima toplija od prosjeka.
“Prognoza ECMWF-a za nadolazeću zimu (tromjesečni prosjek) pokazuje niži pritisak vazduha na Atlantiku i vjerojatno jače ciklonalno djelovanje i viši pritisak vazduha u Evropi. To znači da će vremenski uslovi u Evropi biti topliji jer se protok vazduha kreće kroz Evropu većinom sa zapada i jugozapada, donoseći blagi i vlažni vazduh s Atlantika i Sredozemlja”, kaže se u prognozi Severe Weather Europea.
Meteorolozi ipak napominju kako se radi o ranim modelima koje nikako ne treba shvaćati previše doslovno i kako to ne znači da će cijela zima u Evropi biti iznadprosječno topla.
Indijski premijer Narendra Modi u subotu objavio je na Twitteru snimke na kojem se vidi kako skuplja smeće na plaži ispred odmarališta u Mahabalipurmu, gdje je domaćin kineskom predsjedniku Si Đinpingu.
Modi i Si sastali su se u odmaralištu poznatom po istorijskim spomenicima i tome što se nalazi Uneskovom spisku Svjetske baštine, ali i popularnom među turistima zbog mogućnosti za surfovanje.
Na snimku se vidi kako Modi na plaži skuplja platične flaše, koru od banane i druge otpatke i stavlja ih u veliku plastičnu kesu, dok talasi zapljuskuju obalu, piše Rojters.
“Hajde da osiguramo da naša javna mjesta budu čista i uredna! Hajde da osiguramo da budemo zdravi i u formi”, naveo je Modi na Twitteru.
Plogging at a beach in Mamallapuram this morning. It lasted for over 30 minutes.
Also handed over my ‘collection’ to Jeyaraj, who is a part of the hotel staff.
Let us ensure our public places are clean and tidy!
Indijski premijer i kineski predsednik dogovorili su saradnju u borbi protiv “radikalizacije” i “terorizma”, nakon višednevnih tenzija u spornom regionu Kašmira.
“Dvojica lidera su rekla da se radi o velikim zemljama, da radikalizacija zabrinjava obje i da će nastaviti zajedno da rade da bi obezbijedili da radikalizacija i terorizam ne pogađaju tkivo naših multikulturalnih, multietničkih i multireligijskih društava”, rekao je indijski ministar spoljnih poslova Vidžaj Gokal, navodi Beta.
Agencija Sinhua je danas prenijela da Modi Siju priredio “topao doček” i da su se njih dvojica saglasili da dvije zemlje “treba da poštuju i uče jedna od druge zarad zajedničkog razvoja i prosperiteta”.
Prometna povezanost, a pogotovo putem zračnog prometa je ključna za produženje turističke sezone, kao i za otvaranje novih tržišta. Ove godine je Hrvatska povezanija nego ikada prije, a zračni promet iz mjeseca u mjesec bilježi rast.
Tako su i u kolovozu 2019. hrvatske zračne luke zabilježile 1 951 tisuću putnika ili 7,8% više nego u istome mjesecu prošle godine, govore podaci DZS-a.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split sa 669 tisuća putnika (porast od 7,1% u odnosu na kolovoz 2018.), slijedi zračna luka Dubrovnik s 522 tisuće putnika (porast od 9,2% u odnosu na kolovoz 2018.) i zračna luka Zagreb s 374 tisuće putnika (porast od 0,6% u odnosu na kolovoz 2018.).
Njemačko tržište i dalje kao naše glavno emitivno tržište
Najznatniji međunarodni putnički promet u kolovozu ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 367 tisuća putnika, što je porast od 11,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u kolovozu 2019. iznosio je 19 847, što je u usporedbi s kolovozom 2018. porast od 3,0%.
Zračna luka Split kao vodeča zračna luka u Hrvatska
Zanimljivo kako se zračna luka Split s ovogodišnjem proširenjem i modernizacijom pozicionirala kao naša glavna zračna luka, barem po godišnjem prometu. U deset godina je udvostručen promet u Zračnoj luci Split.
Izravnim letovima 60-tak europskih zrakoplovnih kompanija s više od stotinu letova dnevno tijekom ljetnih mjeseci Zračna luka Split povezuje grad Split kao glavno središte Dalmacije sa više od 100 gradova širom Europe. Prema najavama odlične posezone, do kraja ove godine očekuje se da će kroz Zračnu luku Split proći oko 3,3 milijuna putnika.
Tijekom prvih devet mjeseci 2019 g. ostvaren je promet više od 2,9 milijuna putnika, što je rast od 6 posto u usporedbi s prvih devet mjeseci prošle godine. Samo u srpnju 2019.g. kroz Zračnu luku Split prošlo je 723.000 putnika, što je rekordan broj putnika u jednom mjesecu u povijesti ne samo Zračne luke Split nego i ostalih hrvatskih zračnih luka.
Naravno, to je imalo direktni pozitivan učinak na cijelu regiju tj. Dalmaciju. Tako Split iza sebe ima devet najboljih mjeseci u turističkom prometu ikada u kojima ga je posjetilo 837.125 tisuća gostiju sa gotovo 2,5 milijuna turističkih noćenja. Rezultat je to kojim je Split lanjsku najbolju turističku godinu nadmašio za cijelih 8 posto u broju posjeta gostiju, a broj njihovih noćenja veći je za 9 posto od lanjskoga.
Turistički promet Splita u prvih devet ovogodišnjih mjeseci razlikuje se od svih ostalih u Hrvatskoj i po tome što je Split jedini grad kojemu su Amerikanci tijekom cijele godine na prvom mjestu po broju posjeta. Tako ih je samo u rujnu stiglo gotovo 18 tisuća, dok je ukupno ove godine Split ugostio tek nešto malo manje od 100 tisuća turista iz SAD-a.
Također, Splitsko – dalmatinska županija je u prvih devet mjeseci prema podacima iz sistema e Visitor ugostila ukupno 3,4 milijuna gostiju ( rast od 5 posto ) koji su ostvarili 17,2 milijuna turističkih noćenja ( rast od 5 posto ).
