Lošiji početak ovogodišnje sezone nije omeo Upravu lokalnih javnih prihoda Opštine Budva da ostvari odličnu naplatu boravišne takse kojom će premašiti prošlogodišnji rekordni iznos.
Direktor Uprave javnih prihoda i sekretarom za finansije Petar Odžić kazao je da su do 8. septembra naplatili više od tri miliona eura boravišne takse, što je za oko 260.000 eura više nego prošle godine.
“Smanjujemo sivu zonu, nikako porast naplate boravišne ne treba bukvalno vezivati sa porastom broja gostija i noćenja”, naglasio je Odžić, za RTVB.
“Fešta na plaži” nedjelja 15. septembar
Fešta na plaži
Septembar na budvanskoj rivijeri i ove godine uljepšaće “Fešta na plaži” koja će se, u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva i MZ “Bečići”, održati u nedjelju, 15. septembra, u Rafailovićima.
“Fešta na plaži” održana je prvi put prije dvije godine na inicijativu mještana Rafailovića,
svake godine nudi bogat program građanima i turistima, te uljepšava njihov boravak na budvanskoj rivijeri krajem ljetnjih mjeseci i shodno želji organizatora na samom početku, postaje tradicionalna.
Program počinje u 19 sati nastupom ansambla “Toć”, od 20.30 koncert će održati akustični sastav “Trio Gušt”, a nakon njih u 22 sata, na binu će izaći Željko Vasić.
Za ovu priliku lokalni ugostitelji pripremaju delicije za sve posjetioce, a posebno interesantan dio programa predstavljaće defile ukrašenih barki.
Šarm ovog malog ribarskog mjesta i kvalitetan program manifestacije, čine da se “Fešta na plaži” opisuje riječima – “najljepše za kraj”, zato vas očekujemo u nedjelju, 15. septembra, u Rafailovićima!
Opština Herceg-Novi donirala je Planinarskom klubu „Subra“ tehničku opremu u vrijednosti od šest hiljada eura, koja će biti korištena u zajedničkim akcijama tog kluba i Službe zaštite i spašavanja.
Primopredaja opreme izvršena je u Vatrogasnom domu u Meljinama, u prisustvu predsjednika i potpredsjednika Opštine Herceg-Novi Stevana Katića i Miloša Konjevića, članova planinarskog kluba i zaposlenih u Službi.
Kako je kazao potpredsjednik Konjević, lokalna samouprava je nastavila sa ulaganjem u opremu Službe zaštite i spasavanja, odnosno PK „Subra“, koji su nezamijenjiv partner i pomoć pri šumskim i planinskim požarima, ali i u spašavanju ljudskih života u zaleđu našeg grada.
On je napomenuo i da će lokalna samouprava u narednom periodu pomoći Službu zaštite i spašavanja i PK „Subra“ nabavkom drona, koji će umnogome olakšati uočavanje požara i potragu u nepreglednim dijelovima hercegnovskog zaleđa.
Donirana oprema
-Oprema koju smo dobili spada pod „tehničku“ opremu, koja će služiti u samim akcijama spasavanja. Napomenuću da nam je već jednom Opština obezbijedila ličnu opremu, koja je za svakog spasioca posebno. Nadam se da će se ova saradnja nastaviti, kazao je član PK „Subra“ Danilo Brajović, uz napomenu da taj klub sada ima oko 40ak članova, te da će tokom jeseni održati obuke i radionice za početnike, odnosno za omladinu po školama, a sve kako bi podmladili i ojačali klub novim snagama.
-Poznato je da je u proteklim godinama prisutan veći broj turista i građana koji posjećuju Orjen. Tako će zasigurno biti i u budućnosti, pa možemo pretpostaviti da će doći do još nezgoda, samim tim i veći broj intervencija, a sa ovom opremom planinari mogu značajno da poboljšaju svoj rad, kazao je Ćirović.
Na ostrvu Lastavica – Mamula danas je obilježeno 76 godina od kako je zatvoren logor „Campo Mamula“. Polaganje vijenaca i sjećanje na logoraše tradicionalno organizuju Udruženje boraca NOR-a 1941-1945. godine i MZ Luštica.
Počast stradalim odali su predstavnici boračkih organizacija iz Boke i regiona, Opštine Herceg Novi, konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović, kao i predstavnici opština Trebinje i Sopot. Vijenac su položili i predstavnici kompanije OHM Mamula Crna Gora koja je ostrvo i tvrđavu zakupila na 49 godina.
Na 76. godišnjicu izlaska iz logora došli su i preživjeli logoraši Ivo Marković iz Budve i Nada Lučić Seferović iz Morinja. Na mamuli su danas bili učenici i nastavnici osnovnih škola “Ilija Kišić” i “Orjenski bataljon”.
Tvrđava koju je sagradio austrougarski general Lazar Mamula kao vojno utvrđenje pretvorena je u kazamat još u Prvom svjetskom ratu a u Drugom svjetskom ratu u njemu su mučeni ne samo vojnici, već starci, žene i djeca. Logor Mamula formiran je naredbom italijanske okupacione komande od 30. marta 1942. godine. Od tog dana do njegovog rasformiranja 14. septembra 1943. godine, u neljudskim uslovima je tamnovalo 2.332 rodoljuba iz Boke, Istočne Hercegovine i južne Dalmacije.
Jedan od njih koji je preživio strahote tamnovanja Ivo Marković je podsjetio da su prvi zatvorenici istočnog dijela zatvora bili 110 žena i djece, od osam dana do 10 godina iz sela Pobore iznad Budve. On je rekao da je prethodnica te odmazde bila bitka koja se vodila na brdu Paštrovnici iznad Pobora, u kojoj su italijanski vojnici pretrpjeli velike žrtve i ranjavanja.
-Italijani su ušli posle podne, popalili su kuće u selu i opljačkali. Mi koji smo dovedeni na Mamulu smo se sklonili u pećine iznad Lastve, pronašli su i postrojili su nas. Ostavili su pet mitraljeza na gotovs, sa namjerom da nas strijeljaju. Desio se opšti haos, zapomaganje, starce i dva mladića od 17 godina su odvojili od nas i strijeljali su ih na licu mjesta –podsjetio je Marković.
Na Mamuli je, rekao je on, bilo prljavo, zatvorenici su bili gladni, pojavile su se vaške i tifus kod dvoje zarobljenih.
-Poslije nekog vremena mi smo prebačeni na Prevlaku i bilo je malo bolje stanje u higijenskom smislu. Mogli smo se kupati na niovu od 15 dana. Na Mamuli su ljudi umirali od gladi, na Prevlaci je nekoliko sahranjenih. Ni jedan osvajač nije dovijeka na osvojenim prostorima , da Bog da da se tako nešto više nikada ne ponovi-rekao je Marković.
Predsjednik novske organizacije SUBNOR 1941-1945 Mihailo Kilibarda je podsjetio da su na Mamuli bili rodoljubi iz Boke i Budve, Bileće, Gacka, Mostara, Nevesinja, Trebinja i Stoca, Dubrovnika, Imotskog, Korčule, Makarske i Vrgovca.
-Surov je bio život ovih zatočenika. Prema našim podacima ukupno je u prvoj seriji strijeljano 68 zatočenika. U istom logoru je 1959. otkrivena kosturnica,JNA je otkrila, a nađene su kosti 58 rodoljuba mahom iz Dubrovnika i Korčule odnosno iz Trebinja. U zatvoru je bilo 810 Novljana, Kotorana 356, Budvana 110, Tivćana 122. Odavde su vršene deportacije širom Italije u 16 logora, u Kos u Albaniji, Solun..Kapitulacijom Italije 1943.godine skoro svi učesnici i zatočenici u Italiji su pristupili partizanskim odredima Italije –rekao je Kilibarda.
Polaganje vijenca na Mamuli 2019.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić je rekao da mu je drago da je tradicija nastvaljena i što je na ostrvu i danas došao veliki broj ljudi da oda počast stradalim logorašima.
Podsjetio je da su predstavnici aktuelne vlasti u Herceg Novom smatrali da ovakav resurs ne treba prodavati niti davati u zakup, već ga urediti i valorizovati kao mjesto sjećanja, ali da im sada ostaje da poštuju odluke Vlade koja je ostrvo i tvrđavu dala 49 godina u zakup.
– Mi ćemo u narednom periodu obići tvrđavu da vidimo kako se odvijaju radovi i kakvi su planovi, a ono što mi je drago je što će u okviru budućeg kompleksa biti otvorena spomen soba kao znak sjećanja na pale rodoljube koji su izgubili živote u ovom zloglasnom logoru –rekao je Katić navodeći da će predstavnici boraca koji su dogovarali sa investitorom realizaciju te ideje imati podršku lokalne uprave.
Vlada Crne Gore priprema nacrt zakona o otpadu koji predviđa potpunu zabranu plastičnih kesa, a očekuje se da će biti usvojen do kraja godine.
Iako je Crna Gora po Ustavu ekološka država, svaki građanin godišnje koristi oko 730 plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu, dok stanovnici Austrije u istom periodu potroše po 48 kesa, što predstavlja veliki problem za očuvanje životne sredine, prenosi Anadolija.
Iako plastične kese čine samo 0,04 odsto čvrstog komunalnog otpada, one su jedan od najvećih ekoloških problema.
Osim toga, plastične kese koje su vidljive na svakom koraku, od korita rijeka, preko deponija otpada pored puta, ružna su slika Crne Gore, kojoj je cilj da bude elitna turistička destinacija.
Predlog zakona o upravljanju otpadom, koji je u proceduri, predviđa zabranu upotrebe plastičnih kesa.
Novim zakonskim rešenjem, ako bude prihvaćeno, pored zabrane plastičnih kesa, od 2025. će biti zabranjeno i korišćenje niza drugih jednokratnih proizvoda od plastike.
Tako će biti zabranjena upotreba štapića za uši, osim onih koji se koriste u medicinske svrhe za uzimanje brisa, kao i upotreba plastičnog pribora za jelo, tanjira, slamčica.
Predviđena je i zabrana plastičnih flaša koje nisu proizvedene od najmanje 35 odsto recikliranog materijala, odnosno onih flaša koje ne mogu biti reciklirane.
Usvajanje novog zakona inicirala je grupa građana #OčistiME, koja se bori protiv upotrebe plastičnih kesa u Crnoj Gori.
Grupa je pokrenula peticiju i sakupila oko 5. 300 potpisa, koji su predati ministru održivog razvoja i turizma.
Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom obavijestilo je zakupce šest popularnih diskoteka na dijelu budvanskog šetališta da te privremene objekte poruše najkasnije do 20. oktobra.
Morsko dobro će u suprotnom aktivirati bankovnu garanciju i angažovati izvršnu službu koja će to učiniti, potvrdili su Vijestima njegovi predstavnici.
„Zakupcima na dijelu budvanskog šetališta ispod gradske Pošte upućeno je obavještenje u kojem im je naloženo da do 20. oktobra uklone privremene objekte i oslobode lokaciju od stvari i opreme“, rekli su iz Morskog dobra.
Na taj način će, nakon pune dvije decenije, diskoteke po kojima je Budva bila pepoznatljiva otići u prošlost.
Budva Trocadero
Diskoteke Trocadero, Paris, Ambiente, Raffaelo, Mltez i Miami, i još 14 ugostiteljskoh objekata, lokala brze hrane i trgovačkih radnji na dijelu budvanskog šetališta su nakon burnih protesta zakupaca ostavljeni da rade još ovo ljeto.
U Planu privremenih objekata oni su označeni kao crvena zona, sa rokom otklanjanja o 31. oktobra.
Predavanje i prezentacija o Sahaja yogi održaće se u multimedijalnoj sali Kultunog centra “Nikola Đurković” Kotor, u srijedu 18. septembra sa početkom u 19 sati.
Ulaz je slobodan.
“To je živ proces, konkretan i provjerljiv, zasnovan na urođenim principima koje svako ljusko biće već ima u sebi.
Rezultati su: oslobađanje od stresa, posljedica trauma, raznih oblika zavisnosti, emocionalni i fizički balans, fokusiranost, koncentracija, prisutnost u sadašnjem trenutku, spontanost, radost, dublji duhovni rast i razvoj svih aspekata ličnosti i bića, te mogućnost da pomognemo i sebi i drugima Postiže se jednostavnim tehnikama koje su prilagodljive svim uzrastima, uključujući i djecu. Sahaja Yoga postoji u većini zemalja u svijetu i svuda je besplatna”, kaže se u najavi ovog događaja.
Opština Kotor prekinula je postupak legalizacije bazena i jednokatnog objekta u Perastu, u vlasništvu poznatog muzičara Gorana Bregovića, a isto je uradila i u slučaju raskošnog ljetnjikovca na rtu Platamuni ruskog milijardera Olega Deripaske.
Kako pišu Vijesti, osnivač Bijelog Dugmeta predao je zahtjev za legalizaciju još u julu prošle godine, a rješenje o prekidu postupka donijeto je nedavno. Rješenje o prekidu postupka legalizacije donosi se u slučaju kada objekat nije predviđen važećim planskim dokumentima, pa se proces obustavlja do stupanja na snagu Plana opšte regulacije, kojeg tek treba pripremiti Ministarstvo održivog razvoja i turizma.
Iz tog ministarstva su rekli da će se svi nelegalni objekti morati uklopiti u plansku dokumentaciju prije donošenja Plana opšte regulacije. Bregović je, kako navodi podgorički list, nelegalno izgradio prizemni objekat pokraj svoje vile u Perastu površine 13 kvadrata i to na tuđem zemljištu, a takođe nema građevinsku dozvolu za bazen od 23 kvadrata.
Muzičar se nalazi na popisu od 1.500 divljih graditelja koji su predali zahtjev Opštini Kotor za legalizaciju.
Deripaskine vile na Platamunima (Foto: Vuk Lajović)
On osim dvije kuće u Perastu, ima stan u Sarajevu, kuću na Jahorini, stan u Parizu, te vile u Zagrebu i Beogradu, a ima još pet nekretnina u glavnom gradu Srbije. Kompanija Overseas Assets Management Olega Deripaske izgradila je ljetnjikovac na rtu Platamuni, te je prošle godine predala zahtjev za legalizaciju suterena od 97 kvadrata jedne od luksuznih vila u kompleksu.
Takođe je prošle godine predala i zahtjev u kojem stoji da je izgradila bez dozvole i vilu od 332 kvadrata s prizemeljem i spratom, o čemu kotorska administracija još nije odlučivala. Deripaska je na zemljištu od gotovo 20.000 kvadrata izgradio kompleks vila od ukupno 2.800 kvadrata.
Ceca još čeka odgovor Budve
Budvanski Sekretarijat za urbanizam još nije odlučivao o zahtjevu srpske folk pjevačice Svetlane Cece Ražnatović koja je još u julu pšrošle godine predala zahtjeve za legalizaciju dograđenog dijela stana koji posjeduje u stambenoj zgradi u bečićkom naselju Ivanovići.
Stan se do prije pola godine vodio na njenog preminulog supruga Željka Ražnatovića Arkana. Vođa Srpske dobrovoljačke garde kupio je stan prije više od dvije decenije i nerijetko je u njemu ljetovao.
Završava ljetna tarifa računanja cestarine. Od 15. septembra (od ponoći sa subote na nedjelju) za motocikle i osobna vozila počinje primjena vansezonskih cijena cestarine na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta d.o.o.(HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ).
Jedinična cijena cestarine u vansezonskom razdoblju smanjuje se za 10% za vozila I.A, I. i II. skupine (motocikli, osobna vozila, osobna vozila s prikolicom i kamperi) ili vraća na staru cijenu.
Delfini u kanalu Lamanš ugroženi su zbog visokog nivoa zagađivača pronađenih u jedinkama tih vodenih sisara u Atlantskom okeanu.
Visoki nivoi zagađivača, posebno žive i jedinjenja PCB-a (polihlorovanog bifenila) pronađeni su u naslagama masti i koži grupe delfina, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu “Scientific Reports”.
U zalivu se procjenjuje da živi oko 400 delfina, a analizirani uzorci uzeti su od 82 jedinke.
Iako zabranjena još 1970-ih, za životinje toksična jedinjenja PCB-a i danas su prisutna u morima.
Ranije studije pokazale su da mladunci delfina izloženi ovom jedinjenju teže preživljavanju u prvoj godini života.
Vezano za živu pronađenu u analiziranim uzorcima kože delfina, vjeruje se da je riječ o najvišim koncentracijama pronađenim do danas kod odraslih jedinki delfina.
U Tivtu trenutno boravi 4. 498 gostiju, ili 32 posto više u odnosu na isti dan prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije.
Od ukupnog broja 4. 466 su strani turisti, a najviše njih, 3. 548 koristi privatni smještaj. U hotelima ih je 896, a odmaralištima 54.
U Donjoj Lastvi umjesto palmi sade oleandere
Donja Lastva
Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj obavještava javnost da je 16. septembra 2019. godine (ponedeljak) planirano vršenje radova na sadnji 17 sadnica oleandera na rivi u Donjoj Lastvi, u dužini od oko 250 m, na dijelu od igrališta do parka Ivović.
Kako je u okviru predviđenih radova neophodno korišćenje bagera za iskop rupa za sadnju biljaka, kao i prostor za manevrisanje oko pozicioniranja, sadnje i učvršćivanja zasađenih biljaka, molimo vlasnike odnosno korisnike tog prostora da toga dana prostor šetališta i pripadajuće zelene površine ne koriste za parkiranje automobila i drugih vozila.
