Iz Sekretarijata za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Opštine Tivat saopštavaju da je u toku akcija sakupljanja elektronskog i električnog otpada koja će trajati do utorka 22. oktobra.
Pozivamo građane naše opštine da uzmu učešće u ovoj akciji i svoj elektronski otpad donesu u magacinsko radionički prostor Komunalnog koji se nalazi u Velikom gradskom parku ili na poljoprivredno dobro Monte pranzoo gdje smo takođe postavili metalni boks za ovu vrstu otpada, u periodu od 08 -18 sati.
Komunalno preduzeće ovu akciju realizuje uz pomoć opštinskog Sekretarijata za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost i Ministarstva održivog razvojai turizma.
Za sve dodatne informacij možete pozovati: +382 67 748 442.
Opština Tivat je domaćin „Otvorene škole zabavnog fudbala“ (FUN FOOTBALL SCHOOL), sportsko-edukativnog projekta za dječake i djevojčice uzrasta od 8 do 12 godina, koji okuplja i na desetine trenera predavača.
Otvorena škola fudbala će se održati u petak, 18. oktobra, na glavnom stadionu Fudbalskog kluba Arsenal u Tivtu sa početkom u 10:30 sati.
Osnovna ideja „Otvorene škole fudbala“ jeste druženje, igra, poboljšanje fudbalskih vještina ali i zadovoljstvo koje proizilazi iz bavljenja fudbalom.
Partneri Opštine Tivat u organizaciji ovog projekta su Fudbalski klub Arsenal koji okuplja više od 200 djece raznih uzrasta i NVU ,,Sport spaja”, organizacija koja sarađuje sa Danskom školom fudbala „Cross Cultures Project“ inače zaduženom za organizaciju otvorenih škola zabavnog fudbala širom svijeta. Tokom prošle godine, u Crnoj Gori je organizovano šest otvorenih škola zabavnog fudbala i podijeljena je sportska oprema u šest gradova i to ukupno 750 lopti i 90 oprema za trenere i instruktore škola.
U organizovanim školama fudbala u proteklom periodu učestovalo je više od 1600 dječaka i djevojčica.
Manifestaciju će otvoriti sekretarka Sekretarijata za mlade, sport i socijlana pitanja mr Darka Ognjanović.
Poznato slovensko skijalište i vikend-destinacija Rogla, koje se nalazi na Pohorju, dobilo je novu turističku atrakciju.
Naime, riječ je o šetnici „Pot med krošnjami“ koja se nalazi na najvišem vrhu pohorskog gorja.
Kružna šetnica je duga preko 1 kilometar te sadrži 37 metara visok toranj s kojeg se pruža jedinstven pogled na stotine godina staru pohorsku šumu. Kako bi se zainteresirali i najmlađi, s tornja je moguće spustiti se 40 metara dugim toboganom.
Obilazak šetnice je ujedno i edukativan zahvaljujući brojim pločama koje sadrže informacije o okolnoj prirodi, šumi i njenoj zaštiti. No, osim one željne znanja, šetnica će zadovoljiti i ovisnike o adrenalinu. Naime, na nekoliko lokacija nalaze se i takozvana „adrenalinska stajališta“ na kojima djeca i odrasli mogu pokušati ravnotežu te testirati svoj strah od visine.
Pot-med-krošnjami
Park-šetnicu osmislio je i realizirao poznati njemački arhitekt Josef Stöger u suradnji sa stručnjacima češke Zážitková akademie (ZAK) koji iza sebe imaju slične projekte u Češkoj i Slovačkoj. Projekt je iznosio oko 4,5 milijuna eura.
Rogla je inače popularno slovensko skijalište koje, osim zimskih aktivnosti, ljeti nudi cikloturizam i planinarenje, ali sadrži i mnoge atrakcije poput dvoraca, jezera i vinograda.
Ulaznice za šetnicu iznose 10 eura, odnosno 8 eura za djecu, a postoje i različiti paketi ulaznica za obitelji i grupne posjete.
U posljednje vrijeme zaredale su vijesti o stanovnicima drugih mora koji su se odnedavno udomaćili u Jadranu, a najnovija u nizu tiče se dražesnog morskog puža kojeg nazivaju morski anđel.
Dok prije par dana cijelo jato nije pronađeno u akvatoriju otoka Čiova, nije se ni znalo da taj mali plivajući puž živi u Jadranu, javlja podvodni.hr.
Za razliku od drugih puževa, morski anđeli nemaju sluzavo stopalo, umjesto njega razvili su plašt pomoću kojeg plivaju. Mogu narasti do pet centimetara, s tim da su vrste koje žive u polarnim morima veće od svojih rođaka iz toplijih voda. Primjerak na fotografiji koju je snimio Pero Ugarković a objavio podvodni.hr je dug tek 3 milimetra.
Morski anđeli su, inače, hermafroditi, a razmnožavaju se tako da ispuštaju na milijune jajašaca koja plutaju morem dok se iz njih ne izlegu mladunci.
Ovaj interesantni mekušac hrani se drugom vrstom plivajućeg puža (Creseis clava), poznatom po tome što neugodno bocka kupače svojom oštrom ljušturom.
Kako su uočeni i rojevi C. clava, piše podvodni.hr, pojava morskog anđela bi mogla biti povezana s njima, a, napominje se još u objavi, to što do sad u Jadranu nisu nađeni morski anđeli ne znači da ih i prije nije bilo u našem moru.
U masovnim sukobima prosvjednika ogorčenih zbog teških presuda zagovornicima katalonske nezavisnosti i policije u utorak navečer u katalonskim gradovima ozlijeđene su najmanje 74 osobe.
U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četirima najvećim gradovima Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom. U Barceloni se oko zgrade španjolske središnje vlade okupilo oko 40.000 prosvjednika, podatak je gradske policije.
Uz povike „Na njih“, „Živjela slobodna zemlja“ i „Ulice će uvijek biti naše“ prosvjednici su krenuli uklanjati željezne ograde koje je ondje ranije tijekom dana postavila policija. Maknuvši barijere htjeli su se približiti zgradi španjolske vlade, koju smatraju odgovornom za „nepravedne presude“ svojim čelnicima, no zaustavila ih je interventna policija palicama i štitovima. Prosvjednici su ih zatim zasuli limenkama, bocama i bengalkama. Pri tom su nosili zastave koje simboliziraju nezavisnost. Katalonska policija, kojoj je stiglo pojačanje španjolske nacionalne policije, krenula je rastjerivati masu.
Prosvjednici su uzvratili postavljanjem vatrenih barikada, paleći kontejnere i gume. Ozlijeđene su 74 osobe no niti jedna teško, izvijestila je hitna pomoć. Prosvjedi su uslijedili nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije.
U okviru programa proslave 180 godina rada, Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo 1839 Kotor priređuje bogat program.
U crkvi Svetog Nikole, u četvrtak 17. oktobra u 20 sati je književno veče akademika Gorana Petrovića iz Beograda.
Takođe u crkvi Svetog Nikole, u petak 25. oktobra sa početkom u 20 sati, biće održan koncert polaznika škole pravoslavnog pjevanja mati Julijane Denisove iz Bjelorusije.
„Pjesmom srcu, srcem rodu”, poruka je iz Jedinstva.
Vida Radović dobitnica je Oktobarske nagrade, a Andrija Prlainović Povelje grada, odlučeno je juče na sjedici žirija. Obje odluke donesene su većinom glasova, a dobitnik Oktobarske nagrade odabran je nakon petog kruga glasanja, kazao je predsjednik žirija za dodjelu Oktobarske nagrade i Povelje grada Đorđe Vasilevski:
-Žiri je je imao tri sjednice, a na prethodnoj je odlučeno da dodjelimo po jednu Oktobarsku nagradu i Povelju, kako bi nagradama dali na težini. Sve sjednice su protekle u korektnoj i konstruktivnoj raspravi. Za Oktobarsku nagradu bilo je predloženo 10, a za Povelju grada četiri kandidata i žiri nije imao lak zadatak. Današnjoj sjednici prisustvovalo je osam od devet članova, pa smo tek nakon petog kruga odabrali dobitnika Oktobarske nagrade, objasnio je Vasilevski.
Vida Radović
Vida Radović istakla je da je uzbuđena i srećna i zahvalila svima koji su je predložili, Udruženju penzionera i Klubu veterana dobrovoljnih davalaca krvi Trebinje u kojem je počasni građanin:
-Zahvaljujem i komisiji. Već su stigle brojne čestitke. Pet decenija se bavim humanitarnim radom i to je veliki period o kojem bi se mogao i roman napisati. Srećna sam što sam pomagala i što pomažem i danas ljudima i to ću nastaviti jer je to moj životni moto, prvi su utisci Vide Radović.
Za vaterpolistu Andriju Prlainovića nagrada Povelja grada je jedna od najdražih u životu:
Andrija Prlainovic
-Velika je čast i ogromno zadovoljstvo što sam dobio nagradu. Vezu sa Herceg Novim
nikada nisam prekidao i trudim se uvjek da na svaki mogući način predstavim Herceg Novi u najboljem svijetlu, kazao je Prlainović.
Vidu Radović predložili su Mjesno udruženje penzionera Bijela i Klub veterana dobrovoljnih davalaca krvi Trebinje, a Andriju Prlainovića Sportski centar i Novska lista. Najveća priznanja Opštine nagrađenima će biti uručena na svečanoj sjednici 28.oktobra. Zbog klupskih obaveza Andrija neće moći da prisustvuje svečanoj sjednici.
Opština Tivat je donijela Strateški plan razvoja Tivta od 2019. do 2022. godine koji nam garantuje da ćemo ostati vodeća opština u Crnoj Gori po načinu upravljanja javnim dobrima i da ćemo obezbjediti dalji napredak Tivta kao prestižne turističke destinacije, prepoznate u Crnoj Gori i šire po očuvanoj prirodnoj i kulturnoj baštini. Plan prikazuje budući razvoj naše opštine kroz četiri specifična strateška clja za čije će ostvarivanje u naredne četiri godine iz budžeta Opštine Tivat i drugih izvora biti uloženo oko 120 miliona eura- najavio je juče tivatski gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS).
On je to kazao otvarajući 13. Zajednički savjetodavni odbor Evropskog odbora regija i Crne Gore koji se održava u Tivtu. U fokusu tog skupa su nfrastruktura i ulogu industrije u ekonomskom razvoju na mjesnom nivou.
Kusovac je kazao da će “dobra uprava, vladavina prava, privrede i kulture na mjesnom nivou, pozitivno doprinijeti lokalnim upravama i njihovim organima u procesu priprema za buduće članstvo Crne Gore u EU” i podvukao da lokalna uprava koju on vodi, kako je rekao, “prepoznaje Tivat kao grad koji aktivno učestvuje u kreiranju svoje budućnosti”.
Gradonačelnik je naglasio da je razvoj komunalne infrastrukture u fokusu rada njegove uprave, precizirajući da je u proteklih 12 mjeseci u Tivtu realizovano ili je u postupku realizacije ukupno 26 projekata vrijednih oko 8 miliona eura. Kao najznačajnije investicije, on je naveo izdvajanje oko 1,2 miliona eura za rekonstrukciju i unapređenje više objekata kulture, 1,3 miliona ulaganja u asfaltiranje i sanaciju saobraćajnica i pješačkih staza, gradnju objekta Dnevnog centra za djeu sa posebnim potrebama, te završetak skkoro pet kilometara duge nove MR1 pristupne saobraćajnice turističkom kompleksu Luštica Baz u Krtolima i izgradnju novih rezervoara za vodu u Gradiošnici.
“Najvažnija investicija kada je u pitanju infrastrujktuira nam tek predstoji jer Tivat počinje izgradnju kružnih tokova na grasi budućeg glavnog bulevara kroz grad i to je jedna od najvažnijih naših kapitalnih projekata koji je istovremeno, veoma bitan i za cjelokupnu drumsku saobraćajnu komunikaciju u cijeloj Boki.”- naveo je Kusovac dodajući da u gradnju tri kružne raskrnice na Jadransoij magistrali kroz Tivat, koja uskoro treba da počen, grad ulaže oko 1,1 milion eura.
Šef delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori, ambasador Aivo Orav pozdravio je dogovor političkih aktera u Crnoj Gori da se sledeći lokalni izbori održe istog dana u svim gradovima.
„Postoji princip, a što je i dogovoreno, da se svi lokalni izbori održe istog dana. To bi, ukoliko i definitivno bude potvrđeno, bilo veoma dobra vijest“- kazao je Orav.
On je, govoreći danas u Tivtu na otvaranju, 13. Zajedničkog savjetodavnog odbora Evropskog odbora regija i Crne Gore, kazao da Crna Gora mora poboljšati svoje reformske napore, posebno u oblasti medijskih sloboda, borbe protiv korupcije i spriječavanju trgovine ljudima.
„Te reforme zahtijevaju promišljanje i učešće aktera sa svih djelova političke scene Crne Gore, kao i predstavnika civilnog društva. Bojkot parlamenta i izostanak istinskog političkog dijaloga nisu održivi za državu koja pregovara o svom priključivanju EU.“- poručio je ambasador Orav koji je kao „značjan korak unapred u pravcu ponovnog uspostavjanja politilkog dijaloga“, pozdravio osnivanje Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u koji su uključeni predstavnici vlasti i većeg dijela opozicije.
„Pošle sedmice Odbor je usvojio sva pravila i kriterijume vezano za svoje funkcionisanje i to je bio veoma važan momenat u uklanjanju i posljednjih operativnih prepreka za početak konkretnog rada na izbornoj reformi. Iskreno se nadam da će Odbor sada biti u stanju da se fokusira na suštinu svog posla i donese konkretne rezultate u ambicioznoj agendi reforme institucionalnog i legislativnog okvira za izbore.“- istakao je Orav.
Šef delegacije EU je ponovio da je Crna Gora postigla „određeni napredak“ u pregovorima u pristupanju Uniji, ali da je sada prioritet da „cijeli crnogorski sistem vladavine prava isporuči mnogo opipljivije konkretne rezultate, odnosno održiv i jasan niz rezultata“ koji će EU uvjeriti da je Crna Gora zaista spremna da se na evropski način nosi sa ovom ključnom problematikom.
„Napredak u vladavini prava i poštovanju temeljnih ljudskih prava u Crnoj Gori je od ključne važnosti i on zapravo određuje brzinu cijelog vašeg pregovaračkog procesa sa EU.“- naglasio je Orav.
Dio političke javnosti u Crnoj Gori inače, smatra da je EU, nezadovoljna suštinskim simuliranjem reformi, te posebno lošim i selektivnim funkcionisanjem sistema crnogorskog vladavine prava, „podigla ručnu“ u pregovorima o pristupanju sa Podgoricom koji traju već osam godina. Do sada je naša država uspjela da otvori 32 i privremeno zatvori samo tri od ukupno 33 pregovaračkih poglavlja sa Briselom, ali već duže od godinu ne uspijeva da otvori posljednje – poglavlje 8. (Konkurencija), nitida se primakne konačnom zatvaranju bilo kojeg od poglavlja u kojima se već godinama pregovara.
“Crna Gora je ispunila sve preduslove i za otvaranje jedinog preostalog – Poglavlja 8, za koje se nadam da će države članice dobijeti afirmativnu odluku, kako bi se crnogorska pregovaračka struktura mogla u potpusnosti posvetiti ispunjavanju obaveza koje bode ka privremmenom zatvaranju ostalih poglavlja.”- kazao je danas u Tivtu glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom Unijom Aleksandar Drljević.
On je potvrdio “istrajnu posvećenost državnih organa Crne Gore evropskim vrijednostima i članstvu u evropskoj zajednici naroda kao najvažnijem vanjskopolitičkom cilju.”
“U prilog tome govore rezultati budući da je naša država postigla najviše od svih kandidata, te da smo predvodnik proširenja što sa sobom nosi i posebnu odgovornost”- kazao je šef crnogorskog pregovaračkog tima.
Godinama nakon pada Berlinskog zida milijunima bivših istočnih Nijemaca mantra je bila da “idu na zapad” u potrazi za poslom i životnim prigodama.
Trideset godina poslije, sve je veći broj onih koji idu u obrnutom pravcu i vraćaju se korijenima.
S razvojem novih industrija, sve raznovrsnijim poslovnim mogućnostima, unapređenjem skrbi za djecu i relativno jeftinim stanovanjem, istočne savezne pokrajine sve su privlačnije mladim obiteljima.
Peggy Hoffmann (29) htjela se vratiti na posao u punom radnom vremenu nakon što je rodila dvoje djece. Međutim, u zapadnoj Njemačkoj osjetila je stigmu povezanu sa zaposlenim majkama.
Naposljetku je pronašla posao u osiguravajućoj tvrtki u Magdeburgu, na istoku. Drugi ključni dio slagalice bilo je cjelodnevno mjesto njezinoj dvojici sinova u vrtiću. Na zapadu je to mogla dobiti samo na pola dana.
“Zaposlenoj ženi to je san”, kaže Peegy u svom unajmljenom stanu u predgrađu Magdeburga.
Unatoč prvotnoj nevoljkosti, na to je pristao i njezin suprug Carsten pa se cijela obitelj vratila u rodnu im pokrajinu Sasku-Anhalt.
Odljev mozgova
Prije jednog desetljeća Peggy se pridužila Carstenu u Stuttgartu, gdje je on otišao na studij, potaknuta, rekla je, “željom da otkrije nešto novo”.
“Povratak mi je u početku bio vrlo težak”, pripovijeda 33-godišnji Carsten i objašnjava da se morao odreći radnog mjesta znajući da plaće na istoku zaostaju za onima na zapadu.
Ali i on je uspio pronaći novi posao s gotovo jednakom plaćom.
I dok su pokrajinske i savezna vlada uložile milijarde eura u oživljenje istoka, tvrke privučene poticajima i olakšicama žale se na manjak kvalificirane radne snage. Istok je “izgubio oko 1,2 milijuna ljudi između 1991. i 2017.”, kaže Nico Stawarz, demograf iz saveznog instituta za istraživanje stanovništva u Wiesbadenu.
Prvi val iseljavanja bio je odmah nakon ujedinjenja Njemačke kad se urušila komunistička industrija. Drugi se zbio početkom stoljeća kada je nezaposlenost na istoku dosegla 20 posto.
Odlazili su mladi i dobro obrazovani i za sobom ostavljali starije stanovništvo.
Znanstvenici kažu da jako teško nadoknaditi tako dramatičan odljev mozgova, ali dobra je vijest što je trend zaustavljen.
Bolji uvjeti života
Godine 2017. prvi je put zabilježeno više dolazaka nego odlazaka na istoku Njemačke.
“Vidimo pozitivan razvoj na istoku”, kaže Stawarz. Ekonomija ubrzava, nezaposlenost pada, sveučilišta su sve bolja. Iako o tome nema šire statistike, nekoliko dokumenata ukazuje da se na istok vraćaju takozvani “Ossiji”, što je u Njemačkoj bio pogrdan naziv za istočnjake.
Većina ih je stara između 29 i 45 godina, proveli su oko desetljeća na zapadu, ondje osnovali obitelj i sada se vraćaju jer je kvaliteta života bolja, objasnio je Stawarz.
Privlačni faktori su unapređenje dječje skrbi, niske cijene stanova i zemljišta i blizina starijim članovima obitelji.
Ne pod svaku cijenu
Lokalne vlade također se trude privući natrag sinove i kćeri svojih regija.
Saska je osnovala ured nazvan “Vratite se, Sasi”, Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima ured “mv4you” dok je Saska-Anhalt osnovala “Centar dobrodošlice” za olakšavanje povratka. Vladajući demokršćani u Tiringiji, pak, nude 5000 eura bonusa za povratnike.
Pokrajine i nemaju izbora nego rasprostrti im crveni tepih, kaže Kerstin Mogdans, koordinatorica “Centra dobrodošlice” u Magdeburgu, koja je pomagala Hoffmannima.
“Ljudi se neće preseliti ovdje pod svaku cijenu”, kazala je. “Zato je važno da tvrtke budu svjesne da moraju dati dobre, privlačne ponude”.
Zidovi u glavi
Godinu nakon povratka, Hoffmanni se već osjećaju kao kod kuće. Uskoro namjeravaju i kupiti jednu i preseliti se iz unajmljenog stana. Iako su na zapadu živjeli dugo godina i osjećali se domaće, iznenadilo ih je kada bi im netko u razgovoru zločesto dobacio: “Baš si pravi Ossi”.
“Nije to naročito važno, ali ukazuje na to da je zid razdvajanja, koji je nekoć postojao, još uvijek u njihovim glavama”, čak i među generacijama koje su rođene nakon pada Berlinskog zida.
To potvrđuje i da su im nakon povrataka u Sasku-Anhalt ponovo su im prišivali etikete, ali ovaj put da su “Wessiji”, zapadnjaci. “Ali uspjeli smo riješiti taj nesporazum”, kaže Peggy smijući se.
