Stari Grad: 3. Međunarodni festival mora i pomorstva – Kalafatska radionica Bokovac iz Bara počasni gost

0
Stari Grad – Hvar

Otvorenjem multimedijalne izložbe ‘Barke’, u Muzeju Staroga Grada na otoku Hvaru, počeo 3. Međunarodni festival mora, pomorstva i maritimne baštine ‘Dani u Vali’.

Multimedijalnu izložbu ‘Barke’ čine tri elementa: fotografije Bojana Brecelja o gradnji drvenih barki na otoku Samosu u Egejskom moru, jednom od rijetkih mjesta na Mediteranu gdje su drveni brodovi traženi, a majstori još uvijek imaju dosta posla.

Drugi element su keramičke forme Ivane Petan apstraktne forme barki izrađene u tehnici papir-porculana, šamotirane gline i glazura, a treći element izložbe je vizualno-zvučna priča, video-projekcija MEDLand projekta   putovanje brodom Nalu otocima Sredozemlja.

Treći festival ‘Dani u Vali’ u Starome Gradu, koji traje do 15. septembra, organizira Udruga za promicanje maritimne baštine Cronaves iz Splita uz pokroviteljstvo predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović te TZG Stari Grad i gradske uprave Staroga Grada.

– U starogradski zaliv uplovit će 50-ak starih drvenih brodova s cijelog Jadrana te iz Slovenije i Crne Gore, s 250 članova posada. U festivalskim programima bit će oko 200 sudionika, a počasni gosti su Koordinacija udruga Kvarnera i Istre i Kalafatska radionica Bokovac iz Bara u Crnoj Gori. Ovoga puta imamo i posebne goste, Savske lađare iz Opštine Rugvica iz Posavine, koji bi, uz druge sudionike, trebali zaploviti na revijalnoj regati, najavio je predsjednik Udruge Cronaves Plamenko Bavčević.

Program na moru otvara veslačka regata

Četverodnevni program na moru otvorit će veslačka regata u kojoj će se okušati inače jedriličarske posade, a malu veslačku regatu u gundulama Udruge Palagruža iz Komiže imat će i djeca. Kao posebnu atrakciju Bavčević izdvaja gostovanje posada iz Omiša, koje će uprizoriti povijesnu bitku između omiških gusara i Mlečana, i tzv. ples jedara, noćnu plovidbu obasjanu posebnom “svjetlosnom  scenografijom”.

Na ‘Dane u Vali’ dolazi i deset novinara specijaliziranih za turizam, nautiku i gastronomiju iz Francuske, Italije, Slovenije, Austrije, Njemačke, Rusije i Mađarske, a o povezanosti maritimne baštine, nautike i turizma bit će riječi i na okruglom stolu u petak poslijepodne.

Na festival dolaze i delegacije najvećih festivala maritimne baštine u Europi Escale e Sete i Tjedan zaljeva Morbihan jer se već ovoga proljeća počelo razgovarati o tome da na sljedećem festivalu Dani u Vali 2021. godine počasni gost bude Republika Francuska.

– Ne krijemo ambiciju da prerastemo u nacionalni festival, a kako Udruga Cronaves svake godine sudjeluje na najvećim festivalima maritimne baštine u svijetu i upija znanja i iskustva najboljih, mislim da smo u stanju to organizirati, naravno, uz potporu svih maritimnih udruga na Jadranu te ministarstava turizma, kulture i pomorstva, ističe Bavčević.

U festivalskom programu koji će se odvijati na starograjskoj rivi, trgovima i ulicama, održat će se brojne radionice, uživat će se i u hvarskoj gastronomskoj ponudi, Hvarsko pučko kazalište izvest će predstavu ‘Ribanje i ribarsko prigovaranje’ , KUD Jedinstvo iz Splita na Danima u Vali prigodnim će programom obilježiti stotu godišnjicu osnutka, a u subotu navečer veliki povratnički koncert na Trgu Tvrdalj održat će Dragan Lukić Luky.

U Čitovnici će u četvrtak biti otvorena izložba  ‘Tragom male drvene brodogradnje’ Muzeja betinske drvene brodogradnje i Muzeja Općine Jelsa, a posjetitelji će u Muzeju Staroga Grada moći razgledati i izložbu ‘Hvarski ribari i brodograditelji u novome svijetu’, autorice Branke Bezić Filipović, posvećenu hvarskim ribarima i brodograditeljima na pacifičkoj obali Sjedinjenih Američkih Država i na Novom Zelandu te u Meksičkom zaljevu i u Australiji.

MD: Zadovoljni realizacijiom projekta “PORTODIMARE”

0
MD sa sastanka monitoring projekta

Na inicijativu Kancelarije za evropske integracije Vlade Crne Gore, u srijedu je u prostorijama Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom odrzan sastanak na kojem je obavljena kontrola stepena realizacije aktivnosti “PORTODIMARE” projekta.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u okviru ovog programa sprovodi Interreg ADRION “PORTODIMARE” (GeoPORtal of TOols & Data for sustainable Management of coAstal and maRine Environment – Geoportal alatki i podataka za održivo upravljanje životnom sredinom obale i mora) projekat koji ima za cilj kreiranje zajedničke platforme (Geoportala) za podatke, informacije i alatke fokusirane na obalno i morsko područje Jadransko-Jonske regije, integrišući postojeće baze podataka, portale i alatke razvijene u prethodnim projektima finansiranim od strane EU (SHAPE, ADRIPLAN i sl.).

Tokom ove monitoring posjete (kontrole stepena realizacije projekta) su predstavljene aktivnosti koje je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom do sada realizovalo u okviru “PORTODIMARE” projekta. Nakon toga se diskutovalo o realizovanim projektnim aktivnostima, budžetu, finansijskim izvještajima, ciljnim grupama, postignutim rezultatima kao i aktivnostima koje treba realizovati u narednom periodu. Na samom kraju sastanka predstavnici Kancelarije za evropske integracije i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobro su izrazili obostrano zadovoljstvo postignutim rezultatima kao i spremnost za nastavak saradnje.

Sastanku su prisustvovali Miloš Marković i Milena Iličković iz Kancelarije za evropske integracije, koji su zaduženi za praćenje realizacije projekata u okviru Jadransko-Jonskog transnacionalnog programa – Interreg ADRION i direktor Javnog preduzeća Predrag Jelušić sa saradnicima.

Cadmus Cineplex prikazuje od 12. do 18. septembra

0
repertoar

NOVI FILMOVI:

DAUNTONSKA OPATIJA

Televizijska serija DAUNTONSKA OPATIJA prati živote porodice Kroli i posluge koja je radila za njih, na početku XX vijeka, u dvorcu smještenom izvan grada, u eri vladavine kralja Edvarda VII. Tokom šest sezona, serija je nagrađena sa tri Zlatna globusa, petnaest Emija za “Udarni termin”, 69 Emi nominacija ukupno, što je čini serijom sa najviše nominacija u istoriji Emi nagrada, izvan prostora SAD. Seriji je čak dodijeljena i specijalna BAFTA nagrada kao i Ginisov rekord za TV seriju sa najboljim krtikama trenutno.

PREVARANTKINJE SA VOL STRITA

Ne postoji bolja glumačka postava od muzičkih zvijezda Dženifer Lopez i Kardi B za priču o osveti striptizeta klijetima na Vol Stritu. Prije nego što je Kardi B postala megapopularna kao rep zvijezda, radila je upravo kao striptizeta u Njujorku. Priča prati plan za osvetu dvije striptizete kluba koje udružuju snage protiv muškaraca s’ Vol Strita koji su njihovi klijenti. Radnja filma je inspirisana člankom iz Njujork Magazina koji je izašao 2016. godine.

VILIJEVA PLANETA

Nakon što je uništen brod kojim je putovao u svemir, mali Vili biva odvojen od svojih roditelja. Njegova rezervna kapsula sleće na divlju i neistraženu planetu na kojoj, uz pomoć robota Baka, preživljava do dolaska spasilačke misije.

NA ĐAVOLJEM PUTU

Reditelj i scenarista je Džejson Kabel – bivši pripadnik specijalnih jedinica (Nejvi SEAL). Scenario je napisan na osnovu njegovog ličnog iskustva iz Kolumbije kada je sarađivao sa Odredom za suzbijanje narkotika (DEA). Radnja filma prati put droge od Meksika, preko SAD do Kanade. Izvršni direktor međunarodnog konglomerata šalje svoja dva najbolja čovjeka da istraže nestanak nekoliko pošiljaka kokaina i nađu krivca u lancu krijumčarenja droge.

Tivat obilježava Evropsku nedjelju mobilnosti od 16 – 22. septembra

0
Tivat – foto opština Tivat

Nizom akcija kojima se promoviše održivi transport i apeluje na promjene ponašanja u saobraćaju, u Tivtu će biti obilježena Evropska nedjelja mobilnosti (16 – 22. septembar) koja se ove godine organizuje na temu bezbjedno pješačenje i bicikliranje dok je slogan kampanje: Pješačite sa nama!

U organizaciji Sekretarijata za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost i asistenciju Sekretarijata za planiranje  i održivi razvoj obilježavanje ove evropska inicijative počeće u ponedjeljak, 16. septembra okruglim stolom na temu „Fotonaponski potencijal u lokalnoj zajednici kao faktor poboljšanja energetske efikasnosti, urbane mobilnosti i društvene odgovornosti”. Cilj događaja je podsticanje korišćenja solarne energije u transportu.

U utorak, 17. septembra planiran je „Street day“, odnosno dvočasovno zatvaranje centralne gradske ulice radi promocije ekoloških, društvenih, kulturnih i rekreativnih aktivnosti.

U svrhu upoznavanje djece sa značajem zaštićenih prirodnih dobara, druženja u prirodi i promocije obnovljivih izvora energije, u srijedu, 18. septembra je predviđen Eko kamp i posjeta učenika osnovnih škola zaštićenom prirodnom dobru “Ulcinjska Solana” i Vjetroparku “Možura”.

Akcija „Svi na katamarane“ i besplatna vožnja solarnim brodovima koji obavljaju linijski prevoz putnika iz Tivta, biće upriličeni u četvrtak, 19. septembra.

Dan kasnije, u II dalmatinskoj ulici od 9 do 11 časova za učenike osnovnih škola biće organizovano takmičenje u savladavanju biciklističkog poligona i tematska likovna radionica za djecu predškolskog uzrasta pod nazivom „Savladaj prepreke – vozi bicikl“.

Promovisanje planinarenja i planinarskih staza na brdu Vrmac, u okviru akcije „Planinarimo zajedno“ biće organizovano putanjom Gornja Lastva – Sv. Vid – Gornja Lastva u subotu, 21. septembra.

Vrmac – mikophotVrmac ography

Posljednji dan akcije, nedjelja, 22. septembar, inače međunarodni Dan bez automobila, rezervisana je za međunarodnu biciklističku trku za žene i rekreativnu trku na pet kilometrara. Ulesnici ove akcije koja će se organizovati na ruti šetalište Pine – Donja Lastva – šetalište Pine su Fancy Women bike ride i Atletski klub Tivat.

Evropska nedjelja mobilnosti je manifestacija kojom se promovišu alternativni vidovi saobraćaja u odnosu na motorizovani saobraćaj na fosilna goriva. Cilj Evropske nedjelje mobilnosti je da se promotivnim manifestacijama i sprovođenjem makar jedne trajne mjere održive urbane mobilnosti učini napor da se smanji korišćenje putničkih automobila i poboljšaju uslovi za javni saobraćaj, kretanje biciklista i pješaka

Od prvog pojavljivanja 2002. godine, uticaj Evropske nedjelje mobilnosti konstantno raste, kako u Evropi, tako i širom svijeta. Kampanja je 2018. godine oborila sopstveni rekord – 2792 grada iz 54 zemlje organizovali su aktivnosti u okviru nedjelje mobilnosti.

Tivat ovu akciju obilježava već  četvrtu godinu za redom i nakon uspijeha postignutog 2017 godine kada je nominovan među tri najbolja u kategoriji Evropskih gradova do 50.000 stanovnika, nastavlja i ove godine sa još ambicioznijim programom.

Pozivamo građane  da i ove godne zajedno obilježimo Evropsku nedjelju mobilnosti!

Dokumentarna izložba – Konte Luiđi Paolo Marija Visković znameniti pomorski kapetan, konzul i rodoljub

0
Muzej grada Perasta

„Konte Luiđi Paolo Marija Visković (1828-1891), znameniti pomorski kapetan, konzul i rodoljub” – naziv je dokumentarne izložbe autorke Jelene Čečur koja će biti otvorena u ponedjeljak 16. septembra 2019. u 20 sati u Muzeju grada Perasta.

Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček.

„Plemićka porodica Visković ostavila je dubok trag u kulturno-istorijskom razvitku Perasta još od doba Mletačke republike, pa do druge polovine XX vijeka. Istoriju Perasta te njegovo kulturno nasljeđe nemoguće je sagledati, a da se ne dotaknete u velikoj mjeri priča o životu i djelu Viskovića kroz brojne epohe vlasti u Perastu.

Članovi porodice Visković bili su istaknuti pomorci, trgovci, vojskovođe i diplomate. Jedan od istaknutijih članova ovo plemićke porodice, u periodu kada je Perast bio pod vlašću Austrije i kasnije Austro-Ugarske, bio je Luiđi Paolo Maria Visković koji je približio Perast evropskim društvenim tokovima. Riječ je o izuzetnoj ličnosti, kapetanu, konzulu, Peraštaninu posvećenom svom kraju, njegovoj prošlosti i običajima te zaštiti kulturnog nasljeđa.

Odlikovan je brojnim visokim odlikovanjima od strane Austro-Ugarske, Rusije, Italije, Vatikana, Dvije Sicilije, Saksonije, Pruske i Osmanskog carstva. U konzularnoj službi napredovao je do zvanja generalnog konzula Austro-Ugarske u Osmanskom carstvu (Solun)” – kaže se u najavi izložbe koja nam je proslijeđena iz Opštinske javne ustanove “Muzeji”.

Popović Moškov: Smjenom Medina svaki iskorak ka depolitizaciji institucija DPS vraća dva koraka unazad

1
Kotor – foto Boka News

Najnoviji slučaj smjene direktora opštinske javne ustanove “Muzeji” u Kotoru,  Dušana Medina, pokazao je koliko je DPS zapravo  nespreman da ličnim  primjerom pokaže  spremnost za depolitizaciju ustanova  u Crnoj Gori, ističe u svom reagovanju na pomenutu smjenu Ljiljana Popović Moškov, članica Predsjedništva GP URA i predsjednica gradskog odbora u Kotoru .

“Kotorska URA se na lokalnom nivou  zalagala za depolitizaciju, i da to nije bila samo mrtva riječ  u programu ove partije, pokazali smo i na djelu sopstvenim primjerom. Od tri rukovodne funkcije koje smo prema koalicionom sporazumu dobili u svojoj koordinaciji, na čelu dvije su zaposleni ljudi koji sa našim partijskim opredjeljenjem nisu imali nikakve veze, već su primljeni  kadrovi  koji su između više kandidata imali najbolje reference za obavljanje odgovornih funkcija”, navodi Popović-Moškov.

Kaže da je tako na čelu Sekretarijata za zaštitu kulturne baštine izabrana dipl. arhitektica sa sjajnim referencama  bez obzira što je njeno  političko opredjeljenje bilo čak suprotno tadašnjoj koalicionoj vlasti, a na čelo javne ustanove “Muzeji  Kotor” prvo je primljen dipl.ekonomista, nestranačka ličnost, sa 30-godišnjim iskustvom u rukovođenju, a nakon njegovog penzionisanja, takođe je na konkursu izabrana nestranačka ličnost, sa zavidnim nivoom obrazovanja iz struke  direktno  povezane sa djelatnošću  ove javne ustanove.

“Dušan Medin je diplomirani arheolog  i master menadžer u kulturi i medijima, a trenutno završava i doktorske studije  arheologije u Republici Sloveniji. Iako mlad, njegovom biografijom i objavljenim stručnim radovima i publikacijama bi se ponosile i mnogo starije kolege. Pri svemu tome  ovaj mladi čovjek nije član nijedne političke partije”, ističe Popović-Moškov.

Popović Moškov

Ona naglašava da umjesto da zadrže ovakav stručan i mlad kadar  i pri tome apsolutno nestranačke pripadnosti, DPS-ov Savjet javne ustanove “Muzeji  Kotor” na sjednici održanoj 10. septembra   smjenjuje  ga nakon nepunih 10 mjeseci obavljanja direktorske funkcije,  uz obrazloženja koja bi bila smiješna da nijesu tužna.

“A tužna su jer je ovakvim načinom “smjene”, poslata poruka  svim drugim stručnim ljudima što ih čeka ukoliko nijesu kadar koji ima DPS-ovu člansku kartu. Ne mogu a da ne postavim i pitanje koliko   ovakvi  potezi  DPS-a  doprinose  smanjenju odliva  naših “mozgova” u inostranstvo i koliko su ovakvi  potezi DPS-a  ohrabrujući za naše mlade kadrove da ostanu u svojoj Crnoj Gori i doprinesu njenom razvitku na svim poljima?”, dodaje Moškov.

Dodaje da je URI Kotor odgovor poznat, a pitanje je upućeno ne bi li se neko iz vrha vladajućeg DPS-a  napokon trgnuo i pokrenuo akciju sveobuhvatnog “resetovanja”  matrice ponašanja, po kojoj ovaj politički subjekat  djeluje već  decenijama.

“URA je u svom malom djelokrugu nadležnosti koji su joj dati u kotorskoj lokalnoj upravi  pokazala da je depolitizacija moguća, i napravila iskorak. Zamislimo samo što bi takvi potezi  značili za  crnogorsko društvo i državu uopšte, kada bi takve iskorake počele  da prave i odgovorni u svim partijama koje  imaju nadležnosti nad mnogo većim  djelokrugom  rada i odlučivanja, bez obzira da li se radi o državnom ili lokalnom nivou”, kaže  na kraju reagovanja  Ljiljana Popović-Moškov, predsjednica gradskog odbora URA Kotor.

Počelo betoniranje puta do Rujeva, sa kojeg se pruža jedinstven pogled na ulaz u Boku

0
Ruujevo

Počelo je betoniranje oko kilometar puta do sela Rujevo u Zelenici, koji su prošlog septembra mještani probili uz pomoć Opštine Herceg Novi i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Rok za završetak radova na betoniranju puta do Rujeva je 50 dana, za čije izvođenje je Uprava javnih radova Crne Gore obezbijedila 55 hiljada eura, a Opština Herceg Novi raspisala tender. Lokalna samouprava je obezbijedila i tehničku dokumentaciju, kontrolu i nadzor radova, koje izvodi kompanija „Krušo“ doo.

Kako napominju iz domaćinstva Radonića, koje je jedno od angažovanijih po pitanju infrastrukturnog uređenja zaseoka, Organizacioni odbor nastoji da prikupi još novčanih sredstava, kako bi po sličnom modelu bila dovršena i dionica puta do Obalice, u dužini od jednog kilometra. Na ovaj način biće regulisano pitanje putne infrastrukture do ova dva zaseoka, do kojih se do prošle godine moglo stići samo pješke ili na magarcu.

Podsjećamo, mještani koji žive i imaju imanja u Rujevu i Obalici formirali su prošle godine Organizacioni odbor za izgradnju puta, te od svojih sredstava prikupili 17 hiljada eura.

Inicijativu mještana podržali su Opština Herceg Novi i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, sa šest, odnosno 10 hiljada eura. Sa prikupljenim sredstvima, krajem prošle godine probijeno je tri kilometra puta do Obalice, tačnije do Ilijinog brda, na kojem se nalazi antičko groblje i sa kojeg se pruža fantastičan pogled na Bokokotorski zaliv.

Veliki uspjeh jedriličara iz Crne Gore na Balkanskom prvenstvu

0
Dukic Balkansko prvenstvo Tivat 2019.

U Tivtu je završeno je 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju koje je odrżano od 6. do 11. septembra.Ljubitelji sporta i jedrenja u Crnoj Gori mogu da budu ponosni jer je domaćin prvog velikog međunarodnog takmičenja u istoriji kada su sportske klase u pitanju osvojio šest medalja, pet zlatnih i jednu srebrnu.

Ulogu junaka, prigrabili su Milivoj Dukić, Nikola Golubović i Danilo Jončić, odlični su bili Pavle Musić i Viktor Lesjak koji su u izuzetno jakoj konkurenciji u klasi Optimist stigli do zlatne grupe, a tragičar je bio Ilija Marković koji je zbog prestupa u poslednjoj regati klase Laser Standard ostao bez medalje koju je već imao u rukama.

U klasi Optimist u kojoj se takmičilo 105 jedriličara, zlatnu medalju je osvojio Dimitros Bitros iz Grčke, srebrna medalja je pripala Aleksandrosu Piperakisu, a slavlje Grka, kompletirao je Aleksandros Joanidis koji je osvojio treće mjesto i bronzanu medalju. Stefan Yuill iz Srbije je bio sedmi, Pavle Musić iz Crne Gore je zauzeo 16. mjesto.

U konkurenciji jedriličarki, sve tri medalje u klasi Optimist su takođe pripale Grčkoj. Zlato je osvojila Elizabet Ana Vinters, srebro Kerkezu Jakovina, a bronzu Evangelija Karageorgu.

Ali Pojraz Ozdemir iz Turske je prvi u konkurenciji jedriličara do 12 godina u klasi Optimist. Drugi je Kustal Guneš Karkmaz takođe iz Turske, a treći je Joanis Turnis iz Grčke.

Viktor Lesjak iz Crne Gore je 11. a njegov drug iz reprezentacije Petar Klakor je 21.

Kada je klasa Optimist u pitanju, zlatnu medalju u open dijelu takmičenja osvojio je Dimitros Bitros iz Grčke, srebro je pripalo Josipu Tafri iz Hrvatske, a bronzano odličje Aleksandrosu Piperakisu iz Grčke.

Zlatnu medalju u klasi Laser 4.7 osvojio je Nikola Golubović iz Crne Gore, srebrna medalja pripala je Jorgosu Papadakosu iz Grčke, a bronzano odličje je takođe otišlo u Grčku zahvaljujući Jasanosu Kefalonitisu.

U konkurenciji jedriličarki prvo mjesto i zlatnu medalju u klasi Laser 4.7, osvojila je Sofia Rapti iz Grčke, srebro je pripalo Ani Jovanović iz Srbije, treća je Kristina Boja takođe iz Srbije.

Nikola Golubović iz Crne Gore je osvojio zlatnu medalju i u open dijelu takmičenja u klasi Laser 4.7. Srebrna medalja je pripala Jorgosu Papadakosu iz Grčke, a bronzana Jasanosu Kefalonitisu takođe iz Grčke. Ana Jovanović i Kristina Boja iz Srbije su osvojile peto i šesto mjesto.

Joncic Balkansko prvenstvo

U klasi Laser Radial prvo mjesto i zlatnu medalju u konkurenciji jedriličara, osvojio je Danilo Jončić iz Crne Gore, srebrna medalje je pripala Nikolasu Gikonisu iz Grčke, a treće mesto i bronzana medalja Maksimilijanu Roski iz Rumunije. Stefan Anđelić iz Crne Gore koji je posle prvog dana bio drugi, Balkansko prvenstvo je završio na četvrtom mjestu.

Ebru Bolat iz Rumunije je osvojila zlatnu medalju u klasi Laser Radial, koja je olimpijska klasa kada su jedriličarke u pitanju. Srebrno odličje je pripalo Marijeli Nikolovoj iz Bugarske, dok je bronzanu medalju osvojila Amalija Prevalengiju iz Grčke. Ksenija Joksimović iz Srbije je zauzela četvrto mjesto.

U open dijelu takmičenja, kada je klasa Laser Radial u pitanju, zlatnu medalju je osvojila Ebru Bolat iz Rumunije, srebro je pripalo Danilu Jončiću iz Crne Gore, a bronza je otišla u Grčku zahvaljujući Nikolasu Gikonosu.

Golubovic Balkansko prvenstvo Tivat 2019.

U olimpijskoj klasi za jedriličare Laser Standard, prvo mjesto i zlatnu medalju, osvojio crnogorski olimpijac Milivoj Dukić. Do srebrne medalje stigao je Aligizakis Leonidis iz Grčke, a Ivo Todorov iz Bugarske je stigao do bronzane medalje, posle velike greške Ilije Markovića koji je prestupio na startu poslednje regate, diskvalifikovan je pa je na kraju Balkansko prvenstvo završio na petom mjestu, a imao je medalju u rukama. Nikola Banjac iz Srbije je bio četvrti.

Milivoj Dukić je osvojio zlatnu medalju i u open dijelu takmičenja. Srebro je pripalo Aligizakisu Leonidisu iz Grčke, dok je bronza otišla u Kanadu, zahvaljujući Karimu Filahu. Božidar Golubić iz Hrvatske je bio peti, Nikola Banjac iz Srbije šesti, a Ilija Marković je osvojio sedmo mjesto.

Balkansko prvenstvo u jedrenju je završeno, a misli se već okreću ka narednom letu, kada će u Crnoj Gori i Tivtu biti organizovano novo veliko međunarodno takmičenje. U pitanju je Evropsko prvenstvo za jedriličare do 21 godine u olimpijskim klasama Laser Standard i Laser Radial. Novi izazov za Jedriličarski savez Crne Gore i Jedriličarski klub Delfin.

Big game fishing u Herceg Novom od 18. do 21. septembra

BIG GAME PLAKAT 2019.

Međunarodno takmičenje “Big game fishing”,  u ribolovu na sabljarke i tune održaće se  od 18. do 21. septembra u Herceg Novom, u organizaciji „Big game fishing kluba Herceg Novi“ Saveza za sportski ribolov Crne Gore, i TO Herceg Novi.

Takmičenje će se održati u vodama Crne Gore, na otvorenom moru, na 12 milja od obale a kreće se iz Gradske Luke Škver.

Isplovljavanje je svakog dana, takmičenja  je planirano ujutro u 8 sati  a povratak na Škver oko 18 sati.

little-big-gam

U okvru takmičenja “Big game Fishing”, u subotu, 21. septembra, održaće se i “Little game fishing”- takmičenje za djecu uzrasta od sedam do četrnaest godina, sa početkom u 10 sati.

“Fešta na plaži”

Budva – foto TO BD

Septembar na budvanskoj rivijeri i ove godine uljepšaće “Fešta na plaži” koja će se, u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva i MZ “Bečići”, održati u nedjelju, 15. septembra, u Rafailovićima.

“Fešta na plaži” održana je prvi put prije dvije godine na inicijativu mještana Rafailovića, svake godine nudi bogat program građanima i turistima, te uljepšava njihov boravak na budvanskoj rivijeri krajem ljetnjih mjeseci i shodno želji organizatora na samom početku, postaje tradicionalna.

Program počinje u 19 sati nastupom ansambla “Toć”, od 20.30 koncert će održati akustični sastav “Trio Gušt”, a nakon njih u 22 sata, na binu će izaći Željko Vasić.

Fešta na plaži

Za ovu priliku lokalni ugostitelji pripremaju delicije za sve posjetioce, a posebno interesantan dio programa predstavljaće defile ukrašenih barki.

Šarm ovog malog ribarskog mjesta i kvalitetan program manifestacije, čine da se “Fešta na plaži” opisuje riječima – “najljepše za kraj”, zato vas očekujemo u nedjelju, 15. septembra, u Rafailovićima!