Na današnjoj sjednici Skupštine opštine Kotor, odbornici su jednoglasno prihvatili prijedlog predsjednika Opštine Kotor Željka Aprcovića da se u skladu sa mogućnostima donese odluka o pomoći ugroženima zemljotresom, koji je jutros rano pogodio Drač.
,,Kotor je bio u sličnoj situaciji 1979. godine, kada je cijeli svijet pokazao solidarnost, što je i naša ljudska i komšijska obaveza”, kazao je prvi čovjek grada.
Predsjednik SO Kotor Jovo Suđić istakao je da će, ukoliko je potrebno, sazvati i vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj bi se odobrila sredstva za pomoć ugroženom području.
Jutrošnji zemljotresi izazvali su manja oštećenja u zgradi Opštine Tivat.
Naime, na pojedinim zidovima zgrade u prostorijama Sekretarijata za finansije i lokalne prihode primijećene su pukotine, ali se navodno, radi samo o površinskim oštećenjima na malteru i glet masi.
Ipak, iz bezjedonosnih razloga, u toku je detaljan pregled cijele zgrade.
“Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju 10 sati 19 minuta registrovao je snažan zemljotres, sa epicentrom 12 km zapadno od Nevesinja (Bosna i Hercegovina). Jačina zemljotresa u žarištu iznosila je 5.4 jedinice Rihterove skale”, navode iz Zavoda.
Potres se osjetio u Boki Kotorskoj, nije zabilježena šteta.
Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 12 km.
“Na osnovu teorijskog modela makroseizmickog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području”, navode iz Zavoda.
Ovo je treći u nizu snažnijih potresa koji je pogodio region.
Naime, dva snažna zemljotresa jačine 6,2 i 6,5 stepeni po Rihteru, u razmaku od tri sata, pogodila su Albaniju, gdje je stradalo šest osoba, a više stotina je povrijeđeno.
Jadranski rasjed zajednički su istraživali hrvatski i američki geolozi, a po riječima glavnog istraživača prof. Richarda Bennetta sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu, rasjed nastaje na dijelu gdje prednji rub Euroazijske ploče nasjeda i kliže preko bivšeg dijela Afričke ploče, koji se naziva Južnojadranska mikroploča.
“To je zona sudara. Dva kontinenta se sudaraju i grade planine”, kazao je Bennett. Bennet i njegovi kolege su utvrdili da se peta ‘Talijanske čizme’ približava hrvatskoj obali brzinom od 4 mm godišnje.
Za usporedbu, pomicanja na poznatom rasjedu St. Andreas u Kaliforniji su i 10 puta brža. S tempom približavanja od 4,5 kilometara u milijun godina, talijanska i hrvatska obala mogle bi se spojiti za 50 do 70 milijuna godina, izračunali su stručnjaci.
Regija duž podmorskog rasjeda nema dokaza o potresu velike magnitude u posljednih 2.000 godina.
Međutim, ako je rasjed takvog tipa da se može naglo pokrenuti, za regiju je potrebno ponovo načiniti izračune za tsunami, rekao je Bennett. “To ima implikacije za južnu Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju”, istaknuo je. Na svojoj najjužnijem kraju, novootkriveni rasjed povezan je sa seizmički aktivnom zonom dalje na jug koja je izazvala veliki potres u Dubrovniku 1667. godine, te potres u Crnoj Gori godine 1979., snage 7,1 Richtera.
Uz Bennetta, autori članka u časopisu Geology su njegovi kolege sa Sveučilišta Arizona Sigrun Hreinsdottir i Goran Buble, Tomislav Bašić sa Zagrebačkog sveučilišta, Željko Bačić i Marijan Marjanović iz Hrvatske geodetske uprave, te tri stručnjaka sa Sveučilišta Washington u Seattleu.
Kod istraživanja je primjenjena metoda GPS lociranja, gdje s GPS jedinice s antenama postave na planine i onda se mjeri njihovo kretanje. Nedavna tehnološka poboljšanja omogućila su bilježenje vrlo malih pomaka na Zemlji.
“U Hrvatskoj smo mogli razlučiti kretanje na razini od oko jednog milimetra godišnje”, kazao je Bennett.
On je kretanje Euroazijske ploče usporedio s ralicom koja gura snijeg ispred sebe. Snijeg je morsko dno koje se uzdiže i formira dalmatinske otoke i dinarske planine.
“Tamo možemo vidjeti naznake novih otoka”, kazao je Bennett, ocijenivši kako je otkriće ranije nepoznatog rasjeda u Jadranu “važno za razumijevenje tektonike Sredozemlja”.
On je najavio postavljanje novih antena kako bi se više saznalo o sadašnjim pokretima u regiji, ali i onima koje je rasjed imao u zadnjih 40 milijuna godina. “Želimo vidjeti da li rasjed slobodno kliže ili akumulira naprezanje, zbog čega u budućnosti može proizvesti veliki potres”, zaključuje prof. Richard Bennett. Dodatne informacije trebaju pomoći kod ocjenjivanja potencijala za potrese u regiji.
Na maloj sceni Centra za kulturu, u četvrtak 28. novembra 2019. sa početkom u 19 sati u okviru programa “Novembarski dani Tivat 2019” biće održan koncert “Veče JADRANA sa prijateljima”.
Pored domaćina, klape ”Jadran” u programu će učestvovati; klapa “BELLEZZA”, vokalni ansambl “KALDANA”, klapa “ROMANSA”, klapa “MARIS”.
Na dnu mora kod japanskog otoka Minamitorishime, koji se nalazi 1150 milja jugoistočno od Tokija, otkriveno je veliko nalazište rijetkih metala. To je odlična vijest ne samo za Japan, nego i svjetsko gospodarstvo uopće, jer su rijetki metali od velikog značenja u modernoj tehnologiji i rabe se u proizvodnji pametnih mobitela, punjivih baterija, ekrana, svjetlećih dioda i druge slične opreme.
Kina je do sada praktički imala svjetski monopol na rijetke metale (85 posto proizvodnje) s obzirom na svoja bogata nalazišta na jugu zemlje, ali japanski podvodni rudnik sada mijenja omjer snaga. Usput kažimo da ti metali – itrij, europij, terbij i disprozij, čak i nisu toliko rijetki, ali ih je teško naći u takvim količinama da se vađenje ekonomski isplati.
Potpisan je Ugovor o izradi Idejnog rješenja i Glavnog projekta za izgradnju lokalne saobraćajnice na Luštici, po kojem izrada dokumentacije treba da bude završena u roku od četiri mjeseca. Radi se o velikom koraku u pravcu realizacije projekta kojim će biti riješeni dugogodišnji infrastrukturni problemi mještana Luštice i omogućen dalji razvoj ovog poluostrva.
Ugovor su potpisali Stevan Katić, predsjednik Opštine Herceg Novi i Edvard Spahija, izvršni direktor kompanije „Profil ing” d.o.o, koja je na tenderu izabrana kao najpovoljniji ponuđač.
Ugovorom je određeno da će Idejno rješenje i Glavni projekat biti urađeni za izgradnju lokalne saobraćajnice na potezu od postojećeg puta Rose-Krašići do postojećeg puta Babunci-Krašići.
Vrijednost ovog posla je 87.120 eura.
lustica
Definisano je da će Opština isplatu sredstava vršiti na sledeći način:30% po dobijanju saglasnosti glavnog gradskog arhitekte na Idejno rješenje, 40% po predaji Glavnog projekta i 30% nakon dobijanja pozitivnog mišljenja na Glavni projekat od strane vršioca revizije.
Dva snažna zemljotresa jačine 6,2 i 6,5 stepeni po Rihteru, u razmaku od tri sata, pogodila su Albaniju, a jačina potresa koja se osjetila i u Crnoj Gori uznemirila je građane naše zemlje. Albanski mediji javljaju da je poginulo šest osoba, dok je više od 300 povrijeđeno.
Epicentar dva zemljotresa, jačine 6,4 i 6,5 stepena, bio je nedaleko od Drača, prenose albanski mediji.
U 7.10 časova Albaniju je pogodio još jedan jači zemljotres, koji se takođe osjetio u Crnoj Gori i njegova jačina je, prema preliminarnim podacima, iznosila 6,5 stepeni Rihterove skale.
Povrijeđeno je najmanje 300 osoba, porušene su najmanje dvije zgrade, a brojne su oštećene. Zemljotres se osjetio i u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i cijeloj regiji.
Epicentar prvog potresa bio je između Drača i prijestolnice Tirane, na deset kilometara dubine, prenosi Hina.
Albanski premijer Edi Rama stigao je u Drač, koji je najviše pogođen zemljotresima.
Stanovnici u Tirani pobjegli su na ulice, neki s bebama u rukama.
Nakon toga, još jedan snažan zemljotres jačine 6,5 stepeni desio se jutros. Zemljotres se dogodio u 7:10, pišu albanski mediji.
Video snimke stavljene na društvene mreže pokazuju srušenu zgradu u Draču, mjestu 40 kilometara udaljenom od Tirane na jadranskoj obali.
Albanija zemljotres foto EPA
Druga snimka prikazuje zgrade s velikim napuklinama i srušenim fasadama.
Glasnogovornik albanske vlade rekao je za Reuters da je najveća šteta na zgradama u Draču a da je nekoliko ljudi primljeno u bolnicu u Tirani.
Zemljotres se osjetio u regiji
Zemljotres se osjetio u Hrvatskoj, u cijeloj Crnoj Gori, kao i u Makedoniji, BiH i Italiji.
“Noćas 26. novembra 2019. godine u 3:54 na seizmografima Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježen je razoran potres s epicentrom kod Drača u Albaniji. Magnituda potresa iznosila je 6,3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je IX stupnja. Prema dojavi građana potres se osjetio u širem dubrovačkom području”, stoji u saopćenju hrvatske Seizmološke službe.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore objavio je da je zemljotres mogao izazvati veliku materijalnu štetu na području epicentra.
“Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ove regije, magnitude potresa i dubine hipocentra, ovaj potres mogao je izazvati velike materijalne štete u epicentralnom području”, saopćeno je iz Zavoda.
Predsjednik Đukanović uputio telegram saučešća predsjedniku Republike Albanije Iljiru Meti
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća predsjedniku Republike Albanije Iljiru Meti povodom serije snažnih zemljotresa koji su pogodili Albaniju, u kojima je poginulo više ljudi, a desetine povrijeđeno i pričinjenja znatna materijalna šteta, u ime građana Crne Gore, i u svoje ime, uz izraze najdubljeg saučešća i solidarnosti sa prijateljskim albanskim narodom.
„Crna Gora izražava spremnost da u ovim teškim momentima i periodu koji slijedi, pruži punu podršku i pomoć susjednoj prijateljskoj Albaniji.
Molim Vas da najiskrenija saosjećanja prenesete porodicama poginulih, uz najbolje želje za brzi oporavak povrijeđenih.“
Snažan zemljotres jačine 6,1 stepen po Rihteru pogodio je rano jutros Albaniju, a osjetio se i u cijeloj Crnoj Gori.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju u tri sata i 54 minuta registrovao je razoran zemljotres, sa epicentrom 12 km jugoistocno od Drača.
Jačina zemljotresa u žarištu iznosila je 6.2 stepen Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VIII-IX stepeni Merkalijeve skale (MCS) navode iz Zavoda.
Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 12 km.
zemljotres 26.11 2019
“Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati velike materijalne stete u epicentralnom području”, navode iz Zavoda.
Zemljotres se osjetio na većem dijelu Balkana, treslo je i u BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori…
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište - foto Boka News
1 od 10
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Zimska bajka u Tivtu kućice - foto Boka News
Novogodišnji program – Zimska bajka u Tivtu počela je sinoć velikim svečanim otvaranjem klizališta uz koncert Nataše Bekvalac i Magla benda na gradskoj rivi Pine.
Sa nestrpljenjem najmlađi su iščekivali otvaranje klizališta kako bi se oprobali, iako veliki broj njih nikada nije klizao. Bilo je padova ali i onih koji odlično klizaju.
Klizalište zvanično otvorila direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.
“Klizalište veličine 200 kvadratnih metra postavila je zagrebačka kompanija Glice koja već godinama radi zagrebački Advent, kao i brojna druga klizališta u regionu. Građani, njihova djeca kao i naši gosti moći uživati u narednih mjesec dana, dakle do 26. decembra. Ovom prilikom pozivam roditelje da se pridržavaju uputsatva koja su istaknuta na kućici gdje se iznajmljuju klizaljke. Naime, djeca do 12 godina neće moći iznajmiti klizaljke bez prisustva roditelja. Nadležni će voditi računa i o tome koliki broj djece je u klizalištu, a svi kližu na sopstvenu odgovornost. Što se tiče klizališta u pitanju je sintetička podloga, po kojoj se klliže kao po ledu. Visoke temperature nisu nam dozvoljavale da stavimo led. Posjetiocima su na raspolaganje blizu 100 klizaljki koje mogu iznajmiti po jedan euro za sat” – kazala je za Boka News direktorica Glavočić.
Pine pored klizališta, na kojem će građani, kao i gosti moći uživati u narednih mjesec dana, krasi i okićene gastro kućice, dočaravajući prazničan duh sve do završetka Novogodišnjeg programa 3. januara.
Zimska bajka u Tivtu – otvoreno klizalište
Doživite svoju bajku na Rivi Pine i iskusite čari primorske zimske idile u Tivtu.
Program organizuje Turistička organizacija Tivat u saradnji sa opštinom Tivat, Udruženjem ugostitelja i hotelijera.
