Španjolska: Aerodrom u Barceloni vraća se u normalu, očekuju se novi prosvjedi

0
Prosvjedi Barcelona – foto EPA

Međunarodni aerodrom u Barceloni, El Prat, vraća se u utorak u normalu nakon što su ga u ponedjeljak blokirale tisuće zagovornika nezavisnosti Katalonije ogorčene osuđujućim presudama katalonskim dužnosnicima, a tijekom dana očekuju se novi prosvjedi.

Policija je postavila željezne ograde i kontrolu na centralnom željezničkom kolodvoru Sants u Barceloni i obližnjem aerodromu El Prat.
Središte prosvjeda bila je zračna luka koju su prosvjednici htjeli zauzeti kako bi svijetu ukazali na „nepravednu presudu“. Ondje je došlo do okršaja s policijom, koja je nastojala spriječiti prosvjednika da ne uđu u zaštićeni dio aerodroma i kontrolni toranj. Policija je koristila pendreke i ispaljivala projektile za rastjerivanje mase, bačena je i dimna naprava, a prosvjednici su bacali predmete na policiju i postavljali barikade.
Neki uplašeni turisti u ponedjeljak su se zatekli na međunarodnom terminalu T1 usred sukoba.

List El Mundo u utorak je izvijestio, pozivajući se na službene izvore, da je liječničku pomoć zatražila 131 osoba, od čega većina na aerodromu, te 40 policajaca. Zasad nema informacija da je itko teže ozlijeđen. Tisuće prosvjednika bile su okružile zgradu aerodroma onemogućivši cestovni i željeznički pristup zračnoj luci, dok su neki uspjeli ući proći dio za kontrolu putnika.

Putnici i osoblje zrakoplovnih kompanija morali su pješke dolaziti na aerodrom, a policija je puštala samo one s putnim kartama. Otkazano je 110 letova na tamošnjem aerodromu, što je bilo oko 10 posto predviđenih letova za ponedjeljak. Neki letovi predviđeni za utorak ujutro također su otkazani, no tijekom dana bi se promet trebao odvijati prema ustaljenom rasporedu.

„Blokirati jedan aerodrom nije isto što i blokirati cestu“, rekao je u utorak ujutro španjolski ministar javnih radova José Luis Abalos za katalonski javni radio. „Pravo na prosvjedovanje nije pravo bez granica. To okupljanje nije bilo prijavljeno“, dodao je.

Dosad su u Kataloniji prosvjednici znali blokirati prometnice i željezničke pruge, kao jučer kada je bila prekinuta linija između gradova Girone i Figuerasa jer su oštetili prugu.
Na blokiranje aerodroma pozvao je pokret „Demokratski tsunami“, za kojeg se čulo u nedjelju kada je, uoči izricanja presude katalonskim dužnosnicima, nekoliko stotina osoba pokušalo blokirati i željeznički kolodvor Sants u Barceloni, u čemu zbog intervencije policije nisu uspjeli. To su pokušali nanovo u ponedjeljak.

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je u utorak u jutarnjem programu javne televizije TVE kako istražuju tko stoji iza tog pokreta.

Casa del Mare – Humanitarna večera za kulinarsko obrazovanje učenika Resursnog centra za sluh i govor u Kotoru

0

U Casa del Mare Mediterraneo hotelu u Kamenarima protekle subote održana je humanitarna večera, sa ciljem sakupljanja novčanih sredstava za kulinarsko obrazovanje učenika Resursnog centra za sluh i govor u Kotoru.

Večeri su prisustvovali predstavnici velikih kompanija, banaka i diplomatskog kora, te i redovni gosti Casa del Mare hotela.

Šefovi iz svih sedam hotela grupacije Casa del Mare i plažnog bara i restorana Bocasa, koji posluje u sklopu grupacije, predstavili su svoje matične kuće kroz osam signature jela, uparenih sa vinima vinarije Plantaže 13. jul, koja je ujedno bila partner ove humanitarne noći. Tokom večere održana je aukcija, na kojoj su najdarežljiviji ponuđači dobili arhivska vina Plantaža, te potpisane dresove crnogorskih proslavljenih fudbalera Stevana Jovetića i Dejana Damjanovića.

Casa del Mare Mediterraneo hotel – humanitarno veče

Sav novac sakupljen tokom večere biće investicija u budućnost učenika Resursnog centra iz Kotora.

Ova večera samo je jedna u nizu društveno odgovornih i drugih zanimljivih i posvećenih aktivnosti hotelske grupacije Casa del Mare planiranih za jesen i zimu 2019/2020. Hotel Mediterraneo je prvi hotel ove grupacije i zajedno sa Bocasa plažnim barom i restoranom otvoren je tokom čitave godine.

Čas u prirodi na Solilima

0
Učili o zaštiti Solila

Čas u prirodi na tivatskim Solilima za učenike petog razreda OŠ “Drago Milović” iz Tivta i OŠ “Branko Brinić” iz Radovića o statusu zaštite ovog područja, upriličen je danas u tom rezervatu prirode, u organizaciji Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat, i u saradnji sa JP Morsko Dobro.

Učenici su upoznati i sa informacijama o vrstama biljnog i životinjskog svijeta na Solilima, kao i glinenom industrijom i proizvodnjom soli koja se nekada obavljala na ovom području.

Pomoću durbina i dvogleda posmatrali su malog kormorana, sive i bijele čaplje i više vrsta divljih patki. Uz šetnu stazu razgledali su prostrane skupine halofitnih vrsta biljaka, koje se u prirodi rijetko sreću i koje se u Crnoj Gori, pored Tivatskih solila, mogu vidjeti još samo u Ulcinjskoj solani.

Učili o zaštiti Solila

Nakon obilaska održan je kviz znanja na kojem su učenici pokazali veliko znanje, a najboljima su dodijeljeni prigodni pokloni.

Anonimni Bokelj donirao maturantima Pomorske škole Kotor knjigu “Ljudi i brodovi”

0
Ljudi i brodovi

Danas, tačno u podne, u Amfiteatru kotorske Pomorske škole svim maturantima biće podijeljen po primjerak luksuzne fotomonografije “Ljudi i brodovi” autora, novinara i publiciste Siniše Lukovića.

Knjigu u izdanju hercegnovske Knjižare So, čije je objavljivanje 2019. godine potpomogla kotorska lokalna uprava i tadašnji predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, donirao je Bokelj iz stare kapetanske porodice koji je želio da ostane anoniman.

Na dodjeli 142 primjerka fotomonografije “Ljudi i brodovi” kotorskim maturantima obratiće se Veljko Botica, direktor Srednje pomorske škole i Nikola Malović izdavač i autor.

„Ljudi i brodovi” donose storije o čuvenim pomorcima, velikim brodovlasnicima, herojima na moru odlikovanim od strane američkog predsjednika, o jedriličarima-pustolovima, brodolomnicima, autorima Morskih dnevnika, patriotama poput Spasića i Mašere, o jednom zalivskom svešteniku iz kapetanske porodice koga su odlikovale tri države u kojima je živio, te o mnogim kapetanima i njihovim sudbinama. Drugi dio knjige čitalačkom oku nudi da se ukrca na impozantne palube koje su brodile Bokom: na najluksuzniji parorbod koji je ikad saobraćao za luku Kotor, na torpednu krstaricu koja je učestvovala u čuvenoj pobuni mornara 1918. godine, na najveći jedrenjak na svijetu, na najbrži jedrenjak na svijetu, na školske brodove nekoliko država, na megakruzer sa genima slavnih transatlantika, ali i na nosač aviona-sasvim u skladu sa vremenima u koja smo uronjeni. Podrazumijeva se da Siniša Luković promoviše knjige u ediciji Bokeljologija, jer je izdavački format Knjižare So da objavljuje isključivo naslove sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom”, kaže se u najavi ovog događaja.

Na inicijativu volotera Azila, Opština Herceg Novi obezbjedila kućice za pse

0
Azil-Dizdarica

Azil za pse na Dizdarici (Herceg Novi) uskoro će dobiti 20 novih kućica. Inicijativu su pokrenuli volonteri Azila za pse u Herceg Novom, a novac je obezbijedila Opštine Herceg Novi. Pet kućica je već gotovo i nalaze se u Nikšiću.

Opština finansira nabavku kućica u visini od 2.900 eura sa PDV-om, kazala je predsjednica Volontera Slađana Kovačević i zahvalila predsjedniku Opštine na podršci:

Kućica za pse

“Na sastanku koji smo nedavno inicirali kod Stevana Katića, predsjednika opštine, imali smo priliku da istaknemo da je prioritet u Azilu nabavka novih kućica i nove podloge, odnosno pijeska za pse. Saslušao je naše molbe i sugestije i izašao u susret. Prve kuće su gotove, a ostale će pristići prije hladnih zimskih dana”, kazala je Kovačević.

Azil za pse na Dizdarici je otvoren 2009.godine i u njemu trenutno boravi oko stotinjak pasa.

Maslinarskog društvo “Boka” obezbijedilo sadnice po povoljnim uslovima

0
Maslina – sunset

Maslinarskog društvo “Boka” obezbijedio je sadnice masline, sorte Žutica, po cijeni od tri eura (podrška Opštine Kotor) za sve članove koji su redovno izmirivali obaveze prema Društvu.

Prednost imaju oni koji sade najmanje 50 komada.

Bliže informacije možete dobiti putem telefona 067 201 732, svakog radnog dana do 15 sati.

Članovi Maslinarskog društva “Boka” pobjednici berbe maslina na Braču

MD Boka – medalja

“Ubjedljivo prvo mjesto za ekipu iz Boke Kotorske, koja je predstavljala Crnu Goru na 3. Svjetskom prvenstvu u berbi maslina na Braču u Hrvatskoj. U konkurenciji 13 zemalja učesnica iz cijelog svijeta, naši su ljudi pokazali najviše znanja i spretnosti u nekoliko disciplina. Ivanu Mirkoviću i Marini Benaković – Željki i Bošku Mizdrak, članovimna Maslinarskog društva Boka, sve častitke za uspjeh kojim su nas obradovali” saopštili su iz MD Boka.

Crnogorci najbolji berači masline na svijetu – objavio HRT. Po propozicijama, na takmičenju su učestvovale četvoročlane ekipe maslinara iz svih zemalja svijeta koje su ranije prijavile svoje ekipe.

Boje Crne Gore branili su članovi Maslinarskog društva Boka, Ivan Mirković i Marina Marić Benakovič i Željka i Boško Mizdrak. Za 45 minuta, ubrali su 77,6 kg ploda masline, što je za 20 kg više od drugoplasirane ekipe iz Bosne i Hercegovine.

Pod pokroviteljstvom TO Postira i Općine Brač a uz veliko zalaganje organizatorske ekipe koju predvodi Ivana Jelinčić, takmičenje je treći put uspješno organizovano, a učesnici i posjetioci sa sobom su ponijeli najljepše utiske. Osim takmičarskog, cilj je i promocija turističke ponude ove sredine.

Mještani Bileće: Zbog migranata se osjećamo ugroženo

0
Protest mještana

Blizu 200 mještana seoske oblasti Vranjska, kod Bileće, kojoj pripada više zaselaka, traže vanrednu sjednicu bilećkog parlamenta, ali i razmatranje Narodne skupštine RS u vezi s problematikom migranata u ovoj oblasti, koja je kulminirala ubistvom jednog migranta.

Mještani nekoliko sela koja se smatraju najugroženijim od migranata, jer se nalaze na njihovoj ruti od Crne Gore do Hrvatske, odnosno EU, okupili su se danas u zaseoku Simijova da izraze negodovanje zbog, kako kažu, najezde migranata u ovim krajevima, koji sve češće provaljuju u njihove kuće.

Mještani MZ Krstače i sela u okolini Bileće danas su na protestnom okupljanju poručili da se osjećaju ugroženo zbog velikog broja migranata, koji u posljednjih godinu i po prolaze ovim područjem i često provaljuju u kuće.

Oni su zatražili i da ubuduće na ovom prostoru bude stacionairan jedan policijski punkt ili barem učestale patrole, kako bi se osjećali bezbjednije, jer se ovim krajevima i noću i danju svakodnevno kreću migrantske grupe.

Mještanin Milenko Kešelj rekao je u obraćanju okupljenima da je, kada je riječ o migrantima, situacija prevršila svaku mjeru.

“Svi imamo nekog nemoćnog kod kuće. Kako da se osjeća žena kojoj pred kuću dođe 37 migranata”, upitao je Kešelj.

Migranti Bileća

Sastanku u Simijovima su prisustvovali i načelnik opštine Bileća Miljan Aleksić i opštinski menadžer Mihajlo Vujović, kako bi zajedno sa mještanim pokušali iznaći rješenje za zajedničku inicijativu u vezi eventualnog rješenja ili barem za ublažavanje ovoga problema.

“Svjesni smo da vam nije lako i da je situacija komplikovana, pa vam zasad možemo obećati vanrednu sjednicu Skupštine opštine Bileća”, kazao je načelnik Aleksić.

A Nikola Špirić, potpredsjednik SNSD-a, rekao je da se migrantska kriza razvija u pravcu koji prijeti da definitivno ugrozi bezbjednost i budućnost u BiH, a da za to vrijeme ministri u Savjetu ministara u tehničkom mandatu vode bitku kako da što duže ostanu u foteljama.

Filipinski pomorac: „Preživjeli su mi sve ispričali, a pronađena je i drugi, ali prazan splav“

0
Spašeni-s-Bourbon-Rhode

Pomorac iz Manile (podaci poznati redakciji) s broda „Piet“ koji nam je u nedjelju ustupio snimku spašavanja prvih preživjelih kolega s potonulog Bourbon Rhodea, uspio nam je ispričati šokantnu ispovijest za koju tvrdi da su mu nakon spašavanja, ispričali preživjeli brodolomci. Poslao nam je i fotografije spašavanja, a ispričao je i do sad nepoznat podatak o pronalasku druge splavi koja je bila prazna.

– Gospodine, molim vas, iskoristite moje podatke kako bi pomogli da se razumije ova tragedija – započeo je priču filipinski pomorac s broda “MV Piet” s kojim smo jutros ponovno razgovarali.

– Posada zrakoplova Falcon ugledala je splav s preživjelima i poslali su nam koordinate, te smo u skladu s tim postupili i pronašli ih. Drugog dana potrage moji kolege su pronašli i tijelo koje pripada južnoafričkom članu posade Bourbon Rhode-a i predali smo ga Francuskoj ratnoj mornarici – ispričao nam je sugovornik i poslao snimke pronalaska, no snimke su potresne i iz razumljivih razloga ih nećemo objavljivati.

“Jedanaest ih je bilo u i oko splavi, a onda ih poklopio val”

Jesu li vam preživjeli ispričali što se dogodilo i jesu li vidjeli kapetana?

– Ispričali su da nisu vidjeli kapetana nakon što im je naredio da napuste brod, jer se ubrzo brod prevrnuo. Jedan od njih mi je ispričao da ih je u splav ušlo sedam, trojica su bila na brodu, a četvorica su se držala za konop oko splavi. Tad ih je ponovno pogodio snažan udar vjetra i val, te ponovno prevrnuo splav. Trojica su se uspjela popeti, no ostali su odmah nestali među valovima – prepričava nam Filipinac.

Jesu li vidjeli lansiranja drugih splavi?

– Ispričali su da su oni lansirali jednu splav, a druge nisu mogli vidjeti, jer su bili veliki valovi, puhao je jak vjetar i bilo je mutno, slaba vidljivost. Jedan od trojice se uhvatio za konop splava dok je bio pod morem.

“Pronađena druga, prazna splav”

– Kad smo pronašli preživjele, još je jedna splav pronađena, ali bez ikoga u njoj. Sve što znam je da se radi o tankeru koji ju je pronašao. Ne znam koliko smo bili udaljeni od njih u tom trenutku, niti od mjesta potonuća, jer sam bio na palubi – kaže nam.

Do sad nigdje nije objavljeno da je pronađena druga, prazna splav. Odakle vam ta informacija i koliko je pouzdana?

– Čuo sam je od mojih časnika koji su o tome informirani s drugog broda. Zato što su naš i taj drugi brod plovili u pravcu splavi i odjednom smo pronašli prsluk za spašavanje. Tada je taj drugi brod stigao do splavi (koju su pronašli praznu) – ispričao nam je svoje svjedočanstvo ovaj Filipinac.

Na prvih pet fotografija se vidi splav sa spašenim brodolomcima u trenutku prije nego li ih je spasila posada broda “Piet”. Fotografije dvoje ukrajinskih i jednog ruskog pomorca pokazuju vidno iscrpljena, ali sretna lica s vidljivim ozljedama kože. Fotografije lica smo zamutili zbog digniteta brodolomaca, ali i njihovih kolega, koji su ih spasili.

S ovim informacijama najprije smo upoznali obitelj našeg kapetana Dina Miškića i prijatelje koji od početka tragaju za informacijama o tome gdje su preostale splavi sa sedmoricom nestalih u Atlantskom oceanu. Dosadašnje izjave preživjelih u javnost su izišle nakon što su ih prethodno dali svojoj kompaniji i osiguravajućem društvu i ponešto se razlikuju od ove koju nam prenosi čovjek koji tvrdi da su mu priču ispričali ljudi koje je pak spasila posada njegovog broda. Teško je nagađati zašto je tako.

Unatoč svemu navedenom, potvrđeno je i ovaj put da za barem dvije splavi i sedam članova posade, uključujući kapetana Dina Miškića još uvijek nema ni traga. Obitelj, prijatelji, a i svi koji prate ovu dramu već 18 dana nadaju se jednome – da je to samo zato jer ih još uvijek nismo uočili u golemim prostranstvima Atlantskog oceana. Zbog toga su uvjereni da potragu treba nastaviti, jer u splavi se može preživjeti barem 30 dana!

/Jurica Gašpar/

U Barceloni otkazano 67 letova, ozlijeđeno 13 osoba u prosvjedu

0
Foto Twiter Catalonia

Na aerodromu El Prat u Barceloni u ponedjeljak je otkazano 67 letova predviđenih za danas, a taj broj bi mogao i porasti budući da katalonski prosvjednici i dalje blokiraju tu zračnu luku iskazujući nezadovoljstvo osuđujom presudom zagovornicima nezavisnosti, izvijestio je operater španjolskih aerodroma AENA.

Tokom ponedjeljka je bilo predviđeno 1066 letova na tamošnjem međunarodnom aerodromu.

Prosvjednici i dalje ondje pristižu pješačeći cestom čime je onemogućen promet vozila prema zračnoj luci. Prekinute su i željeznička te metro linija prema El Pratu. Ondje je došlo i do policijske intervencije koja je palicama rastjerivala prosvjednike, pokušavajući ih spriječiti da uđu u unutrašnjost aerodroma, premda su neki bili prošli kontrolu.

Bačena je i dimna naprava, pokazuju snimke objavljene na televiziji.

Diljem Katalonije u ponedjeljak se održavaju masovni prosvjedi nakon što je ujutro Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog ustanka i korištenja javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti 2017. kojeg je bio zabranio Ustavni sud, te posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Foto Twiter Catalonia

Tokom prosvjeda je trinaest osoba zatražilo liječničku pomoć, od čega njih deset na aerodromu El Prat, izvijestila je lokalna hitna pomoć. Nitko od njih nije teže ozlijeđen premda su dvije osobe prevezene s aerodroma u bolnički centar.

Dvije osobe su privedene, izvijestila je španjolska javna televizija TVE.

Španjolsko ministarstvo javnih radova izvijestilo je da nije došlo do kolapsa aerodroma te se promet i dalje odvija. Osoblje aviokompanija i putnici pješice dolaze na aerodrom El Prat i s njega tako odlaze.

Morsko dobro: Poziv za dizajniranje i postavljanje umjetničkih instalacija od sakupljenog drveta sa plaža

0
Instalacija od drveta – ostrvo Olib – foto M. Marušić

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom poziva sve zainteresovane nevladine organizacije da se jave na Poziv za dostavu predloga za dizajn, izradu i postavljanje umjetničkih instalacija od sakupljenog prirodnog i obrađenog drveta sa plaža.

Poziv se raspisuje u okviru projekta “WELCOME” (WatEr LandsCapes sustainability thrOugh reuse of Marine littEr) koji se finansira iz Programa „Interreg IPA CBC Italija-Albanija-Crna Gora 2014-2020″.

Krajnji rok za dostavu predloženih rješenja je 04. novembar 2019. godine. Sve informacije, pravila i obrazac za prijavu nalaze se u dokumentu “Poziv za dostavu predloga za dizajn, izradu i postavljanje umjetničkih instalacija od sakupljenog prirodnog i obrađenog drveta sa plaža” koji se može preuzeti sa web stranice Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore www.morskodobro.com