Perastu, kao biseru Boke Kotorske, više nego ikad potrebno je posvetiti posebnu pažnju i održivim regulativima dužni smo stvoriti uslove za poboljšanje infrastrukture i uslove za življenje, saopšteno je danas iz DPS-a Kotor.
“Imajući to u vidu Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Kotor se zalaže za uvođenje izletničke takse za Perast za sljedeću turističku sezonu. Turistička organizacija Opštine Kotor je tokom 2018. godine, u konsultacijama sa predstavnicima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i Ministarstva održivog razvoja i turizma, razmatrala uvođenje izletničke takse za Perast, međutim, iz nepoznatih razloga bivša kotorska vlast nije shvatila ozbiljnost situacije pa, samim tim, nije ni tražila saglasnost Vlade Crne Gore. Ovo pitanje je, inače, posebno došlo do izražaja zbog komunalnog haosa koji se stvara u Perastu, od kojeg grad nema nikakve koristi.
S druge strane, aktuelne informacije sa svjetskog turističkog tržišta upozoravaju da našoj državi prijeti opasnost od tzv. overturizma, što znači da na jednoj lokaciji ima toliko posjetilaca da to negativno utiče kako na lokalno stanovništvo tako i na životnu sredinu.
Perast je, nakon Starog grada, najposjećeniji dio kotorske opštine u koji dolazi više od trećine putnika sa kruzera.Svi izletnici koji iz pravca Dubrovnika dolaze autobusima, kao i više od polovine gostiju hotela na teritoriji opština Budva, Tivat i Herceg-Novi kojima agencije organizuju izlete.
Poređenja radi, broj izletnika u Starom gradu u prošloj godini premašio je iznos od pola miliona, dok samo za prvih sedam mjeseci ove godine iznosi 305.000, na osnovu čega se do kraja tekuće godine očekuje najmanje 550.000 izletnika, odnosno, računatih po cijeni od 1€ po osobi za grupe veće od pet turista, prihod od 550.000 €.
Na osnovu navedenih pokazatelja, prihod po osnovu izletničke takse za Perast iznosili bi ne manje od 250.000€, a taj iznos bi se, na osnovu posebno utvrđenog plana, opredijelio isključivo za unapređenje lokalne infrastrukture kao i podizanje životnog standarda mještana Perasta” – kaže se u saopštenju DPS-a.
Barska plovidba je na kraju juna imala gubitak iz poslovanja od 329 hiljada eura, i on je manji za oko 79 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine kada je iznosio 1,59 miliona eura.
Poslovni prihodi u ovom periodu porasli su sa prošlogodišnjih 2,62 miliona na 3,12 miliona eura, dok su rashodi smanjeni sa 2,93 miliona na 2,78 miliona eura. Akumulirani gubici Barske plovodbe povećani su sa 10,58 miliona na kraju juna prošle godine na sadašnjih 12,18 miliona eura.
Druga pomorska kompanija Marina iz Bara je u ovom periodu ostvarila profit od 156.206 eura, i on je bio manji za oko 10,6 odsto u istih šest mjeseci lani kada je iznosio 174.878 eura. Poslovni prihodi ove barske kompanije, u uporednom periodu, smanjen je sa 600 na 567 hiljada eura, a poslovni rashodi sa 436 na 428 hiljada eura. Neraspoređena dobit Marine Bar na kraju juna iznosila je 2,25 miliona eura.
“Likovne korelacije Tivta i Zagreba” naziv je kolektivne izložbe više hrvatskih i domaćih umjetnika koja će u petak 16.avgusta u 21 sat, biti otvorena u izložbenim prostorima JU “Muzej i galerija” Tivat.
U postavci koja će za posjetioce biti otvorena do 6.septebra, su djela troje renomiranih likovnih umjetnika, koji kroz izuzetno zrele, a vrlo aktuelne pristupe slikarskom izrazu potvrđuju individualne odnose prema svijetu u kojemu živimo. Riječ je o slikarki Lei Popinjač(1981.) i slikaru Pavlu Pavloviću(1983.) iz Zagreba, te poznatom crnogorskom umjetniku Momčilu Macanoviću(1966.) iz Tivta.
Svo troje slikaju u tehnici ulja na platnu, koju koriste na različit način, likovno se izražavajući figuracijom (Macanović i Pavlović) na tragu realističnog ili bespredmetno (Popinjač). Posjetioci izložbe moći će dobiti neposredan uvid ne samo pojedinačno u njihove radove, nego i to dopunjuju li se i kako – njihovi izrazi kada su postavljeni zajedno, kao što je slučaj na ovoj kolektivnoj izložbi.
Izložbu će otvoriti direktorica JU “Muzej i galerija” Tivat Jelena Bujišić i kustosica iz Zagreba Nevenka Šarčević.
U prisustvu komandanta Mornarice VCG, kapetana bojnog broda Veska Tomanovića, na školskom brodu MVCG, jedrenjaku „Jadran“ u tivatskoj luci, juče je obavljena zvanična ceremonija primopredaje dužnosti komandanta šb „Jadran“, između odlazećeg komandanta, kapetana korvete Zorana Ivanovskog i novog komandanta, kapetana korvete Gorana Pajovića.
Na taj način formalizovana je odluka koju je prije desetak dana donio vrh Ministarstva odbrane a u djelo sproveo načelnik Generalštaba, brigadni general Dragutin Dakić donoseći naredbu „razriješenju Ivanovskog sa dužnosti zbog potreba službe“.
Ovaj vrlo sposobni, iskusni i dokazani oficir je smijenjen sa mjesta komandanta „Jadrana“ jer je Ministarstvu odbrane trebao svojevrsni „žrtveni jarac“ na koga će se u očima javnmosti, prebaciti sva odgovornost za skandal sa pokušajem šverca više od 60 kilograma kokaina vrijdnog preko 5 miliona eura, na školskom brodu MVCG koji je otkriven i spriječen 19.aprila. Vojna i civilna policija tada su, neoposredno prije nego što je „Jadran“ sa ukrcanim studentima Pomorskog fakulteta Kotor trebao da iz Tivta isplovi na unapred planirano međunarodno krtarenje za Turksu i Grčku, upali na brod i skriveno u privatnim kapetana dvojice članova posade broda, starijih vodnika Duška Radenovića i Miloša Kulića, pronašla ukupno 56 pakovanja sa 60 kilograma kokaina visoke čistioće, dva pištolja sa izbrisanim serijskim brojevima i 52 komada municije.
Radenović i Kulić, zajedno sa Tivćaninom Radomirom Osmajićem su uhapšeni, dok policiji i Specijalnom državnom tužilaštvu koje je preuzelo slučaj, za sada uspješno bježe još dvojica osumnjičenih da su učestvovala u ovom pokušaju šverca narkotika – Nikšićanin Dejan Rovčanin i sprski državljanin Vladimir Račić. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je u aprilu naveo da je hapšenje dijela kriminalne grupe koja je brodom “Jadran” pokušala da švercuje kokain, kruna višemjesečne koordinisane akcije vojno-bezbjedonosnih i policijskih službi, te da su su prve informacije o švercu droge školskim brodom MVCG u Tužilaštvu dobili od vojno-obavještajnih struktura i ANB-a.
Droga je inače, prije nego što su je Kulić i Radenović dan prije isplovljenja “Jadrana” na krstrenje za Tursku i Grčku, unijeli na brod vezan na tivatskoj gradskoj rivi Pine, neko vrijeme nalazila sakrivena u krugu vojnog objekta-skladišta Opatovo kod Tivta.
Iz Ministarstva odbrane ni nakon više od mjesec dana nisu odgovorili na pitanja zašto su ako su, kako su kazali na konferenciji za novinare nakon zaplijene droge, cijelo vrijeme pratili ovu grupu kriminalaca i njihover aktivnosti, dozvolili da droga bude unešena na “Jadran” čime je ugledu tog broda- institucije pomorstva svih država bivše Jugoslavije, nanešena velika ljaga.
“Ko je donio odluku da se hapšenja i plijenidba droge vrše tek kada ona bude na “Jadranu” a ne prije toga, te zbog čega je to urađeno ako je Obavještajno-bezbjednosni direktorat Ministarstva odbrane od samog početka znao za ovu kriminalnu grupu i pratio je njeno djelovanje ?”- još je jedno pitanje na koga su iz resora ministra Predraga Boškovića (DPS) ostali nijemi još od 25.juna do danas.
Prema našim pouzdanim saznanjjima iz dobro upućenih bezbjedonosnih krugova, naši državni organi uopšte nisu znali za drogu koja je unešena na “Jadran” sve dok im tu informaciju nekoliko sati prije isplovljenja broda, nije dala američka savezna Agencija za borbu protiv droge DEA. Amerikanci su navodno, tražili hitnu reakciju naših službi kako bi se spriječilo da droga izađe iz zemlje i onda njenom zaplijenom u Grčkoj ili Turkoj, izazove još i veći skandal za Crnu Goru i njene državne organe.
Nakon toga, počela je sveobuhvatna akcija Ministarstva odbrane na javnom minimiziranju nastale štete koja bi, u bilo kojoj drugoj državi na svijetu, dovela u najmanju ruku dio ostavke ministra i smjene načelnika Generalštaba. Bilo je potrebno naći “žrtvenog jarca”, pa je angažovan bivši viojni bezbjednjak, kapetan fregate Željko Peković iz Generalštaba da na čelu posebne komisjie, ispita “vanredni događaj na školskom brodu “Jadran” i utvrdi odgovornost za njega. Peković je to i obavio i napravio analizu koja u 12 tačaka nabraja navodne propuste komandanta broda, kapetana korvete Ivanovskog, a koji su po Komisji Ministarstva odbrane, omogućili krinminalnoj grupi da ovaj ratni brod pokuša pretvoriti u sredstvo za međunarodni šverc narkotika. Iako tokom svoje vojne karijere kapetan frigate Peković ni dana nije vršio dužnost komadantra ratnog broda, a komanda Mornarice VCG od njegovih 12 teza iz analize, argumentovano pobila čak 11 tačaka, ministar Bošković i načelnik Generalštaba Dakić ostali su neumoljivi u odluci da Ivanovskog treba smijeniti sa dužnosti. Stoga je od juče ovaj sposobni i dokazani mornarički oficir i zvanično uklonjen sa “Jadrana” i postavljen za zastupnika (vojnim žargonom rečeno vršioca dužnosti) načelnika Odjeljenja za vojno-vojnu međunarodnu saradnju u Komandi MVCG u Baru. Na njegovi mjesto, za komadanta “Jadrana” doveden je kapetan korvete Goran Pajović koji je već prethodno 2012-18. bio komandant školskog jedrenjaka. Pajović koji je u međuvremenu godinu ipo dana službovao u Komandi međunarodne vojnopomorske misije EU NAVFOR ATALANTA u Nortvudu u Velikoj Britaniji i koji važi za oficira sa dobrim vezama u vrhu MO, vraćen je sada na “Jadran” na mjesto komadanta broda koje je inače, jedino formacijsko mjesto u kompletnoj Mornarici VCG gdje se onaj koji ga pokriva, može nadati unapređenju u viši čin kapetana fregate.
Ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama – “Analizi vanrednog događaja na šb “Jadran” koju je uradio kapetan fregate Peković. Stoga je nepoznanica zašto je smijenjen samo komadant “Jadrana” na kojem je zaplijenjena droga, ali nije naprimjer, i komadant Logističke čete Mornarice VCG u čijem je sastavu vojno skaldište Opatiovo gdje je prethiodno ta droga držana duže vrijeme. Ministarstvo odbrane nije odgovorilo ni naša pitanja o drugim kontroverznim aspektima ovog događaja – naprimjer, kako je moguće da je stariji vodnik Duško Radenović svojevremeno čak dva puta prošao bezbjedonosnu provjeru kod nadležnih organa Ministarstva odbrane da dva puta bude upućen u, sa stanovišta bezbjedonosnih izazova, vrlo osjetljive međunarodne vojne misije ISAF/ Resolute Support u Avganistanu. Nije objašnjeno ni kako je Radenović koji se sada sumnjiči za šverc 5 miliona eura vrijednog kokaina, mogao da od vojnika po ugovoru, napreduje u podoficira iako je u više navrata dobijalo loša službena mišljenja svojih pretpostavljenih. Bez odgovora je ostalo pitanje i kako je Radenović sa takvim lošim službenim ocjenama, nedavno došao u uži izbor podoficira koje su MO i VCG namjeravali poslati na kurs za oficire, kao ni pitanje da li je Radenović proteklih godina zahvaljujući svojim privatnim bliskim vezama sa jednim od bivših visokih oficira VCG, bio praktično zaštićen u službi do te mjere da je podizao krivične prijave za navodni mobing protiv jednog od bivših komandanata Mornarice.
U međuvremenu, drugi osumnjičeni pripadnik MVCG, stariji vodnik Miloš Kulić , odlučio je da sarađuje sa istražiteljima pokušaja šverca droge „Jadranom“ na kome on inače, nije bio član redovne posade, već je na brod ukrcan privremeno, neposredno pred krstarenje za Tursku i Grčku. Kulić kako saznajemo, nije u pritvoru, niti je sa njima Ministarstvo odbrane raskinulo ugovor o radu ikao je on priznaosvoje učešće u vršenju krivičnog djela. Uprkos tome što on ne dolazi na posao, stariji vodnik Kulić i dalje redovno prima platu u VCG koja je za skandal na „Jadranu“ našla za shodno da kazni samo jednog čovjeka – kapetana korvete Ivanovskog.
Preduzeće „Autobuska stanica Tivat“ (AST) čoji je osnivač i jedini vlansik Opština Tivat, prošle godine je imalo vrlo uspješnu poslovnu godinu u kojoj je dupliralo prihode i skoro za duplo uvećalo ostvarenu dobit.
Prema izbvještajju o radu sa fuinansijskim izvještajem za 2018. koji će se naći pred odbornicima na prestojećoj sjednici lokalnog parlamenta 20.avgusta, AST je lani ostvarila ukupne prihode od 300.513 eura, što je duplo vipe nego 2017.kada su ukupni poslovni prihodi te firme iznosili 150.558 eura. Valja inače, napomenuti da je AST sa radom počela tek 1.jula 2017 jer je u prvoj polovini te godine objektom Autobuske stanice u Tivtu gazdovala firma „Prehrana“ iz Pljevalja u vlasništvu biznismena i člana Predsjedništva DPS Hilmije France.
AST kojom rukovodi Zoran Stanković, lani je ostvarila ukupnu dobit od 75.203 eura prije oporezivanja, što je značajno više nego pfethodne godine kada je dobit iznosila 40.121 euro. Prema odluci o rasoporedi dobiti o kojoj će se 20.avgusta izjašnjavati odbornici, sva zarada AST će nakon odbijanja poteza na kapitalnu dobit od 9%, biti uplaćena u budžet osnivača- Opštine Tivat koja će tako od ovog svog preduzeća prihodovati 68.380 eura. Takav predlog odluke administracija gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) kandidovala je uprkos odluci Borda direktora AST da se ostvarena dobit zadrži kao neraspoređena za potrebe investiranja u objekat stanice i njegovu tehničku opremu.
AST Tivat zapošljava 14 radnika čija je prosječna plata u prošloj godini iznosila 410 eura.
Usluge Austobuske stanice Tivat lani su tokom sezone koristila 64 prevoznika iz Crne Gore i zemalja regiiona, dok su van sezine na stanicu svraćali autobusi 33 prevoznika. U prosjeku tokom špica sezone u julu, avgustu i septembru, sa AST Tivat lani je bilo 75 polazaka autobusa dnevno, odnosno 45 dnevnih polazaka u zimskom periodu, dok je AST lani ukupno opslužila 17% više putnika nego 2017.
Na ponovljenom tenderu za obnovu broda Galeb, iz perioda bivšeg doživotnog predsjednika Josipa Broza Tita, stigle su dvije ponude, brodordilišta Viktor Lenac i Dalmonta iz Kraljevice.
Brodogradilište Viktor Lenac, koji je bio ponuđač i na prvom tenderu, ovog puta je umanjio svoju ponudu i sada iznosi 60 miliona kuna, dok ponuda Dalmonta je 45 miliona kuna plus PDV, prenosi HRT.
Ko će, kada i hoće li uopšte biti izvedeni radovi na obnovi nekadašnjeg Titovog broda, koji je Hrvatska 2006. godine proglasila nacionalnim kulturnim dobrom, biće poznato nakon što se o ponudama izjasni Gradsko vijeće Rijeke.
U okviru projekta Evropske prestonice kulture, gradu Rijeci je za taj dio odobreno bespovratnih 69 miliona kuna, a obaveznu domaću finansijsku komponentu grad namjerava da obezbijedi kreditom od 44 miliona kuna za šta je potrebna saglasnost Gradskog vijeća.
Aerodromi Podgorica i Tivat od početka godine su opslužili 1,6 miliona putnika, 120 hiljada više nego u istom periodu prošle godine, saopštio je direktora Aerodroma Crne Gore, Danilo Orlandić.
„Da će ova godina biti najuspješnija u istoriji Aerodroma Crne Gore, po svim parametrima, govore i posljednji podaci o prometu putnika“, kazao je Orlandić.
On je dodao da se na aerodromu Tivat prvih dana septembra očekuje milioniti putnik, a u Podgorici početkom oktobra.
„Opravdanost i isplativost izgradnje Terminala 2 na tivatskom aerodromu, koja je počela prije godinu, pokazala se upravo ovih dana. Komfor putnika u špicu sezone je poboljšan, a naši radnici su u prilici da mnogo kvalitetnije obavljaju zadatke“, naveo je Orlandić u saopštenju.
U Aerodromima do kraja godine očekuju i mnogo bolje finansijske pokazatelje.
„Sve to će doprinijeti razvoju crnogorskih aerodroma, ali i turističkoj privredi Crne Gore, čiji su nam interesi prioritet“, zaključio je Orlandić.
Podvodna izložba crnogorskog umjetnika Luke Radojevića postavljena je u tivatskom akvatorijumu, neposredno uz ostrvo Gospa od Milosti – izložba je realizovana u saradnji Porto Montenegra i beogradske agencije za organizaciju događaja M2C.
Koncept skulptura za podvodnu izložbu se bavi vremenom, kao apstraktnoj pojavi u civilizacijskim promjenama – izložba je posvećena antičkoj skulpturi u kojoj dominiraju muški i ženski torzo rađeni po inspiraciji antičke Grče i Rima, koji takođe imaju implementirane apstraktne elemente koji podsjećaju u svojoj geometrisjkoj formi i koloritu na civilizaciju antičkog Egipta.
Podvodna izložba
“Antički Grci i kasnije Rim su posvećivalai veliku pažnju prema izradi portreta, muških i ženskih torzoa i idealizovanju ljudskog tijela i faktički ga kroz modelaciju trodimenzijalno približiti božanskim idealnim proporcijama. Najbolji primjeri antičke skulpture Grčke su sačuvane upravo zahvaljujući moru, jer su pronađene na arheološkim lokacijama na dnu Mediteranskog mora na brodovima koji su potonuli u antičkim vremenima i tako sačuvali važne skulpture iz tog doba. Dno mora je čuvalo mističnu tajnu remek djela kroz hiljadugodišnji period. Upravo sa postavkom skulptura na dnu mora želim da kao umjetnik oživim mistično antičko vrijeme i da kroz viziju prošlosti vidimo našu budućnost”, ističe umjetnik Luka Radojević.
Gospa od Milosti – Foto Boka News
Izložba će biti postavljena do 18. avgusta, i u njoj mogu uživati svi zainteresovani koji dođu sa ronilačkom opremom do ostrva Gospa od milosti. Preko 200 gostiju Porto Montenegra i hotela Regent, igrači nedavno organizovanog polo turnira u tivatskom nautičkom naselju, i mnogi drugi, oduševljeni su ovom nesvakidašnjom postavkom.
Programom „Pjaca od džeza“ i posljednjim u nizu nastupa u okviru serijala ovih džez koncerata sinoć je zaokružen cjelokupan program međunarodnog festivala KotorArt.
Tokom 46 festivalskih dana ovogodišnjeg izdanja nastupalo je više od 1500 umjetnika iz 25 zemalja i izvelo više od 300 programa – 53 glavna i preko 250 pratećih.
Festival se održava pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i Ministarstva kulture Crne Gore, kao i sa podrškom važnih prijatelja i sponzora -Coca-Cole, Luštice Bay, Porto Montenegra, Ministarstva spoljnih poslova i trgovine Mađarske kao i Ambasade Mađarske u Crnoj Gori, Turističke organizacije Kotor, Huma, Institut Junus Emre, Accion cultural Espanola i brojnih drugih partnera. Festival na ovaj način, kroz sponzorstva, donacije i sopstvena sredstva obezbjeđuje gotovo 40% ukupnog budžeta. Medijski partneri festivala su RTCG i Pobjeda, a medijski prijatelji su svi značajniji mediji u Crnoj Gori.
KotorArt iskazuje zahvalnost pokroviteljima, umjetnicima, publici, svim sponzorima, prijateljima kao i medijiskim partnerima na izuzetnoj saradnji i na praćenju svih programskih aktivnosti.
Učesnici u ovogodišnjem izdanju festivala dolazili su iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Mađarske, SADa, Njemačke, Holandije, Italije, Velike Britanije, Švedske, Norveške, Austrije, Španije, Poljske, Bugarske, Ukrajine, Luksemburga, Jermenije, Turske, Izraela, Kine i Rusije.
Ovogodišnje izdanje festivala održalo se od 27. juna do 11. avgusta na brojnim ambijentalnim lokacijama u Kotoru i širom Boke kroz četiri programske cjeline: XVIII KotorArt Festival klapa Perast, XXVII KotorArt Kotorski festival pozorišta za djecu, XVIII KotorArt Don Brankovi dani muzike i IX KotorArt Pjaca od filozofa.
XVIII KotorArt Festival Klapa Perast ugostio je ženske, muške i mješovite klape iz Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje su se takmičile u različitim kategorijama. Stručni žiri je radio je u sastavu Mojmir Čačija-predsjednik, Zlata Marjanović, Mario Katavić, Zorana Larković, Marina Dulović, Jasminko Šetka i Vladimir Begović. U kategoriji najbolja ženska klapa, po ocjeni stručnog žirija, dobitnice su klapa Luše iz Splita. U kategoriji najbolja muška klapa, pobjednici su klapa Conra, takođe iz Splita. Nagrada Nova klapska pjesma pripala je autoru Marku Šimiću za pjesmu Ljubav od Luše, u izvođenju klape Luše iz Splita. Takođe, u okviru manifestacije Nedjelje Mađarske kulture, koncert su održali i a capella sastav Fool Moon iz Mađarske.
XXVII KotorArt Kotorski Festival pozorišta za djecu ove godine se održao pod sloganom „Put na mjesec“. Od 01. do 12. jula Kotor je bio grad djece, a mališani su imali prilike prisustvovati predstavama iz mnogih zemalja svijeta, radionicama i panelima. Ovogodišnji, 27. po redu, Kotorski festival pozorišta za djecu obilježila su čak 24 igranja u okviru pozorišnog programa. Tokom 12 festivalskih dana u ovom dijelu programa izvedeno je 16 predstava od kojih 12 premjernih i 4 revijalne. Na Festivalu ukupno je ostvareno 109 programa.
IX KotorArt Pjaca od Filozofa održana je 10. i 11. avgusta na temu “Kako misliti izbjeglištvo”. Urednica ovogodišnje Pjace bila je Paula Petričević, filozofkinja, aktivistkinja, feministkinja, magistarka političkih nauka. O ovoj temi slušala su se predavanja Čarne Brković, kroz tezu “Humanitarnost kao politika državljanstva”, i predavanje Adriane Zaharijević, sa temom “Mi izbjeglice: Život koji se ne može živjeti”.
XVIII KotorArt Don Brankovi dani muzike umjetnički su obilježili 40 godina od razornog zemljotresa 1979 kao i stavljanja UNESCO listu baštine svijeta kroz porudžbine i izvođenje novih dijela. Koncerti su podjeljeni u nekoliko serijala i to: vrhunska umjetnička muzika, gdje smo ove godine opet mogli čuti sam vrh svjetske scene poput Juđe Vang, Andreasa Otenzamera, Nareka Hahnazarjana, Blajt Teh-Engstrem, Romana Simovića i mnogih drugih; zatim Coca-Coca Stage, na kojoj se preplitala umjetnička i popularna muzika sa koncertima posvećenim Oliveru Dragojeviću ali i oni Massima Savića i Sergeja Ćetkovića sa orkestrom mladih talenata; Pjaca od džeza, serijal od 5 nedjeljnih džez koncerata na Pjaci od muzeja u Kotoru; KotorArt Talenti, platforma za mlade, uspješne umjetnike koje Festival snažno podržava; kao i Luke umjetnosti, možda i omiljeni serijal kotorskih ugostitelja, prolaznika i turista, nastupi različitih ansambala po trgovima Starog grada. Pored simfonijskog orkestra iz Budimpešte, slušali smo i dva koncerta Festivalskog orkestra, Veliki džez orkestar RTSa, No Borders Orkestar i mnoge druge sastave. KotorArt je bio i važan partner u realizaciji programa Mađarske nedjelje kulture u Crnoj Gori i ugostio direktore velikih festivala iz Verbijea i Šangaja.
Prema prvim procjenama, glavne i prateće programe Festivala ispratilo je više od 40 hiljada posjetilaca.
