“U po bande”

J. Radan Foto: Slavica Kosić

U Boki je sve više djevojaka koje rade na brodovima. Jedna od njih, Novljanka Jana Radan, već nekoliko godina zarađuje džeparac radeći ljeti na jedrilicama, katamaranima i motornim jedrilicama kao mornar.

“Zanimljivo je, naročito kada volite to što radite, a uvijek se i nešto novo nauči”, ističe Jana.

Ne vidi razliku, kada je o vještinama i znanju riječ, između žena i muškaraca pomoraca. Zato je, naglašava, danas sve više žena kojima je plovidba hobi, ali i posao.

“Nekada nije bilo tako. Pomorci su dugo vjerovali da ženska prisutnost na brodu ljuti morske bogove koji zato na “osuđeno” plovilo šalju strašne oluje. Tako je ženama dugo vremena službeno bilo i zabranjeno ploviti na trgovačkim i vojnim brodovima u mnogim državama svijeta”, ukazuje Jana.

Dvadesetdvogodišnja djevojka kaže da joj se čini da je na moru i jedrilici i da je upućena na vjetar od kada se rodila. Njen ujak je imao jedrilicu, držao školu jedrenja, pa je bilo prirodno da sva djeca iz porodice veliki dio vremena, naročito ljeti, provode na moru i uče vještine jedrenja.

Još kao djevojčica učestvovala je na regatama po Boki, a kasnije i na Jadranu.
Jedna od najtežih, ali zato i najizazovnija i najdraža joj je regata “Tisuću otoka” koja se jedri u dvije etape. Prva startuje u Rijeci, a flota krstaša prolazi više od 1.000 jadranskih ostrva, pri čemu jedrilice prolaze pored ostrva Unije, Susaka, Premuda, Dugog otoka, Kornata, Visa, Lastova i Svetog Andrije, kako bi došle do cilja, u Tivat. Uzduž rute od 277 nautičkih milja, flotu čekaju tehnički izazovi navigacije između ostrva i kanala hrvatske obale i zaliva Boke Kotorske. Druga je od Tivta do Rijeke.

J. Radan Foto: Slavica Kosić

Prije dvije godine učestvovala je kao skiperka ekipe Montenegrina na međunarodnoj ženskoj regati pod nazivom Povijesni mediteranski skup žena, koja se održavala u Vali na hrvatskom ostrvu Vis. Bila je to za nju jedna od najstresnijih regata, jer su bili loši vremenski uslovi, a članice ekipe nisu se dobro poznavale i nisu zajedno trenirale.

Ali za Janu jedrenje je, prije svega, ljubav i zadovoljstvo i zato je u saglasju sa poznatim svjetskim moreplovcem Jožom Horvatom koji kaže da je “od svih droga, more najopojnije”.

Dokumentarni film Jane Radan “U po bande”, nakon tivatske, uskoro bi trebalo da vidi i publika u Herceg Novom.

Voljela bi da se bavi nekom vrstom videa, jer “internet pruža ogromne mogućnosti”. I jedrenje je izazov sa bezbroj mogućnosti, pa još nije sigurna šta će joj biti životni poziv.

“Voljela bi da uskladim i uklopim obje moje ljubavi, da ne moram da biram”, kaže Jana.

Dokumentarac “U po bande”

Sa takvom ljubavlju, ali i poznavanjem svijeta jedriličara, bilo je za očekivati da to bude i tema Janinog prvog dokumentarca “U po bande”, što je jedriličarski žargon za vjetar idealan za jedrenje.

Film je Jana radila kao ispitni zadatak na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, digitalne umjetnosti – filmski smjer.

“Uzela sam kameru, snimala dječije regate, razgovarala sa njihovim trenerima, ali od svega mi je bilo najvažnije da kamerom “uhvatim” i na film prenesem atmosferu koja vlada među ljudima i djecom koja cijeli dan provode u pripremama na jedrenju i njihov entuzijazam. Tako je nastao petanestominutni kolaž svakodnevnih situacija“, objašnjava Jana.

/S.K./

Dominirali jedriličari Delfina na “Memorijalu Spasića i Mašere”

0
Regata Spasic Mašera

Regata “Memorijal Spasića i Mašere” koja je održana u Tivtu u organizaciji JK Delfin završena je u nedjelju. Tokom tri takmičarska dana više od 60 jedriličara iz četiri crnogorska kluba, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog, JK Lahor iz Kotora, JK Jovo Dabović iz Baošića i kluba domaćina JK Delfin i jedriličari iz JK Orsan iz Dubrovnika i JK Uskok iz Zadra, jedrili su tri regate. Mladim jedriličarima treba odati veliko priznanje za strpljenje i upornost, jer nije bilo jednostavno jedriti po vjetru jačine 3 do 5 čvorova i izuzetno toplom, gotovo tropskom vremenu.

U klasi Optimist u generalnom poretku prvo mjesto osvojio je aktuelni državni prvak Pavle Musić, drugo Viktor Lesjak i treće Andrija Marković, jedriličari JK Delfin. Jedriličari kluba Delfin iz Tivta osvojili su sva tri prva mesta i u konkurenciji do 12 godina.  Lesjak  je prvi, Marković drugi, dok je treće mjesto osvojila jedriličarka Tea Čelanović. Tea se izborila i za zlato u konkurenciji djevojčica. Nina Strahinja osvojila je srebro, Vanja Strahinja bronzu, obije jedriličarke JK Lahor iz Kotora.

U klasi Laser 4.7 prvo mjesto je osvojio Nikola Golubović jedriličar JK Delfin, drugi je Robert Moris iz JK Jugole Grakalić, a treće mjesto je osvojio Vasilije Kurbanović iz JK Delfin.  U klasi Laser Radial za zlato se izborio Danilo Jončić, za srebro Stefan Anđelić i za bronzu Luka Roćen, sva trojica iz Delfina. Ilija Marković je prvi u klasi Laser Standard, drugi je Miloš Tripović, obojica Delfinovi jedriličari.

Regata Spasić Mašera

Nagrade najboljim jedriličarima dodijelili su Ivana Žurić, direktorka kompanije Design Interni, zatim Toni Belan, direktor  “Yacht Hotel” i Ana-Marija Žurić, ispred gradskog bara”Majestic”, koji su uz Turističku organizaciju Tivta i druge članove donatorskog pula, dali doprinos uspješno sprovedenoj  donatorskoj akciji #BudiOptimist tokom 13. Tivatske Regate UNA Montenegro Kup.

Optimisti Delfina, njih pet,  15. avgusta odlaze na ekipno Prvenstvo Hrvatske za Optimste koje se održava u Splitu u organizaciji JK Marina Kaštela, a Ilija Marković i trener Ilko Klakor nastavljaju u Poljsku gdje 20. avgusta počinje Evropsko prvenstvo za olimpijsku klasu Laser do 21 godine.

Regata Spasić Mašera

U međuvremenu, u toku su finalne pripreme za Balkansko prvenstvo za olimpijske klase i klasu Optimist koje će se održati u Tivtu od 06. do 11. septembra 2019. u organizaciji JK Delfin uz generalno sponzorstvo Opštine Tivat i podršku Ministarstva sporta Crne Gore, logističku podršku lokalnih javnih ustanova i lokalnih kompanija. Učešće u organizaciji uzeli su i svi domaći jedriličarski klubovi i Crnogorski jedriličarski savez. Na Balkanskom prvenstvu učestvuju nacionalne reprezentacije Turske, Grčke, Bugarske, Rumunije, Srbije, Sjeverne Makedonije i domaća reprezentacija Crne Gore, a u open dijelu očekuje se i učešće jedriličara iz Hrvatske, Slovenije, Italije… ukupno oko 300 jedriličara.

Promocija knjige „Bokeljske teme” u Kotoru

0
NASLOVNICA

Knjiga „Bokeljske teme”, autora Željka Brguljana, bit će promovisana u utorak, 13. avgusta sa početkom u 21 sat u crkvi svetog Pavla u Kotoru.

O Brguljanovoj knjizi, koja je prošle godine objavljena u Zagrebu, govorit će akademik prof. dr. Radoslav Tomić i povjesničarka umjetnosti mr. Marija Mihaliček.

Organizatori su OJU „Muzeji” i Matica hrvatska – ogranak u Boki Kotorskoj.

„Željko Brguljan se u knjizi Bokeljske teme bavi istorijsko-kulturnom baštinom Boke Kotorske. Knjiga je podijeljena na pet tematskih cjelina i sadrži dvadeset tri rada naučnog i publicističkog karaktera, koji su publikovani  tokom protekle  decenije  u  časopisima, ljetopisima, zbornicima i knjigama objavljenim u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Izabrani   tekstovi ovog pasioniranog istraživača istorije, istorije pomorstva i kulturnog nasljeđa  su ponešto izmijenjeni ili  dopunjeni novim saznanjima, a knjiga sadrži  još i popise arhivske građe i literature  koje je autor koristio, kao i indeks ličnih imena. Knjiga je izašla u izdavačkoj kući  Antibarbarus u Zagrebu 2018. godine. Središte Brguljanovog interesovanja je njegovo rodno mjesto Prčanj kroz teme o pomorstvu i kulturnom nasljeđu, posebno crkvi Rođenja Marijinog sa nizom novih otkrića o projektantu Makaruciju i inženjeru Milanu Karlovcu, potom kom slovu više o umjetničkim radovima kipara Ivana Meštrovića i Tome Rosandića, slikara Mila Milunovića i radionici Pavla Bilinića. Veći dio autorovog istraživanja posvećen je zavičajnim umjetnicima iz Boke Kotorske koji su živjeli i stvarali u XIX i XX vijeku među kojima su slikar – marinista Bazi Ivanković, pjesnikinja i dramaturginjia Ida Verona, poznati strip crtač Andrija Maurović, slikar Antun Šojat i pjesnik Viktor Vida. Navedeni i ostali prilozi u knjizi Bokeljske teme dragocjeni su doprinos poznavanju kulturne baštine Boke Kotorske”, kaže se u najavi.

Željko Brguljan ( Kotor, 1962.), istraživač, publicist i slikar, diplomirao je 1989. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje živi i radi kao srednjoškolski profesor.

Autor je i sljedećih zdanja: Potreti bokeljskih jedrenjaka, Zagreb, 2006.; Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju , Prčanj – Zagreb, 2008.; Melita Bošnjak (u suautorstvu s T. Maroevićem), Zagreb, 2010.; Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića,  Kotor – Zagreb, 2011.; Na granici mora i neba – Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju,  Prčanj, Perast – Zagreb, 2015.

Stručni je suradnik na izdanjima: Vjekoslav Parać (likovna monografija, autor I. Zidić), Zagreb, 2011.; Boka kotorska – od kampanela do kampanela (autor S. Prosperov Novak), Zagreb, 2011., Viktor Vida, sabrana djela I-II (priređivač B. Donat), Zagreb, 2012. i drugim

Svoj doprinos djelovanju zajednice Bokelja u Zagrebu, okupljenih u bratovštini Bokeljska mornarica 809, osim kao član, dao je i kao autor ili koautor niza izložbenih i izdavačkih projekata. Doprinos prezentaciji bogate kulturno-povijesne baštine Boke kotorske dao je i kao koautor brojnih izložbi::Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu  1998.;Bokeljska mornarica i njeni kapetani 2006.;Slikarsko djelo B. Ivankovića , 2007.;Iz povijesti Boke kotorske – Kravata u Bokelja 2009.; 2010 Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca , 2014.

Željko Brguljan je ostvario i zapaženo likovno djelo u tehnici kolaža., koje je prikazao na 20-ak samostalnih izložbi  Skupno je izlagao na brojnim žiriranim izložbama, većinom u inozemstvu (SAD, Francuska, Italija, Švicarska, Argentina, Litva, Bugarska) te u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Dobitnik je više nagrada na izložbama u SAD-u (Cornell Museum of Art, Delray Beach; Mason Murer Fine Art, Atlanta; Limner Gallery, Hudson; Berman Museum of Art, Collegeville). Monografija o njegovom slikarstvu iz pera likovnog kritičara Nikole Albaneže-a, u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika.publikovana je u Zagrebu.2014.

Kasalica: Upravljanje rampama za ulazak u Perast prepuštamo nadležnim opštinskim službama…

9
Perast- foto Miro Marušić Boka News
Perast- foto Miro Marušić Boka News

Na skupu koji je održan u Perastu 9. avgusta, iz medijskih izvještaja može može se zaključiti da nije iznesen nijedan konkretan razlog, niti problem, koji se javlja ili pogađa stanovnike Perasta nakon sto je KASTEL d.o.o preuzeo upravljanje dijelom parkinga, a sticajem okolnosti i upravljanje rampama na ulazima u stari grad Perast, saopšteno je danas našem portalu iz ove kompanije.

“Preuzimanjem dijela parkinga na ulazima u grad, zatekli smo krajnje zapuštene kućice u kojima nije bilo uslova da ljudsko biće normalno boravi, zarasle i zapuštene zelene povrsine sa razbacanim komunalnim otpadom, neuniformisano osoblje koje je gostima izdavalo paragon blokove, razne incidentne situacije koje su uključivale svađu, viku, obijanje parkiranih vozila, pa čak i fizičke obračune. Pored toga, zatekli smo haotičnu situaciju kada je u pitanju režim puštanja vozila u Perast, jer ne postoje bilo kakvi propisani kriterijumi o tome ko, kada i kako može ulaziti u Perast, niti uslovi, način i nadležnost za izdavanje specijalnih propusnica (ova tema je i na samom skupu bila jedna od tački sporenja i neslaganja i između samih mještana). Postavlja se pitanje zašto mještani Perasta do sada nijesu reagovali, odnosno koja je prava svrha jednog ovakvog skupa. Svi koji su bili prisutni mogli su da posvjedoče  jasnim politički obojanim istupima pojedinih govornika koji su očigledno iskorištavali temu skupa za političke prozivke druge vrste.

Perast jun 2017. foto Boka News

Što se tiče rampi, one predstavljaju samo dodatnu obavezu koju smo prihvatili da opslužujemo bez ikakve nadoknade, a po istim neformalnim kriterijumima kao sto je to rađeno i u prethodnom periodu, ali sada sa puno više reda. Ovdje bi posebno istakli kontinuirani veliki pritisak za ulazak u Perast vozilima, i to od strane samih mještana koji svakodnevno zahtijevaju da se u grad puste razna vozila koja na to nemaju pravo.

KASTEL d.o.o nema nikakve pretenzije da preuzima bilo čija ovlašćenja i vrlo rado ćemo prepustiti nadležnoj opštinskoj službi da preuzme ovaj dio posla, a ne treba zaboraviti da upravljanje rampama zahtijeva najmanje 7 izvršilaca (dvije rampe u tri smjene).

Conte Perast

Još jednom želimo istaci da KASTEL d.o.o upravlja dijelom parking na ulazima u grad na osnovu ugovora koji je zaključen sa JP Morsko dobro nakon javnog tendera, te da na osnovu tog ugovora naša firma ima sve mogućnosti da po tržišnim uslovima formira cijene parkinga.

Iako nijesmo bili u obavezi da pravimo bilo kakve ustupke, mještanima Perasta koji izdaju private sobe i apartmane odobrili smo značajne popuste, pa je tako karta za 24 sata koja redovno košta 15 EUR, gostima mještana odobrena za 8 EUR (sa ukljucenim PDV-om).  Uzimajuci u obzir cijene parkinga na sličnim destinacijama u okruženju i svijetu, ovakva cjenovna politika je više nego povoljna” – kaže se u saopštenju koje potpisuje Darko Kasalica direktor kompanije Kastel d.o.o iz Perasta.

Opština Tivat kupuje zemlju od počasnog konzula Belgije

0
Tivat panorama – foto Željko Starčević

Ukoliko odbornici u lokalnom parlamentu na predstojećoj sjednici 20. avgusta daju zeleno svjetlo na Odluku o pristupanju kupovini zemljišta koju je pripremila i predložila administracija gradonačelnika dr Siniše Kusopvca (DPS), Opština Tivat će firmi koju kontroliše počasni konzul Belgije u Crnoj Gori, biznismen Žan Luk Dumortije, isplatiti skoro 900 hiljada eura.

Naime, Kusovac i saradnici odlučili su da lokalna uprava od Dumortijeove firme M.G.I. d.o.o iz Kotora, kupi ukupno pet katastraskih parcela u neposredno blizini tivatske sportske dvorane na Župi. Ove sada neiskorištene ledine, nalaze se između sportske dvorane i Jadranske magistrale, a njihova ukupna površina je 3.874 metra kvadratna.

„Zemljište iz člana 1 odluke, ukupne površine 3.874m2,  kupuje se radi privođenja namjeni dijela zemljišta u zahvatu  Državne studije lokacije „Dio Sektora 22 i Sektor 23“ i to dijela saobraćajnice broj 3 sa parkingom ( kat.parcele 4704/5 i 4708/2) , pješačke površine uz parking ( kat.parcela 4704/2 ), dijela pješačke površine između UP 5 i 8 ( kat.parcela 4704/3) kao i kompletiranja UP 8 (kat.parcela 4704/4).“- stoji u Odluci o kojoj će se 20.avgusta izjašnjavati odbornici. Na UP 8 inače, još prije više od 30 godina sagrađena je tivatska sportska dvorana

Kupoprodajna cijena utvrđena je na iznos od 230, 07 eura po kvadratu, shodno procjeni Uprava za nekretnine Crne Gore, pa će lokalna uprava Tivta firmi belgijskog biznismena/diplomate, platiti ukupno 891.291,18€.  Opštinma će M.G.I.-ju zemlju platiti u ratama od kojih tri dospijevaju do kraja ove, a devet u narednoj godini. Dogovorena dinamika plaćanja je da se prva rata u iznosu od 100.000 eura izmiri do 16.septembra, druga rata u istom iznosu do 16.oktobra a treća u izniosu od 91.291,18€ do 16.novembra. U naredenoj godini Opština će M.G.I.-ju plaćati po 50.000 eura mjesečno svakog 16.u mjesecu od januara do juna, dok će od juna do septembra do svakog 16. u mjesecu plaćati rate u iznosu od po 100.000 eura.

„Opština Tivat kao investitor planira da privede namjeni dio saobraćajnice koja je u   DSL-u  „Dio Sektora 22 i Sektor 23“ označena kao saobraćajnica broj 3 kojoj pripada i parking a koja vodi  od magistrale do sportske dvorane. Put koji se sada koristi kao prilaz dvorani nije u opštinskom vlasništvu.“- stoji u obrazloženju odluke, uz napomenu da aktuelni vlasnik M.G.I. nema interes za preostalim djelovima svojih katastarskih parcela nakon što preko njih pređe planirana saobraćajna infrastruktura, pa je Opštini ponudio da ih u potpunosti otkupi. Gradonačelnik Kusovac je u obrazloženju naveo i da je ova varijanta povoljnija za lokalnu samoupravu jer je sa vlansikom zemljišta dogovorena isplata u ratama, dok bi, da se ide na klasilnu ekspropijaciju, po zakonu Opština kompletan iznos za Dumortijeove nekretnine morala da obezbjedi odjednom i unapred uplati na poseban depozit Ministarstva finasija čija Uprav za nektretnine tada dalje sprovodi upravni postupak.

Izgradnjom saobraćajnice koja je ucrtana preko Dumortijeove zemlje, Opština Tivat će obezbjediti kolski prilaz sa magistrale sportskoj dvorabni, kao i za više privatnih kuća i imanja u okolini tog javnog objekta.

Kako bi ukazao na potrebu rješavanja problema i natjerao Opštinu da otkupi njegovo zemljište ispred sportske dvorane, Žan Luk Demortije je 25. aprila angažovao radnike koji su tada postavili metalne stubiće na prilazni put kojim se od Jadranske magistrale skreće ka Sportskoj dvorani. Ovaj pokušaj ograničavanja pristupa dvorani kao i kućama i imanjima mještanima Bonića, izazvao je reakciju žitelja tog dijela Tivta koji su svojim vozilima blokirali prilaz i spriječili dalje izvođenje radova, a morale su intervenisati i Komunalna policija i Komunalna inspekcija.

Aerodrom Tivat dobio novu opremu

0
Aerodrom Tivat

Zaposleni na platformi Aerodroma Crne Gore od danas će koristiti četiri električna vozila koja će služiti za prevoz putnika generalne avijacije od aviona do zgrade terminala, ali i za prevoz radnika.

Oni će tako mnogo brže obavljati svoje obaveze, posebno tokom ljetnje sezone kada se opsluži preko 40 aviona dnevno.

Aerodrom Tivat

“Po prvi put na Aerodromu Tivat imamo električna vozila marke Italcar iz Torina. Dva vozila su sa četri, a dva sa osam sjedišta. Vjerujem da ćemo značajno unaprijediti opsluživanje putnika biznis avijacije, a našim radnicima olakšati obavljanje redovnih poslova”, napisao je na svom Facebook profilu direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.

U Herceg Novom oko 40 hiljada turista

0
Herceg – Novi – foto Boka News

U Herceg Novom boravi skoro 40 hiljada turista, što je četiri odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Prema podacima lokalne Turističke organizacije (TO), to je istovremeno i ovogodišnji rekord glavne sezone koja je po turističkom prometu bila lošija zbog pada u privatnom smještaju.

U domaćinstvima je i dalje nešto manje gostiju nego prošle godine, odnosno 31,26 hiljada ili dva odsto manje, prenosi Radio Jadran.

Hoteli bilježe stalni rast posjete, pa je 8,64 hiljade evidentiranih turista u toj vrsti smještaja, čak 32 odsto više.

Herceg – Novi

U tri registrovana autokampa je svega 109 gostiju, što je blagi pad u odnosu na prošlu godinu za dva odsto.

U Herceg Novom je samo 959 gostiju iz Crne Gore po prijavama. Ostali su stranci iz regiona, Rusije, Skandinavije, Velike Britanije i drugih zemalja EU.

Od boravišne takse preko pet miliona EUR-a

0
Kotor – foto Boka News

U Crnoj Gori je, od početka godina, od boravišne takse naplaćeno 5,14 miliona EUR prihoda, što je za oko 839 hiljada više u odnosu na prethodnu godinu, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).

Portparolka NTO, Nina Vukčević, kazala je da ta organizacija u kontinuitetu prati tok turističke sezone ocjenjujući njene rezulate na osnovu ostvarenih prihoda.

“Od početka godine zaključno sa srijedom, naplaćeno je rekordnih 5,14 miliona EUR prihoda od boravišne takse koji pripadaju budžetu Crne Gore i lokalnim turističkim organizacijama”, rekla je Vukčević za Infobiro.

To je, prema njenim riječima, za oko 839 hiljada EUR više u odnosu na prethodnu godinu.

“Na osnovu podataka o turističkom prometu u opštinama, koje lokalne turističke organizacije dostavljaju svakog petka, u Crnoj Gori je evidentirano 219,2 hiljade turista, što je preko 22 hiljade više u odnosu na uporedni podatak prethodne godine”, istakla je Vukčević.

Kotor – foto boka News

Ona je podsjetila da je prethodnog petka u Crnoj Gori boravilo preko 204 hiljada turista, što je rast od 15 hiljada u odnosu na isti petak prethodne godine.

Vukčević je ocijenila da je ova turistička sezona uspješna i dodala da sa puno optimizma očekuju njen dalji razvoj.

Čak 11 aerodroma iz bivše Jugoslavije među top 200

0
Aerodrom – Kontrolni toranj uTivtu – foto Smatsa

Među 200 najprometnijih aerodroma na svijetu tokom prve polovine ove godine rangirano je njih 11 iz bivše Jugoslavije, a među njima su i oba crnogorska.

Crnogorski aerodromi Podgorica i Tivat rangirani su na 166, odnosno 175. mjestu, pokazuju podaci Međunarodnog savjeta aerodroma (ACI).

U prvih 100 na listi je Aerodrom Nikola Tesla, koji je zauzeo 94. mjesto kao najprometniji sa 2,61 miliona putnika, 27,88 hiljada polazaka aviona i 8,79 hiljada tona tereta prenijetog u periodu od januara do juna, prenosi portal EX-Yu aviation news.

Time je pretekao Gradski aerodrom u Londonu, aerodrome Vilnius i Tbilisi, a ispred njega su aerodromi u Bergenu, Solunu i Bilbau.

Zagrebački aerodrom zauzeo je 116. mjesto sa 1,53 miliona putnika, 19,21 hiljada polazaka aviona i 4,07 hiljada tona tereta. Iako je bio bolji od Tirane, Kišinjeva i Firence, zaostao je za Trevisom, Vroclavom i Veronom.

Vazduhoplovna luka Split nastavila je da popravlja svoj položaj među evropskim aerodromima, postajući 131. najprometniji aerodrom na kontinentu u prvoj polovini godine.

Potom slijede Dubrovnik koji je na 134. mjestu, Skoplje 135, Priština 136, Ljubljana 146, Podgorica 166, Sarajevo 173, Tivat 175. i Zadar, koji se našao na 184. poziciji.

Od glavnih evropskih gradova Sarajevo je imalo najmanje putničkog saobraćaja, dok su London, Pariz, Amsterdam, Frankfurt i Madrid bili najprometniji na kontinentu.

Iako je na svih 11 aerodroma iz bivše Jugoslavije u prvih 200 u Evropi broj putnika porastao tokom prve polovine godine u odnosu na prošlu, svi su registrovali pad količine prerađenog tereta, sa izuzetkom Skoplja.

Pozorišna predstava „Tre sorelle“ u Tivtu

0
Tre sorelle

U Atriju ljetnikovca Buća u Tivtu, u nedjelju, 11. avgusta u 21 sat bit će izvedena pozorišna predstava “Tre Sorelle”, po tekstu Stevana Koprivice, u režiji Zorana Rakočevića, a u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i Centra za kulturu Tivat.

Ova predstava premijerno je izvedena 2016. godine kao diplomska predstava tadašnjih studenata treće godine studijskog programa gluma u okviru ispita iz istoimenog predmeta, i to: Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković, i Pavle Popović.

Predstava se do danas uspješno izvodi kako u Crnoj Gori, tako i u regiji, a podsjetit ćemo da je u lipnju glumica Marija Đurić na Festivalu mladog glumca u Konjicu, BiH, osvojila nagradu za najbolju glumicu.

Dramaturg  Stevan Koprivica istakao je: „Tre sorelle“ se vraćaju doma da provjere kako legende i demone i ljubavi sagledava najnovija generacije crnogorskih dramskih umjetnika. Ima li ljepšeg dogadjaja za pisca i  profesora škole iz koje dolazi reditelj i glumci?“

Rezervacije na telefon 069 342 799