Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) tokom vikenda obišli su plaže na hercegbnovskoj rivijeri i dijelili brošure „Sačuvajte svoju kožu od neželjenih efekata sunca, može vam trebati”.
Posjetili su plaže u Kamenarima, Bijeloj, Baošiću, Đenoviću, Zelenici, Meljinama, Herceg Novom, Igalu i Njivicama. U brošuri su navedene preporuke CDPR-a u vezi nekih koristi, ali i štetnosti od efekata sunčanja. Objašnjeno je da je sunčanje zdravo, što nije potpuna istina, kako se mjeri nivo ultravioletnog zračenja (UVZ-a), koliki je rizik oboljevanja od kancera kože, da je velika zabluda da tumore kože ne treba operisati, jer je hirurška intervencija zapravo najbolja, a često i jedini način liječenja i ne smije se odlagati I najvažnija preporuka da redovno treba kontrolistai kožu. .
U brošuri su dati I savjeti „Pametno sa suncem”,gdje je nabrojano osam osnovnih preporuka, kao što su: ne sunčati se između 10 i 17 sati, tražite sjenku ili je stvarati, nosite šešir sa širokim obodom, naočare za sunce, pokrijte ruke i noge, nosite bijelu ili svijetlu laganu odjeću, nanesite kremu za sunčanje (sa faktorom minimum 20) I najvažniji savjet: bebe mlađe od godinu dana vrlo malo ili uopšte ne iznosite na sunce, navede iz CRDP.
U bašti Gradskoj muzeja Mirko Komnenović sinoć je održana izložba karikatura Gorana Šćekića, crnogorskog autora koji je do sada objavio preko 10 hiljada karikatura, uz održanih 16 samostalnih i 10 kolektivnih izložbi širom Evrope.
Šćekić je potvrdio da je velika čast po prvi put izlagati u Herceg Novom, ali i da nije bilo lako napraviti selekciju radova čiji akcenat neće biti na dnevno političkoj stvarnosti.
-Hirurški derem i režem svakoga ko napravi pogrešan potez, a pogotovo iz vladajućih partija. Ne ostajem dužan ni opozicionim liderima, kazao je Šćekić i naglasio ono što i njegova publika zna – kroz njegove radove uvijek je bio zaštićen integritet ličnosti i porodice, a opet, kroz satirični iskaz, autor jasno ukazuje na probleme i njihove uzroke.
Izložbu je otvorila potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović, koja je istakla da, iako je politika sastavni dio naših života, u odabiru izloženih djela zaobiđena su ona koja se tiču dnevno političke stvarnosti, a akcenat stavljen na tradiconalni duh našeg naroda.
-Karikature koje gospodin Šćekić potpisuje će nas nasmijati, a vjerujem da bi se autor složio ako kažemo da misija tih crteža i tih poruka nije završena sa našim osmijesima. Pred nama su svjedočanstva vremena u kojem živimo, izražena bez negativnih emocija i kroz prizmu humora, a opet, jasno ukazujući na suštinu problema, i kao što sam autor kaže – sa ciljem da „zagriju, upozore i nasmiju“, kazala je Đurović i istakla da će Opština Herceg Novi zajedno sa Sekretarijatom za kulturu i obrazovanje, kao i Gradskim muzejom Mirko Komnenović, uvijek biti dobar domaćin izložbama karikatura Gorana Šćekića i u godinama pred nama.
Publici se obratila i Slavica Božović, direktorica Gradskog muzeja Mirko Komnenović, a izložbi je prisustvovala i Sekretarka za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi Ana Zambelić Pištalo.
Goran Šćekić je rođen 1. januara 1963. godine u Beranama. Živi i radi u Podgorici. Karikaturom je počeo da se bavi 1992. godine, kada prvu karikaturu objavljuje u tada jedinom dnevnom listu “Pobjeda”. Od tada ga zapažaju urednici mnogih medija u Cnoj Gori i Srbiji, pa se njegovi radovi pojavljuju u brojnim listovima i časopisima. Zahvaljujući internetu, postaje poznat i u dijaspori. U 2001. i 2007. godine dobija nagrade Udruženja novinara Crne Gore. 2016. godine dobija prestižnu nagradu Dana oslobođenja Berana.
Elektricni pushback kakav uskoro dobija Aerodrom Tivat
Prvi put u svojoj istoriji, aerodrom Tivat uskoro će dobiti specijalno vozilo za vuču i guranje aviona po aerodromskoj platformi (tzv. pushback tegljač), čime će se znatno unaprediti pružanje usluga avionima i olakšati rad kako ekipama za zemaljsko opsluživanje, tako i samim posadama vazduhoplova koji se sada rulanjem na sopstveni pogon, parkiraju na platformu tivatskog aerodroma ili sa nje odlaze na polijetanje.
Aerodromi Crne Gore naime, raspisali su tender vrijedan 250 hiljada eura za kupovinu najmodernijeg tzv. towbarless pushback tegljača za Tivat. Ovo vozilo ne koristi klasičnu rudu za vuču i guranje aviona, već se sa njihovim nosnim točkom povezuje posebnim elektrohidrauličnim sistemom rampi i klinova, a sve sa navođenjem preko kamera i lasera. U skladu sa novi ekološkim trendovima i potrebom da doprinese smanjenju emisije štetnih izduvnih gasova, novi pushback za Tivat neće imati uobičajeni dizel, već isključivo električni pogon.
Po specifikacija u tenderskoj dokumentaciji, ACG traže tegljač koji je snagom i dimenzijama dovoljan za opsluživanje komercijalnih putničkih aviona C-kategorije, teških do 90 tona (veličine embraera E-195, airbusa A-220, airbusa A-320, boeinga B-737 ili novog ruskog aviona irkut MS-21). Ponude na tander primaju se do 16.spetembra, a odabrani ponuđač imaće rok od 150 dana od dana potpisivanja ugovora da Aerodromu Tivat isporuči novo vozilo i da obuči zaposlene koji će ga koristiti. Nabavka pushback tegljača za Tivat je bila neophodna s obzirom na prostorna ograničenja za manevrisanje aviona na relativno uskoj platformi te vazdušne luke.
Sa druge strane, i aerodrom Podgorica uskoro će takođe dobiti opremu kakvu do sada nije imao, a u pitanju je specijalno aerodromsko vozilo za odleđivanje i zaštitu aviona od zamrzavanja. Tender vrijedan 360 hiljada eura za nabavku tog vozila koje avione odleđuje i zaštićuje od zamrzavanja, prskajući po krilima i repnim površinama specijalne tečnosti za tzv.de-icing, zaključuje se 15.avgusta, a odabrani ponuđać imaće rok od 180 dana da ga isporuči u Podgorici nakon što bude sklopljen ugoovor sa ACG. Novo vozilo imaće tankove ukupnog kapaciteta najmanje 6.3000 litara za dva tipa specijalne tečnosti za odleđivanje, kao i hidrauličnu platformu iz koje operater prska tu tečnost po avionu na stajanci. Iako klimatski uslovi u Crnoj Gori gotovo nikada ne dovode do zaleđivanja na aerrodromu Podgorica, ACG se ipak nakon što je žestoka zima prije godinu ipo na nekoliko dana uzrokovala velike teškoće u odvijanju aviosaobraćaja zbog snijega i leda u Podgorici, opredijelilo da nabavi i tu sofisticirani i skupu opremu.
Tradicionalna prčanjska mušljada biće održana u utorak 13. avgusta od 20 i 30 sati na mjesnom mulu uz muziku, mušlje i vino.
“Fešta je značajna da bi prezentirali, prije svega turistima, jedan autohtoni proizvod – mušlje na buzaru, da ljudi probaju, te da se okupljaju i druže u cilju poboljšanja turističke ponude u našoj opštini. Pozivamo sve zainteresovane da dođu i uveličaju našu feštu” – kazao je za Radio Kotor predsjednik MZ Prčanj Zoran Brguljan.
foto Boka News
Organizatori su Mjesna zajednica Prčanj i NVO “Bope”.
Tradicionalna manifestacija Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u subotu, 24. avgusta sa početkom u 21 sat.
U akvatorijumu kotorskog zaliva u tri đira predstaviće se maštovito urađene kreacije, djela kotorskih meštara. Konvoj će najaviti Jedriličarski klub „Lahor“, a okićene barke će konkurisati za nagrade, čiji je fond 4.500,00 eura.
Stučni žiri će proglasiti najbolje kreacije, nakon čega će uslijediti veliki vatromet. Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na trgovima po Starom gradu.
Bokeljska noć 2018. foto Boka News
Domaći i furešti biće u prilici da uživaju u koncertima kotorskih muzičkih grupa i to:
Na trgu od oružja nasatupiće Tri kvarta i The grupa.
Na pjaci Svetog Tripuna – Four blues drivers i Jelena Kažanegra sa bendom
Na Pjaci od muzeja – Mija i Sanja
Na Pjaci Svetog Nikole – Acoustic therapy
Na Škaljarskoj pjaci – Klapa Incanto i bend Škuribanda
Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, a suorganizator lokalna Turistička organizacija. Pokrovitelj je Opština Kotor.
Na cilj 22. Maratona lađa od Metkovića do Ploča, od 28 lađarskih posada prva je došla ekipa “Gusara” iz Komina, druga je ekipa “Stablina”, dok je treće mjesto zauzela ekipa “Crni put” iz Metkovića.
Natjecateljske ekipe su na autohtonim neretvanskim plovilima preveslale 22,5 kilometra od Metkovića do Ploča. Dodjela nagrada, među kojima je i prijelazni Domagojev štit, održat će se u 21 sat.
Ovogodišnji 22. Maraton lađa počeo je u 17 sati ispod mosta u Metkoviću gdje je plotunom kuburaške skupine označen start 28 posada.
Maraton lađa na Neretvi je amatersko sportsko natjecanje u tradicionalnim lađama u kojima lađari preveslaju 22,5 kilometara od Metkovića do cilja u pločanskom zaljevu. Posadu svake lađe čini 10 veslača, te bubnjar i parićar odnosno kormilar.
Ploveći u posebnom brodu, natjecanje su pratili i ministar obrane Damir Krstičević posebni izaslanik premijera i predsjednice Republike Hrvatske, predsjednički kandidati Zoran Milanović i Dejan Kovač. Na posebnom su brodu bili i ministri Tomislav Ćorić, Vesna Bedeković, Mario Banožić, Josip Aladrović, Ivan Malenica i Marija Vučković te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Prije starta, izaslanik predsjednika Vlade i predsjednice Republike ministar obrane Damir Krstičević je istaknuo da mu je drago da na ovogodišnjem maratonu lađa prvi puta sudjeluje i ekipa HRM-a.
“Maraton lađa je natjecanje koje je postalo turistički brend Hrvatske”, istaknuo je Krstičević. Ovim maratonom, dodao je, čuva se tradicija i identitet hrvatskog čovjeka u dolini Neretne. Ovaj maraton postao je nacionalni i kulturni spektakl i maraton promiče iste vrijednosti koje promiče i hrvatska vojska, rekao je ministar Krstičević.
– To je magareće govno i kao suvenir ide odlično. Nazvali smo „Lucky Donkey Shit“, to je sretno govno i zato ga i domaći i strani turisti rado kupuju – kaže nam Sebastijan Jagić, čiji otac Goran, poznatiji kao Cape, među brojnim suvenirima na Telašćici na Dugom otoku prodaje i magareća govna.
– Nije to nama tako lako, oko tog „sretnog govna“ ima puno posla. Naime, naš tovar, kad se, da prostite, pokenja, napravi cijelu hrpu, ali samo jedno govno je po svom sastavu drugačije i mi ga u toj hrpi moramo naći. Srećom, relativno lako se prepozna jer je prepuno trave i sasvim je drugačije po svome sastavu. Kad ga izdvojimo, stavimo ga u kutiju i prodajemo – objašnjava Sebastijan.
Cijena „sretnog govna“ dugootočnog magarca je 40 kuna.
– Ljudi čak i ne pitaju za cijenu. Njima je bitno da Lucky Donkey Shit donosi sreću i otputovala su govna naših tovara već posvuda po Europi – priča Sebastijan.
Kako se logično nameće pitanje neugodnog mirisa, Sebastijan Jagić, čija cijela obitelj sudjeluje u izradi raznih suvenira u svom OPG-u Jagić, kaže da ne postoji „ni miris ni smrad.“
– Objasnio sam vam da je to, od svih komada koje magarac „istrese“, jedna posebna loptica u kojoj su mahom trave. Tako da to govno nema baš nikakav miris. Slobodno možete otvoriti kutiju u kojoj ga prodajemo i uvjeriti se – objasnio je Sebastijan.
Načelnik Općine Sali Zoran Morović pozdravlja inicijativu prodaje govna dugootočnog tovara.
– Poznato mi je da se prodaje u Telašćici, ideja je potekla iz te obitelji i ne vidim tu ništa loše, u poplavi svakakvih suvenira. Ovaj je barem originalan, a da ne valja ne bi ga toliko ljudi kupovalo – rekao je, uz smijeh, načelnik Morović.
U Boki je sve više djevojaka koje rade na brodovima. Jedna od njih, Novljanka Jana Radan, već nekoliko godina zarađuje džeparac radeći ljeti na jedrilicama, katamaranima i motornim jedrilicama kao mornar.
“Zanimljivo je, naročito kada volite to što radite, a uvijek se i nešto novo nauči”, ističe Jana.
Ne vidi razliku, kada je o vještinama i znanju riječ, između žena i muškaraca pomoraca. Zato je, naglašava, danas sve više žena kojima je plovidba hobi, ali i posao.
“Nekada nije bilo tako. Pomorci su dugo vjerovali da ženska prisutnost na brodu ljuti morske bogove koji zato na “osuđeno” plovilo šalju strašne oluje. Tako je ženama dugo vremena službeno bilo i zabranjeno ploviti na trgovačkim i vojnim brodovima u mnogim državama svijeta”, ukazuje Jana.
Dvadesetdvogodišnja djevojka kaže da joj se čini da je na moru i jedrilici i da je upućena na vjetar od kada se rodila. Njen ujak je imao jedrilicu, držao školu jedrenja, pa je bilo prirodno da sva djeca iz porodice veliki dio vremena, naročito ljeti, provode na moru i uče vještine jedrenja.
Još kao djevojčica učestvovala je na regatama po Boki, a kasnije i na Jadranu.
Jedna od najtežih, ali zato i najizazovnija i najdraža joj je regata “Tisuću otoka” koja se jedri u dvije etape. Prva startuje u Rijeci, a flota krstaša prolazi više od 1.000 jadranskih ostrva, pri čemu jedrilice prolaze pored ostrva Unije, Susaka, Premuda, Dugog otoka, Kornata, Visa, Lastova i Svetog Andrije, kako bi došle do cilja, u Tivat. Uzduž rute od 277 nautičkih milja, flotu čekaju tehnički izazovi navigacije između ostrva i kanala hrvatske obale i zaliva Boke Kotorske. Druga je od Tivta do Rijeke.
J. Radan Foto: Slavica Kosić
Prije dvije godine učestvovala je kao skiperka ekipe Montenegrina na međunarodnoj ženskoj regati pod nazivom Povijesni mediteranski skup žena, koja se održavala u Vali na hrvatskom ostrvu Vis. Bila je to za nju jedna od najstresnijih regata, jer su bili loši vremenski uslovi, a članice ekipe nisu se dobro poznavale i nisu zajedno trenirale.
Ali za Janu jedrenje je, prije svega, ljubav i zadovoljstvo i zato je u saglasju sa poznatim svjetskim moreplovcem Jožom Horvatom koji kaže da je “od svih droga, more najopojnije”.
Dokumentarni film Jane Radan “U po bande”, nakon tivatske, uskoro bi trebalo da vidi i publika u Herceg Novom.
Voljela bi da se bavi nekom vrstom videa, jer “internet pruža ogromne mogućnosti”. I jedrenje je izazov sa bezbroj mogućnosti, pa još nije sigurna šta će joj biti životni poziv.
“Voljela bi da uskladim i uklopim obje moje ljubavi, da ne moram da biram”, kaže Jana.
Dokumentarac “U po bande”
Sa takvom ljubavlju, ali i poznavanjem svijeta jedriličara, bilo je za očekivati da to bude i tema Janinog prvog dokumentarca “U po bande”, što je jedriličarski žargon za vjetar idealan za jedrenje.
Film je Jana radila kao ispitni zadatak na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, digitalne umjetnosti – filmski smjer.
“Uzela sam kameru, snimala dječije regate, razgovarala sa njihovim trenerima, ali od svega mi je bilo najvažnije da kamerom “uhvatim” i na film prenesem atmosferu koja vlada među ljudima i djecom koja cijeli dan provode u pripremama na jedrenju i njihov entuzijazam. Tako je nastao petanestominutni kolaž svakodnevnih situacija“, objašnjava Jana.
Regata “Memorijal Spasića i Mašere” koja je održana u Tivtu u organizaciji JK Delfin završena je u nedjelju. Tokom tri takmičarska dana više od 60 jedriličara iz četiri crnogorska kluba, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog, JK Lahor iz Kotora, JK Jovo Dabović iz Baošića i kluba domaćina JK Delfin i jedriličari iz JK Orsan iz Dubrovnika i JK Uskok iz Zadra, jedrili su tri regate. Mladim jedriličarima treba odati veliko priznanje za strpljenje i upornost, jer nije bilo jednostavno jedriti po vjetru jačine 3 do 5 čvorova i izuzetno toplom, gotovo tropskom vremenu.
U klasi Optimist u generalnom poretku prvo mjesto osvojio je aktuelni državni prvak Pavle Musić, drugo Viktor Lesjak i treće Andrija Marković, jedriličari JK Delfin. Jedriličari kluba Delfin iz Tivta osvojili su sva tri prva mesta i u konkurenciji do 12 godina. Lesjak je prvi, Marković drugi, dok je treće mjesto osvojila jedriličarka Tea Čelanović. Tea se izborila i za zlato u konkurenciji djevojčica. Nina Strahinja osvojila je srebro, Vanja Strahinja bronzu, obije jedriličarke JK Lahor iz Kotora.
U klasi Laser 4.7 prvo mjesto je osvojio Nikola Golubović jedriličar JK Delfin, drugi je Robert Moris iz JK Jugole Grakalić, a treće mjesto je osvojio Vasilije Kurbanović iz JK Delfin. U klasi Laser Radial za zlato se izborio Danilo Jončić, za srebro Stefan Anđelić i za bronzu Luka Roćen, sva trojica iz Delfina. Ilija Marković je prvi u klasi Laser Standard, drugi je Miloš Tripović, obojica Delfinovi jedriličari.
Regata Spasić Mašera
Nagrade najboljim jedriličarima dodijelili su Ivana Žurić, direktorka kompanije Design Interni, zatim Toni Belan, direktor “Yacht Hotel” i Ana-Marija Žurić, ispred gradskog bara”Majestic”, koji su uz Turističku organizaciju Tivta i druge članove donatorskog pula, dali doprinos uspješno sprovedenoj donatorskoj akciji #BudiOptimist tokom 13. Tivatske Regate UNA Montenegro Kup.
Optimisti Delfina, njih pet, 15. avgusta odlaze na ekipno Prvenstvo Hrvatske za Optimste koje se održava u Splitu u organizaciji JK Marina Kaštela, a Ilija Marković i trener Ilko Klakor nastavljaju u Poljsku gdje 20. avgusta počinje Evropsko prvenstvo za olimpijsku klasu Laser do 21 godine.
Regata Spasić Mašera
U međuvremenu, u toku su finalne pripreme za Balkansko prvenstvo za olimpijske klase i klasu Optimist koje će se održati u Tivtu od 06. do 11. septembra 2019. u organizaciji JK Delfin uz generalno sponzorstvo Opštine Tivat i podršku Ministarstva sporta Crne Gore, logističku podršku lokalnih javnih ustanova i lokalnih kompanija. Učešće u organizaciji uzeli su i svi domaći jedriličarski klubovi i Crnogorski jedriličarski savez. Na Balkanskom prvenstvu učestvuju nacionalne reprezentacije Turske, Grčke, Bugarske, Rumunije, Srbije, Sjeverne Makedonije i domaća reprezentacija Crne Gore, a u open dijelu očekuje se i učešće jedriličara iz Hrvatske, Slovenije, Italije… ukupno oko 300 jedriličara.
Knjiga „Bokeljske teme”, autora Željka Brguljana, bit će promovisana u utorak, 13. avgusta sa početkom u 21 sat u crkvi svetog Pavla u Kotoru.
O Brguljanovoj knjizi, koja je prošle godine objavljena u Zagrebu, govorit će akademik prof. dr. Radoslav Tomić i povjesničarka umjetnosti mr. Marija Mihaliček.
Organizatori su OJU „Muzeji” i Matica hrvatska – ogranak u Boki Kotorskoj.
„Željko Brguljan se u knjizi Bokeljske teme bavi istorijsko-kulturnom baštinom Boke Kotorske. Knjiga je podijeljena na pet tematskih cjelina i sadrži dvadeset tri rada naučnog i publicističkog karaktera, koji su publikovani tokom protekle decenije u časopisima, ljetopisima, zbornicima i knjigama objavljenim u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Izabrani tekstovi ovog pasioniranog istraživača istorije, istorije pomorstva i kulturnog nasljeđa su ponešto izmijenjeni ili dopunjeni novim saznanjima, a knjiga sadrži još i popise arhivske građe i literature koje je autor koristio, kao i indeks ličnih imena. Knjiga je izašla u izdavačkoj kući Antibarbarus u Zagrebu 2018. godine. Središte Brguljanovog interesovanja je njegovo rodno mjesto Prčanj kroz teme o pomorstvu i kulturnom nasljeđu, posebno crkvi Rođenja Marijinog sa nizom novih otkrića o projektantu Makaruciju i inženjeru Milanu Karlovcu, potom kom slovu više o umjetničkim radovima kipara Ivana Meštrovića i Tome Rosandića, slikara Mila Milunovića i radionici Pavla Bilinića. Veći dio autorovog istraživanja posvećen je zavičajnim umjetnicima iz Boke Kotorske koji su živjeli i stvarali u XIX i XX vijeku među kojima su slikar – marinista Bazi Ivanković, pjesnikinja i dramaturginjia Ida Verona, poznati strip crtač Andrija Maurović, slikar Antun Šojat i pjesnik Viktor Vida. Navedeni i ostali prilozi u knjizi Bokeljske teme dragocjeni su doprinos poznavanju kulturne baštine Boke Kotorske”, kaže se u najavi.
Željko Brguljan ( Kotor, 1962.), istraživač, publicist i slikar, diplomirao je 1989. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje živi i radi kao srednjoškolski profesor.
Autor je i sljedećih zdanja: Potreti bokeljskih jedrenjaka, Zagreb, 2006.; Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju , Prčanj – Zagreb, 2008.; Melita Bošnjak (u suautorstvu s T. Maroevićem), Zagreb, 2010.; Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića, Kotor – Zagreb, 2011.; Na granici mora i neba – Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, Prčanj, Perast – Zagreb, 2015.
Stručni je suradnik na izdanjima: Vjekoslav Parać (likovna monografija, autor I. Zidić), Zagreb, 2011.; Boka kotorska – od kampanela do kampanela (autor S. Prosperov Novak), Zagreb, 2011., Viktor Vida, sabrana djelaI-II (priređivač B. Donat), Zagreb, 2012. i drugim
Svoj doprinos djelovanju zajednice Bokelja u Zagrebu, okupljenih u bratovštini Bokeljska mornarica 809, osim kao član, dao je i kao autor ili koautor niza izložbenih i izdavačkih projekata. Doprinos prezentaciji bogate kulturno-povijesne baštine Boke kotorske dao je i kao koautor brojnih izložbi::Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu 1998.;Bokeljska mornarica i njeni kapetani 2006.;Slikarsko djelo B. Ivankovića , 2007.;Iz povijesti Boke kotorske – Kravata u Bokelja 2009.; 2010 Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca , 2014.
Željko Brguljan je ostvario i zapaženo likovno djelo u tehnici kolaža., koje je prikazao na 20-ak samostalnih izložbi Skupno je izlagao na brojnim žiriranim izložbama, većinom u inozemstvu (SAD, Francuska, Italija, Švicarska, Argentina, Litva, Bugarska) te u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Dobitnik je više nagrada na izložbama u SAD-u (Cornell Museum of Art, Delray Beach; Mason Murer Fine Art, Atlanta; Limner Gallery, Hudson; Berman Museum of Art, Collegeville). Monografija o njegovom slikarstvu iz pera likovnog kritičara Nikole Albaneže-a, u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika.publikovana je u Zagrebu.2014.
