U Srbiji je na snazi zabrana kretanja za sve građane, koja je počela u petak, 10. aprila u 17 sati i trajaće do ponedeljka, 12. aprila u 5 sati ujutru. Ovo je najduži policijski čas uveden u sklopu mera borbe protiv pandemije korona virusa od kada je 15. marta u Srbiji uvedeno vanredno stanje.
Izuzetak su vlasnici kućnih ljubimaca, koji pse mogu da prošetaju ujutru od 8 do 10 i uveče od 23 do 1 sat posle ponoći.
Stariji od 65 godina kojima je u potpunosti zabranjeno kretanje mogli su u petak od 4 do 7 sati ujutru da odu u kupovinu.
U slučaju kršenja naredbe o ograničenju i zabrani kretanja previđena je novčana kazna do 150. 000 dinara (oko 1.270 evra).
Prošlog vikenda (4. i 5. april) zabrana je važila od subote u 13 sati do ponedeljka u 5 ujutru.
Prema poslednjem izveštaju od subote, 11. aprila u 15 sati, u Srbiji je korona virusom zaraženo ukupno 3.380 ljudi, a 74 osobe su preminule.
Rrok Gjonlleshaj, apostolski upravitelj Kotorske biskupije i nadbiskup barski svim vjernicima želio je radostan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Kristova.
“Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! (1 Kor 3,1) Ovim riječima koje bismo u redovnim prilikama slušali na ovogodišnjoj misi Uskrsnuća, sv. Pavao nas poziva da svoj ljudski svjetonazor, životne napore, lutanja i traženja, usredotočimo na Krista Uskrsnuloga, početnika i dovršitelja naše vjere. Sada kada smo suočeni s nesigurnošću koju već danima podnosimo, te riječi još snažnije odjekuju i jače nas pozivaju, da preispitamo svoje prioritete, svoje navike i običaje, općenito svoj duhovni i vjerski život, koji se iznenada našao ogoljen i izbačen iz rutine i običaja. Vjerujem da vas kao i mene, uz sva ograničenja i mjere koje su nametnute radi objektivnih okolnosti, ranjava nemogućnost zajedničkog ispovijedanja vjere posebno u ovim svetim danima Vazmenog trodnevlja i Uskrsa.
Zbog nevidljive ali stvarne ugroze, po prvi puta smo prinuđeni odreći se onoga što je utkano u temelje naše vjere: da kao zajednica – mjesna Crkva koja na vidljivi način ispovijeda i proživljava vjeru u Krista, proslavimo uskrsne blagdane u našim župnim crkvama i katedrali, našim domovima molitve.
Kada smo prije nešto manje od četrdeset dana započeli Korizmu obraćenja, pokore, posta, molitve i dobrih djela, nismo ni slutili da će ona biti različitija od svih koje smo do sada imali priliku proživjeti, ne samo mi, nego kršćani u cijelom svijetu. Puno toga što smo uzimali zdravo za gotovo, naglo je – vjerujem samo privremeno – istrgnuto iz naše svakodnevice. Naše su međuljudske, obiteljske, prijateljske, kolegijalne veze trenutno prekinute, naši gradovi i naselja pusti, našim crkvama više ne odjekuje pjesma i molitva okupljene zajednice. Slike zemalja teže pogođenih pandemijom koronavirusa, nažalost još su strašnije. Pretrpane bolnice, brojni teško oboljeli i podlegli zarazi te s druge strane, herojski napori medicinskog osoblja i civilnih djelatnika koji zadnje atome snage uprežu u spašavanje ljudskih života postali su dio svakodnevice. Unatoč strahu i neizvjesnosti, svjedočimo i buđenju novog i raznolikoga zajedništva koje svoju kreativnost izražava u radosnoj pjesmi podrške, ali i zajedništva u molitvi i vjeri, koja dolazi do domova i srdaca putem suvremenih sredstava komunikacije.
Usuđujem se reći, da nam ovaj Veliki Tjedan i Uskrs, duhovno može biti plodonosniji nego mnogi prethodni, koje smo snagom običaja, bili u opasnosti proslaviti bez dubljeg uranjanja u najveća otajstva naše vjere. Jer ove svete dane trebamo provesti odvojeni, ali ne odijeljeni od svoje župne zajednice, od svojih župnika i svoje šire obitelji i prijatelja.
Stoga, potičem sve da ponovno otkrijemo korijene naše vjere koja izvire iz obitelji – kućne crkve i koja u obitelji počinje rasti i razvijati se u stablo koje će hranjeno svetim sakramentima, Božjom riječi, životnim angažmanom u župnoj zajednici, donijeti dobre plodove te učiniti naš život plodonosnim darom svjedočanstva Božje ljubavi i dobrote.
Sada i mi, kao i šačica apostola okupljena oko Isusa na posljednjoj večeri, trebamo prepoznati veličinu dara koji nam je ostavio u euharistiji i produbiti u sebi čežnju da što prije ponovno budemo dionici tog dara. U našoj opustošenoj svakodnevici sjetimo se samoće koju je Isus osjetio dok je razapet na Križu visio na Kalvariji, ostavljen i ponižen radi našeg spasenja. Strahota smrti i hladnoća groba, Isusovim Uskrsnućem su pobijeđeni, a okovi staroga grijeha raskinuti. Stoga tražiti Krista Uskrsnuloga, upravo znači ne posustati u nadi u konačnu pobjedu, ne predati se strahu, jer znamo da je Krist prisutan u našem svijetu i u patnji i u teškoćama koje podnosimo.
Dopustimo, draga braćo i sestre, da Kristovo uskrsnuće, obasja tmine našeg straha i nesigurnosti, naših sumnja i zabluda te da rasplamsa nadu i duhovni zanos. Zatvarajući se u svoje domove, ostavimo širom otvorena vrata naših srdaca: neka ih Krist uskrsli dotakne darom oprosta, da bismo i sami, pronašli snagu da raskinemo okove grijeha i razdora u našem životu. U svojim molitvama s pouzdanjem vapimo Gospodinu da podari snagu svima koji se bore za živote oboljelih, a da na bolesne svrati svoj milosrdni pogled.
Njegovo nas Uskrsnuće treba potaknuti da oživimo molitvu i vjeru u našim obiteljima kako bi one doista postale „kućnim crkvama“ koje će se s veseljem okupljati nedjeljom i blagdanom u župnim domovima molitve kada to prilike dopuste. Proslava Kristova uskrsa prilika je da obnovimo susretljivost i nesebičnost u našim odnosima, praštanje i radost, sakramentalni život, ljubav i odgovornost prema društvu u kojem živimo, prema svima i svemu stvorenom. Po proslavi Kristovog Uskrsnuća, i naša vjera, ona istinska zagledanost u Spasitelja, kojemu predajemo sav svoj život i sve planove, treba uskrsnuti i osnažena živjeti novom nutarnjom snagom. Stoga, ne smije biti mjesta strahu i tuzi u ovim svetim danima: radost Kristova uskrsnuća treba biti naša duhovna snaga!
Draga braćo i sestre, zazivajući na vas blagoslov Božji i noseći vas u svojim molitvama i mislima, želim Vam radostan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Kristova”.
Hornista ii dirigent Gradske muzike Kotor, Dario Krivokapić obavijestio nas je o interesantnom projektu u kojem je i sam učestvovao, kako je koronavirus ujedinila horniste sa prostora bivše Jugoslavije.
-Predstavljam vam specijalan projekat koji smo napravili u ovom trenutku izolacije u saradnji sa kolegama hornistima iz svih država bivše SFRJ.
Iz svojih domova, zajedno smo nakon fanfare Bojana Adamiča odsvirali poznatu melodiju Dragana Živkovića ”Jugoslavija” (Od Vardara pa do Triglava) koja je aranžirana u jedinstven Orkestar horni.
Na sam poziv, reakcije na ideju su bile više nego pozitivne i prihvaćene su sa velikim entuzijazmom: ”Odlično, super, da li mogu da snimim vise dionica i videa? Od viška glava ne boli! …”
Ipak, morali smo da prestanemo sa sakupljanjem video materijala zbog preopterećenosti/veličine projekta. Stiglo nam je 40 snimaka od 19 različitih hornista i siguran sam da bi nam se i mnogi drugi priključili da su bili obaviješteni.
Horna je najljepši i najnježniji instrument a i mi muzičari koji je sviramo smo isto takvi.
Pozvani ste da nam se pridružite na našim koncertnim podijumima u budućnosti!- kazao nam je Dario Krivokapić.
Počastvovani smo što nam su se na ovom projektu pridružili muzičari kao što je Boštjan Lipovšek, koji ima veoma bogatu solo i orkestarsku karijeru, Andrej Žust, član renomirane Berlinske Filharmonije i ostali vodeći hornisti iz različitih orkestara (Makedonske Filharmonije, Fakulteta Muzičke Akademije Skoplje, Crnogorski Simfonijski orkestar, Narodno Pozorište Novi Sad, Beogradska Filharmonija, Narodno Pozorište Beograd, Muzička Akademija Sarajevo, Sarajevska Filharmonija, Konzervatorijum iz Trsta, RTV Simfoniki Ljubljana i Berlinska filharmonija) – zapisao je Robert Petrić.
Učesnici projekta:
Boštjan Lipovšek, Ljubljana/Slovenija
Andrej Žust, Berlin/Slovenija
Tadej Kopitar, Ljubljana/Slovenija
Robert Petrič, Ljubljana/Slovenija
Mihajlo Bulajić, Ljubljana/Srbija
Luka Gembec, Ljubljana/Hrvatska
Denis Goldin, Pula/Hrvatska
Diego Goldin, Trst/Hrvatska
Asim Gadžo, Sarajevo/Bosna
Maša Tulić, Podgorica/Srbija
Dario Krivokapić, Kotor/Crna Gora
Ana Abramović, Podgorica/Srbija
Milan Roksandić, Beograd/Srbija
Mirko Marić, Novi Sad/Vojvodina
Jelena Skendžić Gusić, Novi Sad/Vojvodina
Blagoja Vasilevski, Skopje/Sjeverna Makedonija
Nikola Trajkovski, Skopje/Sjeverna Makedonija
Sara Elek, Skopje/Sjeverna Makedonija
Nikola Terziski, Skopje/Sjeverna Makedonija
Dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru nakon saslušanja odredio je zadržavanje do 72 sata protiv sedam lica zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti- saopšteno je iz ODT Kotor.
Četiri lica iz Kotora (B.M., M.G., D.B. i M.G.) su prekršili naredbu Ministarstva zdravlja za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje prenošenja novog koronavirusa, kojom je zabranjeno prisustvo i zadržavanje na svim javnim površinama više od jednog lica, dok je osumnjičeni L.T. iz Sjeverne Makedonije izašao iz objekta stanovanja u periodu između 19 i 5 časova.
Osumnjičeni R.S. i N.S. iz Tivta su prekršili zabranu sportskih i rekreativnih aktivnosti na javnim površinama.
Broj smrtnih slučajeva od posljedica koronavirusa u Velikoj Britaniji se u subotu približio brojci od 10.000 nakon je zabilježeno još 917 preminulih dok oporavak britanskog premijera Borisa Johnsona od zaraze napreduje vrlo dobro.
Britanija je u subotu izvijestila da sada ima ukupno 9875 smrtnih slučajeva, a u subotu je drugi dan zaredom zabilježen porast broja umrlih za više od 900.
Gotovo 80.000 stanovnika Velike Britanije je zaraženo. Među njima je i britanski premijer Johnson, koji je u ranoj fazi oporavka i nakon trodnevnog liječenja na odjelu za intenzivnu skrb premješten je na bolnički odjel.
“Premijerovo se stanje poboljšava”, rekao je u subotu glasnogovornik Downing Streeta.
U petak su iz premijerova ureda rekli da je Johnson u stanju osoviti se na noge te da hoda, a britanski listovi pišu da vrijeme krati gledanjem filmova i čitanjem poruka što mu ih šalje njegova trudna zaručnica Carrie Symonds, koja je i sama imala simptome covida-19.
Britanske su vlasti odluku o karanteni uvele prije tri tjedna te od svojih sugrađana traže poštivanje zabrane druženja tijekom sunčanoga uskrsnog vikenda.
Vlada je pod sve većim pritiskom stanovnika koji žele znati koliko će trajati stroga ograničenja kretanja, pogotovo s obzirom na to da zbog zatvaranja mnoge tvrtke ne rade.
U regionu je najviše inficiranih koronavirusom u odnosu na broj stanovnika registrovano u Sloveniji, a na drugom mjestu je Srbija.
U Sloveniji je registrovano 574 inficiranih na milion stanovnika, a u Srbiji 481 inficiranih na milion stanovnika.
Na trećem mjestu je Crna Gora sa 417 inficiranih na milion stanovnika, zatim slijede Hrvatska sa 376 inficiranih na milion, Sjeverna Makedonija sa 365 oboljelih na milion stanovnika, Bosna i Hercegovina (BiH) sa 262 zaraženim na milion i Albanija sa 150 inficirana na milion stanovnika.
Broj inficiranih izražava se na milion stanovnika radi kvalitetnijeg upoređivanja.
U odnosu na broj inficiranih najveća smrtnost je u Albaniji 5,31 odsto, zatim u Sjevernoj Makedoniji 4,47, BiH 3,95 Sloveniji 4,21.
Stopa smrtnosti u Srbiji je 2,19, Hrvatskoj 1,37 i Crnoj Gori 0,76 odsto.
Najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Sloveniji 16.401 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Crna Gora sa 4.767, a na trećem Hrvatska sa 3.855.
Na četvrtom mjestu je Sjeverna Makedonija sa 3.697 testiranih na milion stanovnika, BiH 2.849 i Srbija sa 2.356 testiranih na milion stanovnika.
U Crnoj Gori koronavirusom inficiranih su ukupno 263 osobe, od čega su hospitalizovane 42.
U Srbiji je hospitalizovano 2.436 osoba, od čega je 145 na intezivnoj, Hrvatskoj 326 od čega je 32 na intezivnoj.
U Sloveniji su hospitalizovane 94 osobe od čega je 37 na intezivnoj, a u Sjevernoj Makedonji 68 od čega 15 na intezivnoj.
“Šetajući lastovskom rivom (Opština Tivat) jutros sam u moru primjetio neobičnu meduzu. Fotografiju sam poslao dr Vesni Mačić iz Instituta za biologiju mora Kotor, koja mi je kazala da je ovo meduza iz roda Chrysaora i da je u pitanju invazivna vrsta koja opasno klapi-žari ako je neko dotakne”, piše naš čitalac.
Opekotine koje mogu zadati ova vrsta meduze vrlo su bolne, ali nijesu opasne po život. U zalivu se pojavljuju ciklično, na svakih nekoliko godina.
Chrysaora hysoscella, poznata kao kompas meduza, vrsta je koja je živi u obalnim vodama Atlantskog okeana i Mediteranskog mora. Karakteriišu je žuto-smeđi klobuk koji podsjeća na kompas a može narasti do 30 centimetara u širini.
Meduza – Chrysaora foto čitalac
Ova vrsta meduze pripada grupi meduza koje posjeduju žarne stanice na svojim lovkama te tako, u kontaktu sa njom može izazvati opekotine na koži. Njihova pojava se bilježi ciklično ali ne svake godine. Životni vijek kompas meduze je jedna godina.
Ukoliko naiđete na ovu vrstu, savjetujemo da se ne približavate i izbjegavate dodir jer mogu izavati opekotine i žarenje. Ako se ipak dogodi da vas opeče, mjesto treba ohladiti i namazati aloa verom ili sličnim gelom koji sprječava opeklinske promjene, upozorili su ranije iz Centra za invazivne vrste.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je prije nekoliko dana uvelo u posao izabranog izvođača radova za parterno uređenje 8.000 kvadarta državnog zemljišta ispod Glavne gradske pošte u Budvi, sa kojeg su krajem prošle godine uklonjene otvorene diskoteke i privremeni objekti.
Radovi na prvoj, pripremnoj fazi terena obuhvataju mašinski iskop i ravnanje površinskog sloja već postavljenog humusnog materijala, potom nabavku i nasipanje tamponskog sloja šljunka i postavljanje betonskih ivičnjaka.
U okviru ovog posla izvođač radova će izvršiti nabavku i postavljanje urbanih elementa – parkovskih klupa i korpi za otpatke u kombinaciji drveta i metala saglasno Idejnom rješenju koje je uradilo JP za upravljanje morskim dobrom.
Prvom fazom radova obuhvaćena je izrada i montaža novog pješačkog mosta preko Savičića potoka, koji će biti izrađen od lameliranog lijepljenog drveta sa osnovnim i pratećim materijalom od sibirskog ariša.
Radove će izvoditi d.o.o. “Incom” iz Podgorice, a rok za završetak je 50 kalendarskih dana. Ugovorena vrijednost prve faze radova iznosi 94.847,99 eura
FAZA II
Budući izgled Slovenske obale
U Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom trenutno je u toku postupak zaključenja Ugovora za izvođenje radova na II fazi uređenja lokaliteta ispod Glavne gradske pošte. U ovoj fazi radova predviđeno je hortikulturno uređenje, uz kompletno opremanje terena električnim instalacijama i osjvjetljenjem. Nakon dužeg niza godina ova provršina će biti urbanistički i prostorno privedena namjeni, gdje će korisnici nove zelene površine moći da uživaju i provode slobodno vrijme. Data površina je projektovana kao park i nastavak već postojećeg šetališta.
BIĆE ZASAĐENO PREKO 400 MEDITERANSKIH SORTI
Prilikom obilaska terena zatečeno stanje biljnog fonda kojim raspolaže lokacija, a nalazi se na prvoj liniji uz more, je šarenoliko, što je posljedica korišćenja ovog prostora od strane više korisnika koji su ostavljali svoj zeleni pečat na datoj površini.
Prateći sve uslove sredine i postojeće stanje, za ozelenjavanje lokaliteta biće upotrijebljene vrste koje su autohtone za ovaj predio Crne Gore. Cilj je upravo, da se vegetacija prikaže kao jedan od gradivnih elemenata predione kompozicije. Na lokalitetu će biti zasađeno preko 400 mediteranskih sorti, od čega 35 stabala primorskog bora (Pinus pinea) visine 3,5 metara, oleandri, magnolije, i dr…
Radovi obuhvataju nabavku i ugradnju elektro-infrastrukture, postavljanje podne reflektorske rasvjete za osvjetljenje stabala u parku po Idejnom rješenju inžinjera hortikulture, te postavljanje kandilabera i led svjetiljki na stubovima.
IGRALIŠTE ZA DJECU I IGRALIŠTE ZA KUĆNE LJUBIMCE (PET FRIENDLY)
Budući izgled Slovenske obale
Na lokalitetu će biti postavljene elastične podloge sportskih terena i sadržaji igrališta za djecu – vrteške, ljuljaške i klackalice, kao i multifunkcionalni kompleks za djecu koji sadrži sprave za penjanje, spuštanje, provlačenje, balansiranje i dr.
Na jugoistočnom dijelu lokaliteta postavlja se mreža za poligon za kućne ljubimce visine do 1,80 metara, uz montažne hranilice – pet stations.
Ukupna vrijednost ovog posla iznosi 198.367,84 eura sa uračunatim PDV-om, a rok za završetak radova je 60 kalendarskih dana, od dana uvođenja u posao, saopšteno je iz JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore
BiH: Još dva smrtna slučaja povezana s koronavirusom
Broj zaraženih koronavirusom u Bosni i Hercegovine do subote je premašio 900 nakon što je u prethodna 24 sata potvrđeno 16 novih slučajeva zaraze a broj umrlih povećan je na 37.
Na Kliničkom centru u Banjoj Luci potvrdili su kako je tamo testiranjem utvrđena zaraza kod još 11 osoba pri čemu je testirano nešto više od 800 uzoraka. Najveći broj novozaraženih su upravo stanovnici tog grada gdje je potvrđeno 8 novih slučajeva.
Ostali slučajevi zaraze potvrđeni su testiranjima provedenim u laboratoriju u Sarajevu.
Banja Luka je i dalje najveće pojedinačno žarište epidemije u BiH gdje je do sada zaraza potvrđena kod 242 osobe. Slijedi Čitluk sa 77 zaraženih te Mostar u kojemu je zaraza potvrđena kod 50 osoba.
Iz Ministarstva obrane BiH u subotu su potvrdili kako je virusom SARS-CoV-2 zaraženo i sedam pripadnika oružanih snaga.
Trenutačno su 102 djelatne vojne osobe u samoizolaciji no iz Ministarstva obrane BiH poručuju kako to ne utječe na angažiranje vojske u pomoći civilnim vlastima radi kontroliranja širenja epidemije.
Vojska je u BiH angažirana uglavnom na osiguravanju logističlke potpore za uspostavu karantenskih naselja uz devet graničnih prijelaza u koje se smještaju osobe koje dolaze u BiH iz inozemstva.
Potpuna zabrana kretanja na snazi je u cijeloj BiH u noćnim satima no vlasti u Republici Srpskoj uvele su i dodatnu mjeru zabrane napuštanja domova vikendom od petka do nedjelje navečer.
U razdoblju kada je kretanje dopušteno pod prijetnjom kazne naložili su obvezu nošenja zaštitnih maski i rukavica na otvorenom prostoru.
U Federaciji BiH uvedene su mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta no za sada samo na teritoriju Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije.
Preduzeće Aerodromi Crne Gore, odlukom izvršnog direktora Danila Orlandića, za 30 odsto je smanjilo plate većini svojih radnika a koji su zbog vanrednih okolnosti, u vezi sa koronavirusom, upućeni na privremene odmore.
Naime, od kada je naredbom Ministarstva zdravlja između ostaloga 16.marta obustavljen i sav vazdušni saobraćaja zbog epidemije COVID-a 19, ACG su obustavili i sve komercijalne letove sa aerodroma u Tivtu i Podgorici.
“Od tada na Aerodromima je samo minimalan broj zaposlenih neophodan za obavljanje posebno ugovorenih letova kojima je organizovan dolazak naših državljana iz inostranstva i odlazak stranih državljana iz Crne Gore u njihove matične zemlje. Takođe, na posao svakodnevno dolazi dio menadžmenta i administrativnih radnika čije je prisustvo potrebno zbog poslovanja ACG. Imajući u vidu da je komercijalni vazdušni saobraćaj obustavljen već skoro mjesec dana, samim tim preduzeće ne ostvaruje prihode. Ipak, kao kompanija koja vodi računa o svojim zaposlenima, odlučili smo se za uvođenje određenih mjera u cilju spriječavanja otpuštanja zaposlenih. Menadžment ACG je stoga donio Odluku o privremenom prekidu rada društva bez krivice zaposlenih, sto znači da će zaposleni odsustvovati sa posla i neće biti dužni da rade od kuće.”- kazala je portparolka ACG, Marina Miketić.
Iz ACG međutim, nisu precizno odgivorili na pitanje o kojem je tačno broju radnika koji su na prinudnom odmoru riječ, odnosno, koliko je zaposlenih trenutno ostalo radno aktivno u vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici, a koje zvanično nisu zatvorene ali na njima nema redovnog saobraćaja zbog mjera koje je uvelo NKT.
Miketić je precizirala da zaposlenima u ACG koji ne budu radili za vrijeme prekida rada, pripada naknada u visini od 70 odsto osnova za naknadu ostvarene u predhodnom polugodištu. Ova mjera se ne odnosi na zaposlene koji će imati obaveze oko opsluživanja humanitarnih letova, saglasno naredbama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.
Aerodrom
“Iako smo svjesni da ove mjere nikada nisu popularne, vjerujemo da će zaposleni i javnost razumjeti neophodnost ovakve odluke zbog situacije koju nismo mogli izbjeći, niti na nju uticati. Radi se o privremenoj mjeri koja će trajati sve dok traju okolnosti zbog kojih je donešena Naredba koju je propisalo Ministarstvo zdravlja Crne Gore”- istakla je Miketić dodajući da “finansijska racionalizacija i odgovorno ponašanje radnika i menadžmenta doprinose sigurnosti radnih mjesta, redovnosti zarada i daljem, uspješnom i ubrzanom razvoju Aerodroma.”
Ona se u ime menadžmenta zahvalila svim zaposlenima koji u ovakvim okolnostima rade, “a naročito zaposlenima koji danonoćno opslužuju humanitarne letove kojima se organizuje dolazak crnogorskih drzavljana u Crnu Goru ili evakuacija odnosno odlazak stranih drzavljana iz Crne Gore.”
“Pomenućemo da su zaposleni, poštujući stroge epidemiološke procedure, do sada opslužili preko 4,2 hiljade putnika na tim specijalnim letovima. U ovako izaozovnom vremenu zaposleni u ovom privrednom društvu pokazali su veliku predanost i odgovornost, zbog čega smo svi ponosni. Kada ova teška vremena budu iza nas, menadžment će posebno imati u vidu značaj zalaganja naših zaposlenih”- zaključila je portparolka ACG.
