Hrvatska reformska stranka je osnovana s ciljem unaprjeđenja i očuvanja identiteta autohtonog hrvatskog naroda u Crnoj Gori, ali je svojim demokratskim i građanskim potencijalom otvorena za pripadnike svih drugih nacionalnosti”, izjavio je prof. dr Saša Milić iz Hrvatske reformske stranke Crne Gore.
“Upravo zbog svog građanskog i demokratskog kapaciteta Hrvatska reformska stranka će biti otvorena za saradnju sa svim političkim subjektima, kojima je demokratska, građanska i evropska Crna Gora neupitna”, poručio je Milić.
Milić je kazao da će Hrvatska reformska stranka u skladu sa svojim potencijalima nastojati da dodatno unaprjeđuje odnosne Republike Hrvatske i Crne Gore.
“Svojim djelovanjem HRS će doprinositi tješnjoj saradnji kulturnih, obrazovnih i drugih institucija u dvije države”.
Prema njegovim riječima HRS će se zalagati za svaki vid političke, ekonomske, kulturne i druge saradnje sa susjedima, zemljama članicama EU i svijeta, a sve u cilju još boljih i kvalitetnijih međunarodnih odnosa i diplomatije, kao i u promovisanju EU vrijednosti.
U okviru programa Otvoreni kotorski trgovi u organizaciji Opštine Kotor u srijedu 12. avgusta će od 9 do 10 i 30 na Škaljarskoj pjaci nastupiti VIS “Škuribanda” i klapa “Incanto”, dok je od 21 do 22 sata na Pjaci od brašna planiran koncert – “Accoustic jukebox”.
U četvrtak 13. avgusta će na Pjaci od brašna od 19 i 30 do 20 i 30 nastupiti Jelena Mijanović – “Kotorske note”. Istog dana od 19 do 20 sati će kod crkve Sv. Klare/Antona koncert održati mandolinski orkestar “Tripo Tomas”.
U petak 14. avgusta od 10 do 11 sati će na Škaljarskoj pjaci koncert održati Petar Bukilica, a na Trgu od oružja će od 21 do 22 sata biti priređen koncert grupe “Nitro”.
U subotu 15. avgusta od 8 i 30 do 12 sati na Pjaci od kina će biti organizovana “Pjaca od piture”, dok će koncert klape “Maris” biti održan od 20 do 21 sat na Pjaci od muzeja.
U nedjelju 16. avgusta od 19 i 30 do 20 i 30 na Pjaci od brašna – Kotorske note. Nastupiće Jelena Mijanović.
Pomenuti programi će se, kako navode iz Opštine Kotor, realizovati uz pridržavanje mjera Vlade Crne Gore i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite, najavio je u ponedjeljak kako zbog silazne krivulje zaraženih u Hrvatskoj, smatra da će uskoro biti dopušteno pristajanje kruzera kod Dubrovnika.
“Mi smo u kontaktu. Mislim da hoćemo, vrlo skoro, postoje još neki tehnički detalji ukoliko bude zaraženih ljudi na brodu. Epidemiolozi su u kontaktu i mislim da smo blizu odluci da se to dopusti”, rekao je Božinović gostujući u “Dnevniku” Nove TV.
Na navode da se sve više turista iz Hrvatske u svoje zemlje vraćaju zaraženi koronavirusom, kazao je kako ne očekuje probleme na turističkom tržištu, napominjući da postoji evropski sustav ranog upozorenja i djelovanja preko kojega epidemiološke službe razmjenjuju podatke.
Na portalima i društvenim mrežama juče je objavljena vijest da novi menadžment OB Kotor kreće u adaptaciju bolničke laboratorije jer u njoj od 1982. god godine nije ništa urađeno. Naslov i dio teksta je tendeciozan i s ciljem omalovažavanja rezultata rada prethodnog menadžmenta OB Kotor na čelu sa prim. dr Ivanom Ilićem, posebno u dijelu koji se odnosi na adaptaciju i rekonstrukciju bolničkih kapaciteta, kaže se u reagovanju OO SDP Kotor.
“Dakle, u OB Kotor je 2016. godine urađena generalna adaptacija montažnog objekta u kojem je na oko 230 m2 smještena bolnička laboratorija po savremenim EU standardima za takvu djelatnost. Investicija za adaptaciju objekta iznosila je 147.492,65 eura. U isto vrijeme, generalno su adaptirana još dva montažna objekta u kojima su sada smješteni bolnička poliklinika i dječija dnevna bolnica. Ukupna investicija na ovim objektima iznosila je 442.477.94 eura. Na taj način bolnica je dobila cca 900 m2 novog radnog prostora u do tada zapuštenim i neupotrebljivim objektima. Sredstva za ovu investiciju obezbijeđena su kreditnom podrškom Marin Med Montenegra, a bolnica je u protekle četiri godine liječenjem stranih pacijenata vratila kreditnu obavezu. Laboratorija ima kvalitetan kadar i opremu i uslugama zadovoljava potrebe bolnice kao sekundarne zdravstvene ustanove.
Problem je u drugom, što u tekstu čitalac teško može razumjeti. U stvari, govori se o laboratoriji u Domu zdravlja Kotor. Prije više godina neobjašnjivom odlukom, u vidu dekreta u jednoj rečenici, tadašnjeg ministra zdravlja M.Radunovića, laboratorije i rentgen službe u Domovima zdravlja priključene su Opštim bolnicama. Tako je bolnica preuzela u nadležnost ove službe Doma zdravlja što su najbolje osjetili pacijenti i građani, jer je bilo nemoguće adekvatno tehnički održavati te radne jedinice. Profitna ustanova kao što je Dom zdravlja oslobođena je brige oko rada laboratorije u svom prostoru, a bolnica koja stalno ima nedovoljan budžet za likvidnost dobila je još jednu zahtjevnu obavezu. Bilo je nemoguće investirati u taj dislocirani prostor u uslovima kad je na skoro svakoj radnoj poziciji u bolnici bila potrebna neodložna investicija. Stavka u budžetu za investicijsko održavanje bolnice iz godine u godinu iznosi 0.00 eura. Od strane Ministarstva zdravlja najavljivano je da će se ta neracionalna odluka poništiti i vratiti na prijašnje stanje što se nije desilo.
Hitni prijem
Dobro je da će se urediti i opremiti laboratorija u zgradi Doma Zdravlja i da ambulanti pacijenti i građani neće morati za te usluge dolaziti u laboratoriju u OB Kotor koja nije predviđena za tu namjenu. Nejasno je samo kako će biti obezbijeđena sredstva za tu investiciju.
SDP će tražiti ispravljanje ovakvih nelogičnoh odluka vezanih za pružanje medicinskih usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i da se u nadležnost javnih zdravstvenih ustanova vrate one djelatnosti koje su neophodne za njihovo redovno funkcionisaje.
Bilo bi dobro da novinari posjete Opštu bolnicu Kotor uvjere se u stanje eksterijera i enterijera bolničke laboratorije u kojoj “nije ništa urađeno od 1982. god” – kaže se u reagovanju OO SDP Kotor
Hotelska grupacija Casa del Mare i Michelin star chef Eros Picco od 14. do 16. avgusta u hotelu Casa del Mare Mediterraneo u Kamenarima započinju višegodišnji projekat pop up restorana Casa Epico, kojim spajaju najbolje od ova dva brenda i Mediterana na bokeški način.
Casa Epico je kombinacija tipičnih lokalnih ukusa i svježih domaćih namirnica sa ukusima Mediterana uz najmodernije i najbolje tehnike obrade i pripreme. Kako bi pronašli najbolje sastojke, Eros i Casa del Mare tim prethodnih sedmica posjećivali su mnogobrojna seoska domaćinstva na Luštici, Žlijebima, Vrbanju kao i male proizvođače na crnogorskom primorju. U vremenu kada je ljetovanje kod kuće zbilja najbolja i najsigurnija opcija, Casa del Mare svojim gostima donosi malo inostranstva.
„Inovativnost je visoko na listi naših prioriteta, a sektor hrane i pića naša velika ljubav i nešto čemu posebnu pažnju posvećujemo kroz obuke, razne projekte i kontinuirana ulaganja. Takva je i Casa Epico, koju pokrećemo sa Eros-om Picco-m, izvrsnim italijanskim Michelin star chef-om. Nakon prošlogodišnjeg odličnog iskustva u Crnoj Gori i našem hotelu, raduje nas da je Eros ponovo kod nas i to ovog puta na duže staze,“ kazao je osnivač i direktor grupacije, Nikola Milić.
„Oduševeljen sam da na malom prostoru kakva je Boka postoji takav diverzitet ponude. Od maslinovog ulja na Luštici, do sušenog pršuta na Vrbanju. Mediteranska i planinska klime se na ovom mjestu prepliću i to je nešto što je ostavilo zbilja jak utisak na mene i dodatno me inspirisao da pomognem u kreiranju jedinstvenog menija za ove tri večeri,“ kazao je Picco.
Casa del Mare ugostila Michelin star chef-a
Dom mediteranskih ukusa Casa Epico je planiran za narednu godinu kao višenedeljni pop up restoran, a ove godine – a sve u skladu sa situacijom i mjerama NKT-a – realizuju se najavne večeri na kojima će Eros i Casa del Mare chef-ovi najbolje mediteranske recepte spremati uz pomoć lokalnih sastojaka i u posebnim srebrnim posudama poznatim po svojim antibakterijskim svojstvima i kao čuvari autentičnih ukusa.
Najavne večeri biće organizovane 14., 15. i 16. avgusta od 20h na krovnoj terasi Casa del Mare Mediterraneo hotela u Kamenarima. Informacije i rezervacije: info@casadelmare.me , +382 69 700 702.
Turistička organizacija opštine Budva je u saradnji sa JU “Muzeji i galerije Budve” realizovala drugu fazu projekta Signalizacije i obilježavanja važnih građevina unutar i oko Starog grada i postavila moderne banere na još 14 važnih građevina.
Nakon I faze ralizovane 2019. godine, ovom drugom fazom projekta je obuhvaćena signalizacija, dvojezično obilježavanje, sledećih građevina unutar i oko Starog grada: Antička nekropola, žrtvenik Vincie Pavline, Piloni, kapija antičke Budve, Rimske terme, ostaci rimske Villa Urbana, ranohrišćanska bazilika, crkva Sv. Ivana, crkva Santa Maria in punta, crkva Sv. Save Osvećenog, ostaci crkve Santa Maria de Castello, crkva Sv. Trojica, grob Stefana M. Ljubiše, gradski park “arboretum”, spomenik Stefanu M. Ljubiši.
Signalizacija i obilježavanje građevina u Starom gradu i okolini doprinosi unapređenju i poboljšanju turističke ponude grada, uljepšava njegov izgled i omogućava turistima da se na kvalitetniji i ljepši način upoznaju sa kulturno-istorijskim vrijednostima.
Jedan muškarac je poginuo u ponedjeljak navečer u protestima u Minsku nakon što mu je u ruci detonirala eksplozivna naprava, objavile su u utorak vlasti glavnog grada Bjelorusije, nakon sporne ponovne izborne pobjede Aleksandra Lukašenka.
Državno izborno povjerenstvo objavilo je da je prema prvim rezultatima Lukašenko osvojio 80,23 posto glasova, a njegova protukandidatkinja Svetlana Tihanovskaja 9,9 posto glasova. Ona je objavila da ne priznaje Lukašenkovu pobjedu.
Oporba tvrdi da su izbori namješteni, a nakon objave rezultata u Minsku su buknuli prosvjedi.
U ponedjeljak navečer, kako se vidi na video snimkama podijeljenim na društvenim mrežama, tisuće ljudi je izašlo na prosvjede u Minsku, a policija je intervenirala koristeći silu.
Svjedoci tvrde da je policija koristila suzavce i šok bombe. Ljudi su bježali, nekoliko ulica je bilo odsječeno.
Uoči prosvjeda, snage sigurnosti okupile su se u Minsku, a trgovački centri su se zatvorili ranije.
Klupe i kante za smeće su uklonjene, a internet je povremeno prekinut, javljaju lokalni mediji.
Ranije u ponedjeljak je policija privela oko 3000 prosvjednika.
Lukašenko opravdava postupanje policije i tvrdi da su na nemire odgovorili na “primjeren način”.
“Upozorio sam da neće biti Maidana, bez obzira koliko to netko želio”, rekao je Lukašenko aludirajući na revoluciju u susjednoj Ukrajini 2014.
Lukašenko (65) četvrt stoljeća vodi bivšu sovjetsku republiku u istočnoj Europi, između Rusije i članice EU-a Poljske.
Na novoj izbornoj pobjedi čestitali su mu, između ostalih, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping, dok Zapad ukazuje na ozbiljne nepravilnosti na izborima i poziva na zaustavljanje policijske represije.
U pulskoj bolnici umro je 26-godišnji Nijemac na kojega je u ponedjeljak poslijepodne, dok se kupao u akvatoriju kod Rovinja, gliserom naletio njegov 60-godišnji sunarodnjak.
U istarskoj policiji kažu da su nešto prije 16 sati dobili dojavu o ovoj teškoj pomorskoj nesreći, koja se dogodila u moru između Škarabe i Crvenog otoka kod Rovinja.
“Nesreća se dogodila kada je gliser kojim je upravljao 60-godišnji njemački državljanin udario u kupača, 26-godišnjeg Nijemca. Ozlijeđeni je prevezen u Opću bolnicu Pula gdje je od zadobivenih ozljeda preminuo”, rekla je glasnogovornica PU istarske Nataša Vitasović.
Policija i Lučka kapetanija utvrđuju okolnosti nesreće, a u tijeku je policijski očevid.
Na intervenciju su izašli i djelatnici Lučke kapetanije Pula, Lučke uprave Rovinj i pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Rovinj.
Vlada je svojim, prije svega, političkim odlukama potpuno upropastila turističku sezonu i stvorila gubitak koji će biti na nivou jedne milijarde EUR, saopštili su iz koalicije Crno na bijelo.
“U susjednoj Hrvatskoj u julu su prihodi od turizma bili na nivou od 50 odsto prošlogodišnjih, a za prvih deset dana avgusta skoro 60 odsto, na nekim mjestima čak i do 70 odsto. Zakrčene su autoceste i priliv turista je iznad svih očekivanja”, kazali su iz koalicije Crno na bijelo.
Oni su dodali da je u Bosni i Hercegovini na primorju istorijska sezona i već duže vrijeme nema slobodnog kreveta u Neumu, dok je u Albaniji znatno bolja nego u Crnoj Gori.
Iz koalicije Crno na bijelo su pitali predstavnike Vlade kako je moguće da su donosili takve odluke, kada je poznato da i u zemljama regiona ima zaraženih od Covida-19, ali da su uprkos tome uspjele da privuku jedan dio turista iz drugih država.
Oni smatraju da je poražavajuća činjenica da Crna Gora, u kojoj 25 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) čini turizam, već duže vrijeme nema resorsnog ministra, a da je Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) više puta ponovilo da se nekako mora sačuvati i ekonomska supstanca društva.
“Da li je normalno da su Vlada i NKT sve podredili predstojećim izborima i na taj način doveli građane Crne Gore, ugostitelje, turističke poslenike, kao i mnogobrojne povezane djelatnosti na prosjački štap, a da će sada, dvije sedmice pred izbore, ipak omogućiti nesmetani ulazak u zemlju i to ne zbog odmora, nego zbog glasanja”, pitali su iz koalicije.
Perast – foto Boka News
Oni smatraju da je milijarda EUR, koju će Crna Gora ove godine izgubiti, nenadoknadiva, s obzirom na to da se radi o prilivu novca sa strane, koji je neophodan za normalno funkcionisanje ekonomskog sistema.
“Građani Crne Gore treba da znaju da je isključivi krivac za uništavanje turističkog proizvoda Vlada, koja ne smije da se krije iza navodne brige o zdravlju stanovništva i da istovremeno organizuje izborni proces. Korone ima u Crnoj Gori, ali ima je i u BiH, Hrvatskoj i Albaniji. Jedina je razlika što kod nas nema turista. Zato neka se građani dobro zapitaju kome će i kako dati povjerenje da upravlja njihovim životima u naredne četiri godine”, zaključuju se u saopštenju.
Kada se u Crnoj Gori u dnevnoj štampi i na elektroničkim medijima govori o lingvističkoj problematici, onda se taj govor najčešće svodi na rasprave koje se tiču dviju razinâ. Jedna od njih je pitanje nominacije jezika: da li je jezik u Crnoj Gori srpski ili crnogorski i da li ga imenovati srpskim ili crnogorskim, piše u autorskom tekstu prof. dr Miomir Abović.
Ta priča po pravilu izlazi iz okvirâ lingvistike kao autohtone naučne discipline i prelazi u sferu političkog (bolje bi bilo reći politikantskog).
Druga razina preko koje jezikoslovna tematika ulazi u crnogorski medijski prostor su crnogorsko-crnogorski lingvistički disputi koji se tiču razlikâ u nekim standardološkim rješenjima: standardološkim rješenjima koja bitno utiču na formu crnogorskog književnog jezika. U tim crnogorsko-crnogorskim lingvističkim disputima ne bi bilo ništa loše- naprotiv, konstruktivna rasprava i razmjena mišljenja jedini su put ka (pro)nalaženju kvalitetnih rješenjâ u svim oblastima, pa i u standardizaciji jezika- da u njima gotovo uvijek u prvi plan ne izbiju lični međusobni animoziteti pojedinih diskutanatâ. To onda, nažalost, involuira u, što bi kazali moji Bokelji, ćakulonske prepirke kojima nije mjesto u dnevnoj štampi i po portalima. Istina, te ćakulonske prepirke vjerovatno odlično zabavljaju navijače i fanove jednog ili drugog lingvista/lingvistice, ali od njih definitivno nema nikakve spoznajne polze. Možda su- kad je u pitanju prisustvo lingvističke problematike u široj crnogorskoj javnosti- tzv. „čistoj“ lingvistici najbliži disputi o fonematskom statusu glasovnih jedinicâ ś i ź. Sve pomenuto, međutim, više-manje spada u onu kategoriju (misaonih) djelatnosti koje je Rolan Bart jednom davno sjajno nominovao sintagmom „dosada predvidljivih diskursâ“. Već odavno uveliko zamoran i spoznajno jalov, takav diskurs o jeziku kojim se govori (ili se govorilo) na teritoriji Crne Gore nema nikakvog smisla.
Pisanje i govorenje u dnevnoj štampi i/ili na portalima (elektroničkim medijima uopšte) o jeziku u Crnoj Gori koje, pak, jedino ima smisla ono je pisanje i govorenje koje- navođenjem i eksplikacijom konkretnih jezičnih činjenicâ o specifičnostima, sinhronijskim ili dijahronijskim, jezika na teritoriji Crne Gore- može proširiti, kod onih koje ta problematika uopšte zanima, spoznajni opseg vezan za tu oblast kulture Crne Gore. Dakako- budući da su recipijenti sadržajâ koji se objavljuju u dnevnoj štampi i na portalima prije svega lingvistički laici- treba voditi računa o izboru jezikoslovnih temâ o kojima će se tu pisati. Problem predstavlja sljedeće proturječje: tema, sa jedne strane, mora biti u lingvističkom smislu relevantna, a, sa druge, predstavljena i eksplicirana bez pretjerane upotrebe metajezika lingvistike. Jer: metajezik lingvistike imanentan je naučnim radovima što se objavljuju u usko stručnim lingvističkim časopisima, a članci (pre)zasićeni metajezikom lingvistike nisu razumljivi lingvističkim laicima. Ta dva epistemološka zahtjeva- sa jedne strane potreba da članak bude spoznajno relevantan, a, sa druge, da bude razumljiv tzv. običnom čitaocu koji nije studirao lingvistiku- nije lako izmiriti. Ipak, moguće je. Pokažimo to na primjeru deskripcije i analize jedne jezičke jedinice.
Siguran sam, npr., da ni mnogi kojima je lingvistika struka ne znaju da je krajem XIX i početkom XX stoljeća u jeziku, makar na jednom dijelu teritorije Crne Gore, bio operativan i frekventan zavisnosloženi uzročni veznik počem. Evo nekoliko potvrda za upotrebu tog veznika u tom periodu: (…) zato ako bude, koristnije je isplatiti ovo u šestice, nego u cvancike, počem sena cvancike štetuje (Ministarstvo finansija, 30., dokument iz 1879.); A Prele kaže da kad je godbijo na Vir svagda je plaćao mjesto đe i (ih, dodatak je moj, M.A.) je prodavao, samo nije prvipetak kad je poša, počem nije znao kako postoji stvar (isto, 46., dokument iz 1881.); U dacijutreba pisat i svaku mladu maslinu koja je počela rađat, kao što je i lanik bilo naređeno da se čini,počem bi bilo zbrke i mnogo teško razdvajat ih po količini roda (isto, 64., dokument iz 1884.); Ovo se čini samo za ovaj put ali u buduće nemojte se oslanjati na kakve novčane pomoćipočem kao što rekosmo vi ne treba ništa da oko pomenute djece trošite (…) (isto, 166., dokument iz 1897.); Počem u posljednje vrijeme neki činovnici pri upućivanju prihodaDržavnijeh, šilju mnogo sitnijeh novaca; – ponavljamo G. g. Kapetanima i ostalim financijalnimčinovnicima: da Ministarstvo Financije neće nikako primati ni u isplatu dacije, ni u isplatuostalijeh prihoda, bakarne novce, no jedino kao kusur od helera deset (isto, 238., dokument iz 1902.); Počem se naručbine mogu činjeti i bez naročitog putovanja (…) mi očekujemo da posvaki način odma izvršiš naručbinu po ugovoru (isto, 257., dokument iz 1903.) itd. Niz je zanimljivosti vezan za ovu vezničku jedinicu. Zanimljiva je, najprije, činjenica da je ova jezična jedinica u toku jednog stoljeća potpuno nestala iz govorne upotrebe na teritoriji Crne Gore; još jedan od bezbrojnih primjerâ kako se jezik mijenja kroz vrijeme. Zanimljivo je, dalje, da postojanje ove jezične jedinice u vrijednosti uzročnog veznika bilježi i Rječnik Jugoslavenskeakademije znanosti i umjetnosti, Rječnik koji najbolje zrcali leksičku građu i leksičko blago B/CG/H/S jezika u dijahroniji (Rječnik JAZU, svezak 43, 164. str.). Međutim, u natuknici u kojoj navode primjere za uzročni veznik počem obrađivači ove leksikografske jedinice kažu da su istu preuzeli iz Srpskog rječnika Vuka Karadžića sa naznakom, u Vukovom Rječniku, da se govori pozapadnim krajevima (naglašavanje je moje, M.A.), što jasno referira (i) na teritoriju Crne Gore. U Rječniku JAZU, dalje, navode se samo četiri primjera upotrebe ovog veznika, što indirektno implicira da ni u pomenutim zapadnim krajevima njegova upotreba izvan granicâ Crne Gore izgleda nije bila naročito frekventna. Zanimljivo je i pitanje načina na koji je ovaj veznik nastao, kao i pitanje razloga njegovog iščeznuća. Veznik počem nastao je u rezultatu leksikalizacije prijedložno-padežne konstrukcije po čemь iz praslavenskog jezika (чемь: oblik lokativa praslavenske upitno-relativne zamjenice чьто). Uzročno značenje kod prijedložno-padežne konstrukcije po čemь razvilo se iz primarnijeg vremenskog (pod)značenja posteriornosti ove prijedložno-padežne konstrukcije: ista, naime, označava da se događaj odvija poslije vremenskog odsječka koji denotira jedinica u lokativu. A iz temporalnog suodnosa dva događaja pri čemu je jedan od njih temelj, orijentir u odnosu na koji se drugi događaj odvija poslije- po principu post hoc ergo propter hoc- kod ove prijedložno-padežne konstrukcije lako se moglo razviti značenje uzroka. Iskaz vremenske semantike npr., „Počeo je mnogo da pije po čem(u)/počem (poslije čega, dodatak je moj, M.A.) je izgubio posao“ lako se može razumjeti u smislu „Izgubio je posao zato što je počeo mnogo da pije“. Događaj, dakle, koji je u iskazu temporalne semantike prethodeći, u kauzalnom preosmišljenju iskaza dobija semantičku vrijednost uzroka, a prijedložno-padežna konstrukcija po čem(u)– koja se leksikalizira u počem– vrijednost formalnog obilježivača kauzalne veze između dviju klauzâ. (Ovdje se srećemo i sa fenomenom semantičke ekstenzije o kojem ćemo pisati u nekom drugom članku). Nestanak, pak, u XX stoljeću veznika počem iz jezika kojim se govori na prostoru Crne Gore možemo (pro)tumačiti razvojem- tijekom XX stoljeća- mnoštva složenih uzročnih veznikâ: zato što, zbog toga što, usljed toga što, iz prostog/jednostavnog razloga što itd.
Već vidim mnoge koji mi zamjeraju što u ovom članku nisam precizno nominovao jezik kojim se govori u Crnoj Gori, što na nekom mjestu u članku nisam ubacio dva-tri reda o prednostima jednog ili drugog načina standardizacije crnogorskog književnog jezika ili što nisam kazao ništa o fonematskom statusu ś i ź. E pa eto, nisam; jedino što im mogu odgovoriti je da su te teme kod mene ne u drugom, nego u trećem planu. Ne zato što (i) o tome ne bih mogao kompetentno pisati, nego zato što smatram da ta pitanja ni izbliza nemaju onaj značaj koji im se pridaje u javnosti. U jednom istinski demokratskom društvu ta pitanja- koja u Crnoj Gori sada imaju status Gordijevog čvora lingvistike- riješila bi se veoma brzo. U društvu u kojem ta pitanja, međutim, odlično služe za politikantske manipulacije to, naravno, nije moguće. Ali je zato moguće pisati kompetentne lingvističke članke, koji će nekima biti na spoznajnu korist. Još uvijek i usprkos svemu.
/Prof. dr Miomir Abović/
Literatura:
Ministarstvo finansija Knjaževine/Kraljevine Crne Gore 1879.-1915., CID, Podgorica 2005.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU, svezak 43, JAZU, Zagreb 1928.
