Petarde, mračna strana Novogodišnje noći, ubiru žrtve u Evropi

0
petarde

Jedna osoba poginula je u Italiji, jedna u Francuskoj, brojne su ozlijeđene petardama čiju zabranu zahtijevaju aktivisti, a Nijemce je potresla smrt 30 majmuna u zoološkom vrtu u požaru izazvanom uporabom letećih lampiona.

Italija

U Italiji su slavlja rezultirala smrću muškarca, prve žrtva nakon šest godina, a 204 osobe su ozlijeđene, od kojih 11 teško u eksplozijama petardi, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

Dvadesetsedmogodišnjak podlegao je ozljedama u mjestu Ascoli Piceno u regiji Marche pošto je pao s pokosa visokog stotinjak metara u pokušaju da ugasi požar izazvan vatrometom.

On je prva žrtva od 2013. kada su dvije osobe poginule zbog uporabe pirotehnike.

Grad Rim s tri milijuna stanovnika potpuno je zabranio uporabu petardi, ali unatoč tomu gorjele su kante za smeće zbog eksplozija petarda i vatrometa u nekoliko četvrti.

Ministarstvo unutarnjih poslova zaplijenilo je brojna nedopuštena sredstva, među kojima 1415 komada vatrenog oružja, 103.000 komada streljiva, 682 kg praha i više od 73.000 nezakonitih naprava.

Francuska

U Francuskoj je muškarac poginuo, a 50 osoba ozlijeđeno je u eksplozijama petarda na Silvestrovo.

Žrtva je tridesetgodišnji muškarac poginuo u Haguenauu na sjeveroistoku od posljedica eksplozije naprave tipa “mine”, objavila je prefektura Donje Rajne.

Među 50 ozlijeđenih, uglavnom na rukama i očima, 20 je maloljetnih osoba, a najmlađoj je samo četiri godine, objavila je policija.

U pokrajini Alsace Nova godina se slavi uz mnogo petardi koje se kupuju u Njemačkoj gdje je zakon o uporabi pirotehničkih sredstava liberalniji.

Njemačka

Međutim, više od 50 posto Nijemaca izjasnilo se za zabranu petarda u novogodišnjoj noći, prema anketi objavljenoj prije Silvestrova.

Organizacije za zaštitu okoliša već godinama apeliraju na građane da se suzdrže od kupovine pirotehničkih proizvoda zbog velike količine štetnih mikročestica, a na samu Novu godinu polemika je zadobila nov zamah nakon smrti 30 majmuna u požaru u zoološkom vrtu Krefeld u Sjevernoj Rajni Vestfaliji.

Mnogo je ljudi u srijedu, a mnogi od njih u suzama, donosilo plišane igračke pred zoološki vrt postavljajući ih ispod natpisa “Zašto?” ili “Mrtvi zbog Novogodišnjeg hira”, prenosi agencija dpa.

Taj zoo s oko 1.000 životinja privuće svake godine više od 400.000 posjetitelja.

Prema prvim elementima istrage požar su izazvale leteće kineske lanterne, iako su u toj regiji zabranjene od 2009. godine.

Tri takve lanterne s najboljim željama ispisanima rukom pronađene su u ruševinama nastambe za majmune. Policija je otvorila istragu i nada se da će utvrditi odakle su lansirane.

Njemačka udruga za zaštitu životinja odmah je zatražila zabranu vatrometa u blizini zooa i životinjskih farmi.

“Požar je užasan dokaz dramatičnih posljedica po životinje”, a koje su moguće zbog “nekontroliranih proslava”, objavila je udruga.

Samo u Berlinu hitne službe zabilježile su 22 ozljede zadobivene na rukama od uporabe pirotehnike, od kojih su dvije završile amputacijama.

Meteorološke službe u novogodišnjoj noći bilježe najviši stupanj zagađenja mikročesticama. Vatrometi na Silvestrovo oslobađaju 5.000 tona štetnih mikročestica, a to je otprilike kao dva mjeseca onečišćenja izazvanog cestovnim prometom, napominje savezna agencija za okoliš UBA.

Te su mikročestice štetne za ljudsko i životinjsko zdravlje i brojni njemački gradovi su već uveli zabranu ili ograničenja upotrebe petardi.

Prošle godine je u Njemačkoj prodano petardi i pirotehnike u vrijednosti od 133 milijuna eura.

Novi zemljotresi u Albaniji i BiH

0
Zemljotres – FREDERICK FLORIN / AFP / ilustracija

Zemljotres jačine 4,2 stepena Rihterove skale potresao je Albaniju neposredno nakon ponoći, prenose albanski mediji.

Epicentar potresa bio je u Jadranskom moru i na dubini od deset kilometara.

U zemljotresu jačine 6,4 stepena Rihterove skale koji je 26. novembra pogodio Albaniju poginula je 51 osoba.

I na području Nevesinja jutros je registrovan zemljotres jačine 3,9 po Rihteru javio je Euromediteranski seizmološki centar.

Zemljotres je pogodio područje s epicentrom oko osam kilometara sjeveroistično od Nevesinja na dubini od osam kilometara.

Podrhtavanje tla osjetilo se i u okolnim mjestima, posebno u Mostaru. Pogođeno područje je udaljeno 74 kilometra od Sarajeva.

Za sada nema informacija o eventualnoj šteti.

Uspjeh jedriličara Delfina na Europa Cupu

1
Ilija – Hvar

Jedriličari iz Crne Gore, iz kluba Delfin iz Tivta izborili su se za mjesto na pobjedničkom postolju u klasi Laser 4.7 i Laser Standard  na Europa Cupu  odžanom na Hvaru u organiziaciji JK Zvir, gdje se po jakoj buri i hladnom vremenu takmičilo više od 100 jedriličara iz 12 država.

Ilija Marković je u olimpijskoj klasi Laser Standard osvojio prvo mjesto u konkurenciji jedriličara do 19 godina, drugo u konkurenciji do 21 godine, a četvrto u generalnom plasmanu.

NIkola – Hvar jedrenje

Nikola Golubović je u klasi Laser 4.7. dominirao na Hvaru. Osvojio je tri zlatne medalje. Bio je najbolji u generalnom plasmanu, bio je najbolji u konkurenciji jedriličara do 16 i do 18 godina.

Stefan Anđelić i Danilo Jončić su u klasi Laser Radial koja je uvodna klasa za olimpijsku, Laser Stanard bili veoma dobri. Anđelić je posle četiri dana jedrenje i pet regata zauzeo 21,  a Danilo Jončić 24. mesto.

europa cup hvar nagrade

Sjajan kraj sezone za jedriličare iz Crne Gore, koji su iza sebe ostavili uspješnu godinu ispunjenu uspjesima i punim jedrima idu napred  u osvajanje novih. Istovremeno, sjajna je i najava za 2020. godinu u kojoj će Crna Gora i Tivat biti domaćini Evropskog prvenstva u olimpijskim klasama Laser Standard i Laser Radial za jedriličare do 21 godine. Smotra najboljih jedriličara Evrope održaće se od 6. do 13. juna.

Tivat – uz nastup Lexington benda i Miligrama dočekali 2020. godinu

0

Stanovnici Tivta, kao i brojni turisti,  novogodišnju noć su dočekali uz Lexington bend i Miligram.

Aleksandar Milić frontmen grupe Miligram je istakao da često dolazi  na Crnogorsko primorje, i da ime veoma dobru konekciju sa publikom iz ovih krajeva. On je naveo da mu je ova 2020 godina jako bitna, jer je u planu novi album sa potpuno drugačijim muzičkim pravcem nego što je publika to navikla od njih.

“Mnogo mi je drago što se upravo premijera svega toga desila u Tivtu. Jer Tivat je poznat po tome da iz godine u godinu postaje sve bolji i bolji, a isti slučaj je i sa Miligramom “, rekao je Milić.

“Zaista smo ponosni u Turističkoj organizaciji Tivat, ovo je nešto što definitivno prerasta u jedan prepoznatljivi brend našega grada  i sigurna sam , ne samo kada je u pitanju region odakle generešemo i najveći broj posjetilaca, nego i šire da su čuli za Zimsku Bajku “, kazala je Gabrijela Glavočić Direktorica TO Tivat.

I ove godine organizatori su se potrudili da program bude što orginalniji. Na Rivi Pine novogodišnje praznike upotpunile su praznične kućice, i klizalište kome su se najviše obradovali najmlađi.

Iz Turističke organizacije navode da su se ove godine najviše fokusirali na različitost muzičkog repertoara. Tom prilikom je i organizovan koncert Vlatka Stefanovskog  sa Bitoljskim kamernim orkestrom, koji je privukao najviše inostrane publike.

Čelnici Opštine Tivat jako zadovoljni  i organizacijom ovogodišnjeg Novogodišnjeg programa “Zimska Bajka , ali i odazivom gostiju.

“Imajući u vidu da je prošla godina prošla izuzetno dobro što se tiče sezone posebno u broju gostiju i broju noćenja, ove godine je podignuta ljestvica i sljedeće godine će biti još bolje ” , kazao je Siniša Kusovac Predjsednik Opštine Tivat.

Kusovac je ovom prilikom svim sugrađanima poželio mnogo sreće, zdravlja i ljubavi, i istakao je da je mnogo bitno da se u narednom periodu družimo sa ljudima koji će nam donijeti mnogo sreće i radosti.

Novogodišnji program u Tivtu se nastavlja u istom duhu kao i predhodne večeri. Za reprizu Nove godine na Rivi Pine nastupiće Marija Šerifović sa početkom u 22,30, a nakon nje goste će zabavljati Saša Kovačević.

Budva – desetine hiljada ljudi dočekalo Novu godinu uz Čolića

0

I grmjelo je i sjevalo sinoć u Budvi kada je glavni gradski trg i njegova okolina jednoglasno pjevao “Čija je ono zvijezda”, “Glavo luda”, “Produži dalje”, “Podlugove”….. I nikada se nije tokom proteklih dvadeset godina, kao ove, činilo da je prostor ispred Starog grada, jedan od najvećih u Crnoj Gori, namjenjen održavanju koncerata, mali da primi sve koji su željeli da budu što bliže bini, što bliže Zdravku Čoliću, što bliže nevjerovatnoj energiji koja je izbijala iz svake pjesme, pokreta, konekcije…

A onda je nakon spektakularnog vatrometa, koji je nezaobilazni dio nezaboravnih budvanskih novogodišnjih dešavanja uslijedilo: “Čini mi se grmi, čini mi se sjeva…..” i desetine hiljada ljudi je u novu, 2020. godinu ušlo igrajući, pjevajući, smješeći se, uz najbolje prijatelje, porodicu, partnere!

Zdravko Čolić je čak dva i po sata pjevao sa Budvanima i njihovim gostima, dokazujući tako da velikim zvijezdama vrijeme ne može ništa. Naprotiv! Istom energijom, na istom trgu, prije tačno 20 godina, kada je lokalna samouprava prvi put odlučila da organizuje doček Nove godine na otvorenom, Zdravko je “kupio” srca publike. Sinoć je ta ljubav samo postala još jača!

Već od dnevnih sati poslednjeg dana decembra sve je naslućivalo da će to biti “noć za pamćenje”. Dječji solisti Sanje Perić “Sanjine smijalice” divnim vokalima su oduševili mališane i njihove roditelje, da bi potom uslijedio koncert gudačkog kvarteta “Lords of the strings”. Tri djevojke i jedan mladić, svi članovi crnogorskog smfonijskog orkestra, izvodili su poznate domaće i strane pop i rock numere, donoseći ih na potpuno nov način.

Večernji program je otvorio odličan nastup primorskog benda “The Grupa”, već poznatog budvanskoj i crnogorskoj publici. Nakon njih je nastupila jedna od najboljih pop pjevačica u regionu, Nevena Božović, u potpuno drugačijem aranžmanu, u pratnji plesačica koje su, zajedno sa njom, do samog početka Čolinog koncerta držali publiku “zagrijanom”.

“I na privatnom i na poslovnom planu sve se ove godine izdešavalo odjednom. To obično bude tako u životu i bude zato i najljepše. Koliko je bilo lijepo, toliko je bilo i naporno i u tom stilu i završavamo ovu godinu. Koristim i ovoga puta priliku da zahvalim gradu i Turističkoj organizaciji, što su me odabrali, da kao jedna od najmlađih učesnika novogodišnjeg programa, nastupim baš prije najveće regionalne zvijezde – Zdravka Čolića” – istakla je neposredno pred nastup Nevena Božović.

Zaista, Nevena je tokom svog devedesetominutnog nastupa opravdala sva očekivanja i domaćim i stranim hitovima oduševila brojnu publiku.

A onda su se čuli poznati akordi, na scenu je izašla najveća zvijezda regiona i zapjevala “Produži dalje……”, ali niko nije htio da ode, jer u Budvi je najbolje!

“Budva pokazuje i ove godine, kao i proteklih da je centar zbivanja i dobrih vibracija kada je Nova godina u pitanju – istakla je Maja Liješević, direktorka TO Budva i dodala da je bitno napomenuti da  u Budvi koncerti nisu samo na Trgu, već i da su hotelijeri pripremili bogat program tokom svih praznika, te da je upravo u Budvi džet set regionalne muzičke scene.

Predsjednik Opštine Budva, Marko Bato Carević čestitao je novu 2020. godinu i svima poželio puno sreće, zdravlja, osmjeha i da bude bolja nego prethodna.

“Budva je uvijek bila u centru svih dešavanja, tako je i večeras, oborila je sve rekorde. Jako smo zadovoljni, sada možemo da se opustimo i slavimo sa zadovoljstvom”, rekao je Carević.

Program u Budvi nastavlja danas u 14 sati tradicionalnim koncertom klasične muzike u izvođenju Mediteranskog revijskog orkestra, pod dirigentskom palicom Radovana Papovića. Solisti će biti: Marijana Šovran, Emilija Minić, Lana Asija Dabović, Marko Kalajanović i Stevan Karanac. Na violini Vili Ferdinandi, na flauti Ksenija Franeta.

U večernjim satima će od 21 sat nastupiti klapa “Assa Voce” iz Podgorice, potom Hari Mata Hari i Svetlana Ceca Ražnatović.

Hrvatska preuzela predsjedavanje EU

0
EU

Hrvatska je danas preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje Savjetu Evropske unije (EU), šest i po godina nakon što je postala članica EU.

Početak predsjedavanja službeno će biti obilježen 9. januara 2020. dolaskom članova Evropske komisije u na čelu s predsjednicom Ursulom von der Lajen.

“Hrvatsko predsjedništvo zalagaće se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i dalji ekonomski razvoj i povezanost evropskog kontinenta”, kaže se u programu hrvatske vlade.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije je predstavio četiri ključna prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU, koje je definisao kao “Evropa koja raste i koja se razvija, Evropa koja spaja, ekonomski, energetski i infrastrukturno, Evropa koja štiti i Evropa koja je uticajna na globalnom planu”.

Zagreb će u maju biti domaćin samita EU i država zapadnog Balkana.

“Snažna Evropa u svijetu punom izazova”, slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedavanje Savjetu EU.

Kotor – dočekana Nova godina u rock’n’roll stilu

0

Sada već tradicionalno, u Kotoru je organizovan još jedan rock’n’roll stilu doček Nove godine. Ljubitelji dobrog zvuka su uživali u nastupima eminentnih imena sa regionalne scene – Partibrejkersi, Lačni Franz i VIS Tetra uveli su okupljene građane i turiste u Novu 2020. godinu. Posrijedi je događaj u okviru festivala “Rock New Year” u organizaciji TO Kotor.

Frontmen slovenačkog sastava Lačni Franc, Zoran Predin, je još ranije izrazio zadovoljstvo zbog nastupa na ovom, za region žanrovski neobičnom dočeku.

“Najprije moram pohvaliti ovaj grad, da istraje i radi rok na dočeku Nove godine, što je stvarno rijetko. Ove godine u Sloveniji je vladalo veliko interesovanje, možda su ljudi malo prekasno saznali. Preporučio bih da se najave rade već u septembru, da ljudi mogu planirati”, kazao je Predin.

Rok je, kako smatra, izgubio onu snagu koju je imao nekad, kada je u svojim porukama mijenjao svijet.

“Muzika je postala biznis i zabava, no sada, sa povratkom vinila ponovo se budi rokendrol, koji je postao interesantan za najmlađe generacije tako da – ima nade”

A za mlađe kolege ima jednu poruku – Da vjeruju u sebe i da rade ono za šta misle da su se rodili. Na taj način, kako im je poručio, biće srećni i zadovoljni.

Kotor NG

Upravo je predstavnik mlađih naraštaja Ivan Tomas, basista i vokal benda VIS TETRA, sa svojom grupom u ranim jutarnjim satima “zatvorio” prvi dan festivala “Rock New Year”.
“Postojimo godinu i po dana i za taj period smo napravili dosta uspjeha. Od starta smo krenuli ozbiljno da radimo, inače svi smo profesionalni muzičari te stoga moramo biti dobri, i moramo stajati iza tog imena. Večeras je zaista fenomenalno bilo nastupati nakon Partibrejkersa i Lačni Franca, o tome smo mogli samo da sanjamo, ovo nam je jedan veliki poklon za Novu godinu”, poručio je Tomas.

Publika će, danas, u okviru druge festivalske večeri imati priliku da čuje lokalni bend Light under the Black Mountain, koji njeguje izvorni blues rock, beogradski kultni bend Bajaga i Instruktori, kao i hrvatski pank-rok bend Hladno pivo.

Festival Rock New Year utemeljen je prilikom priprema za doček 2018. godine u Kotoru koji je time podsjetio da je 20 godina ranije prvi grad u Crnoj Gori koji je organizovao doček na otvorenom. Koncept festivala obuhvata širokg spektra podvrsta rock muzike, uz uključivanje regionalnih izvođača, kao i zastupljenost lokalnih bendova, a pod sloganom „Kotor – grad dobre muzike“.

Nova godina za istraživače na Arktiku: Kada slaviti na Sjevernom polu

0
istraživački brod “Polarstern” (Foto: mosaic-expedition.org)

Posada njemačkog istraživačkog broda “Polarstern” proizvoljno će odabrati vrijeme za proslavu Nove godine, s obzirom da tradicionalni koncept vremena gubi donekle značenje u polarnoj noći i blizu Sjevernog pola, izjavio je vođa ekspedicije Markus Reks.

“Ovdje možete poprilično slobodno, po svojoj volji, odabrati vremensku zonu. Geografske dužine koje uobičajeno definišu vremenske zone mogu se u polarnom području preći relativno brzo, jer se sve spajaju na Sjevernom polu”, objasnio je Reks.

Kako prenosi agencija Hina, trenutno posada “Polarsterna” (“Sjevernjače”) živi po moskovskom vremenu, te će Novoj godini nazdraviti u ponoć u toj vremenskoj zoni, u 22 sata po srednjeevropskom vremenu.

Njemački istraživački brod pluta arktičkim ledom i trenutno je obavijen stalnom tamom polarne noći.

U misiji proučavanja klimatskog sistema u središnjem dijelu Arktika, koja će trajati godinu dana, učestvuju istraživači iz 20 zemalja, navodi Hina.

Sydney ušao u 2020. spektakularnim vatrometom usprkos požarima

0
foto EPA

Sydney je, gušeći se u otrovnom dimu nastalom u velikim požarima, ušao u Novu godinu spektakularnim vatrometom u luci.

Prvi svjetski megapolis koji je ušao u novo desetljeće i najveći australski grad bio je mjesto polemike o tome treba li se dopustiti ta pirotehnička predstava u prilikama prirodne katastrofe koja je prisilila tisuće ljudi da potraže utočište na plažama i prisilila mnoge australske gradove da otkažu svoje proslave.

Stanovnici Sydneyja već tjednima žive u atmosferi onečišćenoj otrovnim dimom povezanim s razornim požarima koji haraju u okolici grada. Potpisnici peticije koja je prikupila 280.000 potpisa tražili su otkazivanje tog događaja iz poštovanja prema žrtvama.

Gradske vlasti su odbile zahtjev. Vatrogasci su odobrili vatromet ocijenivši da nije opasan jer se održava iznad vode. Stotinjak tisuća raketa 12 minuta je obasjavalo nebo ponad Sydneyja pred očima milijuna promatrača.

Svi su bili pozvani na velik oprez zbog jakog vjetra koji je puhao u smjeru luke.

Prije nego što je spektakularni vatromet obasjao nebo, zastave na Sydneyskom lučkom mostu spuštene su na pola koplja zbog 14 žrtava požara koji su pogodili istok zemlje.

Vatromet planiran u prijestolnici Canberri i u zapadnom dijelu Sydneyja otkazan je zbog nepovoljnih vremenskih prilika.

Tisuće ljudi spremale su se provesti novogodišnju noć na plažama na jugoistoku Australije, kamo su se sklonile bježeći pred smrtonosnim požarima.

Na obali dugoj dvjestotinjak kilometara preplašeni turisti i stanovnici zaogrnuti dekama i s improviziranim maskama na licu gurali su se na plaži bježeći pred vatrenom stihijom. Utorak je bio jedan od najtežih dana otkako su početkom rujna počeli katastrofalni požari.

Mali pacifički otoci Samoa i Kiribati bili su u utorak prvi koji su ušli u novu godinu i novo desetljeće, a za njima u 2020. već su ušli i stanovnici Novog Zelanda.

Čekajući prve crnogorske kilometre: Ko ima koliko auto-puta u regionu

0
autoputevi-grafika

Autoput predstavlja najvišu saobraćajnu klasu puteva, a njihova zastupljenost i umreženost značajan je pokazatelj razvoja jedne države. Al Jazeera Balkans je napravila pregled regiona zapadnog Balkana, iz kojeg se vidi da su razlike među državama značajne.

Crna Gora je i dalje jedina država u regionu bez ijednog kilomentra auto-puta. Prema trenutnim podacima, prvih 41 kilometar od Smokovca do Mateševa, kao prioritetne i za gradnju najteže dionice auto-puta Bar – Boljare, trebalo bi da bude završeno do kraja septembra 2020.

Hrvatska, sa više od 1.300 kilometara autoputa, prednjači po broju izgrađenih kilometara, dok Crna Gora još uvijek čeka svoje prve kilometer, piše Al Jazeera Balkans.

Svakako bolji pokazatelj razvijenosti mreže autoputeva jeste pogled na gustinu mreže autoputeva – koliko je autoputa izgrađeno po jednom kvadratnom kilometru. Tu prednjači Slovenija, koja na svaki kvadratni kilometar ima 34,1 metar autoputa, i time je iznad prosjeka velikog broja članica Evropske unije.

Na drugom mjestu je Hrvatska sa 23,2 metra, zatim Kosovo, koje na nepunih 11.000 kvadratnih kilometara površine ima 170 kilometara autoputa, odnosno 15,6 metara na kvadratni kilometar.

Srbija, koja je površinom najveća, ima 12,4 metara autoputa na kvadratni kilometar površine. Sjeverna Makedonija ima 9,4 metara na kvadratni kilometar, a BiH svega četiri.

U Bosni i Hercegovini je izgrađeno 208 kilometra autoputa u posljednjih 20 godina, od toga u Federaciji BiH (autoputa A1 na Koridoru 5C) – 102 kilometra, a u Republici Srpskoj 106 kilometara.

Autoput kroz Federaciju BiH dio je panevropskog Koridora Vc, definisanog 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja evropskih zemalja u Helsinkiju.

Dužina ceste kroz Bosnu i Hercegovinu je 338 kilometara, a operativno je izgradnja počela 2001. godine.

Planirani završetak radova je bio do 2012. godine, ali BiH dočekuje 2020. godinu sa manje od trećine planiranih izgrađenih kilometara.