Lokaciju u Sutorini na kojoj se gradi Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju danas su obišli predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, potpredsjednica Danijela Đurović, Sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić i direktorica Dnevnog centra Dragica Kosić.

Predsjednik Katić zadovoljan je činjenicom da se radovi odvijaju ugovorenom dinamikom, ali i profesionalnošću izvođača radova kompanije „B-ST“. Uvjeren je da će biti ispoštovani svi rokovi kako bi konačno, nakon 9 godina podstanarskog statusa, izgradnja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju bila realizovana.

-Opština Herceg Novi je zaista uložila velike napore da dođe do realizacije ovog projekta, u saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država i američkom mornaricom, koja je i nosilac ovog projekta. U pitanju su ostali radovi koji nisu bili obuhvaćeni prvobitnom projektnom dokumentacijom, uložili smo dodatne napore kako bi čitav ovaj teren sanirali i uredili, napravili potprni zid i putnu infrastrukturu. Ovo je lijepo mjesto, prirodna oaza, i mislim da će osobe sa posebnim potrebama ovdje u mirnom okruženju moći naći svoj kutak, kazao je Katić prilikom obilaska terena.

Kako je istakla sekretarka Samardžić, prije izvođenja glavnih radova, urađen je potproni zid radi stabilizacije terena, odnosno obezbijeđenja uređenja terena. Organizovan je stručni nadzor nad izvođenjem radova, tako da Opština Herceg Novi dobija svakodnevne izvještaje o izvedenim radovima.

-Nakon faze izgradnje objekta, slijedi uređenje terena. U Agenciji za izgradnju se projektuje igralište, čiji će sportski sadržaj biti distupan kako korisnicima Dnevnog centra, tako i djeci Sutorine. Na taj način ćemo obogatiti sportske sadržaje i oplemeniti prostor u ovoj mjesnoj zajednici, istakla je Samardžić.

Napomenula je i da će Opština, nakon izgradnje i opremanja Dnevnog centra, te uređenja prostora i infrastrukture, ući u pravnu proceduru transformacije ustanove, kako bi i osobe sa smetnjama i teškoćama u razvoju starije od 26 godina mogli biti korisnici ovog centra.

Prema riječima direktorice Dnevnog centra Dragice Kosić, izgradnja objekta je od velikog značaja za korisnike i njihove porodice, ali i zaposlene koji su od početka angažovani u radu ove ustanove.

-Uloženo je mnogo truda tokom proteklih 9 godina, i mogu reći da sam jako srećna što je taj uloženi trud urodio plodom, tako da ćemo do kraja godine useliti u nove prostorije, kazala je Kosić.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi oko 202 hiljade američkih dolara, a projekat finansiraju Komanda američkih snaga za Evropu i Kancelarija za odbrambenu saradnju pri Ambasadi SAD-a u Podgorici.

Komunalno preduzeće Tivta kontinuirano ulaže napore na povećanju procenta otpada koji se reciklira ili ponovno upotrebljava, u odnosu na ukupno sakupljene količine smeća u najmanjem bokeljskom gradu. Tako su od ukupno sakupljenih količina svih kategorija otpadnog materijala, lani čak 1.062 tone otpada reciklirane.

Tivat je inače, jedna od rijetkih opština u Crnoj gori u kojima sakupljeni otpad prolazi i kroz primarnu i kroz sekundarnu selekciju. Komunalno preduzeće tako na primarnom nivou, vrši odvojenio sakupljanje pojedinih vrsta reciklabilnog otpada poput PET ambalaže, kartona, metralne ambalaže, guma i metalnog otpada. Lani su tako preko posebnih boksova postavljenih u skoro svim djelovima grada i redovnim obilascima trgovina koje proizvode najviše ove količine otpada, sakupljene i reciklirane 273,43 tone kartona što je 1,82 odsto više nego 2017.

Za 14,55%  porasle su sakupljene količine plastike koje su tivatski komunalci lani imali ukupno 23,78 tona, dok je sakupljeno oko 320 kilograma aluminijumskih limenki što je na nivou učinka u 2017. Komunalci su lani prikupili i pola tone starih automobilskih guma što je za čak dvije trećine više nego godinu ranije, dok je prvenstveno zbog izuzetno jake konkurencije koju predstavljaju brojni ovdašnji Romi što trguju starim metalom, za skoro 40% opala količina sakupljenog reciklabilnog metalnog otpada kojeg je tokom 2018. bilo ukupno 3,3 tone. Sve kolilčine reciklabilnog selektivno sakupljenog otpada tivatsko Komunalno preduzeće prodalo je specijalizovanim i ovlašćenim firmama za njegovo sakupljanje i obradu iz Nikšića i Herceg Novog. Radi unapređenja mreže za sakupljanje selektiranog otpada, Komunalno je lani pored već postojećih, izradilo i postavilo još 6 novih bokseva od metalne mreže za odlaganje kartona, kapaciteta od jednog do tri kubika, kao i 5 komada novih metalnih mrežnih boksova za sakupljanje PET ambalaže, pojedinačnog kapaciteta po kubik. Tivatski komunalci lani su prikupili i 400 kubika kabastog otpada a gotovo sve te količine ponovno su upotrebljene od strane samih radnika Komunalnog i to kao namještaj, ogrijev ili za toplotnu izolaciju starih baraka. Pored ovog materijala, Komunalno je tokom 2018. sakupilo i iz grada odvezlo ukupno 8.628 tona čvrstog komunalnog otpada što je 3,36% više nego lani.

Iz komunalnog smeća u  procesu sekundarne selekcije- odvajanja što se obavlja na pretovarnoj stanicio Komunalnog preuzeća Kotor sa kojim Tivćžni takav ugovor imaju od 2013., lani je izdvojeno i reciklirano oko 4%, odnosno ukupno oko 630 tona plastike, metala, najlona, stakla, kartona i PET ambalaže. U reciklirane količine otpada iz Tivta računa se i 1.441 kubik odnosno 432 tone zelenog otpada koji su lani prerađeni u kompost u Kompostani Komunalnog preduzeća Kotor u Kavču. Inače, pored čvrstdog komunalnog i selektivno sakupljenog reciklabilnog otpada, Komunalnmo Tivat lani je prikupilo i na  propisan način na za to predviđenim deponijama odložilo još 9.566 kubika zelenog i 1.904 kubika građevinskog otpada.

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 31. jula do 04. avgusta pokazali su da je na 85% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 15% kupališta bio K2 klase.

Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog  kvalitetna, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

Kada je u pitanju kvalitet vode u Tivtu, analize su pokazale kvalitet K1 na ukupno 7 kupališta, dok je na 2 kupališta voda bila klase K2. U opštini Kotor od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 zabilježen na 12 kupališta, a na 3 kupališta voda je bila kvalitet K2. Analize kvaliteta morske vode na obali Herceg Novog pokazale su kvalitet K1 na ukupno 17 kupališta, dok je na 4 kupališta voda bila klase K2.

Od ukupno 16 kupališta u opštini Ulcinj na njih 15 voda je bila odličnog kvaliteta, dok je na jednom kupalištu bila klase K2. Kvalitet morske vode K1 bio je na 11 kupališta u Baru, dok je na 2 kupališta kvalitet bio klase K2. U Budvi je, od ukupno 26 kuplišta, kvalitet K1 bio na 23 lokacije dok je na preostale 3 bio kvalitet klase K2.

Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.