Britanska aviokompanija i turistička agencija Thomas Cook jučer je službeno bankrotirala te je odmah prestala s radom, a 190 njihovih putnika ostalo je zarobljeno u Dubrovniku.
Posljednji let Thomas Cooka u Dubrovnik je iz Manchestera stigao jučer, a sljedeći, koji je trebao biti u srijedu, je otkazan. To je ujedno i jedina linija Thomas Cooka prema Dubrovniku. Riječ je o sezonskoj liniji koja je letjela dva puta tjedno, srijedom i nedjeljom.
U Dubrovniku se trenutno nalazi 190 putnika koji su jučer doletjeli avionom kompanije Thomas Cook, a kako je za Dubrovački dnevnik izjavio direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić, britanske vlasti organiziraju njihov povratak natrag.
“Engleska služba koja je zadužena za te izvanredne situacije već organizira povratak tim putnicima. Engleske zrakoplovne vlasti, u dogovoru s engleskom vladom, imaju rješenja. Njihovi predstavnici će biti u našoj Zračnoj luci koji će putnicima davati potrebne informacije,” kazao je Luetić.
Na pitanje kako će se općenito propast aviokompanije odraziti na ZL Dubrovnik, Luetić odgovara kako vjeruje da će utjecaj biti zanemariv.
Dječji dom “Mladost” u Bijeloj dobio je donaciju od 5.100 eura, koju će, kako navode, iskoristiti za unapređenje uslova boravka u toj ustanovi.
Dječjem domu donaciju je uplatio menadžment Vile Gebe, novootvorenog hotela na Svetom Stefanu.
“Najtoplije zahvaljujemo donatoru, nadamo se da će ovakav primjer korporativne društvene odgovornosti pratiti i drugi investitori i kompanije u Crnoj Gori”, poručuju iz Dječjeg doma.
2. Međunarodni festival duvačkih orkestara Budva 2019.
1 od 9
Međunarodni festival duvačkih orkestara Budva 2019.
Međunarodni festival duvačkih orkestara Budva 2019.
Međunarodni festival duvačkih orkestara Budva 2019.
Međunarodni festival duvačkih orkestara Budva 2019.
Međunarodni festival duvačkih orkestara Budva 2019.
Međunarodni festival duvačkih orkestara Budva 2019.
Međunarodni festival duvačkih orkestara Budva 2019.
Međunarodni festival duvačkih orkestara Budva 2019.
Međunarodni festival duvačkih orkestara Budva 2019.
Orkestri iz Budve, Kotora, Tivta, Đenovića i Travnika u subotu, 21. septembra, priredili su pravi muzički spektakl u okviru II Međunarodnog festivala duvačkih orkestara, i pred punim Trgom slikara ispred budvanskog Starog grada pokazali svoje umjetničke bravure.
Ovaj događaj, atraktivan posebno inostranim turistima, kojih u Budvi ovih dana ima više od 30.000, oplemenio je tu lijepu septembarsku noć u Budvi, ali je uspio i da razigra brojne posjetioce.
Nakon svečanog defilea Duvačkog orkestra Travnik, Gradske muzika Kotor, Glazbeno prosvjetnog društva Tivat, Mjesne muzike Đenovići i Gradske muzike Budva duž budvanskog šetališta koji je počeo u 18h, orkestri su nastupali ispred Starog grada i održali višečasovni koncert. Iza sebe imaju tradiciju dužu od vijeka, a pored marševa i muzičkih djela klasične muzike izvodili su i obrade poznatih pop i rock hitova, čime su posebno oduševili sve prisutne.
Međunarodni festival duvačkih orkestara Budva 2019.
Festival je prvi put održan prošle godine u koorganizaciji Gradske muzike Budve i Turističke organizacije opštine Budva, sa željom da se njeguje mediteranski duh Budve, njena tradicija i autentičnost, kao i da se te vrijednosti na atraktivan način prezentuju brojnim turistima koji u Budvi borave i tokom septembra.
Poslije Balkanskog prvenstva u jedrenju na kome su jedriličari iz Crne Gore osvojili šest medalja, pet zlatnih i jednu srebrnu, Jedriličarski klub Delfin i Crnogorski jedriličarski savez organizovali Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju 2019. u Tivtu, od 20. do 22. septembra 2019. Tokom tri dana takmičenja, odjedreno je pet regata, a Crna Gora je dobila šampione u svim klasama.
Pavle Musić iz Jedriličarskog kluba Delfin je potvrdio neprikosnovenost u klasi Optimist. Odbranio je titulu državnog prvaka, a slavlje Tivćana uvećao je mladi i izuzetno talentovani Viktor Lesjak koji je osvojio drugo mjesto. Treće mjesto i bronzanu medalju osvojio je Marko Vujović iz Jedriličarskog kluba Lahor iz Kotora.
U konkurenciji devojčica, Kotoranke su bile dominantne u klasi Optimist. Osvojile su sve tri medalje. Romina Racković je prva, Vanja Strahinja druga, a njena sestra Nina je na trećem mjestu.
Viktor Lesjak je pored srebrne medalje u generalnom plasmanu, raskoš potencijala potvrdio osvajanjem zlatne medalje u konkurenciji jedriličara do 12 godina. Srebro je pripalo Marku Vujovića iz Kotora, a bronza Ivanu Spirinu iz Jedriličarskog kluba Delfin.
U klasi Laser 4.7. Nikola Golubović iz Delfina je nastavio seriju fantastičnih rezultata koju je započeo osvajanjem dvije zlatne medalje na Balkanskom prvenstvu, nastavio u Splitu gdje je na Otvorenom prvenstvu Hrvatske osvojio dva prva i jedno drugo mjesto, a završio osvajanjem titule prvaka Crne Gore. Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojio je Robert Moris iz Jedriličarskog kluba Jugole Grakalić iz Herceg Novog, treće mjesto i bronzana medalja pripali su Vasiliju Gariću koji je takođe jedriličar Jugole Grakalića.
Državno prvenstvo u jedrenju
U klasi Laser Radial, dominirali su jedriličari kluba Delfin iz Tivta. Danilo Jončić je osvojio zlatnu medalju, a samo sedam dana ranije, u istoj klasi je osvojio zlato i srebro na Balkanskom prvenstvu. Srerbna medalja je pripala Stefanu Anđeliću koji je na pomenutom šampionatu Balkana bio četvrti u konkurenciji jedriličara, a bronzano odličje je pripalo Igoru Nikoliću koji se posle pauze od dvije godine, na radost kluba Delfin ponovo vratio jedrenje i odmah pokazao da će biti veliko pojačanje u narednom periodu.
Državno prvenstvo u jedrenju
U klasi Laser Standard gledali smo veliku borbu, u kojoj je ulogu favorita opravdao olimpijac Milivoj Dukić, te poslije dvije zlatne medalje na Balkanskom prvenstvu stigao do titule prvaka Crne Gore, koju je branio Ilija Marković iz Jedriličarskog kluba Delfin. Mladi i talentovani Ilija Marković je osvojio srebrnu medalju, dok je bronzana otišla u Herceg Novi zahvaljujući Andriji Katuriću.
Open dio takmičenja u klasi Laser Standar je takođe bio veoma zanimljiv, jer je učešće uzeo Kanađanin, Karim Filah. Sjajni jedriličar koji je na Balkanskom prvenstvu osvojio srebrnu medalju i koga uskoro u Majamiju učekuje kvalifikaciona regata za mjesto na Olimpijskim igrama u Japanu, vodio je do poslednjeg dana, kada je Milivoj Dukić uspio da se probije na prvo mjesto. Filah je osvojio srebro, a Ilija Marković bronzanu medalju.
Državno prvenstvo u jedrenju
Nagrade najboljim jedriličarima dodijelili su Pina Bubanja, direktorka Muzičke škole Tivat, gdin. Boris Lanceroti, predsjednik Glazbeno prosvjetnog društva Tivat, Zoran Kruta, akademski slikar i Predrag Vukčević, predsjednik Crnogorskog jedriličarskog saveza.
Ovom prilikom JK Delfin i CGJS dodijelili su zahvalnice za sve pojedince, volontere, prijatelje i članove kluba koji su učestvovali u radu Regatnog odbora i Regatne kancelarije kao i u cjelokupnoj organizaciji nedavnoodžanog 52. Balkanskog prvenstva u jedrenju.
Predsjednik opštine Tivat, dr Siniša Kusovac, sa saradnicima iz Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, upriličio je prijem za članove NVU “Djeca Tivta” i njihove goste, četiri učenika (trećeg i petog razreda) iz sela Ponor, područnog odjeljenja škole “Mahmut Adrović” (opština Petnjica), koji sa direktorom Rifatom Ramčilovićem i učiteljima Denisom Rastoderom i Mirhadom Adrovićem koji borave u Tivtu, u okviru akcije “Da i ja vidim more”.
Predsjednik Kusovac je zahvalio nevladinom udruženju “Djeca Tivta” jer već dugi niz godina organizuju kvalitetne manifestacije i svečanosti za djecu i poručio djeci da što bolje upoznaju svoju zemlju.
“Onoliko koliko vidite kroz život, koliko putujete, a najprije u svojoj zemlji, to je vaše bogatstvo! Znanje koje stičete kroz život niko vam ne može oduzeti“, poručio je predsjednik malim gostima iz Petnjice.
Prisutnima se obratio i direktor osnovne škole “Mahmut Adrović”, Rifat Ramčilović, koji se zahvalio na podršci koju Opština pruža kad su ovakve i slične manifestacije u pitanju, te što je u organizaciju NVU “Djeca Tivta” pružena mogućnost djeci iz Petnjice da posjete Tivat.
Posjeta iz Petnjice
Uz zahvlanost što grad ima razumijevanje za njihove aktivnosti, predsjednica NVU “Djeca Tivta”, Slavica Vulanović, istakla je da je navedena akcija NVU “Djeca Tivta” nastala kao dopuna projekta “Malim školama u pohode” u okviru kojeg ovo udruženje već dvije decenije širom države obilazi male škole koje imaju jednog do četiri učenika.
Cilj akcije je da djeca iz seoskih područja dobiju priliku da dođu na primorje i upoznaju naš grad u okviru trodnevnog boravka, a podršku za njenu realizaciju pružili su Opština Tivat-Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti, Hotel “Kamelija”, škola “Knightsbridge Schools International Montenegro”, AMD “Pionir” Tivat, “UNA doo” , restoran-picerija “Big ben”, poslastičarnica “Minjon”.
Slovenački proizvođač kućanskih uređaja Gorenje, ovog proljeća, nakon što ga je preuzeo kineski Hisense, najavio je otpuštanje 270 radnika. Nije riječ o radnicima u proizvodnji, i na kraju ih je otišlo samo 60, a Gorenje se našlo pred novim problemom – kako pronaći nove radnike, piše ljubljanski list Večer.
Zbog povećane potražnje i proizvodnje, sto radnika već je zaposleno za rad u proizvodnji u avgustu. “U drugoj polovini septembra trebaće nam još oko 80 radnika”, kaže Mateja Celin iz službe za odnose s javnošću Gorenja. Dodala je da se to događa svake godine kada se proizvodnja poveća, te zapošljavaju nove ljude na određeno vrijeme. Međutim, ove godine imaju puno problema s pronalaženjem radnika.
“Na tržištu više nema dovoljno ljudi koji bi radili u proizvodnji”, objašnjava Celin. Zato se po prvi put u potragu za novim ljudima krenulo drugim putem. Svojim zaposlenima nude nagrade ako predlažu potencijalnog novog radnika za posao u proizvodnji. Pozvali su zaposlene da svojim poznanicima, komšijama, rođacima koji bi mogli biti zainteresovani za rad u proizvodnji Gorenja daju informacije o mogućnostima zaposlenja.
“Ako njihov kandidat uspješno završi mjesec dana probnog rada, zaposlenom koji je predložio radnika nudimo 100 eura bruto. Bude li kandidat radio dva mjeseca, zaposleni u Gorenju koji ga je preporučio dobiće bruto nagradu u iznosu od 200 eura. Nagrade će se isplaćivati zajedno s platama za novembar, a dosad smo dobili oko 50 kandidata za rad u proizvodnji”, kaže Mateja Celin.
Riječ je o radu na određeno vrijeme koji će trajati najmanje dva mjeseca odnosno do kraja godine. “Ako bi povećane potrebe potrajale duže, broj radnika u proizvodnji će se prilagoditi”, dodaje Celin.
I u budućnosti će Gorenje i dalje zapošljavati, i to ne samo na određeno vrijeme. U planu je izgradnja nove fabrike televizora, za koju se očekuje da postupno zaposliti 1.000 radnika.
Prema početnim planovima, očekuje se da će fabrika početi s radom za godinu dana, godišnja proizvednja biće milion uređaja, a zaposliće se između 300 i 400 radnika. U drugoj fazi širenja fabrike, koja bi trebalo da se završi do 2023. godine, planira se povećanje kapaciteta pogona na četiri miliona televizora, a broj zaposlenih trebao bi se povećati na hiljadu.
Akciji čićenja plaže ispod Titove vile u blizini ušća rijeke Sutorine u Igalu, proteklog vikenda odazvao se veliki broj građana svih uzrasta iz Herceg Novog, čime su dali doprinos projektu NVO “Zero Waste Montenegro” povodom obilježavanja Međunarodnog dana čišćenja obala u Crnoj Gori.
Centralnom akcijom u Herceg Novom su rukovodile grupe građana „Ne Bacajte Boce“ i „OčistiMe“.
Koordinatori akcije u Herceg Novom su Milica Boca i Hayley Wright, a partneri Opština Herceg Novi i preduzeće „Čistoća“ doo .
Milica Boca je prezadovoljna odzivom građana Herceg Novog na ovu akciju.
čišćenje obale- foto RHN
– Akcija čišćenja plaže je trajala nekoliko časova. Veliki doprinos su dali građani od najmlađih do starijih sugrađana, koji su ostali i poslije da selektuju otpad, kojeg su prikupili. Prikupljeno je najviše plastike, skupljena je velika količina guma, papira, raznog kabastog otpada. Predstoji da se uradi revizija otpada i da se izmjere količine. Izvještaj će poslati NVO “Zero West Montenegro” koja će ocijeniti uspješnost akcije , koja se danas organizuje širom Crne Gore, objasnila je Milica Boca.
čišćenje obale- foto RHN
Sakupljeni otpad će biti kategorizovan i dokumentovan kao dio globalne inicijative BrandAudit2019. Dobijeni podaci će biti korišćeni za sačinjavanje preporuka proizvođačima i opštinama u pogledu smanjenja otpada, njegovog sakupljanja, ponovne upotrebe i boljeg recikliranja. Rezultati akcije u Crnoj Gori biće objavljeni do početka oktobra.
Akciju je inicirala NVO “Naša akcija” , pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i EU info centra.
Na ostrvu Lastavica – Mamula 14. septembra je obilježeno 76 godina od kako je rasformiran logor „Campo Mamula“.
Polaganje vijenaca i sjećanje na logoraše tradicionalno organizuju Udruženje boraca NOR-a 1941-1945. godine i MZ Luštica.
Na 76. godišnjicu izlaska iz logora došli su i preživjeli logoraši Ivo Marković iz Budve i Nada Lučić Seferović iz Morinja. Na mamuli su danas bili učenici i nastavnici osnovnih škola “Ilija Kišić” i “Orjenski bataljon”.
Svjetionik koji je Austrougarska mornarica 1873. godine izgradila na hridi Mulo odiše bezvremenskom, nestvarnom ljepotom.
Rogoznička lanterna nalazi se zapadno od Punte Planka, najisturenijeg i najpogibeljnijeg rta na jadranskoj obali na kojoj se sudaraju jugo i bura, te dvije nautičke milje zapadno od Rogoznice. Na toj poziciji rijetko je mirno more, a morska gibanja istočno i zapadno od nje stvaraju čudne valove koji iznenada svom snagom zapljuskuju hrid Mulo.
Ova mala utvrda s metar debelim kamenim zidovima koja već 146 godina odolijeva bijesu valova i posolici privlačna je meta fotografa, kako profesionalnih, tako i onih amaterskih. U posljednje vrijeme omiljena je fotodestinacija i mladenaca koji prije ili nakon obreda vjenčanja svoje najljepše fotografije snime upravo na svjetioniku Mulo.
Mulo je poznato po svojim zalascima sunca, s njega se prostire prekrasan pogled na rogozničke otoke i otočiće, predivnu razvedenu obalnu crtu i naseljena mjesta koja se čine tako blizu, ali za vjetrovitih dana i te kako su daleko od samotne hridi koja gotovo stalnu oplakuju valovi. Spoj povijesti i kulture
Kako je onda moguće da netko zbog čiste grabeži želi narušiti tu ljepotu, taj spoj povijesnog i kulturnog naslijeđa, a čini to na najdrskiji i najprimitivniji način!
Nisam mogla vjerovati kada su me nekolicina naših čitatelja upozorila da posljednjih godina netko uporno krade ploče s prostranog kamenog dvorišta. Šokiralo me viđeno! Mjesta na kojima su ploče skinute ranijih godine već su obrasla mesnatom morskom travom, a s rupe bez zelenila ploče su očito odnesene nedavno. U jednom kutu pored prekrasnog kamenog stepeništa zatekli smo hrpicu naslaganih ploča koje taj netko namjerava odnijeti u nekoj novoj pljačkaškoj turi. Postoji realna opasnost da pohlepa postane još veća, pa da pored ploča počnu skidati i bijele kamene stepenice koje odolijevaju zubu vremena već gotovo 150 godina.
Inače već godinama na rogozničko-primoštenskom području kradu se suhozidi i ostala kamena plastika.
Rogoznička lanterna – Foto foto ivana stočić
Još 2014. godine primoštenska Udruga vinara, vinogradara i maslinara javno je upozorila na drske krađe suhozida, kamenih ploča i kamena sa starih napuštenih kuća, kamenica u kojima se nekada držalo ulje, pragova sa starih bunara… Zbog krađe kamena urušili su se deseci metara suhozida. Udruga je više puta zatražila da se u zaštitu kamene baštine uključi i policija. Očito u sankcioniranju takvih krađa policija i nije baš učinkovita jer one nisu stale, još manje je vjerojatno da će policija kontrolirati na stotine brodova i brodica tražeći na njima neku bijelu kamenu ploču sa svjetionika Mulo.
Devastacija takvog lokaliteta, pa i ona najmanja, bogohulna je.
Na našoj obali Jadrana, svih 48 svjetonika prvorazredne su turističke atrakcije kako zbog ljepote lokacije, bujne flore i faune u njihovu podmorju, tako i zbog priča i legendi koje se za njih vežu.
Puno je ljudskih sudbina utkano u ta kamena zdanja, čija su svjetla sigurni putokazi moreplovcima u mrklim noćima kad more divlja. I rogoznička lanterna ima svoje priče, jedna je od najstarijih na našemu moru, pored već poznate činjenice da ju je sagradila Austrougarska mornarica, valja istaknuti da je otočić bio u vlasništvu rogozničke župe. Crkva i ondašnje pomorske vlasti napravili su svojevrsnu „trampu“, naime, crkvene vlasti dopustile su izgradnju svjetionika, a zauzvrat je Austrougarska mornarica 1875. godine dala izgraditi sat koji se i danas nalazi na zvoniku župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Nekad su na Mulu živjeli svjetioničari i njihove obitelji. Kuća ima prizemlje, kat i potkrovlje, ukupne površine tristotinjak kvadrata. Bila je sigurno udoban dom, ali izolacija nije laka. Danas je sve automatizirano i na daljinsko upravljanje, efikasno se koristi sunčeva energije. Nema svjetioničara, ali zato ima kradljivaca kamene baštine! Kamena svjetla
Rogoznička lanterna – Foto foto ivana stočić
Valja istaknuti da svjetionicima upravlja državna tvrtka “Plovput” d.o.o. iz Splita i tvrde da su u tome silno uspješni. Koncem devedesetih godina prošlog stoljeća pokrenuli su složeni investicijski projekt Kamena svjetla, s ciljem osiguranja kontinuiteta prisutnosti čovjeka na svjetionicima. O projektu su svojedobno pisali i hvalili ga brojni strani i domaći mediji i to oni najpoznatiji. Unatoč svoj modernoj tehnologiji i izvrsnoj marketinškoj prezentaciji, drske devastatore i kradljivce kamene baštine teško je zaustaviti na daljinski pogon.
Krade se nemilice
Ozbiljnije od Mula ugrožen je nestvarno lijep otočić Jaz, koji je samo pedesetak metara udaljen od kopna. Na jednoj strani otočića je prekrasna prirodna plaža s bijelim kamenim pločama i oblucima. Te oblutke koje je more stvaralo milenijima uništavači prirode gotovo su u potpunosti pokrali. Nasuprot otočiću na poznatom toponimu ‘Vratima od Jaza’ očišćen je od raslinja ogroman teren i, kažu nam naši sugovornici, spreman je za gradnju neke nove mamutice. Za devastaciju tog prostora bit će kriva isključivo općinska vlast koja bi nadležnim institucijama morala objasniti po kojoj zakonskoj regulativi su na tom dislociranom prostoru, izvan naselja, proširili građevinsko područje.
U ponedjeljak na očekuje promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, povremeno će padati kiša ili pljusak, a biće i grmljavine.
Na jugu i u centralnim predjelima, povremeno se očekuju intenzivnije padavine, ponegdje pljuskovi jačeg intenziteta. Na sjeveru, po kotlinama, ponegdje je moguća magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, u sjevernim predjelima, ponegdje i duž obale, povremeno pojačan i jak, južni.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 5 do 18, najviša dnevna od 14 do 24 stepena.
Počinje jesen – 23. septembar
Boka Kotorska – svetionik foto Z.Nikolić
Na sjevernoj Zemljinoj polulopti sutra počinje jesen, dok za stanovnike južne polulopte nastupa proljeće.
Na dan početka jeseni dan će trajati 12 sati i devet minuta, a noć 11 sati i 51 minut.
Na dan jesenje ravnodnevnice dan i noć nisu iste dužine, jer Zemlja posjeduje atmosferu koja prividno uzdiže Sunce iznad horizonta, objašnjavaju astronomi.
