Dodijeljene nagrade najboljim učenicima Međunarodnog konkursa Mailing List Histria iz Italije

0
Dodjela nagrada

Svečana dodjela nagrada najboljim učenicima Međunarodnog konkursa Mailing List Histria iz Italije održana je u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Predstavnice ovog udruženja Marija Rita Cosliani, predsjednica i Mirela Tribioli su uručile nagrade.

Ove godine je učestvovalo 547 učenika i 84 nastavnika, tj. 203 rada iz osnovnih škola, a 61 rad pristigao je iz srednjih škola, iz preko 30 gradova.

Italijansko crnogorsko udruzenje „Dante Alighieri” iz Kotora, u saradnji sa Zajednicom Italijana, već petnaestu godinu zaredom raspisuje konkurs za osnovne i srednje škole sa temama na italijanskom jeziku. Na konkursu koji inicira Mailing List Histria iz Italije učestvuju učenici škola na istočnoj obali Jadrana i to škole u Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Teme napisane na italijanskom jeziku, prema propozicijama koje daje Mailing List Histria, za pojedinačne i grupne radove, učenici šalju elektronskom poštom, a komisija u Italiji ih pregledava i ocjenjuje. Svake godine uz novčane nagrade i diplome svim učesnicima, štampaju se najbolji prvonagrađeni radovi koji se potom nađu u knjizi koja se poklanja učenicima. Svi radovi se mogu pogledati i na internet sajtu Mailing List Histrie. Organizator posljednjih godina dodjeljuje i zahvalnice svim profesorima italijanskog jezika u školama-učesnicama konkursa.

Ovogodišnji najbolji učenici su:

Osnovne skole:
1. Nikola Kovač, OŠ „Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote, prof. Tatjana Daković
2. Sara Nikočević , OŠ „Srbija”-Bar, prof. Jadranka Marković
3. Anđela Popović, OŠ „Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote prof. Tatjana Daković

Za srednje skole:
1. Marko Milunović, Gimnazija Kotor, prof. Slavica Stupić
2. Jelena Popović, Gimnazija „Niko Rolović” Bar, prof. Nataša Nedović
3. Ana Maria Marinović, Gimnazija-Kotor prof. Valerija Jokić

Specijalne nagrade žirija (za osnovne škole):
1. Lana Đurišić, OŠ „Ivo Visin” Prčanj, prof. Martina Saulačić Lompar
2. Mirela Rastoder, OŠ „Anto Đedović” Bar, prof. Ivana Mrvaljević
3. Radmila Škuletić, OŠ „Blažo Jokov Orlandić”, Bar , prof. Ana Marojević Bulatović
4. Nejla Kovačević, Alisa Kovačević, OŠ “Mrkojevići” Bar, prof. Mersiha Oručević

Specijalne nagrade žirija za srednje skole (Sulle ali della bora, nel ruggito del leone)
Nikola Banović, Gimnazija Cetinje, prof. Danijela Bokan

Dodjela nagrade

Dodjelu nagrada su uveličale učenice III razreda Gimnazije Kotor, Jovana Živkovic koja je otpjevala pjesmu „Caruso” Luca Dale i Milica Kašćelan sa pjesmom „L’ infinito” od Giacoma Leopardija. Izvedbu su učenice pripremile sa prof. Valerijom Jokić.

Predstavnice „Mailing List Histrie” su bile veoma zadovoljne, čestitale su nagrađenim učenicima u nadi da će slijedeće godine broj poslatih radova biti još veći.

Stari Bar dobija kuću maslina

0
Buduća Kuća masline

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i predsednik Opštine Bar Dušan Raičević juče su u Starom Baru svečano položiti kamen temeljac kuće maslina u čiju izgradnju i opremanje će Vlada uložiti više od milion evra. Ugovoreni rok završetka radova je 10 meseci.

Profesor dr Rifat Alohodžić prezentovao je koncept kuće maslina, čija je površina 1.100 kvadrata. Projektovana je kao administrativni i edukativni centar, objekat će sadržati i manji pogon za preradu maslina, koji će biti otvoren za sve crnogorske maslinare i zainteresovane turiste, kako bi mogli da vide kompletan proces dobijanja ulja.

– Kuća maslina u Starom Baru će biti kuća svih maslinara iz cele Crne Gore u kojoj će moći dobiti sve što je potrebno za njihov biznis, nova saznanja, savete, razmenu iskustava. U kući maslina proizvodiće se i pakovati ulje, održavati radionice, seminari, obuke – kazao je Simović.

„Zbirka Večerina – Jadran nadahnuće“ u Kotoru

0
Izložba Jadran nadahnuće – Eduard-Amseder-Volosko-1887

 „Zbirka Večerina – Jadran nadahnuće“, naziv je izložbe koja će biti otvorena u ponedjeljak, 4. novembra u 19 sati, u Galeriji solidarnosti, Stari grad, Kotor.

Ova iznimna zbirka slika hrvatske i crnogorske obale, hrvatskih, austrijskih, njemačkih, talijanskih, mađarskih, francuskih i engleskih umjetnika, nastalih u razdoblju od sredine XIX. pa do sredine XX. stoljeća, prvi je puta bila izložena u Opatiji 2017. godine. U bitno dopunjenom izdanju, povodom Dana Opštine Kotor, predstavit će se u kotorskoj Galeriji solidarnosti, u razdoblju od 4. do 30. novembra 2019. godine.

Izložba je ostvarena u saradnji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Kotoru, Opštine Kotor i OJU Muzeji Kotor – Galerija solidarnosti, uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

O izložbi „Zbirka Večerina – Jadran nadahnuće“ govorit će generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru mr.sc. Jasminka Lončarević te vlasnik zbirke i kustos izložbe Duško Večerina, a izložbu će otvoriti predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.

Jadran nadahnuće

Otvaranje izložbe glazbenim programom uveličat će Mandolinski orkestar „Tripo Tomas”.

Namjeravali izdati monografiju „Tradicija maškaranja u Tivtu“ za Dan grada – nadležni smatraju da to nije važno za Grad da bi uvrstili u program

0
Izložba i revija karnevalskih kostima - Maškarada - foto Boka News
Izložba i revija karnevalskih kostima – Maškarada – foto Boka News

“Na poziv Opštine Tivat za predlaganje programa Novembarskih dana željeli smo u čast Dana grada izdati monografiju „Tradicija maškaranja u Tivtu“  i promovisati je u sklopu Novembarskih dana. Na žalost, opštinski odbor za organizaciju Novembarskih dana procijenio je da promocija monografije o tradiciji maškaranja u Tivtu ne predstavlja posebno važnu stvar za Grad da bi se uvrstila u program, što je u najmanju ruku izazvalo naše čuđenje”– kazao je direktora NVO Maškarada Lazar Božović, na redovnoj godišnjoj skupštini ove NVO koja je održana u utorak u Tivtu.

Monografija će biti  promovisana u sklopu 3. Međunarodnog karnevala u Tivtu koji će se održati od 11. do 14. juna 2020. godine, poručio je Božović.

Na skupštini jednoglasno za novog člana Upravnog odbora izabran istaknuti član udruženja Damir Montić, koji je u UO nasllijedio Zorana Krutu kojem su članovi izrazili zahvalnost na dosadašnjem radu i neizmjernom doprinosu razvoju Maškarade od osnivanja.

Menadžer tivatskog karnevala Goran Božović podnio je izvještaje o realizaciji ovogodišnjeg karnevala pri čemu su članovi izrazili zadovoljstvo uspješnošću manifestacije.

„Postigli smo ogroman uspjeh realizacijom tivatskog karnevala, ustanovivši novi kulturno-turistički brend u Tivtu, koji predstavlja jednu od nauspješnijih manifestacija, ako ne i najbolju u gradu u zadnje dvije godine. Postavili smo visoke standarde u organizovanju karnevala, ali i manifestacija uopšte, i postali jedan od najprestižnijih karnevala u regionu. Zahvaljujući kvalitetnom, posvećenom i odgovornom radu zavrijedili smo brojne pohvale, ali i pozive za karnevale van granica bivše Jugoslavije. Maškarada i tivatski karneval će biti jedini predstavnici Crne Gore na karnevalu u Braunšvajgu u Njemačkoj, u februaru 2020. godine“ – istakao je Božović.

Britanski parlament prihvatio održavanje prijevremenih izbora 12. decembra

0
BRITAIN POLITICS BREXIT GENERAL ELECTION-foto EPA

Zastupnici u britanskom parlamentu prihvatili su u utorak navečer plan premijera Borisa Johnsona da se 12. prosinca u Ujedinjenoj Kraljevini održe prijevremeni izbori.

Za održavanje parlamentarnih izbora 12. decembra u Donjem domu parlamenta glasalo je 430 zastupnika a 20 je bilo protiv. Odluka će sada biti proslijeđena na razmatranje gornjem domu.

Prethodno su zastupnici odbacili prijedlog oporbenih stranka da se izbori održe 9. decembra. protiv pomicanja datuma izbora na 9. decembra izbora glasalo je 315 zastupnika a 295 je bilo za.

Boris Johnson je nakon sastanka sa zastupnicima konzervativne stranke održanog poslije glasanja o izborima rekao da je vrijeme da se zemlja ujedini i obavi brexit, izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije.

Konzervativac Jacob Rees-Mogg zadužen za odnose vlade i parlamenta u donjem domu najavio je da će parlament biti raspušten 6. novembra.

Prikupljeno 980 kg elektronskog otpada

0
Elektronski otpad predat ovlaštenoj firmi

Oko 980 kilograma električnog i elektronskog otpada prikupljeno je tokom 12 trajanja posebne dana akcije prikupljanja te vrste opasnog otpada koja je u proteklom periodu sprovedena u Tivtu. Taj otpad je predat ovlašćenom sakupljaču, kompaniji “Hemosan” DOO iz Bara.

Akciju su organizovali DOO „Komunalno“ Tivat, u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost i Ministarstvom održivog razvoja i turizma.

„Ovo je drugi put da se u Tivtu organizuje akcija prikupljanja ove vrste otpada koji se zbog svojih specifičnosti tretira kao opasan otpad. Cilj nam je da sakupimo što više odbačene računarske opreme, baterija, akumulatora, monitora, televizora, štampača, skenera, tonera za štampače, mobilnih telefona, punjača, računara i drugih sličnih uređaja“ -rekao je Boris Lekić iz Komunalnog preduzeća.

Tivatska opozicija oštro kritikovala vlast – gdje vam je bulevar, zabilaznica, servisna zona, Vatrogasni dom, parking garaža, kanalizacija u Lastvi, Lepetanima i Radovićima…

1
SO Tivat

Preko tri sata odbornici opozicije „rešetali“ danas su administraciju gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) primjedbama i kritikama  na račun njenog rada, a kroz finansijsku prizmu podataka iz informacije o ostvarenju budžeta Opštine za devet mjeseci, koja je bila na dnevnom redu sjednice SO Tivat.

Od 1.januara do 30.septembra u budžet Opštine slilo se  14,67 miliona eura, što je 65,31% od za cijelu 2019. godinu planiranog prihoda gradske kase koji iznosi 21,45 miliona eura. Lokalna DPS-SD-HGI vlast je do isteka trećeg kvartala potrošila je ukupno 12,08 miliona što je 53,76% od za cijelu 2019.planiranih izdataka od 21,46 miliona eura.

„Podaci o prihodima su frizirani jer ne odgovaraju pravom stanju u kojem pravi, izvorni prihodi Opštine za devet mjeseci iznose tek oko 7,43 miliona eura, dok se ostatak prihoda odnosi na milionske neutrošene iznose novca prenešene iz budžeta za prolu godinu, uzimanje milion ipo kredita Prve banke i vraćanje oko 1,6 miliona eura od Vlade za kupljena vatrogasna vozila. Prihodi od komunalija koji nisu ni 33% od planiranih, su katastrofalni. Da li vam je jasno gdje ste doveli Tivat kada za devet mjeseci 20% ukupnih izdataka budžeta ide na plate administracije, a tek nešto malo više – 26%, za sve kapitalne izdatke“- kazala je Darinka Kašćelan (SNP), dok je Andrija Petković (BF) lokalnoj vlasti poručio da „njeni principi prestaju tamo gdje počinje interes investitora“, te da umjesto da naplate komunalije od svih koji grade stambene i turističke objekte u gradu, vlast teret finansiranja grada prebacuje na građane kroz pojačanu naplatu poreza na imovinu.

Miomir Abović (TA) je kao „bezobrazluk“ ocijenio činjenicu da za tri kvartala nije naplaćeno ni 40% planiranog iznosa od vraćanja kredita datih fizičkim licima jer je riječ o smiješno malim iznosima rata koje vraćaju opštinski činovnici – dobitnici kontroverznih i gotovo poklonjenih stambenih kredita. Sekretarka za finansije Rajka Jovićević (DPS) odgovorila mu je da je naplata lošija od planirane jer „imamo par bivši zaposlenih Opštine koji ne plaćaju rate za kredit jer su prezaduženi“.

Jelka Mimica (DPS) pohvalila stepen realizacije kapitalnih investicija od 47% od godišnjeg plana za devet mjeseci, ističući da je to napredak u odnosu na lani i da „u suštini moramo biti zadovoljni ostvarenim jer to pokazuje jedan dobar rad i napredak“. Sa time se slaže i gradonačelnik Kusovac koji je kritike opozicije nazvao „paušalnim ocjenama bez dokaza“ i naglasio da su kapitalne investicije ove godine za tri četvrtine bolje realizovane nego lani. Na uporne prozivke Mirka Kovačevića (TA) da prezentira dugo obećavane podatke do kojih je došla zajednička komisija Opštine i državne Građevinske inspekcije o broju objekata koji se legalno i nelegalno grade u Tivtu, odnosno obračuna i napleate komunalija u kojima po Kovačeviču, Tivat gubi milionske iznose, Kusovac  mu je kazao da „pita novinara Radio Tivta koji je o tome objavio podatake prije nekoliko mjeseci, koliko je toga bilo i što se radilo“ i dodao da je on „mislio da je to završena priča“.

Kovačević, Abović, Kašćelan i Petković obrušili su se nalokalnu vlast koja, kako su rekli, ništa nije učinila kod svojih partijskih kolega iz državne vlasti da se promijeni „katastrofalni Zakon o uništenju prostora“ iz 2017. koji je po njima, omogućio aktuelnu eksploziju gradnje u Tivtu i istovremeno izuzetno niske prihode grada od naplate komunalija.

Odbornici opozicije u SO Tivat

Direktor Direkcije za investicije Bogdan Čučković (DPS) kazao je da se apsolutno ne može porediti način obračuna i naplate komunalija sa naplatom takse za izgradnju objekata na Crnogorskom primorju koja ide Regionalnom vodovodu, a iz čijih podatka o naplati je Ivan Starčević (Matica Boke) izveo zaključak da se u Tivtu za devet mjeseci počelo graditi čak 87,5 miliona eura vrijendosti novih objekata, a istovremeno je naplaćno samo 819.000 eura komunalija.

„Regionalni vodovod naplaćuje taksu na osnovu bruto, a i na osnovu neto površine objekata pri čemu mi imamo i niz olakšica i smanjenja za investitora po raznim osnovama. Njima je naknada koju naplaćuju za novi hotelski kompleks od pet zvjezdica na Plavom horizontu milionska, a mi ćemo naplatiti nula  eura komunalija jer se one po odluci SO Tivat, ne plaćaju na hotele te kategorije.“- kazao je Čučković.

KAKVA JE ČIJA ZAOSTAVŠTINA

Kusovac je opoziciji poručio da „im je žao“ što će Opština u narednih nekoliko mjeseci do lokalnih izbira sagraditi tri kružna toka na magistrali, početi bulevar i što se sada realizuju investicije koje su kaskale ili odlagale godinama. On je obećao i gradnju „zatvorenog bazena u kompleksu nove sportske dvorane na Župi“ i pozvao opoziciju da ne kritikuju „onog koji radi, jer on ponekad i pogriješi radeći“.

„Treba tome dati vjetra u leđa a ne gledati ono malo, što iz objektivnih i u vrlo maloj mjeri, subjektivnih razloga, do sada nije odraženo“- poručio je Kusovac dodajuči da će Tivćani znati na izborima cijeniti ono što je aktuelna vlast uradila.

„Vi za skoro četiri godina vlasti niste uradili 80 odsto bitnih projekata koje ste obećavali. Gdje vam je bulevar, zabilaznica, servisna zona, Vatrogasni dom, parking garaža, kanalizacija u Lastvi, Lepetanima i Radovićima… Najveći vaš doprinos po kome ste ušli u istoriju Tivta je poklonjenih 5,6 miliona eura gradskog novca Porto Montenegru i tri puta riješavanje vašeg stambenog pitanja“- odgovorio mu je Kovačević.

Crna Gora – ako se sirova nafta pronađe ona bi se koristila samo za izvoz

0
istraživanje nafte
Nakon što je vlada Crne Gore dala koncesije za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika talijansko-ruskom konzorciju ‘Eni Novatek’ i grčkoj kompaniji ‘Energean’, odlučeno je da će prva istražna bušotina biti izbušena 22 kilometra od crnogorske obale. Do kraja 2019. će biti prikupljeni i podaci grčke kompanije Energean, a ima li u Crnoj Gori crnog zlata, znat će se oko sredine iduće godine, javlja Sputnik news, a prenosi Jutarnji list.

Jedna će bušotina Eni-Novateka naftu tražiti na dubini od 6,5 kilometara, a druga će tražiti plin na dubini od 1,5 kilometara, najavio je direktor Uprave za ugljikovodike Crne Gore, Vladan Dubljević. Dodao je i da je jedna međunarodna agencija tu zemlju svrstala među 20 najperspektivnijih vjerojatnih novih nalazišta ugljikovodika.

Ako se nafta i plin u Crnoj Gori pronađu, toj će zemlji pripasti 62 do 68 posto dobiti od valorizacije ugljikovodika, na osnovu poreza, koncesije i drugih naknada, rekao je Dubljević.

U slučaju pronalaska sirove nafte u Crnoj Gori, ona bi se koristila samo za izvoz.
‘Crna Gora nema rafinerije, tako da ukoliko se pronađe sirova nafta, ona se neće koristiti za potrebe države, već za izvoz. Pronalazak bi svakako imao veliki uticaj i državi bi donio prihode od prodaje sirove nafte’, rekao je Robert Karahanas iz grčkog ‘Helenik Petroleuma’.

Ipak, mnoge ekološke udruge i aktivisti već učestalo apeliraju za prestanak bušenja te upozoravaju da će zbog naftnih platformi turizam biti ugrožen, a Jadran devastiran, prenosi Jutarnji list.

Glavate želve plivaju u neizvjesnu budućnost

0
Morska kornjača

Nakon što im volonteri pomognu da izmigolje iz jajeta, sićušne kornjače preko oblutaka na grčkoj plaži jure do mora, na početku opasnog puta koji će preživjeti tek svaka hiljadita.

Kira Schirrmacher (22) pažljivo pomaže tek rođenoj glavatoj želvi da se oslobodi ljuske jajeta i smije se na opasku da je neka vrsta “primalje”.

“Da, radim ovo cijeli dan”, kaže studentica sociologije iz Njemačke. Ona je jedna od volontera koji brinu o želvama na plažama Kiparisijskog zaljeva, njihova najvećeg gnjezdilišta u Europi.

Turizam, klimatske promjene i zla sreća doveli su do toga da Međunarodna zajednica za očuvanje prirode (IUCN) glavate želve uvrsti na popis ugroženih vrsta.

Njihov ukupan broj nije poznat, ali populacije u Tihom i Indijskom oceanu kritično su ugrožene. Na Sredozemlju je situacija bolja jer su mjere očuvanja vrste dale rezultate.

Kiparisijski zaljev, na zapadu Peloponeza, na svojih 44 kilometra obale ove je godine imao 3700 gnjezdilišta, što je dvjesto više nego lani, kaže oceanograf Dimitris Fitilis.

“Čini se da je više naših ženki preživjelo i vratilo se gnijezditi”, objašnjava.

Svako gnijezdo sadrži oko 120 jaja, ali iz otprilike petine kornjače se uopće ne izlegu.

U opasnosti od rođenja

Glavate žele mogu živjeti 80 godina, narasti preko pola metra i težiti do 80 kilograma.

Ali kada se izlegu imaju samo pet centimetara i u smrtnoj su opasnosti od rođenja. Već na putu do mora moraju izbjeći pse, šakale, lisice, galebove i druge predatore.

Ako dospiju do mora, ondje im prijete rakovi, ribe, čak i odrasle kornjače. Usto, prva 24 sata moraju plivati bez prestanka kao bi im se razradila pluća.

Odraslim glavatim želvama najveća je prijetnja čovjek. One mogu progutati udice i plastično smeće, ali više od pola njihovih ozljeda posljedica su udaraca u glavu, sjekirama ili veslima.

Počinitelji su najčešće ribari koji se žale da krpanje mreža, što im ih velike kornjače oštete jako skupo.

glavata-zelva

Globalno zagrijavanje

Klimatske promjene stvorile su potencijalnu neravnotežu u spolovima jer se mužjaci ne mogu izleći ako je temperatura u gnijezdu iznad 29,3 stupnja Celzija.

“To već ostavlja posljedice u nekim zemljama, Australiji na primjer. Ondje se zbog globalnog zagrijavanja rađa više ženki”, kaže Fitilis.

Drugo ključno gnjezdilište glavatih želvi, u Zaljevu Laganas na Zakintosu, godišnje privuče stotine tisuća turista.

Kao i u mnogim drugim popularnim turističkim odredištima, i ondje se aktivisti za zaštitu okoliša desetljećima ‘hrvaju’ s hotelijerima i vlasnicima restorana i njihovim kuharima oko mjera za zaštitu kornjača.

Nacionalno blago

“Nemamo baš podršku mještana”, kaže Schirrmacher u Kiparisiji.

Jedan mjesni hotelijer kaže da bi regija trebala razviti turizam temeljen na kornjačama.

“Trebao bi postojati brod sa staklenim dnom za promatranje kornjača, ali ovdašnje vlasti nisu u stanju napraviti ni poštenu cestu do plaže”, kaže ljutito.

Ekologe dodatno brinu namjere nove grčke konzervativne vlade o ublažavanju  restrikcija vezanih uz zaštitu okoliša kako bi privukla nove turističke investicije.

Fitilis naglašava da je nazočnost kornjača najvažniji pokazatelj kvalitete morske vode.

“Sretni smo što imamo ta gnijezdilišta. To je nacionalno blago. Treba ga zaštititi, a ne iskorištavati”.

Istočno Sarajevo i Herceg Novi potpisali Sporazum o saradnji i prijateljstvu

2

 

Potpisivanje Sporazuma

Opština Herceg Novi i Grad Istočno Sarajevo sarađivaće u oblastima turizma, ekonomije, kulture, obrazovanja, sporta i lokalne politike, definisano je Sporazumom o saradnji i prijateljstvu koji su danas potpisali predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić istakao je da je ovaj sporazum  u duhu onoga što Opština Herceg Novi radi godinama, a to je širenje veza i prijateljstava.

“Ovim sporazumom jačamo prijateljske i bratske odnose između Grada Istočno Sarajevo i Opštine Herceg Novi, na zadovoljstvo svih građana. Mi nećemo biti prijatelji samo na papiru, već istinski”, poručio je Katić, uputivši riječi zahvalnosti bivšem ambasadoru Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Vinku Radovanoviću, koji je inicirao potpisivanje Sporazuma.

Kako je kazao, predstavnici Herceg Novog već su bili u posjeti Istočnom Sarajevu, gdje su razmijenili iskustva i dogovorili konkretne korake za nastavak saradnje. Katić je istakao da je turizam jaka veza između dva grada, imajući u vidu da Istočno Sarajevo ima Jahorinu koja je jak zimski centar, dok je Herceg Novi prepoznat kao ljetnja turistička destinacija. Takođe, fokus partnerstva biće međunarodni projekti, kultura, obrazovanje i sport.

Potpisivanje Sporazuma

”Mislimo da je ovo logičan slijed događaja i primjer kako se na najbolji mogući način mogu odabrati partneri iz ove dvije susjedne države. Mislim da za Grad Istočno Sarajevo u Crnoj Gori nema boljeg partnera od Herceg Novog”,  kazao je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković i zahvalio se svima koji su u prethodnom periodu doprinijeli da dođe do potpisivanja Sporazuma.

Istočnom Sarajevu, kao i Herceg Novom, turizam je najvažnija privredna grana i osnov razvoja, kazao je Vuković, ali i dodao da to nije jedina oblast u kojoj će dvije uprave sarađivati.

Potpisivanje Sporazuma

“Kada je u pitanju turizam jasno je da u Herceg Novom postoji sjajna prošlost, a sigurno da krupnim koracima idete u budućnost. Vidjeli smo tokom ova dva dana kakve ste pomake učinili kada je u pitanju dovođenje investicija i ja vam na tome čestitam. S druge strane, mi planiramo da saradnju razvijamo u drugim segmentima društvenog života – sportu, kulturi, privredi, kao i kada je u pitanju razmjena iskustava s obzirom na problematike za lokalne zajednice, koje imamo i jedni i drugi samostalno i u odnosu na republičke vlasti”, rekao je Vuković. On kao posebno plodnu oblast za saradnju vidi i obrazovanje, vjerujući da je znanje resurs na kome treba da počiva razvoj grada.

Krajnja želja je da ovaj Sporazum bude krunisan bratimljenjem dva grada, zaključio je Vuković, i dodao da očekuje da se u bliskoj budućnosti odluka o tome nađe u skupštinama Istočnog Sarajeva i Herceg Novog, kako bi ovjekovječili saradnju za budućnost.