Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, u suradnji sa svojim Informacijskim centrima Europe Direct, izradilo je brošuru pod nazivom “EU u Hrvatskoj”, u kojoj su predstavljeni najznačajniji projekti iz svih županija u Hrvatskoj, a koji su sufinancirani iz fondova Europske unije.
Brošura predstavlja 84 projekta iz različitih područja – od prometa i infrastrukture do turizma, zdravstva, zapošljavanja i zaštite okoliša, među kojima su i četiri kapitalna projekta koja se provode u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i to ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’, ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’, ‘Objedinjeni hitni bolnički prijem’ te projekt ‘Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija’, ukupno vrijedni skoro pet milijardi kuna.
Regionalna agencija DUNEA, kao regionalni koordinator, sudjeluje u pripremi i provedbi projekta uspješno povlačeći EU sredstava, te na taj način omogućuje održiv i ravnomjeran razvoj svih dijelova Dubrovačko-neretvanske županije.
Kroz projekt ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ poboljšat će se povezanost izolirane dubrovačke regije s ostatkom Hrvatske i EU te priprema za Schengen, izgradnjom Pelješkog mosta s pristupnim cestama i stonskom obilaznicom osigurat će se trajna povezanost razdvojenih teritorija Republike Hrvatske i krajnjeg juga, te će zahvaljujući projektu biti izgrađeno sveukupno 32,53 km cesta s pripadajućim vijaduktima, mostovima, tunelima, podvožnjacima, odmorištima i vodospremama.
Uspostavom objedinjenog hitnog bolničkog prijema Opće bolnice Dubrovnik povećat će se dostupnost hitne zdravstvene skrbi pacijentima uz istodobno povećanje njezine kvalitete. Adaptacijom postojeće bolničke zgrade unutar kompleksa bolnice, te nabavom i ugradnjom suvremene opreme očekuje se povećanje dostupnosti zdravstvene skrbi za hitna stanja, optimizacija poslovnog procesa bolnice u zbrinjavanju hitnih stanja te kvalitetnije i brže pružanje hitne medicinske pomoći.
Zahvaljujući projektu ‘Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija’ u Gradu Korčuli obnavlja se vrlo vrijedna palača Ismaeli-Gabrielis u kojoj je smješten Muzej grada Korčule, u Dubrovačkom primorju je obnovljen župni dvor u kojem će se uspostaviti Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja, u Smokvici se gradi Muzej zlata i srebra Smokvice, a na Mljetu su već obnovljeni Austrijski put i uspostavljene tematske pješačke staze Babinog Polja.
Sedmočlani tim na čelu sa ministrom kulture Aleksandrom Bogdanovićem i admiralom Bokeljske mornarice Antonom Sbutegaom učestvovati će na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u Bogoti (Kolumbija) od 9. do 14. ovog mjeseca. Oni će pruži dodatna objašnjenja i informacije oko upisa Bokeljske mornarice na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.
“Početkom novembra ove godine je Evaluaciono tijelo, sastavljeno od eksperata koji nijesu članovi UNESCO- ovog Komiteta za nematerijalnu baštinu, ocijenilo validnom našu kandidaturu, ali je stavilo nekoliko primjedbi, odnosno tražilo dodatna objašnjenja koja delegacija Crne Gore treba da pruži Komitetu UNESCO-a koji se sastaje u Bogoti od 9. do 14. decembra ove godine. Ovo je neuobičajeno jer su ta objašnjena mogla da se traže ranije, ali to nije urađeno. Nije sporno da postoji jaki lobi koji pokušava da onemogući uspjeh naše kandidature” – kazao nam je Sbutega.
On je podsjetio na probleme koji su nastali zbog političke i medijske kampanje koja je tim povodom pokrenuta u Hrvatskoj, kao i od nekih Hrvata u Crnoj Gori, kojom se osporavalo pravo Crnoj Gori da samostalno kandiduje Mornaricu.
Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News
Delegaciju Crne Gore čine ministar kulture Aleksandar Bogdanović, direktor Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandar Dajković, sekretarka crnogorske komisije za UNESCO Milica Nikolić, generalni direktor Direktorata za multilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova Veljko Milonić, direktor Upraveza zašti u kulturnih dobara Božidar Božović, admiral Bokeljske mornarice Sbutega i direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović.
“Mi smo uvjereni u snagu naših argumenta, tamo nas čeka izuzetno odgovoran zadatak da pružimo sva potrebna objašnjen da Bokeljska mornarica bude sada uvrštena na Reprezentativnu listu UNESCO-a, a ne odložena za sljedeću godinu” – kazao nam je Sbutega.
Potpuno neočekivan ulov u svojoj mreži pronašao je ribar iz Dalmacije Marko Šola. Riječ je o morskom psu vrste volonja (Hexanchus griseus), prema procjeni stručnjaka teškom oko pola tone.
Gorostasni volonja ulovljen je u blizini Rogoznice, a Šola ga je odmah po pronalasku vratio u more, no stigao je prije toga snimiti ovaj rijedak ulov.
– Nije opasan, radi se o dubokomorskoj vrsti. Plitko se pojave rijetko, uglavnom noću. Ponekad se dogodi i susret s roniocima, nekoliko takvih je i snimljeno u Jadranu, zadnji put prošle godine u Kvarneru.
Ti snimljeni su u pravilu manji jer kad narastu izbjegavaju svjetlost. Ova vrsta živi u svim svjetskim morima. U Sredozemlju, a i u nas, se povremeno ulovi koćom, ovako slučajno.
Na snimci je primjerak vraćen u more ubrzo nakon snimanja, što je i zakonska obaveza ribara. Ovaj na videu ima oko pola tone, rekao je za Dalmacija danas Pero Ugarković, suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo te urednik popularne Facebook stranice Podvodni.hr.
Turistička organizacija Tivat najavljuje otvaranje zimske sezone „Winter opening 2019/20“ na ski centru Kolašin 1600, u subotu 14. decembra. 2019. godine.
„Ovom prilikom obavještavamo javnost da će biti organizovan besplatan autobuski prevoz na relaciji Tivat – Kolašin – Tivat sa polaskom iz Tivta u 6 sati, sa autobuskog stajališta u centru grada (stara autobuska stanica), dok je povratak za Tivat iz ski centra planiran u 16:30 sati. Broj mjesta je ograničen, pa molimo sve zainteresovane da rezervišu mjesto u prostorijama Turističke organizacije Tivat, najkasnije do četvrtka, 12. decembra 2019. godine“-saopšteno je iz TOT-a.
Događaj će uveličati muzička zvijezda Indira Forza- Ex Colonia, a da žurka bude još bolja pobrinuće se DJ Vlado Božović-najavljuju.
Za sve posjetioce na dan otvaranja biće obezbijeđene nagradne igre, besplatan parking, skijanje/panoramska vožnja žičarom, tradicionalni mega kačamak – besplatne porcije, promo cijene pića kao i sniježne igre za djecu sa animatorima.
Organizatori događaja su: NTO CG, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Skijališta Crne Gore.
DOBRODOŠLI NA WINTER OPENING 2019/20 NA SKI CENTRU KOLAŠIN 1600 – 14.12.2019. u 10:00h!!!
Na Canarima je od 4. do 8. decembra održan 21 Canarian Olympic Sailing Week za olimpijske klase. Crnu Goru je u olimpijskoj klasi Laser Standard predstavljao reprezentativac Milivoj Dukić koji je osvojio prvo mjesto ispred starih rivala Giovanna Coccoluta iz Italije koji je osvojio drugo mjesto i Joaquin Blanca iz Španije koji je osvojio treće mjesto.
Milivoj Dukić sa trenerom Javier Hernandezo Cebrianom osvojio je prvo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji među brojnim takmičarima iz 15 zemalja koji se spremaju za kvalifikacionu regatu za Tokio. Nakon izuzetno uzbudljivih devet trka, pobjednika regate odlučila je ta poslednja deveta trka u kojoj je Milivoj Dukić osvojio prvo mjesto u direktnoj borbi sa Italijanom koji je u toj trci bio drugi i Špancem koji je u toj trci bio deveti nakon čega je Milivoj Dukić i u ukupnom plasmanu bio prvi.
Domaćin i organizator regate je Real Club Nautico de Gran Canaria koji ima veliku podršku svoga grada za zimski program jedrenja koji kombinuje obuku, pripreme i takmičenja u jedrenju, za veliki broj jedriličarskih klasa, naročito olimpijskih, zbog predstojeće olimpijske godine.
Pored velike podrške grada imaju i odličnu klimu, korektne i pristupačne cijene, odlične uslove za jedrenje i fenomenalnu klubsku infrastrukturu koja obuhvata i teretanu i bazen. To su sve razlozi zbog kojih veliki broj jedriličara boravi na pripremama na Canarima u ovom periodu.
Mališani iz Dječijeg doma „Mladost“ Bijela u Herceg Novom biće gosti Tivta 29.decembra, tokom dječijeg novogodišnjeg dana čiji su generalni pokrovitelji opštinska preduzeća i ustanove Vodovod i kanalizacija, Autobuska, Parking servis, DOO Komunalno i SC Župa. U okviru programa predviđen je koncert i nastup Leontine, Minje Subote i njihovih gostiju.
Oko 40 mališana iz Bijele uživaće u cjelodnevnom programu za djecu, u okviru „Zimske bajke 2020“, na inicijativu Turističke organizacije Tivat i kabineta predsjednika Opštine dr Siniše Kusovca koju su podržala opštinska preduzeća i ustanove.
„Pošto smo osmislili program za sve ukuse i uzraste, željeli smo da nekako u Zimskoj bajci učestvuju i mališani iz doma Mladost. Svjesni da ih u decembru u znak pažnje posjećuju mnoge kompanije i ustanove, odlučili smo da im omogućimo da budu dio praznične čarolije, i sa svojim vaspitačima budu gosti Tivta tokom cjelodnevnog programa koji će prirediti Leontina i Minja Subota. Uprava doma je rado prihvatila inicijativu koju su podržala opštinska preduzeća kao generalni sponzori događaja, a svi se veoma radujemo ovoj posjeti“, saopštila je Gabrijela Glavočić, direktorica TO Tivat.
Poster
Pored tradicionalnog koncerta Leontine sa gostima, tog dana djeda Mraz će dijeliti paketiće djeci na rivi Pine, a cijeli Tivat će biti u znaku najmlađih – biće priređene brojne animacije poput pravog dječijeg zabavnog vašara .
Tivat ove godine priređuje novogodišnji program u trajanju od čak 45 dana. Tokom mjesec i po ukrašena tivatska riva Pine biće pozornica za klizače, pjevače, praznične gastro-kućice, božićne sajmove i humanitarne bazare, dnevne gastro i tematske sadržaje, muzičke koncerte i cjelodnevne zabave.
Programi za najmlađe, „Čarobna šuma”, dječija predstava na ledu i brojna iznenađenja tivatske djece djeci na dar, tokom decembra garantuju zabavu za čitave porodice.
Na narednom skupštinskom zasijedanju odbornici će razmatrati i predlog odluke o porezu na nepokretnosti u opštini Herceg Novi. Završena je javna rasprava o nacrtu tog dokumenta a na centralnoj koja je održana prije nekoliko dana čulo se da nova odluka ne predviđa povećanje cijena.
-Skupština Crne Gore je 4. aprila 2019. godine donijela Zakon o porezu na nepokretnosti, a članom 26 Zakona je propisano da će se propisi za njegovo sprovođenje donijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu. Kako je jedan od propisa za sprovođenje ovog zakona Odluka o porezu na nepokretnosti, pristupilo se njenoj izradi –navedeno je u obrazloženju.
-Riječ je o usklađivanju zona sa PUP-om, a novina je uvođenje ekskluzivne zone, koja obuhvata Šetalište Pet Danica, Obalu Nikole Kovačevića, sve parcele i objekte koji izlaze na Ulicu Braće Pedišić, dio oko Portonovog i ostrvo Lastavica –saopšteno je na javnoj raspravi.
Koeficijenti lokacije nepokretnosti za određivanje tržišne vrijednosti nepokretnosti u ekskluzivnoj zoni iznosi 1, 5. U prvoj zoni je 1, 4, drugoj 1, 2, trećoj 1, četvrtoj 0,6 i petoj 0,25.
Odlukom su određene poreske stope, poreske olakšice, određen organ lokalne uprave za utvrđivanje, naplatu i kontrolu poreza, utvrđena poreska prijava, kao i shodna primjena propisa i završne odredbe.
Radi usaglašavanja sa Zakonom o porezu na nepokretnost postoji obaveza da se pored postojećih poreskih stopa definisanih važećom Odlukom uvedu poreske stope i za objekte u izgradnji kao i za nepokretne privremene objekte.U skladu sa novim zakonskim rješenjem poreske stope za ugostiteljske objekte koji se nalaze u zoni prioritetnog turističkog lokaliteta nisu propisane.
Stopa poreza na nepokretnosti primjenjuje se na utvrđenu tržišnu vrijednost, i iznosi za stambeni objekat i stan koji obvezniku služi kao mjesto glavnog stanovanja 0.25%, 1.2 sekundarni stambeni objekat i stan 0.50%, poslovni objekat i poslovne prostorije 0.40%, proizvodni objekti (hale i drugi prostori za obavljanje proizvodne djelatnosti) 0.25%, stovarišta 0.25 %, skladista i magacini 0.25%, stambeno – poslovni objekat 0.50%, garaže, podrumi, nestambeni prostor, pomoćni objekti 0.25 %; garažna mjesta 0.25 %, objekat u izgradnji 0.25 %, nepokretni privremeni objekat 0.40%, bespravan objekat kojim se rješava stambeno pitanje 0.37%, bespravan objekat kojim se ne rješava stambeno pitanja 1.00%.
Stopa poreza na nepokretnosti za građevinsko zemljište: je 0.30 %, neizgrađeno građevinsko zemljište 1.00%, poljoprivredno 0.25%, šumsko 0.25%.
Prema najnovijim podacima, veb-kamera otkrila je da je najmanje deset turista bilo u krateru vulkana na Vajt ajlendu na Novom zelandu trenutak prije erupcije.
Do sada su zvaničnici saopštili da je u erupciji vulkana stradala najmanje jedna osoba, dok je 20 njih povrijeđeno. Međutim, o konačnom bilansu ne moće se još govoriti jer je ustanovljeno da je u trenutku erupcije na ostrvu bilo oko 100 turista i da se veliki broj njih vodi kao nestao.
Prema najnovijim informacijama koje je prenio Rojters, na snimku jedne veb-kamere otkriveno je da je grupa turista, njih desetak, ušla u krater vulkana svega nekoliko trenutaka prije nego što je on eruptirao.
“Veliki broj turista bio je na ostrvu ili oko njega i jednom broju njih se izgubio trag”, rekla je premijerka Novog Zelanda Džasinda Ardern u obraćanju novinarima iz Velingtona.
Više osoba je dovedeno na čvrsto tle ali jedan broj je predveče po lokalnom vremenu i dalje bio na ostrvu, saopštila je policija, dodajući da je u sada “suviše opasno” da se sprovode akcije spasavanja na ostrvu.
Služba hitne pomoći u Fakataneu, gradu na oko pedeset kilometara od vulkanskog ostrva, navela je da je oko 20 ljudi povrijeđeno i da medicinski timovi pokušavaju da stignu do njih.
“Hitne službe očajnički pokušavaju da odvedu te osobe sa ostrva do bolnice da budu zbrinute”, rekla je za Frans pres Džudi Tarner, gradonačelnica Fatakanea.
Nacionalna uprava za vanredne situacije procijenila je ovu erupciju kao umjerenu. Ipak gust stub dima vidljiv je u krugu od više kilometara.
Vajt Ajlend, koji je oko pedeset kilometara kod turističkog zaliva Bej of Plenti, avanturistički turisti vole da ga obilaze.
To je najaktivniji vulkan u novozelandskom arhipelagu, prema navodima vladine agencije Geonet. Tu su bile česte erupcije posljednih 50 godina a najskorija je bila 2016.
Hrvatska je i dalje broj jedan charter destinacija na Mediteranu s najvećim brojem brodova za najam, njih blizu 4.400, te oko 900 aktivnih charter tvrtki. Po podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) segment nautike je u jedanaest mjeseci imao rast fizičkog prometa od 12 posto.
U marinama govore o nešto manjem rastu, od nekih šest do osam posto, što bi značilo da se porast može temeljiti na rastu u charteru. No, velika konkurencija donosi i snižavanja cijena, a prema istraživanju koje je nedavno na International Charter Conference (ICE) iznio dr. Friedrich Schöchl, Hrvatska je po tom pitanju ove godine imala sreće, zahvaljujući predivnoj obali i velikom broju sunčanih dana, jer je relativno lako dostupna gostima s europskih tržišta pa je samo s gostima s austrijskog tržišta zaključeno oko 10 tisuća ugovora o najmu plovila, ali i zahvaljujući problemima nekih drugih destinacija na Mediteranu.
Na ovom je skupu isto tako poslana poruka kako u Kini postoji veliki interes za plovidbom našim morima i charteri koji će prilagoditi svoju ponudu ovom tržištu osigurat će velik porast prodaje.
Inače, prema podacima HTZ-a, koji do kraja godine provodi posebnu kampanju nautičkog turizma na devet europskih tržišta, u segmentu nautičkog chartera vodeća tržišta u ovoj godini su Njemačka s udjelom u noćenjima od 17 posto, zatim slijede Austrija s 12 posto, Velika Britanija i Češka sa 7 posto, te domaće tržište s udjelom od 6 posto.
Prema posljednjim istraživanjima, nautičari tijekom svog putovanja u Hrvatskoj prosječno troše oko 126 eura po osobi na dan dok dnevni izdaci čarteraša u prosjeku iznose 183 eura. Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među čarterašima imaju Britanci s 212 eura, Francuzi s 207 eura te Nizozemci s 202 eura.
Govoreći o ovogodišnjim rezultatima i poziciji Hrvatske kao vodeće mediteranske charter destinacije, u Udruženju pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter Hrvatske gospodarske komore (HGK), navode kako se dostupni podaci odnose na ukupan fizički promet, odnosno ukupne dolaske i noćenja gostiju zbrojeno u nautičkom charteru i u izuzetno rastućem segmentu mini cruisera i guleta, tako da to nije realan prikaz stanja samog charter poslovanja. Pa se tako očekuje usklađivanje statističkih podataka iz E-visitor i E-crew sustava i odvajanje podataka za mini cruisere čime bi se dobila realnija slika.
– Naime, za sam nautički charter trenutno imamo dostupne podatke o dolascima i noćenjima gostiju što nam nije pravi pokazatelj realizacije po plovilu jer su plovila u prosjeku sve veća, sa sve više kabina i kreveta, pa i uz jednaku ili čak manju iskorištenost realiziraju više dolazaka i noćenja. A kako mi za razliku od hotela i mini cruisera ne naplaćujemo noćenje po osobi već iznajmljujemo cijelo plovilo s uslugom smještaja, broj pojedinačnih dolazaka i noćenja gostiju nam nije pravi pokazatelj poslovanja.
Nama je relevantno koliko je ostvareno dana charter najma po plovilu. Po našim internim procjenama, imamo sličan ukupan ostvaren broj charter dana po plovilu kao prošle godine, ali uz rast flote od oko 4 posto, tako da i dalje imamo izražen problem prebrzog rasta ponude u odnosu na potražnju što se negativno odražava na neto realiziranu charter cijenu plovila, pojasnio je Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK, navodeći kako su, primjerice, gosti iz SAD-a na mini cruiserima jedni od najznačajnijih gostiju dok su charteru, nažalost, zanemarivi, i tu treba značajno poraditi na promociji Hrvatske u SAD-u i kao bareboat charter destinacije, dakle, destinacije najma plovila i bez posade.
Turistička godina pred nama, u ovom će segmentu svakako biti izazovna. Po pitanju konkurencije na Mediteranu, ali kao što je slučaj i s ponuđačima na kopnu, i po pitanju kadrova. Naime, u Udruženju navode kako charter firme imaju i problem reguliranja povremenog zapošljavanja koje je u nautičkom charteru izuzetno specifično i bazirano na potrebi za većim brojem djelatnika jedan ili dva dana tjedno te se ne radi o potrebi za klasičnim sezoncima.
– Jedino kvalitetno rješenje za reguliranje takvih potreba jest uvođenje »markica« ili »vouchera« i na tome inzistiramo, ali nažalost, za sad bez uspjeha. I ukratko, pojačanim aktivnostima na svim, a pogotovo trenutno zanemarenim emitivnim tržištima, kao što su SAD, Skandinavija i Francuska, pojačavanjem broja letova u pred i podsezoni, sniženjem stope PDV-a na uslugu smještaja makar na razinu konkurencije, potom smanjenjem davanja na plaće te donošenjem Strategije održivog razvoja nautičkog turizma, koja bi trebala dati smjernice za optimiziranje broja vezova i broja charter plovila, omogućili bi razvoj sektora kroz rast kvalitete usluge i prihoda, a ne kao dosad kroz rast fizičkog prometa, zaključio je Klisović
Klimatske promjene i onečišćenje istiskuju kisik iz oceana, prijeteći opstanku brojnih ribljih vrsta, zaključili su, u sklopu dosad najvećeg istraživanja ovog tipa stručnjaci Međunarodne udruge za zaštitu prirode (IUCN). I premda se za onečišćenje oceana i mora kao i za manjak hranjivih tvari zna već desetljećima, istraživači kažu da klimatske promjene pogoršavaju stanje kada je posrijedi nedostatak kisika.
U usporedbi sa šezdesetim godinama prošlog stoljeća nedostatak kisika zabilježen je na 45 oceanskih lokacija, a danas je isti problem uočen na čak 700 mjesta.
Stručnjaci kažu da ovakvo stanje osobito šteti određenim ribljim vrstama poput tune, morskog psa i jedne vrste sabljarke.
Otprije je poznato i to da određene kemikalije, poput dušika i fosfora s farmi i industrijskih pogona, utječu na razinu kisika, što je još uvijek primarni čimbenik, osobito u područjima bližim obali.
No zadnjih se godina ta opasnost povećava uslijed klimatskih promjena.
S emitiranjem veće količine ugljikova dioksida jača i učinak stakleničkih plinova te oceani apsorbiraju i više topline.
Takva toplija morska voda sadrži manje kisika, ističu znanstvenici. Čak i male promjene u atmosferi mogu značajno utjecati na život u morima i oceanima.
U vodama siromašnim kisikom bolje od riba preživljavaju mikrobi, meduze i sipe. Voda koja sadrži manji postotak kisika njima odgovara, ali ne odgovara brzim ribama, poput sabljarke ili krupnim ribama poput tune. Stručnjaci ističu da veće i brže ribe imaju i veće energetske potrebe.
– I ranije nam je fenomen smanjenja količine kisika u morima i oceanima bi opoznat, no sada to prvi put povezujemo s klimatskim promjenama, rekla je Minna Apes iz Međunarodne udruge za zaštitu prirode.
– Ovo je možda krajnji poziv na buđenje iz nekontroliranog ljudskog eksperimenta jer se emisija ugljika nastavlja povećavati, rekao je jedan od autora izvješća, Dan Laffoley, podsjetivši da na smanjenje količine kisika u oceanima utječu globalno zagrijavanje i onečišćenje oceana i mora tvarima koje nastaju kao posljedica kemikalija s farmi i s industrijskih pogona. Nestanak kisika iz oceana prijeti morskim ekosustavima koji su već ugroženi zbog zagrijavanja i zakiseljavanja oceana, kaže Laffoley.
Baltičko more i Crno more najveći su zatvoreni morski ekosustavi s niskim udjelom kisika, stoji u izvješću IUCN-a. Premda su za to u Crnome moru dijelom zaslužni prirodni razlozi, u Baltičkom moru su glavni uzrok smanjenja udjela kisika korištenje gnojiva i klimatske promjene.
Ako države nastave s uobičajenim pristupom emisiji stakleničkih plinova, svjetski bi oceani do 2100. mogli ostati s tri do četiri posto kisika manje.
