Smrt al-Bagdadija – reakcije iz svijeta

Boka News
-
0
Smrt al-Bagdadija – reakcije iz svijeta
foto EPA

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump u nedjelju objavio da su američke specijalne snage tokom noći na sjeveru Sirije izvele akciju koja je rezultirala smrću odbjeglog vođe Islamske države (IS) i samoproglašenog kalifa Abu Bakr al-Bagdadija, uslijedile su reakcije iz svijeta u kojima se pozdravlja borba protiv terorističkih skupina i država.

Informacije koje su se pokazale korisne za ovu operaciju, u kojoj je sudjelovalo 8 helikoptera, dali su Kurdi, a Rusija je otvorila svoj zračni prostor, kazao je Trump te osim Rusiji na potpori je zahvalio Siriji, Turskoj i Iraku.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je reagovao među prvima i kazao da je “Turska ponosna što je pomogla SAD-u, savezniku u NATO-u, privesti ozloglašenog terorista”.

“Danas se prisjećamo svih žrtava al-Bagdadija, civila i vojnika – naših heroja, koji su izgubili živote braneći svijet od terorista Islamske države. Turska će nastaviti tijesno surađivati sa SAD-om  i drugima u borbi protiv terorizma u svim njegovim oblicima. Vrijeme je da bez odgode udružimo snage i porazimo sve terorističke skupine koje djeluju u regiji”, rekao je Erdogan.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu čestitao je Trumpu na “impresivnom postignuću koje je dovelo do pogibije vođe IS-a”.

“To je odraz naše zajedničke odlučnosti, SAD-a i svih slobodnih zemalja, da se borimo protiv terorističkih skupina i terorističkih država. Ovo je važna prekretnica, ali je još dosta posla pred nama”, rekao je Netanyahu.

Britanski premijer Boris Johnson ocijenio je da je al-Bagdadijeva smrt “važan trenutak u borbi protiv terora, ali da bitka protiv pošasti Daeša (arapski akronim za IS) nije gotova”.

“Radit ćemo s našim partnerima u koaliciji kako bi jednom i zauvijek stali na kraj zločinačkim i barbarskim praksama Daeša”, istaknuo je Johnson.

Francuska ministrica obrane Florence Parly čestitala je SAD-u na provedenoj operaciji, ali i upozorila da to ne znači kraj terorističke skupine Islamske države.

“Bagdadi se kao terorist rano umirovio, ali IS nije. Nastavljamo borbu protiv IS-a s našim partnerima i prilagoditi ćemo se novim regionalnim okolnostima”, napisala je Parly na Twitteru.

Sirijske demokratske snage (SDF) koje uglavnom čine kurdski borci objavile su da je američka akcija uspješno provedena zahvaljujući njihovim informacijama te je lokacija al-Bagdadija točno utvrđena.

Viši dužnosnik SDF-a Redur Xelil je kazao da će pojačati obavještajne napore i operacije i usredotočiti se na ‘ćelije spavače’. Također je optužio Tursku da je zbog njezine ofenzive na sjeveroistoku Sirije lov na Bagdadija morao biti odgođen za mjesec dana.

Rusko ministarstvo obrane je priopćilo da nema “pouzdane informacije” o američkoj operaciji na području Idliba, pod turskom kontrolom, i “još jednoj eliminaciji al-Bagdadija”.

Naime, Rusija je u lipnju 2017. objavila da je u zračnom napadu na Raku “najvjerojatnije” ubila vođu IS-a.

Iran pak smatra da smrt vođe IS-a al-Bagdadija “nije velika stvar”.

“Nije to neka velika stvar. Ubili ste vlastito stvorenje”, napisao je na Twitteru Azari-Jahromi, iranski ministar informiranja.

Prihod od Luke Kotor mora ostati građanima, poručila Vuksanović Stanković

Boka News
-
0
Prihod od Luke Kotor mora ostati građanima, poručila Vuksanović Stanković
Vuksanović Stanković posjetila Kotor

Predsjednica Socijaldemokratske partije dr Draginja Vuksanović Stanković posjetila je Kotor u okviru kampanje “Crna Gora u pokretu“.

„SDP je zaštitio mnoge resurse ove zemlje pa smo tako svojevremeno spriječili i privatizaciju Luke Kotor. Prihod od Luke mora ostati građanima a ne završiti u džepovima privilegovanih i bliskim vlastima.

Moramo učiniti sve da ne dozvolimo neadekvatnu dogradnju Luke jer će nekontrolisani upliv ogromnih megakruzera stvoriti mnogo više štete nego koristi. Da ne govorimo o mogućim posljedicama po sam zaliv i životnu sredinu.“ -izjavila je predsjedica SDP Draginja Vuksanović Stanković prilikom obilaska Kotora u okviru kampanje “Crna Gora u pokretu”.

Vuksanović Stanković posjetila Kotor

„SDP će spriječiti planove koji Kotoru prijete da ga skinu sa UNESCO-ve liste zaštićenih područja. U tom pravcu smo u Parlamentu tražili izmjene Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno istorijskog područja Kotora. Bićemo brana urbanističkom uništenju ovog drevnog grada i staćemo na put građevinskoj pohlepi i gramzivosti koju smo imali priliku da vidimo na mnogim djelovima crnogorske obale.“ – navela je predsjednica SDP.

Vuksanović Stanković posjetila Kotor

„Crna Gora ima 7000 pomoraca i oni daju ogroman doprinos našoj ekonomiji. U prošloj godini pomorci su pridonjeli državi oko 274 miliona eura. Imamo obavezu da zaštitimo ovu časnu i dostojanstvenu profesiju. Pomorci mnogo daju ovoj državi a država se prema njima ponaša maćehinski. Nećemo dozvoliti da zbog šačice neodgovornih i neozbiljne vlasti naši pomorci dolaze na razne crne liste i da im se onemogućava da pošteno rade i zarade. Naši pomorci svojim znanjem i strukom su prepoznati svuda u svijetu i tako mora ostati.“ – zaključila je Vuksanović Stanković.

Tokom posjete predsjednica SDP je posjetila institucije i privredne kolektive Kotora, a u razgovoru sa građanima je predstavila inicijative Socijaldemokratske partije koje su direktno vezane za poboljšanje kvaliteta njihovog života – od povećanja minimalne zarade, smanjenja doprinosa, manjih akciza i pdv-a, što bi obezbjedilo nižu cijenu električne energije i goriva, preko slobodne nedjelje i prazničnih dana za naše zaposlene, do većih zarada za zdravstvene i prosvjetne radnike.

Održan „Festival jesenjih boja“ u Luštici Bay

Boka News
-
0
Održan „Festival jesenjih boja“ u Luštici Bay
Sajam

Cjelodnevni „Luštica Bay festival jesenjih boja“, na kome je učestvovalo dvadesetak proizvođača hrane, poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina iz Boke i okruženja, održan je u subotu na više lokacija na šetalištu u Marina naselju kompleksa Luštica Bay u Krtolima kod Tivta, uz gastronomske specijalitete, domaće proizvode, folklorne izvedbe i slikarsku koloniju za djecu i mlade.

Festival je organizovan pod motom „Dobro, bolje, domaće“, kao podrška nacionalnom projektu promocije domaćih ukusa i proizvođača iz Crne Gore, za čiju realizaciju je pored ostalih, zadužena i Nacionalna turistička organizacija.

„Kao i prošlogodišnji sajam, festival pokazuje da su ovakve manifestacije interesantne kako učesnicima koji predstavljaju svoju djelatnost, tako i posjetiocima koji žele da kupe kvalitetan domaći proizvod. Naš sljedeći sajam sa još raznovrsnijom ponudom biće festival „Hello Spring“ koji organizujemo u susret proljeću“, saopštila je PR savjetnica „Luštice Development“ Dragana Bećirović.

Ove godine na sajmu novina je bila učešće „Meštrina“ iz Tivta, kao ženske organizacije koja se bavi rukotvorinama, a značajnu pažnju privukla je ponuda sira sa farme Dačević, povrća etno-domaćinstva Đedovina sa Grahova, te poljoprivredni proizvodi Vuksanović. Prirodna kozmetika, ljekoviti melemi i tinkture od ljekovitog planinskog bilja „Jelena“ zanimale su dame, a izuzetnu selekciju sireva, kao i svake godine, ponudila je Olga Ovčar sa Luštice.

Održana je slikarska kolonija „Nijanse jeseni“ na kojoj su učestvovali učenici tivatskih osnovnih škola, te srednje mještovite škole „Mladost“ kojima je organizator obezbijedio štafelaje, kistove, boje i platna, za slikanje mediteranskog pejzaža. Članovi KUD „Boka“ izveli su u marini splet igara na opšte oduševljenje posjetilaca.

Za najmlađe goste priređen je program animacije i zabave a imali su priliku da udome kučiće sa luštičke farme Ovčar.

Motar – aromatična biljka raste na staništima “od bure”

Boka News
-
0
Motar – aromatična biljka raste na staništima “od bure”
Motar

Motar,  matar, morski komorač, trava Svetog Petra (lat. Crithmum maritimum ) je i sitni samonikli žbun koji se u našim krajevima najčešće koristio u gladnim godinama, a pomorci su njegove ukiseljene listove  kada su se ukrcavali u brod nosili kao sredstvo protiv skorbuta.Posljednjih godina ta pomalo zaboravljena biljka ponovo dobija na popularnosti. Motar raste na pjeni od mora do linije gdje dopiru najveći valovi,duž cijele obale Evrope , gdje god je stjenovito. Kaže se da raste na staništima „od bure“ koja mu donosi dragocjenu posolicu . Biljka je halofit, što znači da je prilagođena rastu na slanim staništima.Stabljika je odrvenjela a listovi su mesnati i aromatični. Cvjetove zelenkastožute boje razvija   u avgusti i septembru.  Motar je mesnat , pun tečnosti i jake arome. Treba ga brati prije cvjetanja, u maju I junu. Koristi se svjež, a može se i sušiti kada ima i blaži ukus. Mesnati i čvrsti izdanci odnosno listići motara beru se kao šparoge, tako da se lagano otkinu na mjestu gdje se sami “prelome”. Motar se može brati i kasnije, kada dobije cvjetiće, no tada listići  imaju “teži” okus.

Motar  su kao začin, ali i jelo koristili  stari Rimljani I Grci. Nije mu odolio ni sam Zevs, koji bi nakon jela s petrovcem sanjao stvoriteljske snove o novim gradovima, lukama i ostrvima. Pominje ga i  Šekspir u tragediji Kralj Lir i to u kontekstu opasnosti koje prate “berače” matara po klisurama engleskih strmih obala (Edgar govori slijepu Gloucesteru praveći se da su na strmoglavoj uzvisini: “na pola  puta dole visi neko ko bere matar, grozno zvanje”). U  romanu Sirota (1885.) hrvatskog književnika Eugena Kumičić ima nekoliko rečenica o motaru koji opisuje  u kraju kod istarske uvale Brestova.

Iako je upotreba motara u kulinarske svrhe u priobalju, a osobito na području dalmatinskih ostrva poznata još od davnina, ova morska delicija je jedno vrijeme bila u potpunosti zanemarena i zaboravljena. Motar se priprema na bezbroj načina- odličan je “na lešo” s kuvanim krumpirom, svježe lišće motara može se dodati zelenoj salati, rikuli , izvrstan je prilog uz ribu i plodove mora, a fino se kombuje i s jajima i sirom. Od motara se može napraviti omlet, rižoto, varivo, umak… Može poslužiti i kao nadjev za složence i pite/savijače te se može dodati u kruh ili picu.

Motar

U tradicionalnoj medicini se koristi kao antiskorbutik i diuretik, za detoksikaciju organizma i čišćenje krvi, protiv bubrežnih komplikacija,  tegoba želuca i za mršavljenje, a njegovo eterično ulje se koristi i u kozmetici.

Željko Starčević dobar  poznavalac , sjeća se da se prije pojave vlažnih maramica, matar koristio za skidanje katrana sa dijelova tijela.

Ukiseljeni motar

Motar

Stavite vodu, ostiku, so, češnjak i lovorov list u veliki lonac i dovedite do vrenja, na srednje jakoj vatri.

Dodajte motar i kuhajte dok ne omekša, oko 5 minuta (nemojte prekuhati).

Izvaditi sadržaj iz vode u kojoj se kuvao, složiti u  sterilizirane tegle, a  na vrh stavite krišku limuna. Preliti vrućom ostikom, ostavljajući oko centimetar do vrha.

Koristiti kao začin ili prilog, dodati u salate s citrusnim voćem, ili uz ribu i meso.

Rižoto sa Korčule

Rižoto od motara – foto okusi eu

Narežite luk na kockice i popržite ga na maslinovu ulju dok ne postane staklast.Dodajte rižu i pržite je minutu-dvije uz stalno miješanje. Podlijte čašom vina i nastavite miješati.Zagrijte temeljac i blanširajte cijele listove motara.

Rižu malo po malo podlijevajte temeljcem i miješajte dodavati listiće motara.Gotovi rižoto pustite da odstoji 5-6 minuta prije posluživanja. Po želji ga možete posuti i parmezanom.

 

Pesto od motara

pesto motar

Pola kilograma  motara kratko popržiti na prosulji (tavi). 20 dag badema blanširati, oguliti, tostirati na tavi. Ubaciti ih u blender, samljeti, pa dodati 1 dl prošeka, 2 kašike balzamiko ostike, malo soli, bibera, pola decilitra maslinova ulja. Izblendati do željene gustoće.

Ovaj se pesto služi kao začin uz tjesteninu i uz jela od teletine i junetine.

Coca-Cola, Nestle i PepsiCo predvode listu najgorih zagađivača plastikom

Boka News
-
0
Coca-Cola, Nestle i PepsiCo predvode listu najgorih zagađivača plastikom
Plastika fotor: Reuters/Johannes Christo

Proizvodi desetak multinacionalnih kompanija glavni su izvor plastičnog otpada koji je preplavio Zemlju, objavila je u srijedu udruga ekoloških aktivista, upozoravajući da kompanije izbjegavaju odgovornost za njegovo uklanjanje i promocijom reciklaže prebacuju odgovornost na potrošače.

Coca-Cola, Nestle i PepsiCo predvode listu najgorih zagađivača plastičnom ambalažom koju je sastavila globalna koalicija pojedinaca i ekoloških organizacija “Break Free from Plastics”. Čini je ukupno 6.118 pojedinaca iz cijelog svijeta i 1.475 organizacija, uključujući Greenpeace.

Kompanije uglavnom izbjegavaju odgovornost za uklanjanje otpada, naglašavaju ekološki aktivisti.

Volonteri aktivističke koalicije prikupili su u 51 zemlji gotovo pola milijuna komada plastičnog otpada na “Svjetski dan čišćenja”, organiziran prije mjesec dana. Ukupno 43 posto prikupljene količine nosilo je oznake globalnih potrošačkih brendova.

Prvo je mjesto na listi, drugu godinu zaredom, pripalo Coca-Coli s 11.732 komada plastičnog otpada prikupljenog u 37 zemalja na četiri kontinenta u ovoj godini, više nego od sljedeća tri velika zagađivača na listi zajedno.

Drugo i treće mjesto na listi pripalo je PepsiCou i Nestleu. U tri velike kompanije nisu odmah odgovorili na upit AFP-a da komentiraju izvješće.

Popis 10 najvećih zagađivača uključuje Mondelez International, Unilever, Mars, P&G, Colgate-Palmolive, Philip Morris i Perfetti Van Mille, navodi se u izvješću.

“Mnogi od njih obvezali su se da će svoje proizvode učiniti održivijima a zapravo u velikoj mjeri štite zastarjeli poslovni model proizvoda za jednokratnu upotrebu zbog kojeg smo se i našli u ovoj situaciji”, konstatiraju autori izvješća, objavljenog u Manili.

Iako svjetski potrošački brendovi priznaju odgovornost za generiranje krize, “podjednako su agresivni u promoviranju lažnih rješenja problema”, upozoravaju.

Promicanje recikliranja njihova je metoda prebacivanja odgovornosti na potrošače, dodaju, napominjući da je reciklirano samo devet posto plastike proizvedene od 50-ih godina prošlog stoljeća.

Coca-Colina promocija plastičnih boca za jednokratnu upotrebu, proizvedenih od plastike prikupljene iz oceana, i PepsiCoova promocija reciklaže “ne dotiču se srži problema i gotovo jamče eskalaciju krize zagađenja plastikom”, ističu u koaliciji ekoloških aktivista.

Nestle pak dnevno prodaje više od milijardu proizvoda u jednokratnoj ambalaži “a nema jasne planove o smanjenju ukupne količine” ambalaže koju plasiraju u svijet, ističe se u izvješću.

“Kompanije i dalje profitiraju od plasmana prevelike količine plastike za jednokratnu upotrebu, prisiljavajući ujedno zajednice širom svijeta da plaćaju račun” za takvo ponašanje, ističu njegovi autori.

Takvo je stanje “neprihvatljivo”, dodaju, zaključujući da bi kompanije trebale odustati od promocije “lažnih rješenja”, poput recikliranja i “bioplastike” i okrenuti leđa ekonomiji baziranoj na bacanju.

Među zemljama koje u oceane bacaju najviše plastike izdvajaju se Kina, Indonezija, Filipini, Vijetnam i Šri Lanka, ali “pravi su generatori značajnog dijela tog plastičnog zagađenja Azije zapravo multinacionalne korporacije sa sjedištem u Europi i Sjedinjenim Državama”, poručuju.

Zdravoljupci priredili zabavu za mališane Herceg Novog i Radanovića

Boka News
-
0
Zdravoljupci priredili zabavu za mališane Herceg Novog i Radanovića

Zdravoljupci i kompanija IDEA, ove subote su organizovali dva velika druženja sa mališanima u Herceg Novom i u shopping centru Butiko – Radanovići. Velika popularnost ovih plišanih likova rezultirala je sjajnom atmosferom i odličnom zabavom.

Okupljene mališane obradovale su maskote Zdravoljupaca, sa kojima se tražila fotografija više. Da Zdravoljupci prave najbolje žurke, mališani u Herceg Novom i Radanovićima, u shopping centru „Butiko“ uvjerili su se kroz brojne aktivacije. Hrabrijima su se oslikavali omiljeni Zdravoljupci u facepainting kutku, a vodeni šou je bio nezaobilaznidio žurke.

Zdravoljupci 2

„Veliko interesovanje za Zdravoljupcima među mališanima i njihovim roditeljima, rezultiralo je posjetom Herceg Novom i još jednom posjetom Radanovićima i shopping centru „Butiko“. S tim u vezi, jako smo zahvalni potrošačima na lojalnosti, a mališanima na osmijesima i sreći koju donose na ova druženja“, kazala je Jelena Doderović, direktorica marketinga u IDEI.

Zdravoljupci 3

Zdravoljupci su program lojalnosti koji je pokrenula kompanija IDEA sa ciljem promocije i afirmacje zdravih navika u ishrani djece i podizanja svijesti o važnosti redovnog i pravilnog unosa voća i povrća za razvoj djeteta.

Zdravoljupci 4

Izvorno poznati kao The Godness Gang, Zdravoljupci su ideja globalne kompanije TCC, koja djeluje u preko 50 zemalja svijeta. Nakon velikog uspjeha ovog projekta u trgovačkim lancima širom Evrope, kompanija IDEA prvi put jedan ovakav projekat dovodi u Crnu Goru.

Možete ih nabaviti do 20. novembra, a više informacija o Zdravoljupcima dostupno je na web stranici https://www.idea.co.me/Zdravoljupci

Pronađena olupina s još zapečaćenim amforama

Boka News
-
0
Pronađena olupina s još zapečaćenim amforama
amfore Foto: Scubalife

Sredinom ove godine pronađena je olupina rimskog trgovačkog broda blizu obale plaže Palma’s Ca’n Pastilla na mediteranskom otoku Mallorca.

Smatra se da potječe iz 3. ili 4. stoljeća nove ere, a brod dug 10 metara navodno je prenosio amfore od Mallorce do kopnenog dijela Španjolske. Lokalni par otkrio je komade amfora, posude koje se koriste za prijevoz robe poput vina, maslinovog ulja ili žitarica te prijavio pronalazak.

Policija je budnim okom promatrala akciju koja je potom uslijedila kako ništa ne bi s olupine kasnije nedostajalo ili bilo oštećeno. Tim od osam specijaliziranih ronilaca radio je punom parom kako bi istražio i sačuvao olupinu. Zbog velike baštinske vrijednosti odlučeno je da olupina bude ostavljena na mjestu te da se istraživanja provode u vodi. Ono što je iz toga proizašlo uistinu je očaravajuće.

Odjel za kulturu otoka Mallorca tvrdi kako se radi o jednoj od najočuvanijih olupina iz toga razdoblja na cijelom Mediteranu jer se, barem se tako vjeruje, nije potopila uslijed oluje, već se nasukala i brzo napunila vodom. Ono što iznenađuje još više jest to što je istraživanje iznjedrilo pronalazak čak 93 amfore od kojih, ne samo da je većina neokrhnuta, već i zapečaćena! To dalje znači da je njihov sadržaj očuvan te da ćemo saznati što se točno prenosilo i kojeg je to sastava.

Amfore su trenutno na desalinizaciji u Muzeju Mallorce te će nakon toga biti otvarane i detaljno analiziranje, a pretpostavlja se da je moguć pronalazak garuma (usoljeni, fermentirani namaz od riblje ikre), ulja i vina.

Obnova starih maslinika i maslina kao početka obnove ruralnog razvoja na Vrmcu

Boka News
-
0
Obnova starih maslinika i maslina kao početka obnove ruralnog razvoja na Vrmcu

Predavanje ”Obnova starih maslinovih stabala i maslinika – praktična pitanja”, održano je u subotu u Stolivu, u organizaciji Kulturno-zavičajnog udruženja “Napredak” iz Gornje Lastve u saradnji sa Maslinarskim društvom “Boka” i Nevladinim udruženjem “Kamelija” Stoliv.

Ovom prilikom organizovana je i radionica na kojoj je hrvatski stručnjak iz oblasti maslinarstva Stanislav Štambuk na praktičnim primjerima pokazao metode rezidbe maslinovih stabala, u cilju njihovog podmlađivanja i obnavljanja.

Prema njegovim riječima, zabluda je da maslinu ne treba orezivati 3 godine. Ona se, ističe Štambuk orezuje odmah prve godine nakon sadnje.

On je prisutnim maslinarima iz Boke pokazao principe rezidbe i obnove starih stabala, te rezidbe mlađih stabala.

“Rezidba je zapravo agro-tehnički zahvat kojeg je nužno raditi svake godine. Maslina će roditi, ali morate joj dati oblik kada je počnete uzgajati. Ne smije se pustiti da raste naglo u zrak. Treba biti prostrana krošnja, kako bi iznutra bilo mjesta za rast novih grančica, te da nije pregusta. Pregusta krošnja je rasadnik biljnih bolesti i štetnika. Gljiva čađavica se javlja u maslinicima koji su pregusti” – objašnjava Štambuk.

Štambuk radi u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Obnova starih maslinovih stabala i maslinika

“Cilj današnje akcije je da ljudi nauče kako rezati masline, posebo one starije, kako bi se one podmladile i obnovile, a s obzirom da je takvih najviše na Vrmcu. To je dio jednog projekta koji ima za cilj obnovu maslinarstva na cijelom Vrmcu, obnovu starih maslinika i maslina kao početka obnove ruralnog razvoja.

Nekada je na cijelom Vrmcu bilo niz naselja u kojima su se sadile masline i koja su bila živa naselja sa ljudima i svim aktivnostima. Nama je cilj da se umjesto savremene gradnje i betonizacije cijele obale i cijelog prostora, zapravo revitalizuju sela koja su nekada postojala a uz to imaju izuzetnu arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost” – kaže za Radio Kotor Marija Nikolić, ispred Kulturno-zavičajnog udruženja “Napredak” iz Gornje Lastve.

Prema njenim riječima, obnova maslinarstva bi trebala da bude podsticaj svim drugim aktivnostima koje će dovesti do obnove života u selima. Kako ističe, današnja radionica je posljednja aktivnost projekta “Platforma za obnovu i razvoj maslinarstva na Vrmcu – Novi stari maslinici”. Projekat je, objašnjava Nikolić, počeo u aprilu mjesecu.

Obnova starih maslinovih stabala i maslinika

“Imali smo okrugli sto na kojem smo predstavili maslinarima zakonodavni okvir za razvoj maslinarstva u Crnoj Gori. Potom smo imali radionicu o tome kako proizvesti, skladištiti i koristiti kvalitetno maslinovo ulje” – navodi Nikolić.
Prema njenim riječima, krajnji proizvod cijelog projekta biće dokument Strategija obnove maslinarstva na Vrmcu, koji bi trebalo da bude završen do 20. novembra.

Nikolić smatra da bi opštine Tivat i Kotor trebale da usvoje ovaj dokument po kojem će se, ističe Nikolić, dugoročno moći obnavljati maslinarstvo i vraćati život selu. Ona navodi da su obije opštine pokazale interesovanje za ovaj projekat.

Obnova starih maslinovih stabala i maslinika

Projekat Platforma za obnovu i razvoj maslinarstva kao osnove ruralnog razvoja na Vrmcu se finansira iz sredstava Evropske unije u okviru projekta ”Ruralni razvoj vođen od strane ruralnih organizacija civilnog društva” koji sprovodi Fondacija za povezivanje prirodnih vrijednosti i ljudi.

Prisutne je u ime domaćina pozdravio Romeo Mihović, ispred Nevladinog udruženja “Kamelija” Stoliv. On je kazao da u Stolivu ima mnogo maslina. Kako navodi, poslije Luštice, u Stoliv broji najviše stabala maslina u Boki.

“Postoji utemeljena legenda koja kaže da u Stolivu nijedan momak nije mogao da se oženi, ako nije usadio stotinjak maslina. Po tome je ovo mjesto i dobilo ime Stoliv – sto oliva” – objašnjava Mihović.

Radionica je održana u maslinjaku Grigorija Mihovića u Stolivu.

Kako nezvanično saznajemo, više od 100 godina niko u ovom mjestu nije zasadio masline u većim količinama. Mještanin Grigorije Mihović je posadio prvi mladi maslinjak koji broji oko 120 stabala.

Jelena Vukasović najuspješniji student Herceg-Novog za 2019. godinu

Boka News
-
0
Jelena Vukasović najuspješniji student Herceg-Novog za 2019. godinu
Jelena Vukasović

Najuspješniji student Herceg Novog za 2019. godinu je Jelena Vukasović, a Nagrada će joj biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Herceg-Novi, u ponedeljak 28. oktobra.

Jelena Vukasović je studentkinja završne godine na studijskom programu Ekologija, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Osnovne akademske studije na smjeru Biologija završila je sa najvišom prosječnom ocjenom „A“.

Proglašena je za najboljeg studenta Prirodno-matematičkog fakulteta studijske 2017/18. godine.

Ovo je druga godina zaredom da Opština Herceg-Novi dodjeljuje nagradu najuspješnijem studentu završne godine studija. Nagrada je dodijeljena na osnovu Konkursa za dodjelu studentskih stipendija i nagrada, koji je sproveo Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.

Budva – promocija knjige “Ostavština Italije na Crnogorskom primorju”

Boka News
-
0
Budva – promocija knjige “Ostavština Italije na Crnogorskom primorju”
Promocija knjige

Promocija knjige “Ostavština Italije na Crnogorskom primorju” autora Jovice Martinovića biće organizovana u ponedeljak 28. oktobra u 20 sati u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” u budvanskom Starom gradu.

Učesnici koji će govoriti o knjizi su prof. dr Ilija Lalošević, mr Dušan Medin i Aleksandar Dender – predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore.

Knjiga Jovice Martinovića po prvi put nudi čitalačkoj publici cjelovit pregled talijanske kulturne baštine iz perioda vladavine Venecije u Boki Kotorskoj i na crnogorskom primorju. Jedne od rijetkih regija u svijetu, izvan Italije, tako bogatih spomenicima, crkvama, palačama i čitavim gradovima koji svjedoče o talijanskoj nazočnosti na ovim prostorima.

Autor nam daje vrijedne informacije i opise kako svakog grada tako i pojedinačnih kulturnih dobara u njima, počevši od zemljopisnog položaja dobara, povijesti njihovog nastanka, zatim arhitektonskih i konzervatorskih opisa i stupnja očuvanosti i na kraju daje i predlog intervencija za očuvanje dobara i njihovu valorizaciju i prezentaciju. Knjiga predstavlja djelo koje će istraživačima povijesti i umjetnosti, ali i široj javnosti u Crnoj Gori i Italiji, pružiti značajna i važna saznanja o ogromnoj kulturnoj baštini koju je Italija ostavila u Boki Kotorskoj i na crnogorskom primorju, a što će svakako pridonijeti i očuvanju identiteta autohtone talijanske zajednice u Crnoj Gori.

mr Jovan J. Martinović foto Boka News
mr Jovan J. Martinović foto Boka News

Veze između Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore i Italije bile su vrlo jake kroz minula stoljeća. Još od antičkih vremena. Kotor, Boka Kotorska i crnogorsko primorje bili su dio rimske provincije Dalmacije više od 600 godina, a zatim je Kotor gotovo 400 godina dijelio zajedničku povijesti s Venecijom, od 1420. godine, kada su Kotorani stekli zaštitu Mletačke Republike pa sve do pada Serenissime 1797. godine. Veze između Italije, Kotora i Crne Gore danas su dodatno ojačane, pogotovo nakon što je Crna Gora započela svoj put prema Europskoj uniji uz snažnu podršku Italije. Na ovom putu, Zajednica Italijana također igra vrlo važnu ulogu kao most koji povezuje prošlost i budućnost. To je potvrdio i predsjednik Mattarella tokom svoje posjete Crnoj Gori.

1...2.9972.9982.999...4.640Stranica 2.998 od ukupno 4.640