Nemanja Mikulić nastavio je sa serijom odličnih rezultata na međunarodnim takmičenjima. Kao jedan od 11 članova Karate reprezentacije Crne Gore na završenom 31. Mediteranskom prvenstvu u Gvadalahari, Nemanja Mikulić je osvojio dvije medalje, bronzanu u pojedinačnoj konkurenciji i srebrenu medalju ekipno sa reprezetacijom Crne Gore.
Najbolji takmičar karate kluba Bijela stigao je do trećeg mjesta u konkurenciji seniora u kategoriji do 84 kilograma. Na jednom od najprestižnijih takmičenja u ovom sportu koje okuplja najbolje karatiste iz cijelog Mediterana, Nemanja Mikulić je rezultatom 9:2 pobijedio Italijana Martina Michela. U trećem kolu pobijedio je takmičara Španije Ivana Gomeza Camparija 5:3. U polufinalu Mikulić je poražen rezultatom 1:0 od Hasana Arslana iz Turske, dok je u utakmici za medalju pobijedio sudijskim izjašnjavanjem 3:0 predstavnika Kosova.
Muška ekipa u borbama u sastavu Nemanja Mikulić, Nemanja Jovović,Balša Vojinović i Vaso Abramović u finalnom meču poražena je od reprezentacije Španije 3:1
Mikulić i saigrači na putu do finala elminisali su Kipar 3:0, Tursku 3:0 i Portugaliju u polufinalu 9:6.
Pokazni trud, znanje i borbeni duh, ali istovremeno dobra priprema za ovo takmičenje lijep je preduslov za optimizam pred Svjetsko prvenstvo u Kairu u novembru, na kojem se Mikulić već kvalifikovao kao 14.-ti sa Svjetske karate liste. Na prvenstu u Gvadalahari kao član reprezentacije Crne Gore bila je Novljanka Jovana Damjanović, članica Omladinca (Podgorica) u borbama u kategoriji iznad 68kg, ali nije uspjela da stigne do medalje.
Dodjelom nagrada najboljima sinoć je na Škveru završeno 13. takmičenje u lovu na tune, sabljarke, i druge velike ribe “Big game fishing 2025”, koje su obilježili odlično druženje, pozitivna energija, ali i slab ulov.
Zbog lošeg vremena u četvrtak 19 ekipa nije ni isplovilo na otvoreno more, a naredna dva dana je ulovljena po jedna tuna.
Pobjednički, i pehar za najveći primjerak ribe osvojila je ekipi “Boka Novi” koja je juče ulovila tunu tešku malo više od 37 kg. Drugo mjesto je pripalo ekipi „Palmon Strike“, koja je u petak ulovila tunu tešku 31,5 kg. Iako prema bodovima nije bilo trećeg mjesta, po odluci osnivača manifestacije nagrada je dodijeljena ženskoj ekipi “Nunca”.
Nagrade su uručili specijalni gost Vlade Divac i domaćin Raco Gardašević, a proglašeni su i najveselija ekipa – “Pink tuna”, kao i “Dream team” takmičenja – ekipa “Grand prix”.
Predrag Stanišić, kapiten pobjedničke ekipe “Boka Novi”, koja već godinama učestvuje na „Big game“-u, kaže da su veoma zadovoljni osvajanjem prvog mjesta.
-Naravno, svi smo prezadovoljni uspjehom, možda malo i neplanirano zbog toga što je ovo takmičenje bilo skraćeno za jedan dan zbog loših vremenskih uslova. Ali, skupili smo svi malo snage , bilo je dobro druženje, imali smo dobru i pozitivnu energiju što je na kraju rezultiralo uspjehom. Naravno, sreća je uvijek neophodna, svi mi manje-više podjednako znamo o ovom sportu i takmičenju, ali je uvijek sreća ta koja malo prevagne. Ovoga puta je bila na našoj strani, a borićemo se da opet bude možda i neke naredne godine. Već dugi niz godina se takmičimo u kontunuitetu, nekad u malo užem a nekad u širem sastavu u zavisnosti od toga kako ko od članova ekipe može u tom periodu da prisustvuje, a tuna koja je prije čišćenja težila između 42 i 43 kilograma je ove godine bila dovoljna za pobjedu, kazao je Stanišić.
Foto – Big Game Fishing Herceg Novi 2025.
Da u sportskom ribolovu sreća igra veliku ulogu, slaže se i Božidar Draganić iz ekipe “Palmon Strike“, prošlogodišnjeg pobjednika, kojoj je ove godine pripao pehar za drugo mjesto.
Svakako jedno divno novo iskustvo. Ekipa nam je od pet članova, nas dvije djevojke i imali smo tri momka sa nama. Vrlo izazovno, srećom vrijeme je bilo dosta lijepo, malo maestrala u kasnijim popodnevnim časovima, tako da nije bilo previše teško. S obzirom da smo već navikli na more, bilo je više uživanje što se tiče vremenskih prilika. Što se tiče samog sportskog ribolova, definitivno jedno novo iskustvo , vrlo interesantno, dosta intenzivno i jako nam je drago da smo se odlučili na ovako nešto. Prezadovoljni smo organizacijom, druženjem i kompletnom energijom cijelog događaja, istakla je Bajat.
Juče je na Rosama održano i takmičenje “Little game fishing” koje je okupilo 27 malih ribara uzrasta od sedam do 15 godina.
Foto – Big Game Fishing Herceg Novi 2025.
Prvo mjesto sa 10 ulovljenih riba osvojio je devetogodišnji Filip Dragaš. Drugo mjesto pripalo je Nemanji Čumiću (12 godina) koji je ulovio devet riba, a treći je bio Ilija Butulija (11 godina) koji je ulovio osam riba. Nagrade i pehare uručio im je jedan od osnivača i organizatora manifestacije, Raco Gardašević.
Dobar domaćin i organizator i ovoga puta bio je „Big game fishing Herceg Novi“, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi i Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore, kao i više prijatelja sponzora i kluba.
Polaganjem vijenaca na tvrđavi Mamula na ostrvu Lastavica, obilježena je 82. godišnjica raspuštanja logora “Campo Mamula”, nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943. Ovim povodom na ostrvu su se okupili članovi udruženja boraca SOBNOR iz Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve, potomci boraca, predstavnici Opštine Herceg Novi, predstavnici Ambasade NR Kine u Crnoj Gori, predstavnici kompanije Orascom i Mamula Island te su zajedno još jednom pokazali da teže tome da se dramatična i herojska istorija ostrva nikad ne zaboravi.
Svečano polaganje vijenaca i podsjećanje na zatočenike iz Boke, istočne Hercegovine i južne Dalmacije tradicionalno i ove godine su organizovali OBNOR Herceg Novi i hotel Mamula Island, uz podršku Mjesne zajednice Luštica, Opštine Herceg Novi i Saveza organizacija boraca NOR 1941–1945.
“I danas smo se okupili na ovom posebnom mjestu, gdje je svaka kamena ploča i svaki dah vjetra svjedok jedne bolne prošlosti. Mamula nisu samo tvrđava i ostrvo — oni su simbol sjećanja, simbol upornosti i snage ljudi koji su umjeli da sačuvaju nadu, dostojanstvo i ljudskost. Oni su I simbol ljepote i graditeljstva, snage i obnove, simbol vizije da istorija treba da živi i stvara i donosi nove vrijednosti. Kao hotel i kao zajednica okupljena oko Mamula Island projekta, duboko poštujemo i prepoznajemo odgovornost da čuvamo ovo nasljeđe. Naša je misija da se na ovom mjestu njeguje kultura sjećanja i da svaka posjeta bude prilika da se oda počast onima koji su ovdje proživjeli najteže dane svojih života,” navela je PR savjetnica kompanije Orascom, Dragana Bećirović.
Mamula
Bećirović je podsjetila da su upravo sa ciljem podsjećanja i opominjanja pripremili i otvorili Memorijalnu galeriju koja je rezultat rada ekspertskog tima stručnjaka iz oblasti arhitekture, konzervacije, fortifikacija, turizma, kao i predstavnika lokalne zajednice i boračkih organizacija.
“U čast Memorijalnog dana, sa zadovoljstvom objavljujem i da je zvanična internet stranica Istorijsko-memorijalne galerije (IMG) javnosti dostupna na adresi img-mamula.me. Ova digitalna platforma predstavlja važan korak očuvanju i prezentaciji bogate istorije tvrđave Mamula. Sajt nudi sveobuhvatan pregled istorijskog značaja tvrđave, uključujući njenu arhitektonsku genezu, ulogu tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i informacije o nedavnoj restauraciji i transformaciji u hotel,” dodala je Bećirović.
Na značaj obilježavanja Memorijalnog dana i njegovanja kulture sjećanja ukazao je i Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Herceg Novi.
“Napokon smo kao društvo počeli da gradimo i njegujemo kulturu sjećanja. To je ono što je prepoznatljivost društava koja žele da budu dio civilizacijskog kruga. Ovim pravimo iskorak da počinjemo da institucionalizujemo kulturu sjećanja, te dugujemo veliku zahvalnost predstavnicima kompanije Orascom, Mamula Island, što zajedno sa nama rade na uspostavljanju spomen sobe. Neophodno je da se sjetimo svih onih koji su stradali, svih onih koji su položili svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodi, ali i onog naroda koji je ničim izazvan bio žrtva ratnih vihora, bez ikakvog svog učešća u tim zbivanjima. Izvlačimo pouke iz prošlosti i živimo u uvjerenju da samo zajedničkim radom možemo doprinijeti prosperitetu našeg društva i nemojmo nikada da zaboravimo one koji su bili prije nas,” naveo je Otović.
Mamula
Na predanost kompanije Orascom da čuva sjećanje i ukazuje pijetet logorašima i njihovim porodicama ukazala je gospođa Olivera Doklestić, u ime OBNOR Herceg Novi.
“Ljudima koji upravljaju ostrvom ne možemo ništa da zamjerimo. Treba im izreći sve pohvale. Oni, uključujući ovaj naš dolazak, sa puno pijeteta podržavaju i čine sve da obilježavanje izlaska posljednje grupe logoraša sa Mamule 14. septembra 1943. godine protekne na najbolji način. Nemamo se prava ljutiti na njih, jer su ispunili sve što se od njih tražilo. Mamula je postala novi kulturološki civilizacijski simbol, i mi tu ne možemo više ništa da promijenimo, ali možemo da sačuvamo sjećanje kroz spomen sobu, koja mora da bude privedena namjeni i da dobije na značaju. Ne smijemo da zaboravimo važan dio svoje istorije i njene stradalnike i žrtve,” navela je Doklestić.
Mamula
Radojica Radojević, predsjednik SOBNOR Crne Gore podsjetio je da je pražnjenje logora na Mamuli počelo početkom februara 1943. godine. Skrenuo je pažnju i na nove “zabrinjavajuće trendove istorijskog revizionizma”.
“Danas živimo u ozbiljnom vremenu velikih iskušenja kada pojedinci i grupe pokušavaju negirati našu slavnu antifašističku prošlost, kada je fašizam ubijao ljude u cijelom svijetu. Pojavljuju se falsifikatori istorije koji bi željeli da umanje značaj naše veličanstvene Narodnooslobodilačke borbe. Mi potomci časnih, slobodarskih partizana i antifašista sa ovog svetog i uzvišenog mjesta želimo da opomenemo protagoniste ovakvih i sličnih ataka na slobodarsku tradiciju ovog naroda i da se kane svega onoga što vrijeđa naša antifašistička osjećanja. Pozdravljam vas sa željom da se nikada ne zaborave i ne ponovo nedjela nad nedužnim ljudima, ženama i djecom koji su bili zatočeni ovdje na Mamuli,” poručio je Radojević.
Požar je izbio 13. avgusta dok je brod plovio uz obalu Liberije. Posada je odmah započela gašenje i držala situaciju pod kontrolom do dolaska dvaju tegljača opremljenih protupožarnom opremom. Nakon što je 19. kolovoza na brod ukrcan stručni vatrogasni tim, odlučeno je da plovidba prema planiranoj ruti može biti nastavljena.
Brod je preusmjeren i sada plovi prema luci Tanjung Pelepas u Maleziji, gdje bi trebao stići 14. septembra. Cijeli teret bit će iskrcan u Maleziji umjesto u Kini, a isporuka kupcima bit će moguća tek nakon podnošenja jamstava. Maersk i osiguravatelji planiraju detaljnu istragu uzroke požara.
WK Webster, konzultant za pomorske štete, poslao je upute pogođenim klijentima te angažirao stručnjake i inspektore tereta koji će pregledati kontejnere i procijeniti oštećenja.
Incident ponovno skreće pozornost na opasnosti od pogrešno deklariranog i loše zapakiranog tereta. Izvješće World Shipping Councila pokazuje da je u 11,39% pregledanih kontejnera otkriven neki nedostatak – od nepravilne dokumentacije i označavanja, do problema sa smještajem i osiguranjem tereta unutar kontejnera. Takvi propusti mogu dovesti do ozbiljnih nesreća na moru, uključujući požare na brodovima ove veličine.
Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.
“Do 10. augusta smo imali cifru od milion i 30.000 vozila. Mnogo bolje smo se organizovali nego ranijih godina, tako da smatram da nam je ova sezona prošla dobro. Što se tiče septembra, on nam je krenuo fino i on je mnogo jači nego prošle godine, barem ovih prvih deset dana”, naveo je on.
Posebno se vodi računa o ispravnosti i redovnom servisiranju plovila.
Trajekt – Lepetane – Kamenari – foto Boka News
“Svi brodovi su nam remontovani otkako je flota ušla u državne ruke. Znači, uspjeli smo da zaokružimo i taj krug. Ostali su nam još Grbalj i Teodo. Grbalj koji je trenutno u brodogradilištu Mali Lošinj, a Teodo treba da krene sad svakoga dana, samo čekamo potvrdu od hrvatskog ministarstva i onda smo zaokružili taj jedan ciklus, sve smo brodove pregledali, sve smo brodove izremontovali otkako su u našim rukama”, istakao je Crvenko.
Kapetan Crvenko ističe da su nedavno testirali i kvalitet limova i varova na svim trajektima.
“Pozvali smo specijalizovanu firmu koja se bavi time mjerenjem debljine limova i obavili smo, imamo kompletne izvještaje svih trupova trajekta, znači unutra i tankova i vanjskog dijela i svih, tako da je ispalo da “30. august” ima najbolji trup što se toga tiče i najmanje je odstupio od onoga svoga prvobitnoga kad je ugrađen brod. Iako je brod, što ste rekli, vremenšan, daću vam jedan primjer, taj brod je do sada prevezao oko 1.700.000 eura kad biste to pretvorili u novac, od kad je doveden”, istakao je Crvenko.
Trajekt – Lepetane – Kamenari – foto Boka News
U javnom preduzeću Morskog dobra odlučili su da izdvoje novac za gradnju posebnih saobraćajnih traka i kružnih tokova kako bi se olakšao pristup vozila trajektima u Kamenarima i Lepetana.
“Hoćemo da izdvojimo trajektnu traku na magistralu, znači na nekih jedno pola kilometra od parkinga da je mi izolujemo, da je ogradimo. Ušli smo u priču da napravimo kružne tokove i sa Lepetana i sa Kamenara, tako da već je projekat u toku, Uprava za saobraćaj nam je dala saglasnost, sviđa im se ideja, tako da će to i mnogo olakšati sve i onda ćemo i način ulazka na parking biletarnice više neće biti ovdje, planiramo da ih pomjerimo gore na ulaz tako da u tom momentu svi ljudi koji budu bili na parkingu već će imati kupljenu kartu. Nešto slično kao na autoputu”, istakao je on.
Trajekti saobraćaju i dalje po ljetnjem redu vožnje, četiri tokom dana, dva uvečer, a tako će biti sve dok je pojačan priliv turista na primorju, naglasio je poslovođa Pomorskog sektora Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko.
Oko 150 hotela iz Hrvatske pridružilo se paneuropskoj kolektivnoj tužbi protiv platforme Booking.com, doznaje Hina iz Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), članice krovne europske organizacije udruženja hotela, restorana, kafića i sličnih objekata HOTREC koja je pokrenula tu inicijativu.
Rok za pridruživanje toj inicijativi istekao je 29. kolovoza, kada su iz HOTREC-a objavili da u toj kolektivnoj tužbi sudjeluje više od 15 tisuća hotela iz cijele Europe.
Među hotelima iz Hrvatske koji su se pridružili tužbi su i hotelske grupacije i pojedinačni objekti, a što se veličine tiče ima i velikih i manjih “boutique” hotela, navode iz UPUHH-a, iz kojeg ne mogu iznositi više detalja, osim da je to pridruživanje bilo isključivo pojedinačna odluka samih hotela.
Iz HOTREC-a su iznijeli podatke da je najveći broj prijavitelja/hotela za tu tužbu iz Italije, Njemačke, Nizozemske, Grčke i Austrije, a da je u odnosu na veličinu hotelskog sektora u svakoj zemlji, najmasovniji odaziv bio s Islanda, iz Nizozemske, Lihtenštajna, Luksemburga i Irske.
Kolektivnu tužbu HOTREC je inicirao jer je, kako objašnjavaju, globalna smještajna rezervacijska platforma Booking.com još 2004. uvela široke paritetne klauzule (tzv. wide parity clause) diljem Europe, a prema režimu tih širokih paritetnih klauzula hoteli u Europi nisu smjeli nuditi niže cijene niti bolje uvjete ni na jednom drugom distribucijskom kanalu u odnosu na platformu Booking.com.
Pravni postupak, koji je nizozemskim sudovima podnijela Zaklada Hotel Claims Alliance, slijedi presudu Europskog suda pravde od 19. rujna 2024., koja je potvrdila da su te klauzule o paritetu Booking.coma prekršile europsko pravo o tržišnom natjecanju, dodaju iz HOTREC-a, ističući i da je presuda čvrsta te ima pravno obvezujući učinak u svim državama članicama EU (i kvaziobvezujući učinak za zemlje EEA i Švicarsku).
Kako bi se ostvarila naknada štete, odlučili su se za kolektivnu tužbu, u kojoj su mogli sudjelovati svi hoteli s registriranim sjedištem u bilo kojoj EU članici, kao i oni izvan EU, koji su bili listani na platformi Booking.com bilo kada u razdoblju između 2006. i 2024.
HOTREC predstavlja interese 47 nacionalnih udruženja hotelijera i ugostitelja u 36 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, a inicijativom odnosno tužbom protiv te platforme traže naknade za financijske gubitke uzrokovane korištenjem, kako kažu, tih nezakonitih klauzula o “najboljoj cijeni” (paritetu) od strane Booking.coma.
Tu pravnu akciju uz HOTREC podržalo je više od 30 nacionalnih hotelskih udruženja, uključujući i iz Hrvatske, a za hotele koji ispunjavaju uvjete pritom nema nikakvih troškova ni rizika.
Iz Booking.coma su na to početkom kolovoza reagirali tako što su poručili da su izjave HOTREC-a netočne i da mogu dovesti do pogrešnog tumačenja.
“Izjave koje je iznio HOTREC su netočne i mogu dovesti do pogrešnog tumačenja. Presuda Europskog suda nije zaključila da su klauzule o cjenovnom paritetu koje koristi Booking.com protukonkurentske niti da utječu na tržišno natjecanje (…). Stoga ova presuda ne otvara prostor za zahtjeve za naknadu štete, a mi ćemo i dalje, ako bude potrebno, pred sudom dokazivati da klauzule o paritetu nemaju protukonkurentski učinak”, napisali su tada u svojem reagiranju s Booking.coma.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu naredne godine u Beogradu (od 10. do 25. januara) igraće u grupi A sa Mađarskom, Francuskom i Maltom.
Žrijebom su poznati sastavi ostalih grupa.
U B grupi su Slovenija, Grčka, Hrvatska, Gruzija, u grupi C nastupaće Španija, Srbija, Holandija i Izrael, dok su u D grupi Turska, Rumunija, Italija i Slovačka.
Uoči žrijeba određen je sastav šešira, a Crna Gora je na osnovu plasmana bila svrstana u drugi šešir.
Najbolje tri selekcije iz sve četiri grupe EP plasiraće se u drugu fazu, u kojoj će se formirati dvije grupe sa po šest selekcija. Bodovi iz prve runde prenose se u narednu.
Nakon tri nove utakmice, dvije prvoplasirane reprezentacije nastaviće borbe za medalju, dok će se ostale boriti za plasman od petog do 12. mjesta.
VARŠAVA – Poljske i savezničke zračne snage raspoređene su u “preventivnoj operaciji” u poljskom zračnom prostoru u subotu zbog prijetnje napada dronovima u susjednim područjima Ukrajine, a zračna luka u istočnom poljskom gradu Lublinu je zatvorena, saopštile su vlasti.
Oglasio se i poljski predsjednik Donald Tusk.
“Zbog prijetnje ruskih dronova koji djeluju iznad Ukrajine u blizini poljske granice, u poljskom zračnom prostoru preventivno su angažirani zrakoplovi – poljski i saveznički. Zemaljski sustavi protuzračne obrane stavljeni su u stanje najviše pripravnosti”, poručio je Tusk.
Uzbuna je uslijedila nakon što je više ruskih dronova u srijedu ušlo u poljski zračni prostor, što je potaknulo NATO da pošalje borbene zrakoplove kako bi ih oborili, naglašavajući dugogodišnju zabrinutost zbog mogućeg širenja ruskog rata u Ukrajini koji traje više od tri godine.
Upozorenja stanovnicima i sirene
Stanovnici nekoliko okruga u Lublinskoj regiji primili su hitno upozorenje od Vladinog centra za sigurnost (RCB) zbog moguće prijetnje iz zraka. “Postoji opasnost od napada iz zraka. Budite posebno oprezni i slijedite upute službi. Očekujte daljnja priopćenja”, stoji u upozorenju poslanom stanovnicima više okruga.
Prema najnovijim informacijama, u gradu Świdnik oglasile su se sirene za uzbunu, što dodatno potvrđuje ozbiljnost situacije.
Ova sigurnosna mjera dolazi u vrijeme kada Rusija i Bjelorusija provode vojne vježbe Zapad-2025, a na ruskim i bjeloruskim granicama primijećene su pojačane vojne aktivnosti.
Pojačane mjere sigurnosti nakon incidenta s ruskim dronovima
Ovaj preventivni korak poljskih vlasti dolazi kao izravna reakcija na nedavni incident kada su ruski dronovi narušili poljski zračni prostor, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost za sigurnost NATO članice koja graniči s Ukrajinom.
Zatvaranje zračne luke u Lublinu, gradu koji se nalazi relativno blizu ukrajinske granice, dodatno pokazuje ozbiljnost situacije i spremnost poljskih vlasti da poduzmu sve potrebne mjere kako bi zaštitile svoj teritorij i građane od potencijalnih prijetnji.
Nikšićanin V.V.(39) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 31 dana za za vožnju pod zabranom i odbio je “droga test”, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Njemu je sutkinja Odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović izrekla kaznu, nakon što je u postupku utvrdila da je u mjestu Orahovac, opština Kotor upravijao vozilom u vrijeme trajanja zabrane upravijanja vozilom, odbio da se podvrgne “droga testu” i tom prilikom imao 0,9 promila alkohola u organizmu.
Uz zatvorsku kaznu, kažnjen je i sa dodatnih 150 eura, a određena mu je i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.
