Turistička organizacija Kotor uvodi novu besplatnu mobilnu aplikaciju – eBoravak – volim Kotor, koja omogućava izdavaocima smještaja da digitalno prijave goste i obračunaju boravišnu taksu. Brzo, jednostavno i bez ikakvih troškova.
Kako da počnete?
Pripremite dva dokumenta: rješenje o registraciji smještaja i ovlašćenje (ukoliko upravljate smještajem umjesto vlasnika).
Posjetite Turističku organizaciju Kotor, gdje će zaposleni unijeti vaše podatke i kreirati korisnički nalog.
U roku od nekoliko minuta, dobićete korisničko ime i privremenu lozinku.
Preuzmite aplikaciju eBoravak – volim Kotor sa Google Play ili App Store prodavnice.
Prijavite se, promijenite lozinku – i sve je spremno za prijavu vašeg prvog gosta.
Šta dobijate korišćenjem aplikacije?
Brza prijava gosta
Umjesto dolaska do turističkog punkta, jednostavno skenirate pasoš kamerom telefona. Aplikacija automatski popunjava sve podatke, vi samo potvrdite unos.
Automatski obračun boravišne takse
Sistem automatski računa iznose i kreira izvještaje. Dva puta mjesečno izvršavate uplatu – bez komplikacija, bez računanja.
Digitalna potvrda gostu
Potvrdu prijave možete odmah poslati gostu putem Vibera, WhatsAppa ili e-maila – kao PDF dokument.
Upravljanje na daljinu
Ako niste prisutni, jednostavno ovlastite drugu osobu da vodi smještaj. Kroz aplikaciju pratite njihov rad u realnom vremenu.
Bez troškova. Bez čekanja. Bez papira.
Nema potrebe za dolaskom na šalter.
Nema više gužvi, štampanja i arhiviranja.
Sve završavate putem telefona, kad vama odgovara.
Napomena: ukoliko neko vodi više apartmana, svu potrebnu dokumentaciju koja obuhvata rješenje o izdavanju, ugovor sa vlasnikom nekretnine, email adresu i naziv apartmana, može poslati na email volimkotoreboravak@tokotor.me, a kada bude kreiran nalog i spreman sporazum, pozvaćemo ih da potpišu.
Adresa za dolazak i kreiranje naloga je Škaljari stara zgrada Jugopetrola, naša adresa kancelarije.
Pozivom na ovaj broj telefona +38267009393 možete zakazati svoj termin za podnošenje zahtjeva u Turističkoj organizaciji Kotor u terminu od 08:00 do 12:00 časova i počnite koristiti aplikaciju eBoravak – volim Kotor.
Za razliku od prethodnih ostvarenja, u kojima je “samo slikom pričao”, u ovom filmu Perović je “dozvolio” svojim junacima da progovore i da im se čuje glas.
Junaci i junakinje dugometražnog dokumentarnog filma “Ova dobra zemlja” autora Vladimira Perovića, njih petnaestoro iz četrnaest visokoplaninskih predjela Crne Gore, od Kotora do Pljevalja, progovorili su o univerzalnim ljudskim temama i svojom mudrošću osvojili publiku u sali Kina Boka u Kotoru, gdje je ovo ostvarenje prikazano u sklopu revije višestruko nagrađivanih dokumentarnih filmova “DOC DOK”. Svaki junak/junakinja, svojevrsni rijetki ljudski dragulji, predstavljeni su kroz filmski portret, u sklopu prirodne i kulturne sredine u kojoj žive. i svakom od njih u sklopu cjeline posvećen je poseban dio sa nazivom, koji oslikava njihov karakter i sudbinu- Čoek, Sloboda, Zavjet, Zajednica, Sloboda, Braća, Tišina, Tajna, Planinac, Žena- slava, Učitelj, Vrh, Visina, Gruda…Za razliku od prethodnih Perovićevih ostvarenja, u kojima je “samo slikom pričao”, u ovom filmu “dozvolio je” svojim junacima da progovore i da im se čuje glas.
Potsjećajući na staru izreku: “U Bosni nemoj da zapjevaš, u Srbiji nemoj da zaigraš, u Makedoniji nemoj ni da zaigraš ni da zapjevaš”, Vlado Perović je dodao: “U Crnoj Gori nemoj ni da progovoriš, zato što će te nadgovoriti i posljednji seljak iz posljednje zabiti”, pri čemu epitet “posljednji seljak” ne znači ništa pogrdno, nego samo izolovanost i udaljenost od nekih civilizacijskih tokova i informacija. Ističe svoje oduševljenje bistrinom duha ljudi koji su dio ove filmske priče.
-Ta rječitost tih ljudi, ta misaonost, ta čistota zbora, misli i djela koje sam susretao radeći cio život po terenu, mene je fascinirala, opčinila i zato sam i smislio da pravim ovaj film, a da budem iskren, priznaću vam, smislio sam ga i zato što u neke dijelove Crne Gore nisam zalazio, pa hajde da sada iskoristimo dvije koristi: jedna- praviti film, a druga- upoznati te krajeve koji su mi nedostajali. Nadam se da je ovaj moj film jedna vizuelna oda ljudima planine, ističe višestruko nagrađivani autor.
Publika
Ljude, čije je portrete prikazao, ne posmatra samo kao konkretne ličnosti konkretnog vremena sa konkretnih mjesta i sa konkretnim pričama, razmišljanjima o životu, o svemu, od praktičnih dnevnih stvari do Univerzuma, nego ih posmatra, kaže, kao ljude okrenute vječnosti.
-Posmatram ih kao nešto više od ličnosti koje susrećemo, oni su karakteri i oni ostaju kao dramsko tkivo, materijal za promišljanje, kako za literate, filmadžije, tako i za antropologe, sociologe, psihologe itd, kaže Perović.
Jedna od njegovih želja je bila da bar jednog od tih junaka sučeli sa beskrajem prostora, misleći na Podlovćenski kraj – Dolove, ali uz pomoć Božidara Proročića je došao do sela Majstori, sa čijih Koložunjskih greda puca fantastičan pogled “do Italije”. Takođe je želio i da bar jedna od junakinja filma bude žena sa starinskim pletenicama. Obije ove želje je ostvario kada je u Majstorima upoznao “jednu od najdivnijih žena”, šesnu osamdesetogodišnjakinju Iku Kustudiju, čija priča u filmu nosi naziv “Zavjet”.
Dio sveukupnog bića ovdašnjih ljudi odražava se i kroz lik jednog od junaka, koji iznosi mizoginične stavove, možda za mnoge neprihvatljive, ali autorski tim se “nije igrao cenzure”. Perović je nastojao da u filmu objedini tri stvari: likove, portrete predivnih ljudi, “portrete” prirode” i glas ljudi.
Kroz portrete ljudi želio je da pokaže njihovu autentičnost, čistotu, jednostavnost, prirodnost, a portretima prirode ističe savršeno jedinstvo ljudi sa njom, “kao da oni nju tvore, kao da ona tvori njih, kao da jedno iz drugoga proizilaze”; svaki od 15 junaka/kinja u 14 visokoplaninskih predjela Crne Gore, dobio je priliku da nešto kaže, razmišljajući o temama od svakodnevice do vječnosti.
Kadar iz filma
-Kad se sve sabere, dobijamo jedan zbir, jednu plemenitu hrpu misli, osjećanja i slika, koja iskazuje biće ovdašnjeg brdskog čovjeka, kaže autor i dodaje da smo svi mi negdje u duši vezani uz ova brda, bilo da im odlazimo u pohode ili smo potekli iz njih.
Ova projekcija je, dodaje Perović, mala zahvalnost damama iz Sekretarijata za kulturu Opštine Kotor, koje su podržale kreativni tim u trenucima kada je to zaista bilo neophodno.
Autor filma je izrazio je uzbuđenje što, sudeći po ispunjenoj sali Kina Boka, interesovanje za ono što on i njegova ekipa stvaraju, ne jenjava, a sa druge strane, svoje zadovoljstvo i oduševljenje publika je potvrdila nakon projekcije filma i kroz živi razgovor sa njim i sa izvršnom producentkinjom Jelenom Božović. Projekciju su ispratili i neki od junaka dokumentarca, među njima je bio i Kotoranin koji voli da sam pohodi planine, dok je svoje prisustvo potvrdio i Momo Jovanović, čijim su se sirom, medom i rakijom počastili svi koji su to željeli.
Film “Ova dobra zemlja” laureat je Nagrade za najbolji regionalni dokumentarac i Nagrade publike na Underhill festivalu u Podgorici, kao i Nagrade publike na Balkan Film Festivalu u Montevideu.
Prethodne večeri u okviru revije prikazan je dokumentarac “Umir krvi” Zdravka Velimirovića, nagrađen Zlatnom medaljom na Jugoslovenskom festivalu dokumentarnog filma 1972. godine i Specijalnom nagradom Festivala u Lajpcigu, a bio je i zvanični jugoslovenski kandidat za Nagradu Oskar.
Udruženje pomorski kapetana Crne Gore se kao strukovno nevladino udruženje povodom predloga Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između AD “Crnogorska plovidba” Kotor i AD “Barska plovidba” Bar, obratilo otvorenim pismom predsjedniku Vlade Crne Gore, koje integralno prenosimo.
Radi Vašeg upoznavanja, Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore (UPKCG) je već dalo svoje saopštenje povodom Informacije o potrebi urgentnog rješavanja problema tekuće nelikvidnosti akcionarskog društva Crnogorska plovidba, koja je usvojena od strane Vlade Crne Gore, a koja sadrži pregled aktivnosti, kroz model poslovno-tehničke saradnje između dvije brodarske kompanije, koje aktivnosti podrazumijevaju:
Barska plovidba preuzima u zakup brodove koji su u vlasništvu Crnogorske plovidbe, a koji su trenutno u najmu i angažovani do septembra 2025. godine, pri čemu će iznos zakupnine biti utvrđen u skladu s važećim tržišnim uslovima;
2. U zamjenu za unajmljene brodove, Barska plovidba će tokom 2025. godine, na ime plaćanja budućih najamnina, avansno i sukcesivno uplaćivati Crnogorskoj plovidbi nedostajuća sredstva do maksimalnog iznosa od 1.000.000,00 €. Avansno uplaćena sredstva, Crnogorska plovidba će koristiti za otplatu overdraft kredita Prvoj banci AD, isplatu zarada i drugih operativnih troškova vezanih za za brodove, uključujući troškove goriva, ulja, rezervnih djelova i potrošnog materijala;
U prethodnom saopštenju smo već iznijeli svoj stav da su navedene aktivnosti sadržane u Informaciji međusobno kontradiktorne. Naime, prva aktivnost podrazumijeva da će Barska plovidba brodove uzeti u zakup, te da će Crnogorskoj plovidbi plaćati zakupnine. Već druga aktivnost istog plana “spašavanja”, podrazumijeva da Barska plovidba brodove ipak biti uzeti u najam, a ne zakup, te da će Crnogorskoj plaćati najamnine.Takođe smo naveli razliku između Ugovora o najmu i Ugovora o zakupu golog broda i kakve to posljedice može da ima po oba brodara
Predlaganjem ovakve infromacije Vladi Crne Gore Ministarsvo pomorstva je pokazalo da ne zna razlike između zakupa i najma broda, kao i elementarne modele poslovanja brodarskih društava, odnosno modele komercijalnog iskorišćavanja brodova. Drugim riječima, ukazujemo da postoje i više nego bitne razlike između najma i zakupa broda, a resorno Ministarstvo pomorstva je bilo dužno da te razlike zna ili da konsultuje struku prije predlaganja ovakve informacije Vladi na čijem ste čelu.
Takođe, u svom prethodnom saopštenju smo naveli da je ugovor o zakupu broda, tako i ugovor o najmu normirani crnogorskim zakonodavstvom, konktetno Zakonom o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi i postavili pitanje kako predmet Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji uopšte može biti zakup ili najam brodova.
Odgovor je stigao posredstvom Zakona o slobodnom pristupu infromacijama. Naime, UPKCG je pribavilo Predlog ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji koji će biti predmet odlučivanja Skupštine akcionara dva brodarska društva koje su zakazane za 19. maj 2025.
U nastavku se daje naše zapažanje na tekst Predloga ugovora.
Predlog ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji je u potpunoj suprotnosti sa sa informacijom koja je razmatrana i usvojena na sjednici Vlade Crnre Gore
Predmet ovog Ugovora nije zakup niti najam brodova Crnogorske plovidbe, te su stoga odredbe istog u potpunoj suprotnosti sa informacijom koja je razmatrana i usvojena na sjednici Vlade Crne Gore, koju je infromaciju predložilo resorno Ministarstvo pomorstva. S tim u vezi, apelujemo na Vladu Crne Gore da pozove na odgovornost resornog ministra i njegove saradnike jer je jedan plan spašavanja usvojen na sjednici Vlade, a drugi se u praksi sprovodi. Kako se radi o državnoj imovini velike vrijednosti, to je potrebno da Vlada Crne Gore u cijeli proces uključi i Zaštitnika imovinskopravnih interesa Crne Gore koji treba da svojim pravnim autoritetom zaustavi ovakvo postupanje Ministarstva pomorstva.
Iako je članom 1 Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji predviđeno da je predmet istog upravljanje brodovima Crnogorske plovidba, predmet istog je savjetovanje i posredovanje u zaključivanju brodova
Predlog Ugovora ima svega pet članova, a isti, kako je gore navedeno, nosi naziv Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Ovakva vrsta ugovora nije posebno normirana Zakonom o obligacionim odnosima, pa se zasniva na opštim pravilima ugovornog prava. Istina je da ovaj ugovor omogućava fleksibilnost u definisanju prava i obaveza ugovornih strana, sve dok nije u suprotnosti sa prinudnim propisima, javnim poretkom ili dobrim poslovnim običajima, pa se isti u praksi koristi kada dvije ili više strana žele da kombinuju resurse, znanja ili tehnologije radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva. U pravnom smilsu, neimenovani ugovor se treba posmatrati kroz prizmu Zakona o obligacionim odnosima.
Kako se ovdje se radi o brodovima koji posluju na međunarodnom tržištu, odredbe takvog ugovora ne smiju biti u suprotnosti sa međunarodno prihvaćenom pomorsko-pravnom praksom, međunarodno prihvaćenim obavezama države Crne Gore i naravno crnogorskim zakonodavstvom.
S tim u vezi, član 1, kojim je definisan predmet ugovora, određuje da Crnogorska plovidba povjerava na upravljanje Barskoj plovidbi brodove “Kotor” i “Dvadesetprvi maj”. Dalje, upravljanje, u smislu primjene navedenog ugovora uključuje sledeće usluge: preduzimanje svih potrebnih radnji u cilju ugovoranja najamnina za brodove, podrška i savjetovanje u operativnim poslovima koji se odnose na obezbjeđivanje rezervnih djelova, goriva i ostalog potrošnog materijala, osiguranje, redovno servisiranje i remont brodova, obezbjeđivanje posade, ostalih resursa i logistike neophodnih za redovno funkcionisanje i plovidbu brodova; ostale usluge radi kvalitetnog upravljanja brodovima i optimizacije poslovanja.
Dakle, ugovorom nije definisano da Barska plovidba postaje “Kompanija” ili “Menadžer” broda, odnosno da Crnogorska prenosi odgovornost za upravljanje brodom na Barsku plovidbu u smislu primjene člana 68 Zakona o načinu upisa brodova, plutajućih objekata i instalacija za proizvodnju ugljovodonika u upisnike i stvarnim pravima na brodovima i instalacijama za proizvodnju ugljovodonika i međunarodnih instrumenata koji obavezuju Crnu Goru kao državu zastavu.
Kod naprijed iznesenog, jasno je da predmet ovog ugovora nije upravljanje brodom, već, između ostalog, pružanje savjetodavnih usluga i usluga posredovanja prilkom zaključivanja brodova.
Navodi se da je saglasno zakonskoj definiciji sadržanoj u gore navedenom zakonu, koja preuzeta iz međunarodnih instrumenata koji obavezuju Crnu Goru, kompanija pravno ili fizičko lice koje je vlasnik broda ili drugo pravno ili fizičko lice (menadžer ili zakupac broda) koje je preuzelo odgovornost za upravljanje brodom, kao i obaveze i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju (ISM Kodeks), dok je poslovođa (menadžer) broda pravno ili fizičko lice koje upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjava brod posadom.
Dakle, izjvesno je da autori ovog Predloga ugovora nisu imali u vidu da svaki ugovor o upravljanju brodom podrazumijeva tri komponente upravljanja i to Technical Management, Commercial Management i Crew Management, te da se kompanija, odnosno menadžer u zavisnosti od obima upravljanja, po pravilu upisuje u upisnik brodova. Zaninteresovanu javnost upućujemo na Bimco model ugovora o upravljanju brodom SHIPMAN 2024, koji se zbog specifičnosti broda, ali i složenosti režima odgovornosti vlasnika i menadžera, u smsilu primjene međunarodnih konvencija, po pravilu koristi u situacijama kada vlasnik broda brod daje na upravljanje.
Radi informisanja javnosti, SHIPMAN 2024 je ažurirana verzija BIMCO-ovog standardnog ugovora o upravljanju brodom, usvojena nakon dvogodišnjih konsultacija u kojim su učestvovali brodovlasnici, menadžeri, P&I klubovi, osiguravajuće kuće i pravni eksperti.
Ključni elementi ugovora uključuju kako smo već kazali Technical Management, Commercial Management i Crew Management kao i osiguranje broda, odnosno odgovornosti brodara prema trećim licima, te odredbe o trgovini emisijama, sankcijama, sajber bezbednosti i antikorupciji.
SHIPMAN 2024 ugovor jasno definiše prava i obaveze ugovornih strana, a naknade koje sleduju menadžera su podijeljene na godišnju naknadu i naknadu prije isporuke broda. Vlasnik broda plaća i posebnu naknadu za upravljanje emisijama u skladu sa EU ETS regulativom.
Treći predmet Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji je zajam
Već smo ukazali da se ovaj Ugovor pravno mora posmatrati kroz prizmu Zakona o obligacionim odnosima.
Članom 2 određena obaveza Barske plovidbe da Crnogorskoj plovidbi na ime budućih ostvarenih najamnina obezbjediti za podršku likvidnosti u toku 2025. godine novčana sredstva u iznosu do 1.000.000,00 EUR (jedan milion eura), koji se iznos plaća avansno, u tranšama, a shodno dospjelim obavezama Crnogorske plovidbe prema povjeriocima.
Prvo izraz “na ime budućih najamnina” nema bilo kakvo uporište u zdravom razumu i struci jer je predviđeno da najamninu prima Crnogorska plovidba, što jasno potvrđuje da autori ovog šturog ugovora ne znaju šta istim žele postići.
Stav 2 člana 2 kojim je određeno da je Barska plovidba dužna da prilikom izbora unajmitelja vodi računa o postizanju najboljih mogućih prihoda koji su u momentu ugovaranja ostvarivi na tržištu, kao i da istovremeno vodi računa o reputabilnosti unajmitelja. jasno potvrđuje da se Barska plovidba ovdje pojavljuje u ulozi ne samo savjetnika već i posrednika, odnosno brokera. Dakle, crnogorska plovidba će osim redovne brokeraže, a vjerovatno i “address commission” plaćati posebnu proviziju Barskoj plovidbi za posredovanje sa redovnim brokerom i usluge savjetovanja, a ne upravljanja kako je već objašnjeno.
Član 3 jasno potvrđuje da je jedan o predmeta ovog ugovora savjetovanje Crnogorske plovidbe, a ne upravljanje brodovima, s obzirom da je stavom 1 određeno da se Crnogorska plovidba obavezuje da postupa po instrukcijama i savjetima Barske plovidbe, u vezi sa sprovođenjem usluga i ostalim pitanjima regulisanim ovim ugovorom. Ovo i iz razloga što Crnogorska plovidba Barskoj plovidbi ne prenosi pravo na upravljanje brodom kako smo naprijed ukazali.
Da se ovdje radi i o ugovoru o zajmu, potvrđuje stav 2 ćlana 3 po kojem se Crnogorska plovidba obavezuje da vrati Barskoj plovidbi avansno primljena sredstva iz člana 2.1 ovog Ugovora u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. juna 2026. godine.
Pritom nije ugovorena kamata, a ovdje se radi o ugovoru u privredi, tj. ugovoru između dva pravna lica. Radi javnosti ukazujemo da je ugovor o zajmu definisan članom 566 Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisano da se ugovorom o zajmu obavezuje zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu određenu količinu novca ili kojih drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena istu količinu novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta. U ugovorima u privredi, kakav je ovaj ugovor, zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena.
Dakle, Crnogorska plovidba neće samo vratiti glavnicu već će za to platiti i zakonsku kamatu koja često bude viša od one koja se može ostvaritiu prilikom krditnog angažmana sa komercijalnom bankom.
Na kraju, stav 3 člana 3 predviđa da se Crnogorska plovidba obavezuje da plaća Barskoj plovidbi naknadu za upravljanje i pružanje usluga u iznosu od 9% ostvarenih prihoda po osnovu najamnine brodova. Ovo znači da će ugovorna naknada koju će Barska plovidba ostvarivati tokom trajanja ugovora iznositi 9% od ukupnih prihoda Crnogorske plovidba, a da se pritom ne radi o upravljanju jer Barska plovidba ne preuzima odgovornost za upravljanje, već o posredovanju i savjetovanju. Naravno redovni broker će ostvarivati svoju proviziju.
Iz svega gore navedenog, lako je zaključiti da se radi o ugovoru koji nije utemeljen u struci, te da je isti štetan prije svega za Crnogorsku plovidbu, koja, saglsno ugovoru, zadržava sve tri komponente upravljanja (Technical, Commerical, Crew Management), pa je u najmanju ruku apsurdno da za savjetovanje i duplo posredovanje Barskoj plovidba plaća 9% od ukupnih prihoda.
Dakle, saglasno odredbama Predloga ugovora Crnogorska plovidba ostaje kompanija u smislu primjene IMO Kodeksa, ostaje menadžer u smislu primjene Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine (MLC, 2006), i nastavlja da bude brodar u svom punom kapacitetu snoseći sve one troškove koje su svojstveni najmu kao trenutnom modelu komercijalnog iskorišćavanja brodova. Za šta onda Crnogorska plovidba plaća 9% od ukupnih prihoda?
Sve ovo ukazuje da se radi o štetnom ugovoru kojeg su sačinila lica koja nemaju elementarna znanja iz pomorstva, te u tom smislu apelujemo da preispitate postupanje resornog Ministarstva pomorstva, pa onda imajući u vidu da predmet Ugovora nije niti zakup niti najam niti upravljanje brodovima Crnogorske plovidba.
Uvaženi gospodine Predsjednice, vjerujemo da je potonja ura da ozbiljno shvatite nas apel, jer on nema nikakvu političku konotaciju, nego je vođen isključivo našom brigom za sve ono čemu svakodnevno svjedočimo da se loše radi u sektoru pomorstva, a od čega ne samo mi i naše porodice, nego hiljade gradjanja Crne Gore žive.
S obzirom na sve na šta smo Vam detaljno ukazali, jasno je da je Ministarstvo pomorstva obmanulo i samu Vladu u postupku donošenja odluke, plasirajuci kroz Informaciju netačne i neutemeljene i na zakonu i u praksi tvrdnje, a nakon toga sprovodeći potpuno drugi model od onog kojeg je usvojila Vlada Crne Gore na svojoj sjednici.
Prednje navedeno dovodi do toga da se u glasanju za ovakve odluke stiču i elementi određenih krivičnih djela, kako na strani članova Vlade koji su glasali za ovakav predlog Ugovora, tako i kod organa upravljanja oba privredna društva ukoliko ovakav Ugovor i usvoje. Ovim se potvrđuje i da izabrani organi upravljanja oba privredna društva nemaju stručnih kapaciteta za obavljanje poslova iz djelokruga svoje odgovornosti te da su birani po partijskom ključu.
Sve sto je nestručno i nedobronamjerno ovdje uradjeno, ne čudi ni najmanje sve one koji su duži vremenski period poznavaoci prilika u crnogorskoj pomorskoj administraciji. Ovdje se prije svega mislimo na činjenicu da je osoba koja je najviše štete nanijela sektoru pomorstva u svome mandatu pomoćnika ministra, specijalni savjetnik ministra Radulovića, kako smo mogli da čitamo iz saopštenja Ministarstva pomorstva. Na to smo ukazali i ministru Raduloviću prilikom našeg poslednjeg susreta.
Pored toga, v.d. generalna direktorica Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivanje propisa je u svega nekoliko mjeseci promijenila pozicije od savjetnika za korporativno upravljanje u Ministarstvu, preko imenovanja za generalnu direktoricu za vazdušni saobraćaj bez ijedne jedine reference vezane za ovaj sektor, te konačno imenovana na mjesto generalne direktorice za pomorsku privredu i pomorce, naravno ponovo bez ijedne reference za sektor pomorstva.
I sve to u momentu kada pomorcima prijeti da, uslijed nesposobnosti ministra Radulovića, dodju opet na tzv. Crnu listu. Kada se sve navedeno ima u vidu, onda strukovna udruženja, nažalost, više nemaju čime biti iznenađena jer svakodnevno svjedočimo lošim i nadasve štetnim potezima ministra Radulovića i dijela njegovog tima, od kojeg bi, posle svega, bilo iluzorno očekivati kvalitetna, na struci zasnovana rešenja problema u sektoru pomorstva.
Vjerujemo da jedino smjenom ministra Radulovića i imenovanjem osobe koja bi mogla da svojim ličnim i profesionalnim integritetom, zajedno sa ljudima iz struke, i kvalitetnim, novim timom u Ministarstvu pomorstva, pokuša u zadnji čas da spasi što se spasiti može. Ako uopšte i da, jer sa svakim novim potezom Ministarstva mi smo sve dalje od onoga čemu smo kao pomorska zemlja stermili i što nam je bio cilj.
Ne dozvolite da zbog grupe nesavjesnih u nestručnih ljudi, koji su se prihvatili nečega čemu nisu dorasli, kao Vlada uništite možda i poslednju šansu da Crna Gora vrati na međunarodnom nivou ugled koji je imala uvijek u pomorstvu, a da na nacionalnom nivou ugrozite značajne prihode koji dolaze iz sektora pomorstva.
Kotoranka M.G.V. (31) osuđena je na 31 dan zatvora zbog upravljanja vozilom pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Kako se navodi, M.G.V. je, nakon što je privedena u sud, u nedjelju suđeno u hitnom postupku.
“Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović joj je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije”, kaže se u saopštenju.
Saobraćaj na putu Podgorica – Cetinje, na raskrnici Kruševo Ždrijelo, biće u potpunosti obustavljen u utorak 13. i srijedu 14. maja, od 15 do 19 časova.
Do obustave dolazi zbog izvođenja radova na postavljanju završnog sloja asfalta u sklopu izgradnje puta Cetinje – Čevo.
Kako je saopšteno iz Uprave za saobraćaj, vrijednost radova na dionici dugoj 23 kilometra je oko 33 miliona eura.
Radove izvodi kompanija “Mehanizacija i programat”.
Ova dionica predstavlja dio planirane saobraćajnice koja će spajati Cetinje i Nikšić vrijedne oko 80 miliona eura, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Tradicionalna manifestacija „Neđelja arhiva”, posvećena promociji bogate crnogorske istorije i podizanju svijesti o značaju arhivske djelatnosti i građe, biće održana u periodu od 26. do 30. maja, u organizaciji Državnog arhiva Crne Gore.
Ovogodišnja manifestacija, kako su kazali iz te državne ustanove, donosi izuzetno bogat i raznovrstan program, koji će obuhvatiti više od stotinu događaja na teritoriji cijele Crne Gore – konferencije, izložbe, prezentacije, predavanja, organizovane posjete učenika i nastavnika kao i dane otvorenih vrata.
U saopštenju za javnost navodi se da je direktor Državnog arhiva, Danilo Mrvaljević istakao da Nedjelja arhiva ima posebnu ulogu u povezivanju institucija i građana kroz zajedničko afirmisanje i valorizaciju bogate crnogorske kulturne baštine.
Neđelja arhiva je jedinstvena prilika da građanima približimo dragocjeno nasljeđe koje s posebnom pažnjom i odgovornošću čuvamo. Kroz bogat i raznovrstan program, želimo ukazati na ključnu ulogu arhiva kao temelja kolektivne memorije našeg društva. Vjerujem da će ova manifestacija, koja se održava širom Crne Gore, biti istinski praznik kulture i znanja, potvrđujući još jednom značaj Državnog arhiva kao čuvara pisane kulturne baštine i mjesta gdje se susreću istorija, kultura i savremeni trenutak – poručio je Mrvaljević.
Program će okupiti predstavnike brojnih institucija, kao i građane, koji će imati priliku da uživaju u pažljivo osmišljenom sadržaju, posvećenom nekim od najvažnijih trenutaka crnogorske istorije i znamenitim ličnostima koje su je oblikovale. Posebna pažnja biće posvećena i najmlađima kroz organizovane posjeta arhivskim odsjecima i prateće edukativne programe, s ciljem razvijanja svijesti o značaju očuvanja kulturnog nasljeđa.
Ovogodišnji program, kako ističu organizatori, između ostalih, obilježiće nekoliko značajnih događaja:
27. maj – Kotor
Promocija Zbornika radova sa Međunarodnog naučno-stručnog skupa „Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke”, posvećenog očuvanju kulturne baštine Boke Kotorske, u organizaciji Arhiva, 18h.
28. maj – Podgorica
Posjeta predstavnika SUBNORA Crne Gore i svečano potpisivanje Sporazuma o saradnji, koja će biti upriličena u Arhivskom odsjeku za istoriju radničkog pokreta u Podgorici, 13h.
28. i 29. maj – Cetinje
Prestižna V konferencija bibliotekara, arhivista i muzealaca – LAM 2025, u organizaciji Nacionalne biblioteke, Državnog arhiva i Narodnog muzeja Crne Gore. Konferencija će okupiti stručnjake iz zemlje i regiona i biće održana u svečanoj sali ,,Ivan Crnojević” u Vladinom domu (28. maj) i sali Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević” (29. maj).
Osim toga, u istom periodu širom Crne Gore biće predstavljene i brojne izložbe koje će nas podsjetiti na bogatu privrednu, kulturnu i prosvjetnu prošlost, kao i na značajne ličnosti koje su oblikovale crnogorsku istoriju:
26. maj
Rožaje, izložba „Privreda u Rožajama”, galerija Centra za kulturu, 14h.
27. maj
Podgorica, internet izložba „Sreski Narodni odbor Titograd / Narodni odbor sreza Titograd – Opšta uprava 1945–1959” (aopgizlozba2025.blogspot.com).
28. maj
Bar, internet izložba „Učiteljsko društvo u Baru 1919–1935” (izložba2025.blogspot.com).
29. maj
Cetinje, izložba „Učiteljska škola Cetinje”. Izložba će kroz autentična dokumenta i fotografije prikazuje bogatu prosvjetnu tradiciju prijestonice, 11h.
29. maj
Nikšić, izložba „Jefto Miletin Nikolić”, posvećena značajnoj ličnosti crnogorske istorije, svečana sala Tehnopolisa, 19h.
30. maj
Ulcinj, retrospektiva izložbi dokumenata i fotografija Arhivskog odsjeka Ulcinj iz perioda 2011–2024. godine, 12h.
Organizatori pozivaju sve građane, škole, institucije i ljubitelje istorije da svojim prisustvom uveličaju predstojeće događaje i daju doprinos očuvanju bogate arhivske baštine Crne Gore.
Zakupom dva broda Crnogorske plovidbe spašava se ta kompanija od stečaja, radna mjesta, ali i sami brodovi, čija je vrijednost skoro 30 miliona EUR, ocijenio je ministar pomorstva, Filip Radulović.
„Došli smo do jednog dobrog rješenja da se potpiše ugovor između Barske i Crnogorske plovidbe. Barska bi uzela u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, uplatila joj avans i time bi ta kompanija imala tekuću likvidnost“, rekao je Radulović na konferenciji za novinare.
On je ocijenio da na taj način spašavaju Crnogorsku plovidbu od stečaja, radna mjesta, jer niko neće ostati bez posla i dva broda koja vrijede skoro 30 miliona EUR, koja su otplaćena tek u januaru.
„Bila bi ogromna šteta da to preduzeće ode u stečaj“, dodao je Radulović.
Filip Radulovic – foto: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva
On je kazao da je ovaj plan privremeno rješenje, kao i da ga je do kraja godine premijer zadužio da nađu model optimizacije obje firme da vide kako će ta pomorska plovidba izgledati u narednom periodu.
„Što se tiče širenja flote ili prodaje nema priče oko toga. Ovo je hitno rješavanje ovog gorućeg problema“, rekao je Radulović.
On je podsjetio da je stanje u kompaniji Crnogorska plovidba prilično loše i da duguju državi skoro 37 miliona EUR.
„Problem je počeo u januaru, a to je dug oko 400 hiljada EUR prema banci koji nijesu mogli da izmire. Ta banka je blokirala račun Crnogorske plovidbe, ali su u pregovorima sa tom bankom omogućili novi kredit i odblokirali račun tog preduzeća“, kazao je Radulović.
On je na pitanje novinara da li će se ove dvije komoanije spojiti odgovorio da se one ne mogu spojiti po Zakonu o privrednim društvima.
„Ja sam to predložio kao ideju, ali vidjeli smo da to nije moguće jer obje kompanije imaju negativan kapital“, dodao je Radulović.
Direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić, kazao je da je dug te kompanije prema državi 36 miliona EUR, a da je on zatekao kredit prema Prvoj banci i oko 320 hiljada EUR duga prema dobavljačima, koji je bio van valute.
„Razlog za ovakvo stanje leži u činjenici da smo imali saradnju sa jednim unajmiteljem koji je plaćao jedno vrijeme i 20 hiljada USD dnevno, ali je zapao u tešku finansijsku sutuaciju i ostao nam dužan preko 400 hiljada USD“, rekao je Tadić.
On je naveo da su morali da pokrenu arbitražni postupak, kao i da u vezi duga koji je narastao na 700 hiljada USD njihovi advokati čine sve da ga naplate.
„Ministarstvo je našlo jedini mogući model da prevaziđemo ovu situaciju odnosno da napravimo ugovor sa Barskom plovidbom”, naveo je Tadić.
Direktor Barske plovidbe, Boris Mihajlović, kazao je da je u prethodnom periodu ta kompanija zaključivala aranžmane po 11,5 hiljada USD po danu za brodove i sad su likvidni i imaju sredstva da pomognu.
On je naveo da očekuje da će četiri broda transformisati poslovanje.
„Prihvatili smo da od problema postanemo dio rješenja i da u saradnji i zajedničkim naporima pronađemo način da bolje upotrijebimo resurse tih brodova i da budu finansijski održivi“, dodao je Mihajlović.
On je kazao da je u pitanju izazovan proces koji zahtijeva podršku države.
„Barska ima rate do kraja 2032. godine i dug od oko 25 miliona EUR. Ministarstvo i Vlada su stali iza ovoga i očekujemo da će se pitanje tih dugovanja tretirati fleksibilnije i da ćemo u narednom periodu zajedničkim snagama pronaći model da postanemo održiviji“, zaključio je Mihajlović.
U Crnoj Gori je za vikend uhapšeno 69 vozača, zbog vožnje pod dejstvom alkohola ili droge, kao i drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Iz Uprave policije su saopštili da je za vikend evidentirana 51 saobraćajna nezgoda u kojoj je jedna osoba poginula, na teritoriji Podgorice.
Kako su rekli iz policije, u saobraćajnim nezgodama četiri osobe su teško povrijeđene, a 12 lakše.
“Službenici saobraćajne policije izdali su 1.360 prekršajnih naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 176 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli 14 pari registarskih oznaka“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je 27 vozača uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola, 21 zbog vožnje pod dejstvom droge i 21 zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
„Od tog broja, najviše osoba je uhapšeno u Podgorici – 36, zatim u Pljevljima osam, u Budvi pet i u Plavu četiri“, rekli su iz policije.
Oni su podsjetili da je od petka do 15. septembra na snazi Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih vozila, autobusa i kampera na pojedinim dionicama puteva u Crnoj Gori.
Iz policije su apelovali na vozače koji upravljaju tim kategorijama vozila da se upoznaju sa tekstom naredbe i poštuju ograničenja.
„Uprava policije nastavlja sa planskim lokalnim i nacionalnim akcijama u sklopu pojačane kontrole učesnika u saobraćaju sa posebnim akcentom na kontrolu motociklista i motocikala, kao i mladih vozača“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su apelovali na vozače da poštuju saobraćajne propise i vode računa o tehničkoj ispravnosti vozila.
Potražnja stranih državljana za kupovinom nekretnina u Hrvatskoj u stalnom je porastu, a najveći interes zabilježen je u deset županija – Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Gradu Zagrebu, Šibensko-kninskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Zagrebačkoj, Ličko-senjskoj i Karlovačkoj.
To je pokazala analiza korisničkog interesa portala Nekretnine.hr čiji je generalni direktor Mladen Matijević kazao da su strani korisnici sve informiraniji, da dolaze s jasnim očekivanjima i sve češće promatraju Hrvatsku ne samo kao destinaciju za odmor, već i kao mjesto za život ili ulaganje.
– Podaci o njihovim pretragama, u kombinaciji s tržišnim kretanjima, jasno pokazuju kako se taj interes konkretno odražava na cijene, tvrdi Matijević ističući kako su u vrhu interesa stranih kupaca Istarska i Primorsko-goranska županija. Već posljednjih nekoliko godina ove su dvije hrvatske županije u vrhu investicijskog interesa stranih kupaca jer spajaju atraktivnu obalu, urbanu infrastrukturu i dobru povezanost s inozemstvom. Među strancima je sve traženija Dalmacija, od Splita do Zadra gdje se nastavlja rast cijena nekretnina. Uz stabilan rast potražnje zajednički im je i jasan interes kupaca koji žele nekretninu uz more, ali i izvan prenapučenih lokacija.
Sedmo mjesto po interesu stranaca za ulaganje u nekretnine pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je sve koncentrirano na Dubrovnik. Iako je prosječna cijena prodaje za cijelu županiju u ožujku iznosila 3.709 eura po “kvadratu”, što je ne svrstava na vrh nacionalne ljestvice, Dubrovnik kao grad i dalje drži status jedne od najskupljih i najprestižnijih lokacija u Hrvatskoj. Upravo koncentracija luksuznih nekretnina i visoka potražnja za povijesnom jezgrom grada podižu interes stranaca, dok druga područja u županiji – poput Korčule, Metkovića ili Ploča – zadržavaju niže prosjeke i spuštaju ukupnu županijsku cijenu, pokazuje istraživanje portala Nekretnine.hr.
S prosječnom prodajnom cijenom od 3.321 eura po četvornom metru Grad Zagreb i dalje privlači snažan interes stranaca, dok se u okolnoj Zagrebačkoj županiji “kvadrat” prodaje za 2.175 eura. Niže cijene i dobra povezanost sa središtem glavnog grada čine prsten oko Zagreba posebno zanimljivim kupcima koji traže balans između lokacije i budžeta. Sve više u fokusu stranaca su Ličko-senjska i Karlovačka županija koje privlače kupce željne prirode, prostora i nižih početnih cijena.
Pronađeni deseci nacističkih kutija u podrumu Vrhovnog suda – Foto: Corte Suprema de Justicia de la Republica Argentina / Reuters
Deseci kutija s nacističkim materijalom koji su argentinske vlasti zaplijenile tijekom Drugog svjetskog rata nedavno su ponovno otkriveni u podrumu Vrhovnog suda, priopćio je sud u nedjelju.
Tih je 83 kutija u Argentinu poslalo njemačko veleposlanstvo u Tokiju u lipnju 1941. japanskim parobrodom “Nan-a-Maru”, prema informacijama koju je sud uspio povezati, navodi se u priopćenju.
U to je vrijeme velika pošiljka privukla pozornost vlasti, koje su se bojale da bi njezin sadržaj mogao utjecati na neutralnost Argentine u ratu.
Unatoč tadašnjim tvrdnjama njemačkih diplomatskih predstavnika da se u kutijama nalaze osobni predmeti, argentinske carinske vlasti nasumično su pretražile pet kutija.
Pronašli su razglednice, fotografije i propagandni materijal nacističkog režima, kao i tisuće bilježnica koje su pripadale nacističkoj stranci. Savezni sudac zaplijenio je materijale i predmet uputio Vrhovnom sudu.
Još je nejasno zašto su predmeti poslani u Argentinu ni koje je mjere Vrhovni sud tada poduzeo.
Osamdeset četiri godine kasnije, sudski službenici naišli su na kutije dok su pripremali materijal za muzej Vrhovnog suda.
Otvaranjem jedne od kutija, identificirali smo materijal namijenjen učvršćivanju i širenju ideologije Adolfa Hitlera u Argentini tijekom Drugog svjetskog rata, priopćio je sud.
Sud je sada premjestio kutije u sobu opremljenu dodatnim sigurnosnim mjerama i pozvao Muzej holokausta u Buenos Airesu da sudjeluje u njihovu očuvanju i popisivanju.
Stručnjaci će ih također ispitati u potrazi za eventualnim tragovima o još uvijek nepoznatim aspektima holokausta, poput međunarodnih mreža financiranja koje su koristili nacisti.
Argentina je ostala neutralna u Drugom svjetskom ratu do 1944., kada je konačno prekinula diplomatske odnose sa silama Osovine i iduće godine objavila rat Njemačkoj i Japanu.
Od 1933. do 1954., prema Muzeju holokausta, 40.000 Židova došlo je u Argentinu bježeći od nacističkog progona u Europi. Argentina je dom najveće populacije Židova u Latinskoj Americi.
