Do 25. jula trebalo bi da bude završeno satelistko snimanje teritorije Crne Gore koje će pomoći automatskom detektovanju nelegalne gradnje, kazao je u intervjuu TVCG, ministar prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović.
Nada se i usvajanju novog zakona o legalizaciji bespravno objekata čime će kaže biti zaokruženi mehanizmi kojima će država ubuduće moći da stane na kraj nelegalnoj gradnji.
“Svaki objekat koji je u Crnoj Gori izgrađen bespravno, a koji ne ugrožava javni interes, biće legalizovan u skladu sa ovim zakonom, ukoliko je izgrađen do momenta kada se obavi satelitsko snimanje Crne Gore”, rekao je Radunović.
Zaplijenjeni kokain vrijedan 157 milijuna eura bio je skriven na brodu MV Matthew, koji je presrela irska obalna straža u septembru 2023. godine
U najvećoj zapljeni kokaina u povijesti Irske, osam muškaraca osuđeno je na ukupno 129 godina zatvora zbog pokušaja krijumčarenja 2,2 tone kokaina na brodu MV Matthew. Vrijednost zaplijenjene droge procijenjena je na više od 157 miliona eura.
Šest članova posade uhapšeno je izravno na brodu Matthew uz irsku obalu, dok su preostala dvojica pokušala prebaciti drogu na drugi brod u Irskom moru, navodi Safety4Sea.
Zahvaljujući zajedničkoj operaciji irske policije (Garda), carine i obrambenih snaga, brod je zaustavljen i temeljito pretražen, a droga pronađena skrivena unutar brodskih prostora. Suđenje je pokazalo da je operacija bila povezana s međunarodnim narkokartelom koji ima gotovo neograničene resurse.
Sudac je u obrazloženju presude istaknuo da je težina kazne opravdana zbog “iznimne ozbiljnosti zločina” i činjenice da je riječ o djelovanju profesionalne mreže koja koristi trgovačke brodove za transkontinentalno krijumčarenje.
Osuđenima su izrečene pojedinačne kazne u trajanju od 13,5 do 20 godina zatvora, ovisno o ulozi koju su imali u operaciji.
Brod MV Matthew bio je pod nadzorom tjednima prije nego što su irske vlasti krenule u akciju presretanja. Operacija je uključivala i korištenje specijalnih jedinica i helikoptera, a sve u cilju zaštite pomorskih granica Irske.
Mlada U16 reprezentacija – Foto: European Aquatics
Naša U 16 vaterpolo reprezentacija nije uspjela da se plasira u finale Evropskog prvenstva – u uzbudljivom polufinalnom duelu Italija je slavila 13:12 (6:5, 3:3, 3:2, 1:2).
Crnu Goru danas od 17 i 45 očekuje borba za bronzu, protiv poraženog iz meča Mađarska – Hrvatska.
Žestoko je bilo od prve do posljednje sekunde, naši dječaci motivisani da se revanširaju Italiji za poraz u grupnoj fazi, ali i izuzetno grubu igru u tom meču.
Mnogo duela, mnogo isključenja sa obje strane (Italija 16, Crna Gora 14), na kraju i neizvjesna završnica u kojoj su Italijani imali više sreće.
Protivnik je vodio u većem dijelu meča, ali najviše sa dva gola razlike. Plus dva imao je i na kraju treće četvrtine (12:10), da bi Luka Dragović i Danilo Roganović sa dva pogotka sredinom posljednjeg perioda izjednačili 12:12.
Na dva minuta i 40 sekundi prije kraja, Italija je povela 13:12. Bilo je šansi za izjednačenje, pa i za preokret, ali mlade “ajkule” nisu uspjele.
Danilo Roganović je sa pet golova bio najefikasniji u našem timu, dva je postigao Andrej Durutović, po jedan Luka Cerović, Luka Dragović, Danilo Savović, Dimitrije Milić i Luka Popović.
Carine SAD – ilustracija Foto: Dado Ruvic / Reuters
Evropske zemlje nisu sve jednako izložene američkom tržištu i stoga neće snositi iste posljedice ako predsjednik Donald Trump ostvari svoje prijetnje i Europskoj uniji (EU) nametne 30 postotne carine, piše u nedjelju AFP.
Irska – prva linija udara
Irska, s važnom farmaceutskom industrijom, je na prvoj liniji udara zajedno s Njemačkom kojoj je SAD glavno tržište za automobile, čelik i strojne alate.
Francuska je manje izložena iako ima aeronautičke i prehrambene kompanije te proizvođače vina i luksuzne robe koji riskiraju da izgube tržišta.
EU u cjelini ima godišnji trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 235,6 milijardi američkih dolara, prema američkom Uredu za ekonomsku analizu (BEA) koji radi izvješća za ministarstvo trgovine.
Samo je u slučaju Kine taj višak veći.
Irska ima najveći višak od članica EU-a, 86,7 milijardi dolara, najviše zahvaljujući nazočnosti vodećih američkih farmaceutskih kompanija poput Pfizera, Eli Lilly i Johnson&Johnson. Sve su se one smjestile u Irsku kako bi iskoristile pogodnosti korporativnog poreza od 15 posto, a koji u SAD-u iznosi 21 posto.
Te tvrtke svoje patente prijavljuju u Irskoj i prodaju na američkom tržištu gdje su cijene lijekova tradicionalno veće nego u ostatku svijeta.
Irska je također domaćin eurospkim sjedištima američkih tehnoloških divova poput Applea, Googlea i Mete koje je također privukao irski porezni sustav.
Prema Eurostatu, sveukupno, farmaceutski proizvodi čine 22,5 posto izvoza EU-a u SAD, s tim da su glavni igrači najavili velika ulaganja u SAD.
Njemačka
Njemačka, najveće gospodarstvo u Europskoj uniji, posebno je pod pritiskom zbog njezine ovisnosti o izvozu – ta zemlja ima trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 84,8 milijardi dolara, najviše zahvaljujući industriji automobila, kemikalija, čelika i industriji proizvodnje strojeva.
SAD čini 23 posto prihoda za Mercedes Benz. Iako dio prihoda dolazi od SUV vozila proizvedenih u SAD-u za izvoz, postoji rizik da bi taj segment mogao biti teško pogođen ako se EU odluči na odmzdu u carinskom ratu.
Federacija njemačkih industrija (BDI) žurno je reagirala na objavu Trumpa u sobotu i pozvala EU i SAD da “brzo pronađu rješenja i izbjegnu eskalaciju”.
Italija i Francuska u drugom redu
Italija, s trovinskim viškom sa SAD-om od 44 milijarde dolara, i Francuska sa 16,4 milijardi, prema američkoj statistici (francuski podaci govore da je višak znatno niži), bile bi manje pogođene, no neki su sektori vrlo izloženi.
U obje zemlje bi bile znatno pogođene industrije za proizvodnju hrane i vina, a isti je slučaj i sa Španjolskom.
Carine od 30 posto bile bi “katastrofa” za francuska vina i žestoka pića, rekao je Jerome Despey, voditelj odjela vinogradarstva sindikata FNSEA.
Coldiretti, glavna talijanska poljoprivredna udruga, u subotu je priopćila da bi carine od 30 posto koštale američke potrošače i talijanske proizvođače hrane oko 2,3 milijarde dolara.
Al Jazeera gasi program Foto: Srdjan Zivulovic / F.A. Bobo
Regionalna televizijska mreža Al Jazeera Balkans (AJB) u subotu je objavila posljednju emisiju iz svoje produkcije, a njezin program potpuno će se prestati emitirati do kraja jula.
Na kraju podnevnih vijesti voditeljica Dalija Hasanbegović odjavila je emisiju uz poruku kako je to posljednji sadržaj koji su sami proizveli.
– Hvala vam na skoro 14 godina povjerenja. Ponosni smo na svaki od 4970 dana koje smo proveli služeći vama, kazala je zahvalivši gledateljima na povjerenju.
– Ovime se odjavljujemo iz našeg centralnog studija u Sarajevu, zaključila je.
Signal AJB bit će ugašen do kraja srpnja, a do tada će na programu ostati reprizni sadržaji.
Koncern Al Jazeera svoju je regionalnu mrežu, koja je pokrivala države bivše Jugoslavije uspostavio 2011., a prvi direktor programa bio je Goran Milić.
Oko dvije stotine zaposlenih u Sarajevu te studijima u Zagrebu, Beogradu, Podgorici i Prištini obavijest o gašenju i otkazima dobilo je u posljednji trenutak.
Iz uprave AJB nisu se oglasili o razlozima gašenja programa. Nagađa se kako je središnjica Al Jazeere u Dohi nezadovoljna financijskim učincima tog projekta.
Udruga BH novinari reagirala je izražavajući žaljenje zbog gašenja AJB-a uz ocjenu kako je to bio medij koji je imao potpuno stabilno financiranje te visoke standarde zaštite prava i profesionalnog integriteta svojih novinara.
Pozvali su upravu AJB-a da s novinarima i svim drugim zaposlenima podijele informacije u vezi s gašenjem tog medija, uključujući i razloge za tako drastičnu odluku, te da otkaz ugovora o radu za sve zaposlene provede na zakonit način i u skladu s pozitivnim propisima Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije BiH.
HND i SNH: Gašenje Al Jazeera Balkans je ozbiljan udar na medijski pluralizam
Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske izrazili su u subotu zabrinutost zbog vijesti o gašenju regionalne televizije Al Jazeera Balkans, ocijenivši kako je riječ o ozbiljnom udaru na medijski pluralizam i još jednom znaku erozije prostora slobode i istine u regiji.
– Ova odluka nije samo kraj jednog važnog medijskog projekta, nego težak udarac cijelom medijskom prostoru ovog dijela Europe i jasan signal koliko je krhak sustav slobodnog, profesionalnog i neovisnog novinarstva, stoji u zajedničkom priopćenju koje su potpisali predsjednici SNH-a i HND-a, Maja Sever i Hrvoje Zovko.
Podsjetili su da je Al Jazeera Balkans tijekom 14 godina djelovanja bila jedan od rijetkih medija koji je pružao kvalitetne, provjerene i neovisne informacije, regionalnu perspektivu te hrabro otvarao teme korupcije, zloporabe moći i društvenih nepravdi.
U gašenju AJB-a, formalno opravdanom poslovnim razlozima, HND i SNH vide “demokratski gubitak u društvima u kojima je medijski pluralizam slab ili nikakav”, a ostanak oko 250 radnika bez posla ocjenjuju i kao udar na radnička prava i egzistenciju cijelih obitelji.
– Nezaštićenost novinara nije samo njihov osobni problem, to je izravna prijetnja demokraciji. Svaki izgubljeni profesionalni medij znači manje istine i slobode za sve nas, poručuju iz dviju novinarskih organizacija.
Upozorili su i na širi kontekst urušavanja medijskih sloboda u regiji, uključujući političke pritiske u Srbiji, promjene u vlasničkoj strukturi televizije N1 te nepostojanje zakonskih mehanizama kojima bi se zaštitili novinari i neovisne redakcije.
– Odgovornost nije samo u Dohi, već i u nacionalnim vladama, institucijama Europske unije, regulatornim tijelima i političkim akterima, poručuju Sever i Zovko, pozivajući na donošenje konkretnih zakona i mjera za očuvanje medijskog pluralizma, poput osnivanja fondova za pomoć novinarima koji ostanu bez posla i veće transparentnosti vlasništva i financiranja medija.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je danas vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore.
Crna Gora obilježava Dan državnosti u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.
Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je 13. jul simbol državnosti i poruka da se pred silom nepravde i mračnih ideologija nikada ne treba povijati.
On je, na svečanom prijemu povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore koji je priredio u rezidenciji na Cetinju, kazao da se obilježava dan kada su, u dvije različite epohe, ispisane najsvjetlije stranice crnogorske istorije.
“Za Crnu Goru ovaj datum nije praznik nego dan kada smo u temelje našeg društva ugradili najuzvišenije vrijednosti slobode, časti i dostojanstva. Trinaesti jul je simbol državnosti i poruka da se pred silom nepravde i mračnih ideologija nikada ne povijamo”, istakao je Milatović.
On je rekao da je iz plamena 13. jula rođenja luča slobode koja i danas obasjava put Crne Gore.
“Danas se borimo da živimo u uređenoj državi sa jakim institucijama i jasnim pravilima koja važe jednako za sve. Borimo se da rad ima vrijednost, da se znanje i trud cijene, da niko nije iznad zakona”, naveo je Milatović.
Crna Gora biće odlučna u ispunjavanju zaključaka Komiteta za svjetsku baštinu i u saradnji sa Opštinom Kotor i ostalim uključenim akterima uspostaviće efikasan sistem upravljanja Prirodnim i kulturno-istoriskim područjem Kotora, istovremeno radeći na unaprijeđenju zakonske regulative.
To je poručila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je učestvovala na 47. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu koji se održava u UNESCO sjedištu u Parizu.
Na Komitetu se tokom višednevnog zasijedanja razmatraju izvještaji o stanju konzervacije dobara svjetske baštine za prošlu godinu.
Vujović je, kako je saopšteno iz Ministarstva kulture i medija, prisustvovala razmatranju izvještaja o stanju konzervacija crnogorskih dobara svjetske baštine upisanih na UNESCO listu – Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, Nacionalni park Durmitor i Venecijanska utvrđenja između XVI i XVII vijeka.
Iz tog Vladinog resora su kazali da je Komitet usvojio izvještaje o stanju konzervacije dobara svjetske baštine u Crnoj Gori, područje Durmitor i Venecijanske tvrđave, bez rasprave, naglašavajući neophodnost kontinuirane posvećenosti države za unaprijeđenje stanja očuvanosti dobara prirodne i kulturne baštine.
“Razmatrajući izvještaj o stanju konzervacije Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, Komitet je od države Crne Gore zatražio privremenu suspenziju odobravanja novih građevinskih i razvojnih projekata na Području i bafer zoni, sve do usaglašavanja pravnih, administrativnih i institucionalnih okvira iz relevantnih oblasti”, navodi se u saopštenju.
Ta odluka je, pojašnjava se, uslijedila nakon što je Komitet uzeo u obzir nastojanja države da unaprijedi sistem upravljanja Područjem i učini napore za uspostavljanje dodatnih kontrolnih mehanizama uz unaprijeđenje zakonskih normi.
Iz Ministarstva su kazali da je na taj način Komitet izmijenio prvobitnu odluku o uvođenju moratorijuma na sve nove i sve započete projekte, uključujući one koje imaju pozitivne Izvještaje o procjeni uticaja na baštinu (HIA studije) od 2023. godine, kako je glasila prvobitna verzija odluke Komiteta, objavljena na UNESCO sajtu 4. jula.
Vujović je naglasila da će država Crna Gora biti odlučna u ispunjavanju zaključaka Komiteta, te da će u saradnji sa Opštinom Kotor i ostalim uključenim akterima u najskorijem roku uspostaviti efikasan sistem upravljanja područjem.
To, kako je pojasnila, podrazumjeva efikasnu i jasnu strukturu upravljanja Područjem, reviziju Menadžment plana za područje, što je obaveza od 2019. godine, te izradu Studije procjene kumulativnog uticaja na Područje.
Vujović je istakla da će istovremeno raditi na unaprijeđenju zakonske regulative u saradnji sa nadležnim institucijama.
Turistička organizacija opštine Budva za danas najavljuje početak svečanog programa povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore i Dana Turističke organizacije opštine Budva, koji će se održati 13. i 14. jula na prostoru ispred Starog grada u Budvi.
Prvog dana manifestacije, u nedjelju, 13. jula, Budva će postati epicentar rock’n’rolla uz nastup jednog od najznačajnijih bendova sa prostora bivše Jugoslavije – Prljavog kazališta.
Gradski trg u Budvi obilježiće veče prepuno emocija, energije i bezvremenskih hitova kao što su „Kiše jesenje“, „Zaustavite zemlju“, „Mi plešemo“, „Ne zovi mama doktora“, „Marina“ i brojni drugi.
Prljavo kazalište u Budvi
Očekuje se koncert za pamćenje, uz nastup koji će objediniti generacije i evocirati sjećanja kroz muziku koja je ostavila snažan trag u regionu.
Program se nastavlja 14. jula, kada će publika uživati u koncertima Isaka Šabanovića i Adija Šošea – izvođača nove generacije, čija popularnost i muzička autentičnost garantuju veče snažnih emocija i modernog zvuka. Isak je poznat po energičnim i emotivnim nastupima, dok Adi svojim baladama i mladalačkom iskrenošću osvaja simpatije publike širom regiona.
Uvod u večernje programe obilježiće dječija modna revija „Catwalk School Budva“, kao i nastup mladih talenata iz Budve – dvostrukih pobjednika takmičenja „Ritam Evrope“, čime se dodatno afirmišu lokalni potencijali i kreativna snaga nove generacije.
Turistička organizacija opštine Budva i Opština Budva poziva građane i goste da budu dio ove muzičke i kulturne proslave, kojom se Budva potvrđuje kao centralna destinacija ljetnjih događanja u Crnoj Gori.
Nacionalni parkovi Crne Gore čestitali su svim građankama i građanima čestitaju Dan državnosti i ujedno pozivali sve da posjete zaštićena područja i provedu ugodno vrijeme u prirodi.
-Povodom Dana državnosti u nedelju 13. jula 2025. godine ulaz u nacionalne parkove Durmitor, Biogradska gora, Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije biće besplatan. Ovo je prilika za sve građane da dane praznika provedu u prirodi, uživajući u aktivnostima kao što su kajakarenje, vožnja čamaca, pješačenje, rafting, planinarenje, biciklizam. U susret praznicima podsjećamo građane na povoljnosti koje mogu ostvariti kupovinom Godišnje ulaznice za svih pet nacionalnih parkova, saopštili su.
Kako su kazali, uz ovu ulaznicu koju na naplatnim punktovima i online građani kupiti po cijeni od 13,50 eura dobija se mogućnost za neograničen broj puta tokom 2025. godine da se posjeti svih pet parkova.
NP Biogradska Gora – foto Boka News
-Takođe, obavještavamo javnost da akcija cashback u iznosu od 50 odsto, koja je pokrenuta u saradnji sa CKB bankom traje do 15. jula. Uz kupovinu online kupovinu CKB Visa karticama na sajtu www.nparkovi.me ove ulaznice su dostupne građanima po cijeni od 6.75 eura. Apelujemo na posjetioce da se u prirodi ponašaju odgovorno, poštuju pravila, koriste označene i markirane staze, informišu se o vremenskim uslovima i koriste odgovarajuću planinarsku obuću i odjeću.
Durmitor – Žabljak – Foto NTO
Podsjećamo ljubitelje fotografije i prirode da tokom boravka u nacionalnim parkovima ne koriste dronove ukoliko za iste nemaju potrebne dozvole nadležnih državnih organa i odobrenje Javnog preduzeća za nacionalne parkove. Posjetioce koji žele da koriste kvadove ili kros motore upozoravamo da je vožnja van kategorisanih puteva strogo zabranjena i da skretanjem sa puteva ugrožavaju važna i zaštićena staništa. Ukoliko vaše ljubimce vodite u šetnju prirodom potrebno je da budu na povocu, naveli su iz NPCG.
