Zbog izbjegavanja Crvenog mora, ruta Azija-Europa bilježi povijesni rast udjela brodova, s 20 na čak 24 posto globalne kontejnerske flote.
Kako navodi Splash247, Crvena kriza u Crvenom moru i zaobilaženje Sueskog kanala kroz Rt Dobre nade značajno su promijenili raspodjelu svjetskih kontejnerskih kapaciteta, pokazuje nova analiza Alphaliner-a.
Prema dostupnim podacima, u posljednje dvije godine brodari su na glavnu svjetsku kontejnersku rutu između Azije i Europe dodali čak 2,26 milijuna TEU dodatnog kapaciteta. Ukupno je sada na toj liniji raspoređeno oko 7,8 milijuna TEU, što čini 24,4 % cjelokupne svjetske flote.
Usporedbe radi, prije dvije godine taj je udio iznosio 20,8 %. To čini Azija-Europa rutu uvjerljivo najvećom linijom u globalnom kontejnerskom prometu.
Izraelska vojska ponovno je pucala na ljude koji traže humanitarnu pomoć na mjestu za distribuciju hrane u južnom dijelu pojasa Gaze i ubila najmanje 27 Palestinaca te desetke ranila, priopćile su lokalne zdravstvene vlasti, u najnovijem kaosu i krvoproliću koji je opteretio operaciju pružanja pomoći.
Pariz podsjetio Netanyahua na riječi iz 2009. o dvodržavnom rješenju
Francuski šef diplomacije Jean-Noël Barrot pozvao je u utorak izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da se vrati ideji o dvodržavnom rješenju, podsjećajući ga na njegove riječi iz 2009.
Ponovno osuđujući “najsnažnijim riječima bombardiranje civila, blokiranje humanitarne pomoći, prisilno raseljavanje stanovništva i nedavne odluke izraelske vlade u vezi s uspostavljanjem novih naselja”, francuski ministar je zastupnicima izrazio svoje uvjerenje da postoji alternativa “trajnom ratnom stanju koje nagovještavaju trenutne odluke izraelske vlade”.
– Postoji drugi put, drugo rješenje. A taj drugi put, onaj tko ga najbolje opisuje, jest Benjamin Netanyahu, premijer Izraela 2009. godine, rekao je.
Naređene masovne evakuacije
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je da je zgrožen izvješćima o ubijenim i ranjenim Palestincima koji su tražili pomoć te je pozvao na neovisnu istragu.
Izraelska vojska izdala je nove naredbe za evakuaciju stanovnicima nekoliko okruga u Han Junisu na jugu pojasa Gaze u ponedjeljak navečer, upozoravajući na nove napade.
Vojska je rekla stanovnicima da krenu prema zapadu, prema humanitarnom području Mavasi.
Dužnosnici Ujedinjenih naroda i Palestinci kažu da u enklavi nema sigurnih područja te da je većina od 2,3 milijuna stanovnika interno raseljena.
Ministarstvo zdravstva tog područja priopćilo je u utorak da bi nove naredbe za evakuaciju mogle zaustaviti rad u bolnici Naser, najvećoj, još uvijek funkcionalnoj medicinskoj ustanovi na jugu, ugrožavajući život onih koji se ondje liječe.
Velika plaža – Predlog plana za Veliku plažu koji je predstavljen na dosadašnjim razgovorima foto: arhiva
Skupština Crne Gore usvojila je u utorak Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, potez koji je premijer Milojko Spajić ocijenio kao “otvaranje vrata eri partnerstva i prilika”.
Za zakon, koji se drugi put našao pred Skupštinom nakon što ga je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno preispitivanje krajem aprila, glasao je 41 poslanik, sedam je bilo protiv, a četvero uzdržano.
“Konačnom ratifikacijom sporazuma u Skupštini Crne Gore, otvorili smo vrata novoj eri partnerstva i prilika. Ovo je šansa da duh napretka i prosperiteta prenesemo i u našu malu, ali posebnu Crnu Goru”, kazao je Spajić u objavi na platformi X, zahvalivši poslanicima koji su podržali zakon o sporazumu koji se odnosi na zakup plaža u Ulcinju za koji je ponudu poslala kompanija iz UAE-a.
Spajić je poručio kako su “Ujedinjeni Arapski Emirati zaista izvanredno mjesto za svakoga ko ih je posjetio — primjer kako vizija, inovacije i zdrava ambicija zagledana u dugoročnu budućnost mogu da preobraze jednu zemlju”.
Skupština Crne Gore krajem aprila usvojila je sporazume o ekonomskoj saradnji i saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina s Ujedinjenim Arapskim Emiratima kojima se otvara put kompaniji Eagle Hills, koju vodi biznismen Mohamen Alabbar, za 99-godišnji zakup gotovo 20 miliona kvadratnih metara ulcinjske Velike plaže.
Sporazume je potpisao premijer Spajić, a predviđaju investicije vrijedne oko 30 milijardi eura u turističku infrastrukturu, uključujući luksuzne hotele, marine, aerodrom i univerzitetske komplekse duž jedne od najdužih plaža na Jadranu.
Predsjednik Milatović potom je vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata Skupštini na ponovno odlučivanje. U saopćenju Ureda predsjednika Crne Gore tada je navedeno kako sadržaj pomenutog sporazuma “otvara brojna pitanja koja se tiču njegove usaglašenosti s ustavno-pravnim poretkom Crne Gore”.
Osnivač i izvršni direktor kompanija Emaar Properties i Eagle Hills Mohamed Alabar, polovinom maja na RE:D konferenciji (Real Estate Developmenta) u Podgorici, poručio je kako radi u skladu s pravilima.
“Moje firme su prisutne u 18 država, sa aktivnim investicijama i razvojnim projektima od preko 55 milijardi. Ja ne preuzimam plaže, one pripadaju javnosti. To je javno dobro, kome svi treba da imaju pristup”, rekao je Alabar.
Poručio je da ugovori između vlasnika, države i investitora moraju da budu jasni i da budu zasnovani na pravilima. Pozvao je lokalne preduzetnike i lokalne zajednice da rade zajedno.
Lokalni poduzetnici su uglavnom bili zakupci ulcinjskih plaža, te su prije skupštinskog odlučivanja održali i proteste s porukom “Ulcinj nije na prodaju”.
Savjet NVO Boke Kotorske u saradnji sa mjesnim zajednicama Morinj i Orahovac pod motom SUPER OMNIA VERITAS – Istina iznad svega, organizuje u Kotoru javnu tribinu „Sabirni centar – Morinj“: istorijska manipulacija (Zoran Gopčević – nije ratni zločinac).
Tribina će biti održana u petak 06. juna, u sali Kina “Boka” od 19:30 sati.
“Ovom javnom tribinom, kao samo jednom u nizu koju organizujemo, želimo da otvorimo prostor za razgovor i podignemo javnu svijest o značaju određenih tema sa istorijskog, pravnog i društvenog aspekta, posebno kada se radi o značajnim pitanjima koja se tiču državnog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i narodnog dostojanstva, kako za državu Crnu Goru, tako i Boku Kotorsku”, saopštili su organizatori.
Opština Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, u saradnji sa Crnogorskim udruženjem za znanje i nauku MAKS, organizuju jednodnevni edukativno-tehnološki sajam pod nazivom „Tehno kastel“, koji će biti održan u subotu, 7. juna 2025. godine, od 10 do 13 časova, u foajeu dvorane „Park“. Ulaz je slobodan.
Namijenjen djeci, mladima i porodicama, sajam ima za cilj promociju znanja, inovacija i timskog rada kroz interaktivne i edukativne sadržaje iz oblasti robotike, programiranja i savremenih tehnologija.
Program uključuje edukativne demonstracije i interaktivne STEM zone, revijalna robotska takmičenja, izložbene tačke i prezentacije mladih inovatora.
Posjetioci će imati priliku da razgovaraju sa mladim prezenterima, isprobaju eksponate i upoznaju se sa različitim tehnološkim rješenjima.
Među sadržajima koji vas očekuju su: roboti za najmlađe (Bee-Bot, Botley, Kids First), STEM alati za igru i kodiranje (Cubroid, LEGO SPIKE, Artibo), pametne tehnologije (Micro:bit ruka, Maqueen, XGO robot pas) i mini-satelit CUBESAT – inovacija MAKS STEM Kluba.
Glavni nosioci i aktivni kreatori sajamskih sadržaja su mladi. Akreditovani učesnici sajma su učenici OŠ „Dašo Pavičić“, gosti iz BiP Tech Podgorica, kao i članovi Crnogorskog udruženja za znanje i nauku MAKS.
„Pozivamo učenike, nastavnike, roditelje i zaljubljenike u nauku i tehnologiju da budu dio ovog jedinstvenog događaja i doprinesu razmjeni znanja i ideja i saradnji u zajednici“, poručuju iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.
U Crnoj Gori danas će biti sunčano i toplo, uz slab lokalni razvoj oblačnosti u planinskim predjelima tokom poslijepodneva, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljiv.
I idućih dana na Jadranu se nastavlja iznadprosječna toplina te pretežno sunčano vrijeme, uz slabo do umjereno jugo i jugozapadnjak. Stoga će i temperatura mora još malo porasti, a UV indeks i dalje često biti vrlo visok
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od osam do 18, najviša dnevna od 24 do 33 stepena.
Tradicionalna gastro manifestacija “Risanski makaruli” biće održana u petak 6. juna na gradskom šetalištu u Risnu od 20:30 sati.
Posjetioce će zabavljati Folklorni ansambl “Nikola Đurković”, đaci O.Š.”Veljko Drobnjaković”, Vrtić “Radost” Risan, kao i “Duo kapetani”.
Organizator manifestacije je NVU “Žene Risna”, a pokrovitelji Opština Kotor i Turistička organizacija opštine Kotor.
Družimo se u petak u Risnu uz sjajne lokalne specijalitete, poručuju organizatori.
Davne 1835. godine, makarule – koje su tradicionalno služene na svadbama, opisao je i Vuk Stefanović Karadžić. Putujući po Crnoj Gori i Boki, boravio je i u Risnu kod svog prijtelja Vuka Popovića, nakon toga napisao je “Kovčežić”- jedno od poglavlja knjige o Boki Kotorskoj, štampane u Beču 1849. godine koje govori o životu, vjeri, kulturi i običajima u Risnu.
Selektor Dejan Savić objavio je danas spisak od 23 igrača koji konkurišu za mjesto u vaterpolo reprezentaciji Crne Gore na Svjetskom prvenstvu, koje će od 11. do 24. jula biti odigrano u Singapuru.
Na spisku su Petar Tešanović, Darko Đurović, Lazar Andrić, Vladan Spaić, Miroslav Perković, Dušan Banićević, Savo Ćetković, Aljoša Mačić, Dimitrije Obradović, Matija Sladović, Jovan Vujović, Marko Mršić, Vasilije Radović.
Pozvani su i Strahinja Gojković, Danilo Radović, Dušan Matković, Nikola Moskov, Filip Gardašević, Đuro Radović, Petar Vujošević, Balša Vučković, Vuk Drašković i Dimtri Holod.
Holod je pozvan na pripreme nacionalnog tima, nakon što je pokrenuta procedura da dobije “sportsko državljanstvo”, na osnovu predloga stručnog štaba reprezentacije i Stručnog savjeta VPSCG.
U stručnom štabu selektora Savića, su Nenad Vukanić, Edvard Bonelo, Vasko Vučković i tim menadžer Mlađan Janović.
Vaterpolisti će do 9. juna trenirati u Herceg Novom, a zatim pripreme nastaviti u inostranstvu.
Plan priprema biće detaljno saopšten u petak.
Crna Gora će na Svjetskom prvenstvu u Singapuru igrati u grupi D, u kojoj su Grčka, Hrvatska i Kina.
Prvoplasirane ekipe iz četiri grupe izboriće direktan prolaz u četvrtfinale, a drugoplasirane i trećeplasirane kroz plej-of će razigravati za plasman među osam najboljih.
DOO „Vodovod i kanalizacija“ Tivat je putem Javnog konkursa za nabavku komunalne opreme i uređaja za upravljanje otpadom uspješno realizovalo nabavku novog multifunkcionalnog vozila marke Toyota Hiluxs cab 2.4 D-4D 4×4, čime je dodatno unaprijeđena tehnička opremljenost preduzeća.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 226.512,00 eura, od čega je subvencija Eko-fonda iznosila 53.600 eura.
Savremena oprema za bolji kvalitet usluge i zaštitu životne sredine
Nabavka ovog multifunkcionalnog vozila predstavlja važan iskorak u modernizaciji voznog parka i jačanju tehničke osposobljenosti preduzeća. Kroz uvođenje savremene, ekološki prihvatljive tehnologije, značajno se unapređuju operativne aktivnosti, povećava se efikasnost, brzina i kvalitet pruženih usluga, a istovremeno se doprinosi zaštiti životne sredine.
Ovim ulaganjima, uz subvenciju Eko-fonda, „Vodovod i kanalizacija“ Tivat potvrđuje svoju posvećenost unapređenju komunalnih usluga, modernizaciji poslovanja i očuvanju životne sredine – na dobrobit svih građana Opštine.
Peti festival regionalni pisaca “Knjiga pod feral“ počeće u četvrtak, 5. juna na Pjaceti kod kuće Čekrdekovića ispred Otvorenog umjetničkog ateljea u Starom gradu u Budvi. Festival će u 21h početi predstavljanjem crnogorske pjesnikinje Rebeke Čilović, nastaviti gostovanjem filozofkinje i pjesnikinje Maje Solar i pjesnika Željka Žaka Lučića, oboje iz Novog Sada, a u završnici prve večeri razgovaraćemo sa Branom Mandićem, crnogorskim piscem, novinarom i vizuelnim umjetnikom.
U nastavku slijede njihove kraće bio-bibliografije.
Rebeka Čilović (Berane, 1988), crnogorska je pjesnikinja i feministička aktivistkinja. Završila je Fakultet pravnih nauka i trenuto je na postdiplomskim Studijama roda. Autorka je zbirke priča „Sloboda u slovu“ (2002) i zbirki poezije „ Zvonke smjelosti “, „Album za prognane“ i „Živa voda“. Poezija joj je prevođena na engleski, mađarski, turski i italijanski jezik. Uvrštena je u antologije savremenih crnogorskih pjesnikinja Pjesnikinje Crne Gore i Moći slabosti. U sklopu organizacije Poligon za žensku izuzetnost – Sofija radi na aktuelizaciji ženske ravnopravnosti. Uvrštena je u čitanku za srednje škole. Živi, radi i stvara u Beranama.
Maja Solar (1980, Zagreb) je doktorirala filozofiju. Bavi se političkom teorijom, prevodi sa engleskog i francuskog, piše poeziju i prozu. Članica je kolektiva Gerusija i deo uredništva časopisa za teorijske prakse Stvar. Objavila je zbirku poezije Makulalalalatura (2008) za koju je dobila Brankovu nagradu (2009). Drugu knjigu poezije, na mađarskom jeziku, Jellemzõ, hogy nem természetes (Naravno da nije prirodno) je objavila izdavačka kuća Forum (2015). Pjesme su joj objavljene u antologijama i zbornicima: Nešto je u igri: Zbornik nove Novosadske poezije (Centar za novu književnost Neolit i Kulturni centar Novog Sada, 2008), Iz muzeja šumova, antologija novije srpske poezije (1988-2008) (V.B.Z., Zagreb, 2009), Ulaznica Srbija: Panorama pesništva 21. veka (Drava, Klagenfurt, 2011), VAN, TU: FREE, Izbor iz nove srpske poezije (Cetinje, 2012), RESTART, panorama nove poezije u Srbiji (Dom kulture Studentski grad, Beograd 2014), Antologija nove srpske lirike ’’Serce i krew’’ (Lublin, Poljska, 2015) i Cat Painters: An Anthology of Contemporary Serbian Poetry (Diálogos, New Orleans, 2016). Od 2007. do 2014. godine je bila dio uredništva časopisa za književnost i teoriju Polja. Bila je članica Centra za novu književnost Neolit, poetsko-političkog teatra Poetske rupe, autorka i učesnica performersko-poetskog programa LILITiranje (izvođenje poezije pjesnikinja), te nekoliko performansa i poetskih video radova. Od 2015. godine prevodi za srpsko izdanje novina Le monde diplomatique. Živi u Novom Sadu.
Željko Jacques Lučić (1991). Od 2015. master računarskih nauka. Radi u IT industriji. Majstor je realnog aikidoa i ponekad prevodi tekstove sa francuskog. Pjesme su mu objavljivane na portalima strane.ba, okvir.org, mimladi.hr, xxzmagazin.com kao i u elektronskim zbornicima Zvuk Vode i Bludni Stih.
Od 2019. godine sa Majom Solar uređuje i vodi poetski podcast Puna Usta Poezije, čiji je cilj promocija savremene jugoslovenske poezije kao i potpuna demistifikacija zastarelih pogleda na poeziju i pjesnike širokim narodnim masama.
Brano Mandić je pisac, novinar i vizuelni umjetnik, jedan od osnivača nezavisne izdavačke platforme Žuta kornjača. Pokretač je i glavni urednik portala Normalizuj.me. Bio je
dugogodišnji kolumnista dnevnika Vijesti iz Podgorice. Objavio je zbirku kratkih priča Feb je čekao olovku (2016). Njegova proza prevođena je na engleski jezik.
