Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore nastavilo je da potvrđuje svoju društvenu odgovornost opredjeljujući ove godine 10.000 eura za liječenje djece i mladih do 21 godine oboljelih od teških bolesti, posredstvom Fondacije „Budi human“.
Ova podrška predstavlja nastavak saradnje sa Fondacijom, imajući u vidu da je tokom prethodne godine Javno preduzeće za iste namjene izdvojilo 12.000 eura, čime je omogućena pomoć velikom broju djece i njihovih porodica.
Donacija u iznosu od 22.000 eura potvrđuje kontinuiranu posvećenost Javnog preduzeća u pružanju podrške najosjetljivijim kategorijama društva i unapređenju kvaliteta njihovog života.
Na državnom prvenstvu za poletarce pionire i nade u Herceg Novom karatista tivatskog Arsenala Boris Bubanja postao je šampion Crne Gore u kategoriji pionira do 30kg.
On je pobjedio efektno sva tri svoja protivnika rezultatima 10:0, 8:0 i u finalu 2:0
Bubanja je osvajanjem zlatnog odličja obezbijedio reprezentativnu vizu za učešće na Prvenstvu Balkana koje će se održati krajem idućeg mjeseca u Istanbulu.
Boris Bubanja
Na prvenstvu Crne Gore u Herceg Novom učestvovala su 44 crnogorska karate kluba sa rekordnih 455 takmičara.
Akcija “Svjetlo za Svrčuge”, koja je oduševila kompletan region, ulazi u svoju završnu fazu. Tokom prethodna dva mjeseca je za selo sa 5 stanovnika čuo čitav Balkan.
Više od 3.000.000 ljudi je vidjelo naše objave na društvenim mrežama, preko 200 objava u ex-yu medijima i više od 30 gostovanja na regionalnim TV stanicama.
Ne putujemo 5.000 kilometara radi avanture. Putujemo da donesemo svjetlost našoj kući – iz grada svjetlosti. Pariz je simbol inspiracije, pažnje i nade. Put do Pariza je simbol naše borbe da se čuje glas Svrčuga širom Evrope.
Razglednica – Svrčuge
Naš cilj je jednostavan, ali ogroman za naše selo: postaviti LED uličnu rasvjetu kako bi Svrčuge prvi put nakon mnogo godina dobile svjetlost. Idemo u grad svjetlosti po svjetlost, poručuju organizatori.
Do sada je u akciji prikupljeno oko 40% potrebnih sredstava, a donatori u ovoj akciji dolaze sa 4 kontinenta i više od 30 različitih zemalja. Donacije se mogu vršiti putem našeg sajta (karticom) u iznosima od 10, 20, 50, 100 ili 200e.
Ekspedicija je trenutno u Francuskoj. Preko Banja Luke, Novog Mesta, Monfalcone-a, Parme i Đenove, stigli smo do gradića Menton u Francuskoj. Tokom današnjeg dana bi trebali da stignu do Dižona, a sutra tokom dana i do naše konačne destinacije -Pariza.
Svrčuge mapa
Evo i kratkog podsjetnika gdje su Svrčuge i koji je povod za akciju “Svjetlo za Svrčuge”:
Selo Svrčuge, malo istorijsko mjesto u brdima iznad Herceg Novog, pokrenulo je akciju koja na simboličan, ali vrlo konkretan način vraća svjetlo tamo gdje ga godinama nije bilo. Cilj akcije je postavljanje LED ulične rasvjete u selu koje, uprkos bogatoj istoriji i očuvanom mediteranskom duhu, danas nema osnovnu infrastrukturu poput javne rasvjete od glavne magistrale do sela.
Time su Svrčugeprvo selo na svijetu koje ima svoj FB, IG, TikTok nalog, Viber grupu, mail i sajt…a nema uličnu rasvjetu.
Kako bi skrenuli pažnju javnosti na ovaj problem, ali i pokazali da se velike ideje mogu roditi u malim mjestima, mještani i prijatelji Svrčugakrenuli su na put dug oko 5.000 kilometara–od Svrčuga do Pariza – legendarnim Renaultom 4.
Renault 4 nije izabran slučajno. On je simbol vremena kada su se stvari pravile da traju, simbol skromnosti, izdržljivosti i ljudske topline. U Crnoj Gori poznat kao „Mali div“, ovaj automobil postaje pokretna priča o selu koje ne traži milostinju, već partnerstvo i podršku za konkretan cilj.
Put do Pariza nije avantura radi fotografija. To je hod svetlosti ka kući. Iz grada svjetlosti nosimo poruku nazad – da svako selo zaslužuje osnovne uslove za život, da svaka lampa mijenja nečiju svakodnevicu: osvjetljava povratak kući, dvorište starice koja živi sama, put djece tokom ljeta, i nadu da selo može ostati živo.
Ova akcija ima jasan i transparentan model: svaka donacija ima svoju svrhu – kilometar puta, temelj rasvjete, LED lampu, stub ili kabl. Ljudi ne doniraju „u prazno“, već učestvuju u izgradnji infrastrukture koja ostaje za generacije.
Sve dodatne informacije o akciji možete pronaći na našem seoskom sajtu www.svrcuge.me , a trenutnu situaciju i dogodovštine sa putovanja na našem Instagram nalogu www.instagram.com/svrcuge.me
Mjuzikl koji slovi za jedan od najpoznatijih na svijetu “Violinista na krovu“ na HAPS je stigao u izvođenju Jevrejskog kulturnog centra iz Beograda, u režiji Stefana Sablića, i na radost brojne publike.
Priča o skromnom Tevijeu, koji pokušava da očuva porodicu i tradiciju u vremenu velikih društvenih promjena “sudara” se sa željama njegovih ćerki da same biraju ljubav, pa se on nađe u prostoru u kome mora da bira odluku srca ili diktat običaja. Bira ono što kaže srce.
Reditelj Stefan Sablić kazao je da je izvođenje u Herceg Novom bilo među najboljima do sada, ističući odličnu atmosferu, punu salu i snažnu vezu sa publikom, uprkos tehničkoj zahtjevnosti predstave.
Predstava je, navodi, prilagođena produkcijskim uslovima kamernog mjuzikla, a zadržala je suštinu originala.
– Priča je ostala netaknuta. Govori o progonu, antisemitizmu i ljudskim sudbinama, a istovremeno je duhovita, emotivna i puna muzike. Svako izvođenje je drugačije zbog improvizacije i žive igre na sceni, objasnio je Sablić.
Uigrana glumačka ekipa, sjajan orkestar i vokali, pohvala i pojedinačnoj i timskoj igri, a naročito Nebojši Ljubišiću i njegovom tumačenju Tevijea.
– Premijera je bila prije tri godine. Predstavu smo morali prilagoditi sceni i vremenu u kojem igramo, ali najvažnije je da su ostale ključne teme, ljubav, porodica i sloboda. U ovom vremenu, pozorište je zaista neka vrsta lijeka za dušu i to publika prepoznaje. Ova predstava traži maksimum od svakog člana ansambla i od glumaca i od orkestra. Jedino tako emocija može da dođe do publike. Svaku igramo kao da je posljednja i mislim da publika to osjeti. Publika je zaiosta bila predivna. Nismo navikli na ovako obrazovanu publiku gde se vidi da dolazi često u pozorište, da ovdje dolaze druga pozorišta i da oni imaju svoj kritički stav i mišljenje i dirljivo je sa kolikom su pažnjom od početka pratili, prosto su bili predivni i to je moj najbolji utisak, rekao je Ljubišić.
Glumac Ivan Jevtović ocijenio je da je ansambl bio na visini zadatka i da je ostvarena odlična interakcija sa publikom, dok je operska pjevačica Branislava Podrumac istakla da je hercegnovska publika oduševila energijom i prijemom.
PREDSTAVE NA 31. HAPSu U OVOJ SEDMICI
Đuka– majka hrabrost (iz lista Zrenjanin)
“Put odrastanja najkompleksniji je deo života. Brojna iskušenja vrebaju, a najteže biva iškolovati se i odabrati poziv. Ako nemamo čvrstu ruku koja nas vodi, lako možemo skliznuti, najčešće u kandže poroka. Ono što je brodovima vitlanim burama pristanište, to je za svakog od nas porodica, jedina mirna i sigurna luka. Ako u njoj ne pronađemo podršku, razumevanje, oproštaj i nadasve ljubav – borba ka ostvarenju ciljeva više je nego teška. Kako je izgledalo stasavanje genija Nikole Tesle, iz sasvim drugačijeg ugla, prikazano je u najnovijoj predstavi Narodnog pozorišta „Toša Jovanović”. Reč je o komadu Milice Konstantinović „Đuka – Drama o Đuki Mandić u šezdeset i šest slika”.
Predstava je planirana za utorak 21. april u 20 časova kada će publika imati priliku da u sklopu glavnog programa festivala pogleda višestruko nagrađenu predstavu Narodnog pozorišta „Toša Jovanović“, u režiji Ane Tomović. U velikom ansamblu, najvećem koji gostuje na 31. HAPSu, je jedna od najvećih srpskih glumica Gordana Đurđević Dimić u naslovnoj ulozi. Uz nju su sjajni glumci zrenjaninskog pozorišta i gosti, koji validno doprinose ‘ibzenovskom’ zapletu i atmosferi komada, koji je uzbudljiva porodična drama neobično dramatizovana i i savremeno, kažu i savršeno, realizovana.
Slijedi predstava „Ne daj se generacijo“, 24. aprila u Dvorani Park u 20 sati. Producenti su Pozorište mladih i Moje pozorište iz Sarajeva. Autor i reditelj je Alen Muratović, režiju potpisuje sa Mariom Drmaćem.
Dvije dugogodišnje prijateljice suočene sa stereotipima i ograničenjima trećeg životnog doba, odlučuju da zakorače u nepoznato i tako otkrivaju novi, uzbudljiviji pogled na život dokazujući da nikada nije kasno za promjene. Predstava „Ne daj se generacijo“ zaslužila je brojne nagrade, između ostalog na festivalu Mostarska liska 2024, kao i na festivalima u Tuzli i Istočnom Sarajevu, gdje je osvojila priznanja publike i stručnog žirija.
Kabare „Ljubav iza kulisa“ na programu je 25. aprila u Dvorani PARK, a potpisuje ga agencija “Mito & Produkcija” iz Beograda. Autori i protagonisti su Mina Lazarević i Vladimir Posavec-Tušek. Oni nam donose duhovitu, emotivnu i satiričnu priču o ljubavi i zajedničkom životu dvoje umjetnika, istražuju odnos između privatnog i profesionalnog, postavljajući pitanje da li je moguće spojiti ljubav i posao.
„Ljubav iza kulisa“ nudi dinamično i interaktivno pozorišno iskustvo, u kojem publika postaje aktivni učesnik storije ispunjene emocijama, muzikom i duhovitim osvrtom na svakodnevicu.
Činjenica da na dnevnom redu lokalnog parlamenta nema Izvještaja o radu predsjednika Opštine i organa lokalne uprave, a već je kraj aprila, govori u prilog onome na šta u kontinuitetu ukazujemo – vladajuća većina u Tivtu više ne postoji, saopštio je Nikola Došljak, šef Kluba odbornika DPS-a u SO Tivat.
Raspadajuća vlast zna da bi neusvajanje predmetnog Izvještaja bilo povod za skraćenje mandata Skupštini opštine Tivat, zato i uporno bježi od rasprave i glasanja o istom.
Da parlamentarna većina u Tivtu više ne postoji, potvrđuje i činjenica da opozicija, zbog osjećaja odgovornosti prema gradu i građanima, obezbjeđuje kvorum i za nesmetan rad parlamenta, i za rad radnih tijela.
Nefunkcionalnost lokalne samouprave, između ostalog, prouzrokovana je i konstantnom borbom za fotelje i funkcionerske privilegije između onih koji su činili većinu u Tivtu. Cijenu ličnih animoziteta i netrepeljivosti koja se negativno odražava na rad lokalne samouprave plaćaju samo i isključivo građani.
Podsjećanja radi, zbog nezakazivanja sjednice krajem prethodne godine na kojoj je trebalo usvojiti budžet za 2026. godinu, Opština Tivat je bila ušla u fazu privremenog finansiranja u prvom kvartalu. To je slikovit primjer neozbiljnosti i neodgovornosti lokalne vlasti.
Opština Tivat – foto Boka News
Dalje, predsjednik Opštine je donio Odluku o davanju saglasnosti za izbor i imenovanje izvršnog direktora DOO Komunalno Tivat 28.01.2026. godine, koja po sili zakona prestaje da važi ukoliko je Skupština ne potvrdi u roku od 3 mjeseca. Do prestanka važenja odluke će definitivno i doći, jer nije moguće, u skladu sa zakonskim procedurama, zakazati sjednicu prije isteka ovog roka, što će imati negativne posljedice po pomenuto preduzeće, jer će Komunalno, u susret turističkoj sezoni, očigledno biti bez izvršnog direktora.
Usljed toga, prirodno je postaviti pitanja da li je i ovo posljedica sukoba na relaciji dva čovjeka koja trenutno pokrivaju najvažnije funkcije u Opštini Tivat i da li se to dešava zbog toga što se pored aktuelnog direktora ovog preduzeća, na konkurs prijavio i predsjednik Skupštine opštine Tivat?
Na kraju, Tivat i Tivćani ne smiju biti taoci sukoba unutar vladajuće strukture i toga što vlast lokalnu upravu doživljava kao poligon za ostvarivanje uskopartijskih interesa. Zato će građani Tivta, na prvim narednim izborima, smijeniti ovaj raštimovani orkestar, i priliku da upravljaju gradom povjeriti ljudima koji će Tivat voditi domaćinski i transparentno, i čija će politika biti zasnovana na viziji unapređenja uslova života u Tivtu, a ne na pukom vlastohleplju, kaže se u saopštenju Nikole Došljaka, šefa Kluba odbornika DPS-a u SO Tivat.
Kheir će predvoditi stratešku tranziciju Luštica Bay-a iz rezidencijalnog projekta u potpuno razvijen grad.
Na ovu funkciju dolazi nakon pozicije glavnog operativnog direktora El Goune u Egiptu, vodeće destinacije u portfoliju Orascom Development-a, u čijem portfoliu je i Luštica Bay
Njegov fokus ostaje na povjerenju zajednice i očuvanju jedinstvenog identiteta Luštica Bay-a na obali Jadrana
Luštica Bay, sa zadovoljstvom objavljuje imenovanje Oudad W. Kheir-a za izvršnog direktora. Kheir je preuzeo ovu funkciju 1. januara 2026. godine, nakon perioda intenzivnog upoznavanja sa timom, rezidentima, lokalnim partnerima i destinacijom.
Ovo imenovanje potvrđuje korporativnu kulturu i viziju kompanije Orascom Development, investitora u čijem portfoliu je i Luštica Bay, i koja se zasniva na snažnom lokalnom liderstvu i razmjeni iskustava unutar mreže globalnih integrisanih destinacija. Kheir u Crnu Goru dolazi iz El Goune u Egiptu, vodećeg projekta Orascom Development-a, gdje je šest godina obavljao funkciju glavnog direktora operacija na destinaciji..
„Luštica Bay je vizija u razvoju koja ulazi u svoju najznačajniju fazu. Tokom prvih nedjelja ovdje, posebno me je impresionirala lojalnost naših rezidenata – stopa reinvestiranja među najvišima je u okviru Orascom Development portfolija. Upravo to povjerenje predstavlja temelj za narednu fazu razvoja. Luštica Bay se nalazi na prekretnici: sa novim naseljima poput The Peaks i Horizon, percepcija male zajednice koju čine Marina Village i Centrale prerasta u raznovrsnu ponudu za različite segmente i interesovanja. U praksi, Luštica Bay treba da odgovori na pitanja koja se tiču životnog stila, aktivnosti, dužine boravka, sadržaja za sve generacije, wellbeing programa, nautičkih aktivnosti i brojnih drugih interesovanja. Usluge grada i sadržaji, koji su nekada bili dodatna vrijednost, danas su postali ključni za privlačenje novih rezidenata i posjetilaca, ističe Oudad W. Kheir, izvršni direktor Luštica Bay-a.
Prije ove funkcije, Kheir je u periodu od 2020. do 2025. godine upravljao kompleksnim sistemom El Goune, zajednice sa više od 25.000 rezidenata i 2.500 zaposlenih. Njegove odgovornosti obuhvatale su urbanističko planiranje, upravljanje životnom sredinom i javne servise. Po obrazovanju arhitekta, prethodno je radio kao konsultant za upravljanje u Orascom Development Egypt, sa fokusom na unapređenje upravljačkih modela i vrijednosti razvojnih projekata.
Naguib S. Sawiris, predsjednik Upravnog odbora Orascom Development Holding AG, ističe: „Oudadovo iskustvo u upravljanju kompleksnim sistemom El Goune čini ga izuzetnim liderom za narednu fazu razvoja Luštica Bay-a. Kako destinacija prerasta u cjelogodišnji grad, njegovo znanje u oblasti infrastrukture, razvoja zajednice i održivog rasta biće od ključnog značaja.“
Njegov primarni fokus biće da, paralelno sa razvojem, Luštica Bay ostane autentično mjesto pripadanja. Kroz jačanje posvećenosti dugovječnosti, ESG konceptu i otvorenoj komunikaciji, destinacija nastavlja da gradi ne samo razvoj, već i dugoročno povjerenje u svoju viziju. Upravo to povjerenje, zajedno sa snažnim odnosima unutar zajednice, izdvaja Luštica Bay iz okvira klasičnog razvoja jer, dok projekti mogu postojati bez duše, grad to ne može. U tom osjećaju pripadnosti, Luštica Bay nastavlja da gradi svoj identitet kao globalno prepoznatljiva destinacija za investitore i rezidente tokom cijele godine.
Kheir je dodao: „Sa više od 1.000 porodica iz preko 50 zemalja koje već čine našu zajednicu, Luštica Bay se razvija u grad, kojeg čine naselja sa sopstvenim identitetom, ali zajednicom sa povezanim zajedničkim, premium servisima. Naš cilj je jasan: potvrditi viziju Luštica Bay-a kroz održiv razvoj, produženje sezone, povećanje posjećenosti i kontinuiranu izgradnju kosmopolitske zajednice. Iako je iskustvo boravka već izuzetno, vjerujemo da dodatnim sadržajima kroz događaje, sport, nautičke aktivnosti, gastronomiju, kulturu i inicijative zaštite životne sredine, možemo dodatno privući publiku koja dijeli našu viziju.“
„Kako se nova naselja Horizon i The Peaks razvijaju, a golf teren u Crnoj Gori – prvi i jedini sa 18 rupa, dizajniran od strane Gary Player-a, dodatno unapređuje, moj cilj je da očuvamo intimnost i bliskost zajednice, uz dalji razvoj regionalne saradnje i jačanje zajedničkih vrijednosti“, rezimira Kheir.
U izgradnju novog turističkog grada na crnogorskom primorju Luštica Bay, u zalivu Trašte u Tivtu, do sada je uloženo preko 700 miliona eura, od ukupne investicije koja se očekuje da će premašiti 1,6 milijardi evra. U Luštica Bay-u je angažovano oko 1.000 zaposlenih, a ukupni ekonomski efekti na privredu Crne Gore od početka realizacije tog projekta 2013. godine do danas, premašili su milijardu eura. Sa raznovrsnim pristupom i intenzivnijim godišnjim ulaganjima, Luštica Bay postepeno raste u zajednicu bogatu infrastrukturom, sadržajima i stilom života koji spaja lokalne vrijednosti sa savremenim standardima.
Proteklog vikenda, u organizaciji Planinarskog kluba Subra i Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, “ a povodom Dana planete Zemlje, održan je događaj “Proljeće na snijegu“.
U najljepšoj učionici pod otvorenim nebom, organizatori su između ostalog, predstavili naučne metode detekcije paleo-klime preko uzoraka munike, veoma dugovječne vrste bora, čiji godovi čuvaju priče o svakoj godini ponaosob. Posebnim svrdlom uzima se uzorak bušenjem do same sredine stabla. Kada se obuhvati dovoljan broj stabala, nakon statističke obrade mogu se dobiti kvalitetni podaci koji se zatim upoređuju sa ostalim izvorima, za bližu prošlost i meteo-podacima.
Primjera radi, istorijski izvori pominju kao izuzetno sušne godine 1842, 1928. i 1935, kada Glasa Boke donosi članak, potpisan od svih tadašnjih bokeljskih gradonačelnika, gdje „Potpisani mole gospodina pretsjednika i gospodina Ministra saobraćaja Kraljevske vlade, da o ovoj opravdanoj i neodoljivoj potrebi Boke Kotorske i njenog zaledja (gradnji željeznice) povedu ozbiljnog računa u sadašnjim teškim časovima, koje preživljuje stanovništvo ovoga kraja, a u najvećoj mjeri pak ove godine, a to uslijed nerodice izazvane nezapamćenom sušom, a što ima za posljedicu da već sada najveći dio stanovništva gladuje u pravom smislu te riječi.“
Dakle, velike suše su postojale i ranije, ali njihova učestalost je sada povećana klimatskim promjenama.
Sa druge strane, sniježne zime su danas u velikom opadanju, tako da orjenske jame-sniježnice, koje su nekada tradicionalno „držale“ led tokom cijelog ljeta, sad znaju biti suve već početkom proljeća. Učesnici su obišli jednu od njih, smještenu u okolini Orjenskog sedla. Ovogodišnji nanosi od blizu 2m ulivaju nadu da će se u njoj moći da nađe snijega barem do jula, kaže koordinator događaja Željko Starčević.
Analiza slojeva snijega
Kakve su protekle zime bili snjegovi, predstavljeno je otvaranjem sonde u čijem se profilu jasno vidi 7 sniježnih slojeva, sa dvije posebno izražene epizode, ali i sa tri uža sloja intezivne žuto-narandžaste boje, nastale taloženjem prašine iz afričke kiše. Sve veća učestalost ove pojave takođe se vezuje za klimatske promjene.
Na kraju, kao slatki dio obilježavanja Dana planete Zemlje, priređena je radionica izrade delicija na bazi orjenskog snijega, a zatim i njihova degustacija.
Radionica izrade sniježnih delicija
Sa „Proljećem na snijegu“, kao edukativno-zabavnim događajem, skrenuta je pažnja na lokalne posljedice globalnih klimatskih promjena, u ovom slučaju na nekada čuvene orjenske proljećne snjegove, pojavu koja je zadnjih decenija više postajala incidentna situacija, nego opšte pravilo, poručio je koordinator događaja Željko Starčević.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović danas je potpisao ugovore sa dobitnicima sredstava za izdavačke projekte koje je Opština podržala putem Javnog konkursa za 2026. godinu, u ukupnom iznosu od 15.000,00€.
Odlukom Sekretarijata za društvene djelatnosti, a na predlog Komisije, finansijsku podršku dobili su sljedeći projekti:
Monografija „Fragile“ autora Ivice Arandjusa – 2.500,00€
„Komedija po Luštički“ autorke Biljane Mrkovčević – 2.000,00€
„S morem u venama“, Amare Mare (knjižara SO) – 1.500,00€
Slikarska monografija „Vasilije Stanjević“, grupa autora, Mjesna zajednica Krtoli – 1.500,00€
„Krtoljska kužina“ autora Zorana Mujbegovića i Vere Radosavljević, Mjesna zajednica Krtoli – 1.500,00€
„Daleko od smrti“ autora Joška Boškovića – 1.500,00€
„Nasukana barka“ autora Ilka Marovića – 900,00€
„Ugarak među zvijezdama“ autorke Jasne Moric Zarić – 770,00€
„Igra Svemira“ autorke Jelene Božović – 700,00€
„Sveštenomučenik Mihailo Barbić – život i priključenija“, IIU „Svetigora“ – 680,00€
„Tivatski svici“ autora Gorana Sekulovića – 450,00€
“Drago mi je vidjeti da sve veći broj autora učestvuje na opštinskom javnom konkursu i da polako ali sigurno dolazimo do sve većeg broja kvalitetnih domaćih publikacija, koje su trajni doprinos lokalnoj književnoj sceni”, rekao je predsjednik opštine Željko Komnenović čestitajući svima koji su dobili sredstva na konkursu. On je istakao kako će, ukoliko bude potrebe, Opština i dodatno podržati projekte kako bi odabrani projekti ugledali svjetlost dana.
Potpisivanje ugovora
Sekretaka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević je naglasila da su sredstva za podršku izdavačkoj djelatnosti iz godine u godinu sve veća, te da se to odrazilo i na broj zainteresoavnih autora. U ime Komisije za dodjelu sredstava, autorima se obratila predsjednica Komisije, ujedno i direktorica Gradske biblioteke Tivat Vesna Barbić. Ona je autorima čestitala na osvojenim sredstvima, naglašavajući da je Komisija imala profesionalan pristup materijalu i jasan kriterijum u smislu kvaliteta tekstova. “Čestitam vam i ohrabrujem vas da pišete jer u ovom gradu ima ko da vas čuje”, poručila je Barbić.
Objavljene knjige postaće dijelom Zavičajne zbirke Gradske biblioteke, a Opština Tivat pružiće podršku u samoj promociji štampanih izdanja.
Odluka o raspodjeli sredstava za izdavačku djelatnost u 2026. godini dostupna je ovdje.
Prije desetak dana uveden je sistem Entry – Exit, kojim se na vanjskim granicama Europske unije od putnika koji dolaze iz drugih zemalja uzimaju biometrijski podaci, odnosno snimke lica i otisci prstiju.
Ekipa HRT-a provjerila kakvo je stanje na graničnom prijelazu Karasovići, između Hrvatske i Crne Gore, na kojem se i prije uvođenja sistema znalo čekati satima u kilometarskim kolonama.
Odmah nakon dolaska na granicu svi putnici izlaze iz autobusa i moraju, jedan po jedan, stati ispred kamere.
– Biometrijski podaci se kod svih putnika koji dolaze prvi put u Republiku Hrvatsku, izuzimaju tako da se od njih izuzmu četiri prsta desne ruke, otisak, i biometrija lica. Prilikom izlaska i svakog drugog prelaska preko graničnog prijelaza državljani trećih zemalja svaki put moraju proći verifikaciju, odnosno provjeru, što znači da ponovno treba izuzeti biometriju lica, poručio je voditelj službe granične policije PU Dubrovačko-neretvanske Antun Ljubić.
Iako se stvaraju kolone, putnici su, zasad, strpljivi.
– Mi smo već to unaprijed informirani i nije problem, to je i za protok putnika bolje, identifikacija po redu i nema problema više, istaknuo je Sinan, Sjeverna Makedonija.
– Pa, nekih možda dvadesetak minuta. Već sam prolazio ovu kontrolu nekoliko puta, što ćeš, moramo, rekao je Nikola iz Crne Gore.
Oni koji zabrinuto gledaju na ljetnu sezonu, vozači su turističkih autobusa.
– Moramo čekati na granici. Razumijemo da se moraju provjeriti putovnice, ali ako su ispred nas autobusi s putnicima koji nisu iz Europske unije, predugo čekamo, a imamo rokove. Trebali bi otvoriti dva traka, jedan za putnike iz EU-a, a drugi za ostale, kazao je vozač turističkog autobusa iz Njemačke Alex.
– Pa sve zavisi od gužve koja se događa, nekada čekam i po četiri, pet sati u koloni. Vidjet ćemo što će biti preko ljeta, naglasio je vozač turističkog autobusa iz Crne Gore Zdravko.
– Unatoč svim novostima promet za sada na granici protječe uredno. Ipak, veliko je pitanje što će se dogoditi kada se pojača tempo turističke sezone. Naime, do graničnog prijelaza na Karasovićima i dalje promet vodi se jednom prometnom trakom, što znači da svako čekanje, pa na to zamislite još jedan automobil, još jedan automobil – i čekanje se lako pretvori u gužvu u kojoj se čeka i nekoliko sati, rekao je HRT-ov reporter Vicko Dragojević.
Jedino Rješenje je izgradnja trećeg traka, ali to neće biti tako skoro.
– Znam da su Hrvatske ceste kontaktirale Ministarstvo financija i da je to ušlo u programe i jednog i drugog ministarstva. I sad se očekuje projekt, ali to će ipak potrajati. Bojim se da će uvođenjem ovog novog sustava kontrole, koji je uveden na granicama, da će biti određenih problema, jer ipak to traje, poručio je načelnik općine Konavle Božo Lasić.
Čini se da će ovoga ljeta putnicima biti najvažnije – naoružati se strpljenjem.
Tokom prethodnog vikenda, od 17. do 19. aprila (petak, subota i nedjelja) na crnogorskim putevima evidentirano je 58 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe smrtno stradale, jedno na teritoriji opštine Danilovgrad i jedno na teritorij i opštine Kotor, saopštili su iz Uprave policije.
Kako navode, sedam osoba je zadobilo teške, a 14 lake tjelesne povrede.
“U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 180 prekršajnih prijava, izdali 1.873 prekršajna naloga, privremeno oduzeli 10 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja”, piše u saopštenju.
Kako poručuju, uhapšeno je 87 vozača, od čega 36 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, 15 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju i 34 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja i Krivičnog zakonika Crne Gore.
“Od ukupnog broja lica lišenih slobode njih 39 je slobode lišeno u Podgorici, 13 u Nikšiću, te po četiri u Herceg Novom i Budvi. Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju”, zaključuje se u saopštenju.
