Veterani Kotora i Budve najbolji na vaterpolu kupu u Herceg Novom
U organizaciji Vaterpolo kluba „Jadran veterani“ na bazenu na Škveru, održan je VI međunarodni vaterpolo turnir Herceg Novi Masters 2026.
Turnir je otvorio predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Miloš Konjević, koji je učesnicima poželio dobrodošlicu u Herceg Novi i na Škver, ističući da je riječ o hramu vaterpola i domu brojnih generacija vrhunskih igrača i reprezentativaca. On je naglasio da veterani svojim primjerom potvrđuju da ljubav prema sportu traje cijelog života, te da upravo kroz ovakve događaje promovišu zajedništvo, prijateljstvo i sportski duh među mlađim generacijama.
Konjević je zahvalio organizatorima na istrajnosti da Herceg Novi ima ovakav međunarodni turnir i poručio da će Opština Herceg Novi nastaviti da pruža podršku razvoju veteranskog sporta i promociji grada.
Tokom dva dana takmičenja u dvije kategorije 30+ i 40+ godina, najviše su prikazali veterani Budve i Primorca iz Kotora.
U konkurenciji vaterpolo veterana 40+ kotorski Primorac je u finalu bio bolji od Šapca rezultatom 6-5.
Treće mjesto osvojila je ekipa Jadran Veterani, koja je u borbi za bronzu, savladala Bijelu rezultatom 11-3.
U kategoriji 30+ Budva je u finalu bila bolja od veterana Burse iz Turske, na peterce 6-5, u regularnom toku, meč je završen 3-3.
Treće mjesto osvojili su veterani Beograda koji su savladali Jadran Veterane nakon peteraca 11-9, u regularnom dijelu meč je završen 8-8.
Na ovogodišnjem Mastersu na Škveru učestvovale su ekipe iz Turske, Slovačke, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Nakon uspješno organizovanog turnira, ekipe su se preselile u Konobu Krušo, gdje su dodjeljene medalje i pehari najboljim akterima ovogodišnjeg Kupa.
U samo dvije sedmice, dvije su Dubrovniku susjedne opštine, Župa dubrovačka i Konavle, odlučile radi sigurnosti domaćeg stanovništva i turista zabraniti vožnju električnim romobilima po šetalištima u strogim općinskim središtima.
Župski načelnik Marko Miloslavić poručio je kako je općinsko vodstvo jasno definiralo pravila i uvjete pristupa pješačkoj zoni u središtu Srebrenog, odnosno na šetalištu do Mlina:
– Posebno smo odredili i periode i načine dostave. Regulirali smo i korištenje električnih romobila na tom pojasu, na način da smo ih zabranili, bio je jasan Marko Miloslavić.
U samo dva tjedna, dvije su Dubrovniku susjedne općine, Župa dubrovačka i Konavle, odlučile radi sigurnosti domaćeg stanovništva i turista zabraniti vožnju električnim romobilima po šetalištima u strogim općinskim središtima.
Župski načelnik Marko Miloslavić poručio je kako je općinsko vodstvo jasno definiralo pravila i uvjete pristupa pješačkoj zoni u središtu Srebrenog, odnosno na šetalištu do Mlina:
– Posebno smo odredili i periode i načine dostave. Regulirali smo i korištenje električnih romobila na tom pojasu, na način da smo ih zabranili, bio je jasan Marko Miloslavić.
Nedugo nakon te odluke, na sjednici Općinskog vijeća Konavala odlučeno je kako se tijekom cijele godine neće smjeti prometovati električnim romobilima i mopedima u povijesnoj jezgri Cavtata.
– Strogo je zabranjeno prometovanje električnim romobilima, električnim mopedima i sličnim prometalima na električni pogon u cavtatskoj povijesnoj jezgri. Cavtaćani se sjećaju slučaja iz ožujka prošle godine kad je 15-godišnjak teško ozlijeđen nakon pada s električnog romobila. Tinejdžer je izgubio nadzor nad romobilom, pao, a romobil je nakon pada udario u parkirani automobil. I u listopadu 2024. Cavtat je bio poprište prometne nezgode, no tad je u jurnjavi e-romobilom maloljetnik srušio pješakinju.
Iako se ne ističe kakve će biti sankcije za neposlušne, Župa i Konavle očito slijede primjer Dubrovnika koji je na području povijesne jezgre izdao zabranu za vožnju bicikla, romobila, e-romobila, pa čak i rola. Posebno se to tiče kretanja Stradunom gdje bi mogli ugroziti sigurnost pješaka. Odlukom o komunalnom redu Grada Dubrovnika, za prekršaj je predviđena novčana kazna od 260 eura za fizičku osobu koja unatoč embargu koristi bicikl, romobil, električni romobil ili role unutar zidina, no komunalno redarstvo bira upozorenja prekršitelju.
Denis Pavela iz Udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik u više je navrata upozoravao na opasnost koja prijeti zbog sve većeg broja električnih romobila u prometu:
– Naša infrastruktura ne podržava vožnju romobilima i biciklima. Nemamo biciklističke staze, a tamo gdje nema nogostupa, voze se po cestama. Prema zakjonu, djeca mlađa od 14 godina ne smiju voziti romobil, a moraju nositi i zaštitnu kacigu. Ako se na električnom romobilu zatekne dijete mlađe od 14 godina, isključuje se iz prometa i poziva Centar za socijalnu skrb Kazna za vožnju bez kacige je 30 eura, što je preblago – ocijenio je Pavela i podsjetio kako je od srpnja 2022. električni romobil ugrađen u zakonske odredbe kao osobno prijevozno sredstvo.
Prema Pavelinu mišljenju, sporno je i što vozači e-romobila koriste i slušalice koje ih ometaju u prometu, što je također kažnjivo s 30 eura.
Iz postaje prometne policije Dubrovnik lani su upozorili da su se u sredinama bez biciklističkih staza, kakva je Dubrovnik, vozači e-romobila dužni kretati nogostupom, no na način da prilikom kretanja vode računa o sigurnosti pješaka, smanje brzinu kretanja prilikom nailaska na pješake te zvučnim znakom obaveznom na romobilu, upozore pješake na svoj nailazak.
Također su napomenuli da su vozači osobnih prijevoznih sredstava dužni noću i danju, u slučaju smanjene vidljivosti, biti označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom, Usto, od prvog sumraka do potpunog svanuća, na tzv. osobnom prijevoznom sredstvu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.
Pariz prvi od EU gradova potegao drastičan potez
Župa i Konavle nikako nisu usamljeni u uvođenju embarga na ‘prometala‘ koja često sudjeluju u prometnim nesrećama u kojima prvenstveno stradaju djeca, ali i odrasli na koje nalete mladi na skuterima. Ozlijede glave i lomovi ekstremiteta nisu pri tom rijetkost.
Pariz jer bio prvi velegrad u Europskoj uniji koji je iz predostrožnosti potpuno zabranio najam električnih romobila na ulicama od rujna 2023., zbog velikog broja nesreća i pritužbi građana na nepropisno parkiranje i kaos na pločnicima. Malta je pak bila prva država EU koja je od ožujka 2024. potpuno zabranila najam električnih romobila na otoku dok privatni voze uz najstroža ograničenja.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović potpisao je ugovor o izradi glavnog projekta za objekat pijace na otvorenom sa „Optimus project“ doo. Ovim je okončan postupak javne nabavke za potrebu izrade glavnog projekta tivatske gradske tržnice na otvorenom. Vrijednost ove usluge iznosi 66.499,72€, a rok za izradu projekta je 90 dana.
Glavni projekat tivatske pijace radiće se po nagrađenom idejnom rješenju čiji su autori Srđan Tadić, Aleksandar Marsenić i Bojan Vlahović. Njihovo rješenje proglašeno je za najbolje na javnom konkursu koji je sprovela Služba glavnog gradskog arhitekte Opštine Tivat u 2025. godini.
Pijaca – nagradjeno rjesenje
Lokacija na kojoj se planira izgradnja gradske pijace sa pripadajućom infrastrukturom ima površinu 3885m2 i nalazi se u užem centru grada u neposrednoj blizini Njegoševe ulice, iza hotela Pine. Projektom se ovaj prostor planira pretvoriti u uređen multifunkcionalan trg i tržnicu, sa ciljem da to bude mjesto okupljanja tokom cijelog dana.
“Ranjivost nije slabost jer joj leđa čuva empatija” – slogan je Dana otvorenih vrata koji je organizovan u krugu Specijalne bolnice za psihijatriju “Dobrota” – Kotor.
Za pacijente i posjetioce događaja su priređeni različiti edukativni, umjetnički, muzički, zabavni i sportski programi, a bolnički krug je istovremeno bio prostor u kojem smo poželjeli dobrodošlicu gostima.
Cilj manifestacije Dana otvorenih vrata bio je jačanje povezanosti bolnice i zajednice, promocija empatije i podrške osobama sa mentalnim poteškoćama, kao i smanjenje predrasuda prema mentalnom zdravlju. Događaj je organizovan kako bi se kroz edukativne, umjetničke, sportske i zabavne sadržaje podstakli zajedništvo i socijalna inkluzija.
U realizaciji programa su pored zaposlenih učestvovali: Srednja muzička škola “Vida Matjan” iz Kotora, kotorske osnovne škole “Njegoš”, “Narodni heroj Savo Ilić – Dobrota” i “Ivo Visin” Prčanj, zatim Srednja pomorska škola Kotor, studenti odsjeka psihologije sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, volonteri Crvenog krsta Kotor, Triatlon klub Kotor koji je Vanredno 10. Kolo Lige trčanja organizovao u okviru naše manifestacije, Sportsko rekreativno društvo “Open Water” iz Budve, dr Dragan Koprivica – univerzitetski profesor, književnik i publicista, akademski likovni umjetnik Simon Vukčević, kotorski humorista Dragan Sklender Pele, NVO “Karampana”, Organizacija žena “Kavačka ala maka”, Organizacija žena Tivat, Đurđa Petrović Poljak i Pero Bukilica koji su priredili muzički program za pacijente i posjetioce i fotograf Božo Gunjajević.
Dan otvorenih vrata
Povodom obilježavanja 73 (sedamdeset tri) godine postojanja naše ustanove, ugostili smo ljude dobre volje, saradnike, predstavnike ustanova, institucija i organizacija, koji su svojim aktivnostima pokazali važnost empatije i podršku ranjivim kategorijama društva.
Bila je ovo prilika da našu zdravstenu ustanovu posjeti ambasador Republike Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten.
Manifestaciji su prisustvovali veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Nj.E. Veselko Grubišić i generalna konzulica Republike Srbije u Herceg Novom Jasmina Milačić.
Među zvanicama je bila i izvršna direktorka “Akcije za ljudska prava” Tea Gorjanc Prelević.
Dan otvorenih vrata
Pobjednici Vanrednog 10. Kola Lige trčanja u konkurenciji mališana (dužina 400 metara) su: Jovan Stanišić (u konkurenciji dječaka) i Dunja Stevović (u konkurenciji djevojčica).
Pobjednik trke za odrasle (dužina 5 km) je Antonio Grgurović.
Revijalna fudbalska utakmica između naših pacijenata podijeljenih u dvije ekipe, završena je pobjedom plavog tima, a energična sportska borba na bolničkom poligonu realizovana je u cilju promocije fizičke aktivnosti u procesu oporavka.
Povod organizovanja Dana otvorenih vrata je interakcija bolnice i društva te jačanje zajedništva, ali i način da se sretnemo i družimo sa onima koji su bili naša podrška svih ovih godina.
Manifestaciju su finansijski podržali: Turistička organizacija Kotor, Helada Mont DOO i kompanija “D One Boka Residence”.
Zahvaljujemo svima koji su se odazvali pozivu i učinili manifestaciju mjestom najljepšeg susreta, poručuju iz ove ustanove.
Institut “Dr Simo Milošević” je tokom 2025. od prodaje usluga prihodovao 15,8 mil EUR, uz osam odsto veći broj noćenja, pa u ovoj zdravstvenoj ustanovi očekuju da će trend dobrog poslovanja biti nastavljen i tokom ove godine, iako je prijem pacijenata počeo nešto kasnije.
Prema riječima izvršnog direktora Zorana Kovačevića uz stabilnu prihodnu stranu, neophodan je i odgovoran odnos prema troškovima ustanove.
– Ove godine smo nakon redovne zimske pauze, koja je trajala cijeli januar, nešto kasnije otvorili u februaru. Početak februara je bio opredijeljen za Praznik mimoze, kasnije je počeo i prijem fondovskih pacijenata, tako da sa aspekta prihodovne strane nešto smo kasnije krenuli da generišemo prihode. Vjerujem da ćemo u narednim mjesecima sustići rezultate iz 2025. godine, nadam se, i prestići. Očekujemo da će ova godina biti na nivou prošle godine, po nivou broja noćenja – navodi on.
Kada je riječ o troškovima, postoje određeni izazovi koje donose dešavanja na globalnoj sceni, prvenstveno rast cijena energenata. Nešto veća sredstva u odnosu na prethodnu godinu biće opredjeljena za zarade, informiše Kovačević.
– Imali smo blago povećanje plata shodno novom kolektivnom ugovoru koji je Ministarstvo zdravlja potpisalo 31.12.2025. godine u medicinskom dijelu, tako da će i to uticati na troškove. Pažljivo pratimo razgovore vezane za opšti kolektivni ugovor i kako će to uticati na troškovnu stranu Instituta. Vjerujemo da ćemo na osnovu dobrih rezultata iz 2025. godine na prihodovnoj strani biti na kraju godine jednako dobri. Ostaje je da pratimo troškovnu stranu, da se i u tom dijelu ponašamo jako odgovorno kako Institut Igalo opet ne bi došao u situaciju u kojoj se nalazio u ranijim godinama – kazao je on.
Institut “Dr Simo Milošević” u predstojeću sezonu ulazi sa stabilnim poslovanjem, dobrom popunjenošću i optimističnim očekivanjima. Plan restrukturiranja omogućio je likvidnost i redovno izmirivanje obaveza, a sljedeći izazov predstavlja renoviranje predviđeno Planom restrukturiranja, prvenstveno objekta Druge faze.
Iran je okom nedjelje izveo ograničene napade na tri države Perzijskog zaljeva, dodatno podižući napetosti u regiji i stvarajući novi pritisak na pomorski promet kroz Hormuški tjesnac
Prema dostupnim informacijama, dva drona presrela je kuvajtska vojska u ranim jutarnjim satima 10. svibnja. Iako Kuvajt nije službeno naveo odakle su dronovi lansirani, sličan incident krajem travnja povezan je s proiranskim naoružanim skupinama iz Iraka, navodi The Maritime Executive.
Istoga dana dron je pogodio teretni brod u katarskim vodama sjeveroistočno od Dohe. Napad je izazvao požar na brodu, no posada je uspjela staviti vatru pod kontrolu i nastaviti plovidbu prema luci Mesaieed. Incident su potvrdili UKMTO i katarsko Ministarstvo obrane.
Iako ime broda službeno nije objavljeno, podaci o dolascima u luku pokazuju kako je riječ vjerojatno o liberijskom bulkeru MV Laya.
Posebnu pozornost izazvao je gotovo istovremeni prolazak LNG tankera Al Kharaitiyat kroz Hormuški tjesnac. Brod pod zastavom Marshallovih Otoka uspješno je prošao tzv. “sjevernom rutom” uz odobrenje Teherana te se očekuje u pakistanskoj luci Port Qasim.
LNG tanker od 113.845 dwt-a upravlja kompanija Nakilat Shipping Qatar za QatarEnergy, a analitičari smatraju kako je prolazak omogućen zbog uloge Pakistana u pregovorima između Irana i SAD-a. Pakistan se posljednjih mjeseci suočava s ozbiljnim manjkom LNG-a.
Ujedinjeni Arapski Emirati također su prijavili napad dronovima iz smjera Irana. Prema priopćenju tamošnjeg Ministarstva obrane, oba drona su presretnuta i uništena prije nego što su izazvala štetu ili ozljede.
Pomorski analitičari smatraju da se radi o strategiji Iranske revolucionarne garde (IRGC) kojom se pokušava izvršiti pritisak na zaljevske države kako bi one zauzvrat pojačale pritisak na američke pregovarače. Međutim, takvi potezi mogli bi imati i suprotan učinak te dodatno pogoršati odnose Irana i država GCC-a.
Pomorski dron opremljen sa 100 kilograma eksploziva, koji su ribari pronašli pokraj grčkog otoka Leftkade okarakteriziran je kao bezopasan, izvijestila je grčka radiopostaja ERTNews u nedjelju.
Dron dugačak šest metara pronađen je u četvrtak blizu stijena pored jonskog otoka s motorom koji je i dalje radio, te je odvezen u malu luku na otoku, a da ribari nisu bili ni svjesni sadržaja kojeg je nosio.
ERTNews izvijestio je na temelju informacija Grčke obalne straže da su eksplozivi detonirani u kontroliranoj eksploziji i da je dron odvezen u posebno pomorsko postrojenje gdje traje istraga o njegovu porijeklu, tehničkim mogućnostima i ruti koju je prešao.
– Ovo je ozbiljan slučaj, rekao je ministar civilne zaštite Michalis Chrysochoidis grčkom radiju, a grčki mediji su izvijestili da je dron bio MAGURA ukrajinske proizvodnje. Ovakvi dronovi koriste se u ratu Ukrajine s Rusijom.
Novine Kathimerini izvijestile su da vlasti istražuju poveznicu s ukrajinskim korištenjem pomorskih dronova kojima ciljaju rusku flotu tankera iz sjene. Izvještavano je o napadima ovog tipa u Sredozemnom moru i ranije, između Libije, Krete i pokraj Malte.
Svjedoci su rekli da je motor drona još uvijek radio, zbog čega je došlo do sumnje da su operateri izgubili kontakt s njime te da je putovao sve dok nije udario u obalu.
Vlasti u Ateni izrazile su zabrinutost da je pomorski dron opremljen eksplozivom došao do turističkog otoka, ukazujući na pomorsku sigurnost, prijetnje infrastrukturi i sigurnost populacije.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je rješenje kojim se daje saglasnost na Konzervatorski projekat i projekat prezentacije arheološkog lokaliteta Carine – Risan, opština Kotor (prva faza projekta – analiza lokacije sa akcionim planom).
Projekat je izradila JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, u februaru ove godine, a na osnovu konzervatorskih uslova izdatih od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara u junu 2022. godine.
U Rješenju o konzervatorskim uslovima je, između ostalog, navedeno da je Konzervatorskim projektom potrebno obuhvatiti sve dosadašnje faze istraživanja lokaliteta Carine, čiji rezultati će se prikazati putem grafičke, fotografske i deskriptivne dokumentacije. Takođe, akcentovano je da je potrebno napraviti plan daljih arheoloških istraživanja u cilju adekvatnog definisanja granica lokaliteta i otkrivanja i dokumentovanja svih relevantnih arheoloških slojeva, navedeno je na sajtu Vlade Crne Gore.
Carine Risan
Realizacijom prve faze projekta stvoriti će se uslovi za razradu daljih projektnih faza u cilju adekvatne valorizacije Arheološkog lokaliteta Carine u Risnu, koji ima status kulturnog dobra.
Lokalitet je izuzetno vrijedan za arheološku nauku i istraživao se dugi niz godina u saradnji sa arheolozima Univerziteta u Varšavi u okviru naučno istrađivačkog projekta “Risinium – prijestonica kraljice Teute.”
Mikrokreditna finansijska institucija Alter Modus od sada posluje na novoj adresi u Tivtu, u naselju Kalimanj, Ulica 21. novembra br. 25. Novi prostor dodatno potvrđuje posvećenost kompanije unapređenju usluga i jačanju prisustva na crnogorskom primorju.
Alter Modus već godinama gradi povjerenje kao pouzdan partner u finansijskoj podršci građanima i privredi, oslanjajući se na profesionalnost, efikasnost i razumijevanje potreba klijenata.
„Naša misija je jasna – da budemo dostupni, brzi i pouzdani, te da pružimo podršku onda kada je najpotrebnija. Preseljenjem na novu adresu želimo biti još bliže građanima Tivta, njihovim planovima, idejama i svakodnevnim potrebama“, poručili su iz kompanije.
U poslovnici klijente očekuju sve potrebne informacije, savjeti i usluge, uz podršku stručnog tima i u prijatnom ambijentu.
Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka, od 8:00 do 16:00 časova.
KOTOR – Treće izdanje Senior festa svečano je zatvoreno sinoć u Gradskom parku u Škaljarima, gdje je upriličen završni program manifestacije uz koncert regionalne muzičke zvijezde Hanke Paldum, dodjelu nagrada i priznanja učesnicima, kao i druženje uz „papaladu ala maka“.
Senior fest ove godine okupio je najveći broj ekipa do sada, a tokom dva festivalska dana Kotor je bio mjesto susreta, druženja i zajedništva starijih osoba iz Crne Gore i regiona. Organizator manifestacije, Dom starih „Grabovac“, okupio je učesnike iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, dok su pojedine ekipe iz regiona zbog zdravstvenih razloga morale otkazati dolazak u posljednjem trenutku.
Direktor Doma starih „Grabovac“ Srđan Dragomanović kazao je da je ovogodišnje izdanje premašilo očekivanja organizatora.
„Vrlo smo zadovoljni, sve je proteklo u najboljem redu. Učesnici su prezadovoljni – od smještaja i hrane do same organizacije programa i takmičenja. Imali smo i nekoliko novih sadržaja poput Jugo kviza, corn hole-a i smart slikanja, gdje su učesnici uz vino crtali i družili se“, rekao je Dragomanović.
On je istakao da je cilj manifestacije bio da gradski trgovi postanu mjesta susreta i međugeneracijskog povezivanja.
Svečano zatvoren treći Senior fest
„Ova dva dana vidjeli ste da su kotorski trgovi bili mjesta radosti i druženja. Posebno nam znači što su neki korisnici prvi put vidjeli more ili probali riblje specijalitete. To su trenuci koji ostaju“, naveo je Dragomanović.
Dodao je da Senior fest prerasta u regionalno prepoznatu manifestaciju i da organizatori već planiraju naredna izdanja.
„Kolege iz regiona priznaju da smo lideri kada je riječ o organizaciji ovakvih događaja. Imamo veliku podršku Opštine Kotor, kako finansijsku tako i logističku, i vjerujem da će festival iz godine u godinu biti još bolji“, poručio je on.
Učesnici festivala ističu da im ovakva okupljanja znače mnogo više od samog takmičenja.
Husein Čolpa iz KJU Gerontološki centar Sarajevo kazao je da je manifestacija prilika za razmjenu iskustava i nova poznanstva.
„Veoma nam je drago što smo imali priliku da učestvujemo. Ovo je prilika za druženje, razmjenu iskustava i upoznavanje ljudi iz različitih krajeva i država. Zahvalni smo organizatorima i svima koji su bili uključeni u realizaciju festivala“, rekao je Čolpa.
Slično mišljenje dijeli i Vojo Vuletić iz JU Dom starih Podgorica, koji smatra da Senior fest donosi posebnu energiju među korisnicima domova za stare.
Svečano zatvoren treći Senior fest
„Organizovana su brojna takmičenja i upravo nas ta druženja zbližavaju i stvaraju lijepu atmosferu. Ljudi se osjećaju zadovoljno i imaju želju da pokažu da i dalje mogu mnogo toga. Posebno je lijepo što se sve održava u ambijentu Starog grada Kotora“, kazao je Vuletić.
Da festival ima poseban značaj za starije osobe potvrđuje i Milinko Vuković iz Gerontološkog centra Zrenjanin, čija je ekipa osvojila dvije srebrne medalje.
„Ovo je Božji dar za ljude naših godina. Pokazujemo da smo još aktivni i da starija generacija zaslužuje pažnju i poštovanje. Atmosfera je bila predivna, domaćini sjajni, a takmičenja ozbiljna i zanimljiva. Vidjelo se koliko su ljudi uživali“, rekao je Vuković.
Poseban pečat završnici festivala dao je koncert Hanke Paldum, koja nakon više od četiri decenije ponovo nastupila u Kotoru.
„Kotor je za mene uvijek bio čaroban grad. Stari grad i njegova istorija podsjećaju me na sevdalinku i sve ono što nosimo kao kulturno nasljeđe ovih prostora. Drago mi je što večeras pjesmom možemo unijeti radost među ljude koji su zagazili u zlatno doba“, kazala je Paldum.
Ona je poručila da se ljudi uvijek vraćaju iskrenoj i tradicionalnoj pjesmi.
„Sevdalinka budi najtananija ljudska osjećanja. Danas možda postoje trendovi koji brzo prolaze, ali dobra narodna pjesma ostaje i uvijek pronađe put do ljudi“, istakla je Paldum.
Senior fest organizuje JU Dom starih „Grabovac“ uz podršku Opštine Kotor i partnera, sa ciljem promocije aktivnog i kvalitetnog starenja, regionalne saradnje i socijalne uključenosti starijih osoba.
