Pelješki most – intezivni radovi, Kinezi završetak svake faze radova obilježe vatrometom

0
Pelješki most – radovi foto SD

Pelješki most polako izranja iz mora. Unatoč paklenim vrućinama koje ovih dana u Neretvanskom kanalu uvelike prelaze trideset stupnjeva, mostograditelji Kinezi ne zabušavaju. Dapače, rade i po danu i po noći pa se tako već naziru obrisi trase mosta između Komarne i Brijeste. Piloti, njih 148, što preračunato u metre iznosi dvanaest tisuća metara, već su odavno zabijeni u morsko dno i sada čekaju konstrukciju mosta, a Slobodna Dalmacija svjedočila je formiranju naglavnice na stupnome mjestu S8, čime radovi postaju vidljivi iznad morske površine, piše Slobodna Dalmacija.

Riječ je o veoma važnom elementu buduće konstrukcije mosta iz koje će izrasti stup, pojašnjava nam glavni inženjer i voditelj projekta iz “Hrvatskih cesta” Jere Šegedin, iskusni mostograditelj koji je vodio i izgradnju čiovskog mosta. Zapravo, skupine pilota svakog stupa povezuju se na vrhu ovom naglavnom pločom od armiranog betona i dio te ploče nalazi se nad morem, a dio je ispod površine mora.

Nosivi element

– Eto vidite ove naglavnice, one će biti glavni nosivi element mosta jer primaju i amortiziraju teret i udar i provode ga dalje u temelj mosta – govori nam inženjer Šegedin. A unutar same naglavnice je kao u mravinjaku. Pedesetak Kineza radi i ne dižu glavu. Nakon što je posebnim strojem postavljena na pilote, naglavnica je spuštena tri metra u moru pa su Kinezi kao u nekoj posudi uronjenoj u more. Sva sreća je da ne popuste brtve jer bi se sve vrlo brzo moglo pretvoriti u bazen. Kinezi ne mare za novinarsku ekipu, glavu ne podižu s posla unatoč paklenim žegama.

A koliko su naglavnice zahtjevne i važne govore podaci da će se u njih ugraditi 3200 kubika betona (prvi su već izliveni). A njihova veličina je 29 puta 23 metra, kao jedno rukometno igralište. Debljine su do pet metara.
– Pa zar će na naglavnici Kinezi igrati mali balun – dodajemo u šali.
– Mogli bi, samo da postave male branke – nadovezuje se netko od domaćih radnika, koji su se ukrcali s nama na brodicu u Komarnoj kojom smo obilazili radove na mostu. Samo tko će im sakupljati lopte kad odlete u more? No, šalu na stranu, ali Kinezi nemaju vremena za opuštanje i zabavu. I igralište u Komarnoj im je prazno, jer rade doslovno dan i noć, i to na veliko zadovoljstvo stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije kojima će se uskoro skratiti čekanja i kontrole na četiri granična prijelaza. Proteklu godinu dana radovi su se izvodili u podmorju, daleko od očiju javnosti, a sada gradilište dobiva novu vizuru.

– Trenutačno se na gradilištu izvlači mulj iz pilota koji se zbrinjava potapanjem na dubinu veću od 40 m u podmorju udaljenom 20 nautičkih milja od samoga gradilišta u Komarnoj i Brijesti – pojašnjava nam Jere Šegedin, a osim radova u podmorju, uskoro kreću radovi i na kopnu jer je već zatemeljen stup mosta u Komarnoj. Ako Kinezi budu radili ovakvom dinamikom, nema dvojbe da će prvi stup mosta biti iznad Neretvanskog kanala do kraja listopada.

Šarenilo boja

I to će zasigurno tako biti jer četristotinjak Kineza predano radi na gradilištima u Komarnoj i Brijesti.
– Rade na moru, ali se ne kupaju i kod njih nema odmora. Stanovnici Komarne rijetko vide Kineze da se kupaju. Ako se neki i kupa, na sebi ima prsluk za spašavanje i drži se plićaka jer ne znaju plivati – rekli su nam u Komarnoj.
– Radnici stalno rade, jer im je cilj da zarade nešto novca i vrate se natrag u Kinu. Tek sebi malo daju oduška kada dovrše pojedinu fazu radova. Tada se malo opuste uz vatromet i ništa više od toga – rekli su nam stanovnici Komarne, gdje je većina kineskih radnika smještena po sobama i apartmanima.

I doista, dok smo se mi šetali gradilištem, u nebo je odletio – vatromet. Ali za razliku od dokonih Hrvata kojima na pamet ne pada pucati vatromet usred bijela dana (svi čekaju mrak da se vidi šarenilo boja na nebu, Kinezi su i vatromet odradili kao po traci – ispucali ga i vratili se svojim dnevnim obvezama. Zapravo, začuo se samo pucanj, a šarenilo boja stopilo se s jarkim kolovoskim suncem. No, Kinezi za to ne mare previše, njima je cilj izgraditi most do dogodine i to im zasad dobro ide. Sa susjedima Kinezima zadovoljni su stanovnici Komarne, kojoj se broj stanovnika dolaskom kineskih radnika utrostručio, iznajmili su im sobe i apartmane.

Mato Dragobratović kaže da ljudi dobro rade svoj posao, u ništa se ne petljaju, samo rade, gotovo da ih i ne viđa.
On nije svoje apartmane iznajmio radnicima s mosta jer, kako kaže, želi zadržati svoje stare goste, premda je većina njegovih susjeda svoje objekte ustupila na korištenje Kinezima. Iako se na mostu radi po danu i po noći, za turizam u Komarnoj nema nikakvih problema. Turistima je ovo na neki način i atrakcija, gledaju i fotografiraju radove.
– A uvijek će biti netko kome smeta! Ljudi su čudni. Mora se malo i pretrpjeti jer se radi najveća investicija u Hrvatskoj – kazao je Dragobratović.

Nema kašnjenja

A osim stanovnika Komarne, zadovoljno trljaju ruke i metkovski obrtnici koji povremeno obavljaju radove na gradilištu za kinesku tvrtku CRBC. Kažu nam da su zadovoljni poslom i naplatom.
– Nema tu ni dana kašnjenja. Sve što smo odradili, uredno smo naplatili u dogovorenom roku – kazao nam je obrtnik iz Opuzena.
Iako gradnja samoga mosta ide brže od očekivanoga i gradilište na moru poprima novi izgled, na pristupnim cestama se još nije zakopala prva lopata i to sve zbog žalbi izvođača radova, koji dokazuju da imaju pravni interes i ruše postupke javne nabave. Posljednji se državnoj komisije za kontrolu postupaka javne nabave požalio austrijski Strabag, i to na odabir grčkog J&P Avaxa za izvođača radova na stonskoj obilaznici, poddionice Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i Prapratno – Doli.
I to će svakako odgoditi početak radova na okolnim cestama, što, nažalost, nije prvi put u proteklu godinu dana. Tako bi se moglo dogoditi da pelješki most vodi niotkud za nikamo, piše Slobodna Dalmacija.

– Sve da most i bude izgrađen prije pristupnih cesta, najvažnije je da se uredi spoj na postojeću pelješku cestu preko Brijeste na Dančanje i tada će sve biti lakše. Možda će biti malo više gužve oko Stona, ali nitko ne garantira u kojem će se vremenu izgraditi stonska obilaznica koja je iznimno zahtjevna, jer se grade dva tunela i most kod Stonske solane – zaključio je inženjer Jere Šegedin.

Mukotrpna obiteljska tradicija uzgoja školjki

0
Školjkari foto hrt

Čak 90 različitih vrsta školjaka obitava u Malostonskom zalivu. Mogu se konzumirati sve, osim periske i prstaca, koji su zakonom zaštićeni od izlova zbog ugroženosti vrste i očuvanja obale. Sve te školjke rastu slobodno, na divlje, a uzgajaju se posebno samo kamenice i mušule, odnosno oštrige i dagnje, piše HRT Magazin.

Ovdje u Malostonskom zalivu, četrdesetak obitelji, neke registrirane kao obrtnici, druge kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva žive od školjkarstva. Unatoč iznimno tešku poslu, mladi u ovom kraju, iz kojeg se proteklih desetljeća najčešće samo odlazilo, ipak vide perspektivu.

Obitelj Nikše Matkovića vez za svoju maunu ima tik do mosta na Bistrini. Školjkarstvo je težak i nesiguran posao.

– Ove smo godine puno problema imali. Bilo je problema s onim noro virusom, kasnije nije bilo posla, bilo je slabo vrijeme do početka sezone. Sad smo imali problem bio je plimni val, odnio nam je puno parkova. Sto je problema nekakvih, govori Nikša.m

Posebno je zahtjevan uzgoj kamenica. I vrlo neizvjestan.

– Da je ove godine netko od mladih krenuo u taj posao, 99% bi odustalo. Jer takva je godina bila. Sada se može potrefit 4-5 godina da bude sve fantastično, a može se potrefit da se sutra u moru opet nešto dogodi. To je tvornica pod nebom, ne možeš ništa planirati. Znači, danas imaš na parku 10 tona mušula, sutra dođeš, nema ništa, orada pojela sve, dodaje.

Slično razmišljaju i Ficovići iz Hodilja. I ne odustaju.

– Mnogi su mladi odlučili otići iz ovih krajeva, ali mi smo odlučili  tu ostati, radit, boriti se, ostati na moru i u polju. To je težak posao, nije lagano, ali mi smo zadovoljni, na kraju se vidi naš cilj koji želimo ostvariti, da tu ostanemo, da naša djeca tu žive i da zajedno uživamo u ovoj ljepoti što nam je Bog dao. Imamo svoje nasade kamenica i mušula. To nije lagan posao treba uložiti dosta truda. Naime to je dugotrajan proces, jer kamenici od mlađi dok se uhvati treba dvije do tri godine do konzumne veličine da bi narasla kamenica. Imamo problema s ribom koja nam jede naše proizvode, kamenice i mušule, tako da dosta ljudi se odlučilo prekinuti proizvodnju i odustati od svega toga, govori Marko Ficović.

Ipak, danas su mnogo veće mogućnosti nego prije nekoliko desetljeća, kad se sve radilo ručno. Sjećaju se i svog djetinjstva. I u Matkovića i u Ficovića u posao su uključene cijele obitelji.

Ipak, kažu, sav trud se isplati.  Zahvaljujući turizmu, većina ulova plasira se  na kućnom pragu. Proizvodnju olakšavaju nove tehnologije, a skupu opremu moguće je nabavljali i novcem dobivenim na natječajima iz europskih fondova. Važno je, kažu, sačuvati kvalitetu. Kvalitetom se čuva i tradicija i stvaraju nove mogućnosti za mlade iz tog kraja.

Bajkeri uživali na na 8. Međunarodnom moto skupu MC Cruiser u Herceg Novom

0
Moto skup MC Cruiser

Predstavnici 150 klubova i više od hiljadu učesnika i gostiju okupilo se na 8. Međunarodnom moto skupu MC Cruiser u Herceg Novom, koji je održan proteklog vikenda. Tradicionalno, subotu su obilježili defile motora kroz grad i bajkerske igre, a vrhunac je bio završni rok koncert.

Brojni turisti i mještani su pozdravljali stotine motorista koji su prodefilovali od plaže Ušće do kružnog toka u Meljinama, i u povratku magistralom do Igala. I publika i takmičari su se zatim ludo zabavljali uz bajkerske igre na plaži.

U “ispijanju piva uz otežavajuće okolnosti” najbrži je bio Stefan iz MK “Komite” iz Ljubinja, u “Hrbanju na gredi” najspretniji je bio njegov klubski drug Miloš, u “skijanju na suvom” najbolje se snašla ekipa “Samostalni jahači”, a u potezanju konopa najjači su bili članovi MK “Komite”.

Moto skup MC Cruiser

Osim pobjednika u igrama, organizatori su nagradili najmlađeg motoristu, petogodišnjeg Davida Čeprnića, koji je sa svojom “krosericom” odvozio čitav defile, prve goste koji dolaze svake godine Gorana Grčkog i Baneta Radusinovića, Wahida iz Alžira koji je na moto skup došao BMW-om, prešavši za 70 dana 10 000 km kroz 16 država, vlasnike najljepših motora – prerađenog “Batmen”-a i “Harley Davidson”-a, kao i motoristu koji u novčaniku nosi taštinu sliku -Mina iz Mostara.

Moto skup MC Cruiser 2019.

Program je završen rok koncertom na kome je armosferu zagrijao bend “Rudolf” iz Kolašina, a do usijanja dovela grupa “New deal” iz Bora.

Članovi moto kluba MC Cruiser, prezadovoljni su posjetom i atmosferom.

Saobraćajna nesreća na putu prema Radovićima

0
foto SZS Tivat

SZS Tivat večeras je u 21.24 je primila poziv od policije OB Tivat da je u rejonu krtoljskog polja, prema Radovićima, u blizini carine  došlo do saobraćajnog udesa u kojem je jedno lice ostalo zarobljeno u autu.

Po pozivu vatrogasci su odmah intervenisali sa 3 vozila i 10 vatrogasaca, a uz pomoć hidrauličnog alata uspjeli da izvuku povrijeđenu osobu, vozilo Hitne medicinske pomoći Tivat je povrijeđenog dalje zbrinula -saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat.

foto SZS Tivat

Prema prvim informacijama vozač je pretrpio lakše povrede.

Dan otvorenih vrata Š/B “Jadran”

Dan otvorenih vrata

Turistička organizacija Tivat i Mornarica Crne Gore pozivaju u srijedu 4. septembra na Dan otvorenih vrata Školskog broda ,,Jadran”.

Svi posjetioci će moći tog dana da obiđu brod, čuju o istorijatu broda i upoznaju se sa pomorskom opremom koja se koristi na ŠB ,,Jadran”.

Stari jedrenjak vezan na svom stalnom vezu na tivatskoj gradskoj rivi Pine, biće otvoren za javnost od 10 sati do 14 sati i od 18 sati do 20 sati.

Iskoristite priliku da besplatno obiđete „Jadran“ i upoznate se sa njegovom bogatom istorijom, izgrađenog davne 1933. u Njemačkoj za školovanje pomoraca.

Katar u Korčuli promovirao Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. ali i Korčulu

0
Katar u Korčuli promovirao Svjetsko nogometno prvenstvo 2022.

Brod Qatari “Fateh Al Khair” koji plovi Mediteranom kako bi promovirao Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. godine u Kataru, posjetio je Korčulu, posadu su dočekali gradonačelnik Korčule i veleposlanik Katara u Hrvatskoj, a gostima je na rivi izvedena Moreška, saopšteno je u nedjelju iz Lučke uprave Korčule.

Posada Qatare koja je stigla u petak, ali i svi ostali pogledati su izvedbu baroknoga korčulanskog plesa Moreške na Zapadnoj rivi.

Ugledni gosti iz Katara su, uz riječi dobrodošlice dijelili poklone kako bi promovirali Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. godine u Kataru.

Katar u Korčuli promovirao Svjetsko nogometno prvenstvo 2022.

 Korčula je u Hrvatskoj jedina luka gdje je brod Qatari “Fateh Al Khair” pristao. To je bila prilika da se, uz prijateljstvo, prezentiraju katarska i hrvatska kultura. To je ujedno i vrhunska promocija Korčule i cijele Hrvatske, naveli su iz Županijske  lučke uprave Korčula.

Mape “Stazama kroz Svjetsku baštinu” stigle do krajnjih korisnika

0
Panorama Boke – Stazama kroz Svjetsku baštinu

Mape realizovane u okviru projekta “Stazama kroz Svjetsku baštinu” koji je tokom 2018/19. sproveo NVO Expeditio, dostavljene su Turističkoj organizaciji Opštine Kotor uz čiju je podršku projekat realizovan.

Tri mape štampane su u tiražu od po 5000 primjeraka:

Muo (Peluzica) – Tvrđava Vrmac – Sveti Ilija

Glavati (Uvala Sv Ane) – Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv

Kotor – Špiljari – Krstac

Svi zainteresovani građani i turisti mogu da besplatno preuzmu primjerke mapa na informativnim punktovima Turističke organizacije Kotor.

Mape su prevedene na engleski jezik i dostavljene i u elektronskom formatu TO Kotor.

Stazama kroz Svjetsku baštinu

Jedan od ciljeva projekta “Stazama kroz Svjetsku baštinu” bio je unapređenje turističke ponude prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora koje se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i podsticanje aktivnog života građana/ki ovog područja putem aktiviranja alternativnih vrsta eko/aktivnog i kulturnog turizma (outdoor, hiking, ruralni,…) a kroz analizu, mapiranje i izradu informativnog i promotivnog materijala o pješačkim i planinarskim stazama.

Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, dio zaliva Boke Kotorske, jedno je od preko 1000 lokaliteta iz cijelog svijeta koje se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine jer posjeduje izuzetnu vrijednost za čovječanstvo. Harmonični odnos između impresivne prirode zaliva i raznovrsne i bogate kulturne baštine, koji je stvaran i održavan kroz vjekove, daje području Kotora karakteristike kulturnog pejzaža izuzetne univerzalne vrijednosti.

Projekat “Stazama kroz Svjetsku baštinu” podržan od strane Opštine Kotor na Javnom konkursu za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju nevladinih organizacija za 2017. godinu.

Potonula jedrilica 11 nautičkih milja od Ade Bojane, spašene dvije osobe

0
Spašeno dvoje ljudi (Foto: UPSUL)

Pomorsko operativni centar je jutros u 08:05 časova primio informaciju od lučke kapetanije Bar da je na udaljenosti 11 nautičkih milja od Ade Bojane potonula jedrilica ”Žardica” dužine 13.5 metara, sa dva člana posade koji se nalaze u pomoćnom čamcu crvene boje 2.7 metara sa pokvarenim vanbrodskim motorom.

Spasilački čamac SAR-5 sa posadom Asović, Zaganjor i Omerović je isplovio iz luke Bar i na licu mjesta stigao za sat vremena i u 09:14 časova, gdje je su prihvatili dvije starije osobe S.I i M.I. koji su bili u dobrom zdravstvenom stanju.

Mali gumeni čamac je zajedno sa dvije osobe ukrcan na čamac SAR-5 i prvezen do Ulcinja (Mala plaža), gdje ih očekuje Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore da im pruži prvu pomoć.

“Efikasna akcija traganja i spašavanja se odvijala koordinairano i sa koordinacionim centrom u Tirani, je je jedrilica potonula na milju u albansko teritorijalno more, a operateri Bukilić i Perunović su cijelu SAR akciju pratili i navodili spasilački čamac sa VTMIS sistemom UPSUL, a ujedno bili u stalnom kontaktu sa osobama na otvorenom moru”, kazao je Žarko Lukšić iz UPSUL.

Vekićeva refleksija društvenog teatra

0
Plakat Matko-Vekic

U Muzeju i galeriji Tivat biće od 3. do 15. septembra predstavljeni radovi hrvatskog akademskog slikara Matka Vekića, jednog od najistaknutijih individua hrvatskog slikarstva posljednjih nekoliko decenija.

Riječ je o samostalnoj izložbi naziva Vekićeva refleksija društvenog teatra koja će biti otvorena 3.septembra u 21 sat, saopštili su iz JU Muzej i galerija.

Publici će biti predstavljeni radovi iz dva ciklusa „Obični ljudi – unutrašnja zbivanja“ i „Maska slike božje“. Izložbu će otvoriti kustosica Vekićeve izložbe Nevenka Šarčević. Uz predstavljanje autora i radova, na samom otvoranju izložbe nastupitće i gitarista Marko Prentić.

Crna Gora najgora u regionu po kvalitetu usluge i ljubaznosti prodavaca

0
shopping centar

Crna Gora je prema kvalitetu usluga, ljubaznosti i poznavanju onoga što se nudi kupcima i gostima ove godine zauzela posljednje mjesto u regionu.

Prema rezultatima istraživanja “Regionalna usluga-GUEST” agencije Heraklea u saradnji sa agencijama iz regije, Crna Gora sa rezultatom od 55,1 odsto je u padu za 15,4 postotnih poena u odnosu na 2018. i zauzea je posljednje, šesto mjesto na listi.

Ovaj rezultat je posebno porazan ako znamo da se crnogorska ekonomija oslanja najviše na sektor usluga (turizam, trgovina).

Najbolju uslugu, po tom istraživanju, ove godine ima Slovenija, čiji je rezultat od 83,4 odsto za gotovo 8 postotnih poena bolji nego lani, dok je drugo mjesto zauzela Sjeverna Makedonija, s rezultatom od 83,1 odsto, što je 4,1 postotni poen bolje nego prošle godine.

Hrvatska je s ukupnim rezultatom od 75,1 odsto zauzela treće mjesto u regionu, što je porast od gotovo 2 postotna poena u odnosu na prošlu godinu.

Slijede Srbija i Bosna i Hercegovina.

Riječ je o 11. istraživanju kvaliteta usluga u regiji, koje Heraklea u saradnji sa sličnim agencijama sprovodi putem tajnih kupaca.

Istraživanje je sprovedeno u junu ove godine, a tajni kupci u svim zemljama su ukupno obišli 800 prodajnih mjesta različitih djelatnosti – autosalone, banke, benzinske pumpe, supermarkete, prodajna mjesta telekomunikacionih kompanija, turističko-ugostiteljske i objekte uslužnih djelatnosti s ciljem otkrivanja ko ima najbolju uslugu u regionu.

Mjerenj su osnovni elementi dobre odnosno kvalitetne usluge poput pozdrava, utvrđivanja potreba/želja kupaca, poznavanja proizvoda, nuđenja dodatnog proizvoda te zahvalnosti na posjeti, a sve prema standardima iz akronima engleske riječi GUEST (gost) odnosno Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank).