Obilježena godišnjica Kotobiljske bitke

0
Obilježena godišnjica Kotobiljske bitke

Godišnjica Kotobiljske bitke obilježena je danas polaganjem vijenca palim borcima, koji su prije više od tri vijeka nanijeli težak poraz turskim vojnim snagama, čime su otvorena vrata oslobađanju Herceg Novog od Osmanske vlasti.

Obilježavanju godišnjice prisustvovali su potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović, potpredsjednica Skupštine opštine Dragana Stanišić, Sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić, odbornici u lokalnom parlamentu Tamara Vujović i Saša Kulinović, direktorica Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Milja Vitorović, predsjednik MZ Kameno-Žlijebi Goran Stanovčić i mještani.

Potpredsjednica Đurović je istakla da, iako o Kotibiljskoj bici ne postoje opširni podaci, danas imamo dovoljno informacija koji nam ukazuju na epohalnost i značaj bitke koja se zbila pod Tajnim brdom, neposredno nakon prolaska turskih snaga kroz selo Kameno.

-Znamo da je Husein Topal Paša na naš grad krenuo u dvije kolone – jedna je išla Ali begovom džadom preko grebena Bjelotin, i u Sutorini ozbiljno uzdrmala hrišćanske redove. Druga kolona krenula je kroz Mokrine i Kameno, a na prostoru na kojem se danas nalazimo razbijeno je tursko pojačanje koje je išlo u pomoć vojsci u Herceg Novom. Samo petnaestak dana nakon sukoba, Herceg Novi je oslobođen od Turaka, čime je okrenut novi list u istoriji grada, Boke Kotorske i Crne Gore. O značaju Kotobiljske bitke govori i činjenica da je Njegoš opjevao u Gorskom vijencu, čime je učinio svevremenskim svjedočanstvom junačkih djela naših predaka, kazala je Đurović.

Prisutnima se obratila i direktorica Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Milja Vitorović, koja je naglasila da je čuveni komandant koalicije hrišćanske vojske Korner, u izvještaju o bici i njenom ishodu istakao hrabrost i izdržljivost njegove vojske i domaćih pobunjenika koji su se danima borili za oslobođenje Novoga.

-Kako oni tada, tako i mi sada treba da budemo istrajni u tome da čuvamo naše istorijsko naslijeđe, kazala je Vitorović, te istakla da je sa tim ciljem Agencija kreirala istorijsku turističku turu koja počinje od Kanli Kule, simbola stradanja našeg naroda, pa sve do Kotobilja, gdje se bitka odvila.

Obilježena godišnjica Kotobiljske bitke

-Ova tura nije samo turistička – posvećena je i Novljanima i našoj djeci, jer predstavlja svojevrstan čas istorije obogaćen brojnim anegdotama iz ranijih perioda.  Obilazeći naše tvrđave i dio prirode našeg zaleđa uz priču, zaista imate osjećaj da putujete kroz vrijeme. Iz tog razloga smo je i nazvali Hercegnovski vremeplov, kazala je Vitorović i naglasila da će promotivna tura biti održana u nedjelju 15. septembra. Svi koji žele da se pridruže treba da budu na glavnom gradskom trgu u nedjelju u 9 časova.

Kotobiljska bitka odvila se pod Tajnim brdom, neposredno nakon prolaska Turaka kroz selo Kameno, na drevnoj pješačkoj komunikaciji ka Herceg Novom. U uskom klancu između vrletnih brda, vojska sastavljena od Crnogoraca, Hercegovaca, Mletaka, milicije iz Kotora, kao i samih domaćih ustanika, iznenadila je vojsku Husein Topal Paše i, nanijevši mu težak poraz, spriječili ga da stigne do opsjednutog grada, čime je oslobođenje Herceg Novog, koje je uslijedilo 15 dana kasnije, postalo neminovnost.

Tradicionalno okupljanje na Mamuli u znak sjećanja na logoraše

0
Mamula 2018.

Udruženje boraca NOR-a 1941 – 1945. za Boku i Mjesna zajednica Luštica organizuju u subotu 14. septembra tradicionalno okupljanje na Mamuli u znak sjećanja na logoraše u kazamatu koji je na ostrvu Lastavica postojao od 1942. do 14. septembra 1943. godine.

Organizovan je i prevoz,a polazak je u 9 sati iz Zelenike, a u 9.30 sa Rosa.

Na tradicionalno druženje potomaka nekadašnjih zatočenika iz Budve, Kotora, Herceg Novog dolazak su najavili prestavnici Opštine Trebinje i gosti iz Sopota kod Beograda.

Dolazak su najavili i preživjeli logoraši Ivo Marković iz Budve i Nada Lučić Seferović iz Morinja.

Delegacije boraca položiće vjence i cvijeće kao i predstavnici kompanije OHM Mamula koja je ostrvo zakupila na 49 godina i pretvara tvrđavu u luksuzni turistički kompleks.

Stečaj u bolnici Meljine čeka izvještaj Centralne banke

0
Bolnica Meljine foto Boka News

Ročište za ispitivanje razloga za proglašenje stečaja u opštoj bolnici Meljine koje je trebalo biti održano juče odloženo je jer Centralna banka još nije dostavila podatke o blokadama na računima bolnice.

Sudija Miodrag Anđelić je početkom avgusta na zahtjev Elektroprivrede Crne Gore zbog duga od 242,3 hiljade eura pokrenuo prethodni stečajni postupak i naredio zabranu raspolaganja imovinom stečajnog dužnika bez saglasnosti upravnika ili sudije.

Sudija je, kako navodi u obrazloženju, odredio ovu mjeru imajući u vidu sredstva, opremu i usluge koje pruža bolnica.

– Sud je, imajući u vidu opasnost koja izvjesno može nastupiti u odnosu na posljedice prestanka djelatnosti koja je u toku, a imajući u vidu njenu prirodu, odnosno sprečavanja njenog vršenja kroz sprovođenje određenih postupaka izvršenja uz mogućnost eventualne zloupotrebe prava u postupcima izvršenja, odnosno dovođenja povjerilaca u neravnopravan položaj uz mogućnost promjene imovinskog položaja dužnika, sud je izrekao mjeru kojom je odredio da se zabranjuje sprovođenje svih izvršenja prema stečajnom dužniku, uključujući i zabranu ostvarivanja prava razlučnih povjerilaca, piše u rješenju o otvaranju prethodnog stečajnog postupka.

Zadarski arhipelag nužno uključiti u projekt Pametnih otoka

0

Virtualno prisustvo će omogućiti mladima da se naseljavaju i žive na otocima i da upravo preko ICT rade s otoka, te je realno za očekivati kako mladi neće biti primorani napuštati otoke i tražiti posao na kopnu, objašnjava Skala

karolj skala

Politika EU prema otocima se pozitivno mijenja, kako objašnjava akademik Karolj Skala, voditelj savjetovanja » Smart Islands and Regions Labs«. Prema njegovim riječima, otoci prvi put dobivaju svoje mjesto u evropskoj agendi.

– Implementacijom novih tehnologija mijenjaju se i otoci koji postaju »pametni« i na takav način postaju neovisni i samoodrživi, kaže Skala, te nadodaje kako se na razini Europske unije provodi niz aktivnosti u svrhu revitalizacije ruralnih područja kroz pametna sela i pametna ruralna područja. To znači da su pametni otoci nešto što se nameće kao nužnost za njihov daljnji razvoj, jer se u njima nalazi šansa za rješavanjem infrastrukturalnih problema. Tako da se već sada, navodi Skala, provodi pilot projekt Pametnih otoka na Cresu.

Financiranje sredstvima EU

Prema spomenutom programu na naseljenim otocima će se moći provoditi tematski segmeti poput, energije, komunikacije, servisa i ekologije, te će biti financirani iz sredstava Europske unije. A zbog svog fantastičnog položaja i bogatog arhipelaga, zadarsko otočno područje je posebno zanimljivo za provođenje ovog programa.
– Bogati zadarski arhipelag je izuzetno zanimljiv jer zbog svoje rasprostranjenosti ima posebno značenje, te ga je nužno uključiti u taj program na organiziran način, kaže Skala.
Pored infrastrukturalnih problema, koji su na otocima gorući, a koji se mogu ukloniti projektom, tu je problem iseljavanja mladih ljudi sa otoka, koji bi se isto mogao ovim putem zaustaviti.

– Jedan od strateških ciljeva je zadržavanje mladih ljudi na otocima. Ovim programom moguće je stvoriti suvremenu infrastrukturu okruženja za rad na daljinu. Iako je to za sada samo tendencija već sutra može biti praksa, jer nove informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) omogućavaju rad na daljinu, a to znači virtualno prisustvo koje će omogućiti mladima da se naseljavaju i žive na otocima i da upravo preko ICT rade s otoka, te je realno za očekivati kako mladi neće biti primorani napuštati otoke i tražiti posao na kopnu, objašnjava Skala.

Potrebno partnerstvo i podrška lokalne samouprave

Ovako posložena strategija, prema riječima akademika, mogla bi imati jake softverske razvojne centre koji bi surađivali na globalnoj razini te bi stvarali veliku dodanu vrijednost, a to bi svakako zaustavilo odljev mozgova, naglašava Skala dodajući kako se bez podrške lokalnih otočnih zajednica, javnih i državnih tijela i drugih subjekata ovaj projekt ne može provesti.
– Budući da je ova tema vrlo važna za razvoj naših otoka, cijelu Hrvatsku, regiju Mediterana, potrebno je uključiti što više subjekata, a to znači javna i državna tijela, agenciju za inovacije, ali prvenstveno lokalne otočne zajednice, ali i akademske i znanstvene koje mogu doprinijeti aktivnom uključivanju građana.
Kako bi se ovaj projekt približio javnosti, od 30. rujna do 2. listopada 2019. godine na otoku Mljetu održat će se konferencija u organizaciji EuropeanAlliance of Innovation u suradnji s udrugom MIPRO iz Hrvatske i SDEWES-om. U sklopu ove međunarodne konferencije predstavit će se rezultati znanstvenih istraživanja, te će se razmotriti zajednički interesi i nove mogućnosti za zajednički rad na izgradnjinovih projekata i partnerstva za pametne otoke i regije.

Doprinos konferencije bit će u smjeru razvoja održivog turizma i prosperiteta modernog društva koje će očuvati nacionalne tradicije, ali i usredotočiti se na društvene prioritete.
Lokalne agencijske grupe (LAG), kako navodi Skala, bit će ključne u provođenju ovog programa.

– Iako je Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova nositelj ovog programa te će na konferenciji biti izložena strategija i zakonski okviri i financijske mogućnosti i perspektive razvoja pametnih otoka, moram naglasiti da je od temeljne važnosti uključivanje lokalne samouprave, lokalnih akcijskih grupa u ovaj projekt, zaključuje Skala.

(Nikolina MOJIĆ)

Počeo Etno festival – 3. Tivat World Music festival

0
Tivat World Music festival – foto TO Tivat

Treći Tivat World Music festival počeo je sinoć  nastupom Bilje Krstić i Bistrik orkestra.

Nakon njih, a prvi put u Crnoj Gori nastupio je Femi Kuti iz Nigerije sa bendom The Positive Force.

Pred početak muzičkog programa na rivi Pini umjetnici su izveli performans.

„Uspjeli smo da koncipiramo jedan sadržajan i kvalitetan program kojeg zaista nema nigdje u okruženju i koji se ove godine izvodi na četiri scene na području Tivta, glavna scena na Pinama, Porto Montenegru, Atrijumu ljetnjikovca Buća i kompleksu Luštica Bay” – kazala je direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.

Izražavajući zadovoljstvo što taj koncept još traje, Glavoćić je istakla da je uloga TOT-a od prve godine bila kreiranje koncepta simboilike broja 3 koji znači tri dana trajanja, tri izvođača sa tri kontinenta, iz regiona i Crne Gore.

Festival se nastavlja večeras.

plakat

Realizovan projekat označavanja jednog dijela ruralnog područja Budve

1
Budva

Turistička organizacija opštine Budva realizovala je projekat označavanja jednog dijela ruralnog područja Budve sredstvima vizuelne komunikacije, dio Paštrovića, i postavila kombinovane putokazne table i klupe na sledećim lokalitetima:

· Dvije kombinovane putokazne table na magistralnom putu Budva – Petrovac na skretanju za sela Kuljače i Kažanegre, kao i za manastire Vojnići i Duljevo;

Budva

·Sedam putokaznih tabli sa pločicama za sela Kuljače, Kažanegre i Čelobrdo, kao i za manastire Vojnići, Duljevo i Rustovo; Tri male putokazne table za označavanje proizvodnje sira, pružanje usluga smještaja i pješačkih staza; Dvije table za vidikovce Čelobrdo i Duljevo; Tabla dobrodošlice u selu Kuljače; Dvije klupe na vidikovcu Duljevo; Klupa na vidikovcu Čelobrdo.

Turist info

Nakon realizacije projekta Signalizacije i obilježavanja građevina u Starom gradu, koji je naišao na veliki broj pohvala građana Budve, ovaj projekat predstavlja još jedan u nizu koji Turistička organizacija opštine Budva realizuje ili podržava, a koji doprinose unaprjeđenju i poboljšanju turističke ponude grada.

Stonske zidine spremne za maraton sa zrnom soli!

0
Ston zidine

U vijećnici Opštine Ston predstavljen je program ovogodišnjeg Ston Wall Marathona i Zero Waste Blue projekt.

Kraj je septembra već tradicionalno rezervisan za trčanje po najljepšim evropskim zidinama – stonskim zidinama. Ovisno o spremi i kondiciji, trkači mogu odabrati između 4 km, 15 km ili 42 km, a pobjednik maratona ne dobiva samo titulu najbržeg trkača i medalju već i ulaznicu za Conquerthewallmarathon – maraton po kineskom zidu te smještaj za vrijeme utrke. Nagradu dobivaju najbrža muška i najbrža ženska osoba u kategoriji od 42 km.

Ston Wall Marathon ove se godine održava u sklopu Zero Waste Blue projekta čiji je glavni cilj analiza negativnih učinaka prilikom organizacije sportskih eventa u specifičnim područjima. Projekt Zero Waste Blue implementira se u okviru programa INTERREG Italija-Hrvatska i kapitalizira svoga prethodnika te proširuju ‘ideju’ Zero waste-a prilikom organizacije raznih manifestacija.

Sportske manifestacije idealne su aktivnosti za primjenu instrumenata koje potiču održivi lokalni razvoj, a turističku destinaciju čine atraktivnijom tijekom cijele godine. Stoga su ciljevi ovog projekta širenje ideje Zero waste, zaštita i promocija prirodne i kulturne baštine kroz sportsko-rekreativne manifestacije te kreacija zajedničkog proizvoda Zero Waste Blue sport events brand. Jedan od ciljeva projekta je produljenje turističke sezone kroz provedbu održivih, tzv. zelenih sportskih događaja na lokalitetima značajne kulturne i/ili prirodne baštine u Italiji i Hrvatskoj. Projekt pridonosi novoj suradnji svih partnera na projektu, a zajedničkim radom doći će se i do novih turističkih proizvoda korisnih za lokalni ekonomski razvoj.

Stonski maraton foto DV

Zahvaljujući ovom projektu Ston Wall Marathon uz pozitivne utjecaje na promociju destinacije te zdravlje ljudi, dobiva i ekološku komponentu jer se smanjuju negativni utjecaji na okoliš prilikom organizacije manifestacije. Tako će ove godine plastične čaše zamijeniti čaše od biorazgradivog materijala kao i tanjuri te pribor za jelo, na utrci se neće koristiti plastične boce već će se koristiti voda iz vodovoda u velikim bocama, brojevi za trkače će biti napravljeni od posebnih materijala bez teških metala s certifikatom, majice za trkače neće biti od sintetike već od pamuka, medalje će biti izrađene od prirodnog materijala – kamena baš kao i nagrade za pobjednike. Pobjednici će također dobiti suvenire koje su izrađivala djeca s posebnim potrebama iz udruge „Djeca Pelješca“, a na utrci će se koristiti proizvodi lokalnih proizvođača koji će smanjiti logističke troškove i CO2 emisiju.

Monumentalne zidine i netaknuta priroda i dalje će privlačiti brojne trkače, a zahvaljujući ovom projektu omogućen je daljnji održiv razvoj manifestacije uz minimalizaciju nepovoljnih učinaka za okoliš.

Herceg Novi ozvaničio saradnju sa portugalskim gradom Estareja

0
Estareja potpisivanje memoranduma sa HN

Opština Herceg Novi ozvaničila je prijateljstvo sa portugalskim gradom Estareja, memorandumom koji su juče potpisali predsjednici dvije opštine, Stevan Katić i Diamatino Sabina. Kako je poručeno nakon potpisivanja, Memorandum o prijateljstvu i saradnji će produbiti i učvrstiti veze, sa namjerom budućeg bratimljenja između dvije opštine.

Prijateljski odnosi između Estareje i Herceg Novog traju već nekoliko godina, a uspostavljeni su pod okriljem prekograničnog projekta “TIPS4EU”. Partnerstvo na projektu omogućilo je dvjema opštinama da steknu uvid u prostorne i socio-ekonomske osobenosti, kao i afinitete druge strane. Partneri su se potom odlučili na potpisivanje Memoranduma, imajući u vidu značaj učvršćivanja saradnje i prijateljstva između evropskih opština, sa akcentom na razmjenu iskustva u različitim oblastima razvoja i promovisanja međukulturnog dijaloga.

„Kao čelnici gradova, mi treba da razvijamo međunarodnu saradnju, imamo obavezu da budemo otvoreni prema drugim gradovima i njegujemo prijateljstvo. Uvijek imamo mnogo da učimo jedni od drugih“, poručio je predsjednik Opštine Estareja Diamantino Sabina.

Kako je kazao, Herceg Novi i Estareja imaju dosta geografskih i kulturnih razlika, ali i sličnosti. Oba grada su uz more, odnosno okean, ljudi su sličnog mentaliteta – otvorenog uma i gostoljubivi.

„Svi smo mi isti ako nam je srce na istom mjestu. Siguran sam da će ovo biti bogata saradnja u kojoj ćemo se odlično razumjeti, iako govorimo na drugačijim jezicima“, poručio je Sabatina.

Estareja potpisivanje memoranduma sa HN

On je pozvao čelnike Herceg Novog da uzvrate posjetu, kako bi se bolje upoznali sa mogućnostima i oblastima u kojima je moguće povezivanje.

Značajan prostor za saradnju postoji u oblasti kulture, imajući u vidu da gradovi imaju dosta sličnosti kada je u pitanju kulturna ponuda.

„Estereja je grad koji takođe ima svoj karneval, nešto slično našoj Mimozi, takođe imaju street art festival. Zanimljivo je i da u oba grada postoje kuće dobitnika Nobelove nagrade, u Estereji Egasa Moniza koji je nagrađen za medicinu, a u Novom književnika Iva Andrića“, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

Estareja potpisivanje memoranduma sa HN

Kako je dodao, plan je zajedničko učešće u apliciranju za sredstva iz međunarodnih fondova, kroz koje će dva grada pokušati da obezbijede finansijsku podršku za brojne projekte.

Potpisivanje Memoranduma sa Esterejom je nastavak aktivne saradnje Herceg Novog sa brojnim lokalnim upravama, u okviru koje su tokom protekle dvije godine potpisani sporazumi o prijateljstvu i bratimljenju sa gradovima iz Kine, Rusije, Zapadne Evrope i regiona. Krajnji cilj ove prakse je što bolje korišćenje mogućnosti za saradnju, razvoj kulturne, ekonomske, turističke, naučne saradnje, kao i saradnje u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine, razmjena ideja i iskustava, te bolje razumijevanje kulturnih, etnografskih i društvenih vrijednosti.

 

Tivćanin ipak ne želi da bude svjedok saradnik u slučaju Manjifiko

0
Kriminal

Tivćanin S.P. odbio je pred Višim sudom prijedlog Specijalnog tužilaštva da u predmetu “Manjifiko” protiv jedanaestočlane grupe dobije status svjedoka saradnika, piše Pobjeda.

Prema nezvaničnim informacijama, S.P. je pred sudom ustvrdio da je u Specijalnom tužilaštvu pod pritiskom priznao da je bio dio organizacije šverca kokaina iz Kolumbije u Crnu Goru i da zato ne može prihvatiti ponuđeni status.

S. P je uhapšen 21. avgusta sa još sedam osoba, a krivičnim prijavama u ovom predmetu obuhvaćno je ukupno jedanaest osoba.

U ovoj akciji lisice na ruke stavljene su Milošu Petriću, Đuru Peroviću, Milošu Peroviću, Toniju Petkoviću i Radu Samardžiću, dok su Dragan Miletić i Danilo Đurović u bjekstvu.

Božidar Božović je pušten na slobodu jer tužilac nije predložio pritvor za njega. Istražitelji sumnjaju da je Đurović bio na čelu ove kriminalne organizacije. Prema riječima advokata Ratka Pantovića koji brani šestoricu od sedmorice uhapšenih, svi su pred specijalnim tužiocem negirali krivicu. Iz policije je nakon hapšenja saopšteno da kriminalistička obrada upućuje na sumnju da su pripadnici ove kriminalne organizacije, vršeći krivična djela, stekli veliku imovinsku korist, koju su, kako se sumnja, pranjem novca pokušali da ubace u legalne finansijske tokove.

U Tivtu su tada pretreseni stanovi i druge prostorije na 11 lokacija i pronađeni su kokain, vaga, veća količina novca, vozila visoke klase, oružje i municija kao i skupocjeni predmeti za koje se sumnja da su pribavljeni nelegalno stečenim novcem.

Akcija “Manjifiko” realizovana je u saradnji sa partnerskim službama drugih država. Organizovana grupa iz Tivta je, kako se osnovano sumnja, švercovala kokain iz Kolumbije. Kokain je u Crnu Goru stizao iz grada Kartagena, koji je glavni i najveći grad departmana Bolivar na karipskoj obali Kolumbije.

Tokom ljetnje sezone inspektori izrekli kazne u iznosu od 4,29 miliona eur-a

0
Kotor – foto Boka News

Inspekcije koje su učestvovale u pojačanom nadzoru na nivou Crne Gore obavile su u toku ljetnje sezone 21,03 hiljade kontrola i izdale 11,48 hiljada prekršajnih naloga, putem kojih su izrekli 4,29 miliona EUR novčanih kazni.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove, Alija Košuta, kazao je da su inspekcije u periodu od 8. juna do kraja avgusta utvrdile 11,36 hiljada nepravilnosti, a u cilju njihovog otklanjanja, izrekli 3,51 hiljadu mjera ukazivanja i donijeli 3,41 hiljadu rješenja o otklanjanju nepravilnosti.

„Inspektori su izdali 11,48 hiljada prekršajnih naloga, putem kojih su izrekli novčane kazne od 4,29 miliona EUR i nadležnim sudovima podnijeli 74 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Oduzeta roba je vrijedna 4,48 hiljada EUR“, naveo je Košuita na konferenciji za novinare.

On je rekao da su pojačani nadzor sprovodile Turistička, Tržišna, Inspekcija rada i Zdravstveno-sanitarna inspekcija, i to u primorskim opštinama Ulcinju, Baru, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom.

„Inspekcije koje su učestovale u pojačanom nadzoru u šest primorskih opština obavile su ukupno 17,31 hiljadu kontrola u toku kojih su utvrdile 9,53 hljade nepravilnosti“, precizirao je Košuta.

On je rekao da su, u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, inspektori izrekli 2,88 hiljada mjera ukazivanja i donijeli 2,87 hiljada rješenja o otklanjanju nepravilnosti.

„Inspektori su izdali 10,2 hiljade prekršajnih naloga, putem kojih su izrečene novčane kazne od 3,89 miliona EUR i nadležnim sudovima podnijeli 61 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Oduzeta je roba u vrijednosti od 4,35 hiljada EUR i zapečaćeno 16 objekata“, dodao je Košuta.

On je rekao da je Inspekcija rada na nivou Crne Gore evidentirala 1,19 hiljada radno angažovanih osoba, od kojih 353 crnogorska državljana i 832 stranca, sa kojima poslodavci nijesu zaključili ugovore o radu i prijavili ih na obavezno socijalno osiguranje.

„Nakon mjera koje je preduzela Inspekcija rada, ugovori o radu zaključeni su sa 275 osoba, od kojih 168 crnogorskih državljana i 107 stranaca, koji su prijavljeni na osiguranje čime im je regulisan radno-pravni status u skladu sa zakonom“, objasnio je Košuta.

On je ocijenio da su, u poređenju sa prethodnim periodom, parametri puno bolji, ali da se ne radi o više nepravilnosti na terenu, već boljoj organizaciji i detaljnim kontrolama.

Košuta je podsjetio da je planom pojačanog nadzora u ljetnjoj turističkoj sezoni preciziran predmet nadzora, organizacija i koordinacija aktivnsti, raspored inspektora po opštinama, izvještavanje, saradnja sa drugim organima i institucijama.

Tokom sezone, od 65 do 70 angažovanih inspektora u primorskim opštinama je sprovodio kontinuirani pojačani i zajednički nadzor inspekcija Uprave.

Na području ostalih opština koje su prepoznate kao turistički centri, pojačani nadzor je organizovan preko domicilnih inspektora i mobilnih ekipa.

Pojačani nadzor se sprovodio u svim djelatnostima koje učestvuju u oblikovanju turističkog proizvoda Crne Gore, sa posebnim akcentom na one u kojima su aktivnosti znatno obimnije za vrijeme sezone, a to su turizam i ugostiteljstvo, trgovina, zanatske djelatnosti i druge vrste usluga.

„Naš cilj je bio da se obezbijedi zaštita bezbjednosti i zdravlja ljudi i da se doprinese suzbijanju sive ekonomije na tržištu robe i usluga na tržištu rada kako bi se zaštitili državni i lokalni prihodi i istovremeno dala podrška lojalnoj konkurenciji“, ocijenio je Košuta.

Glavna turistička inspektorka, Svetlana Šljivančanin, je govoreći o naplati ležaljki nakon 17 sati, kazala da Zakon o turizmu i ugostiteljstvu i Pravilnik o kupalištima ne propisuje obavezu zakupaca da ne naplaćuju ležaljke poslije 17 sati.

„Po osnovu ovog Pravilnika, svi zakupci su bili dužni da vidno na informacionoj tabli istaknu vrijeme naplate plažnog mobilijara, odnosno da sami utvrde to vrijeme i da ga se pridržavaju“, dodala je Šljivančanin.