Peta Fešta na skalama posvećena jesenjim plodovima – smokvi i grožđu održana u petak i subotu u Herceg Novom okupila je tridesetak izlagača iz Crne Gore i Srbije, a sjajnim izborom popularnih djela klasične muzike i evergreen melodijama feštu je obojio beogradski električni gudački kvartet – Dinamika Music.
Cilj svih stađunskih fešti koje organizuje NVU Ruke je okupljanje na otvorenim prostorima, revitalizacija zajednice, animacija mještana i gostiju, razmjena znanja i iskustava.
I da se taj cilj se ostvaruje na najbolji mogući način potvrdile su predstavnice Udruženja Milina Rosić i Maja Erenji Hare Braun, kao i učesnici koji su predstavili ono što sa ljubavlju proizvedu ili kreiraju, a u ponudi su bili slatkiši, džemovi, sokovi, ali i unikatni nakit takođe inspirisan smokvom i grožđem.
Naše sagovornice potvrdile su i da svaku feštu dugo i brižljivo pripremaju pa čim mine ova na skalama počeće pripreme za jesenju svetkovinu. Podsjećamo da je najčešći komentar naših sugrađana da bi ovakve programe trebalo organizovati posebno ljeti svakog vikenda.
Fešta na skalama 2019.
-Bilo bi lijepo, ali to podrazumijeva značajniju podršku i grada i pojedinaca jer je svaka fešta zahtjevna na svoj način.
Ovog puta izostala je tradicionalna donatorska trpeza jer je tokom vrelog avgustovskog dana teško održati hranu na otvorenom, ali već na narednoj fešti i humanitarni aspekt koji njeguju u NVU Ruke biće opet prisutan.
Fešta je održana uz podršku hercegnovske Opštine i gradske Turističke organizacije zatim Herceg festa, Ministarstva turizma i održivog razvoja i kompanije Lighthouse.
Najstariji svjetski ronilac, devedesetšestogodišnji Ray Woolley, oborio je vlastiti rekord u subotu, kada je zaronio kod olupine broda Zenobia blizu obale Larnace u Cipru, prenose kiparski mediji.
Britanski veteran Drugog svjetskog rata, koji živi na Cipru, ronio je do dubine od 42, 5 metara 48 minuta, oborivši time vlastiti Guinnessov rekord postavljen prošlog septembra, kada je postao najstariji ronilac na svijetu, nakon što je ronio do Zenobie, do dubine od 40, 6 metara, 44 minute.
Skoro 60 ronilaca iz raznih mjesta i međunarodne škole ronjenja sudjelovalo je u događaju.
Woolley, koji je napunio 96 u srijedu, ima fanove širom svijeta i sudjelovao je u dokumentarcu “Život počinje u devedesetoj”, koji se bavi njegovim životom i ljubavlju prema ronjenju.
Film je produciran i snimljen na Cipru te je dobio brojne nagrade na međunarodnim filmskim festivalima.
Ivan Dumezić, jubilarni je – milioniti putnik koji je od početka ove godine prošao kroz terminalnu zgradu Aeridroma Tivat. On je avionom Montenegro airlinesa danas otputovao u Pariz gdje inače živi.
Uspostavljanje novih aviolinija i rad na povećanju avio dostupnosti, rezultiralo je da jubilarnog putnika u tivatskoj vazdušnoj luci dočekamo 12 dana ranije nego prošle godine, saopštili su iz Aerodroma CG.
Jubilarnom putniku, prvi je čestitao izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.
„Veliki trud i rad se isplatio. Posebno mi je zadovoljstvo da milionitog putnika vidim na Terminalu 2, jer da ga nijesmo izgradili, ne bismo mogli da izguramo ovu ljetnju sezonu. Prije dvije godine smo prvi put dočekali milionitog putnika i to krajem septembra, ove godine imamo to zadovoljstvo u avgustu i to govori koliki je rast prometa putnika i aviona. Nastavljamo istim tempom i do kraja godine očekujemo preko 2,6 miliona putnika na naša oba aerodroma. Takve brojke govore da su ocjene o neuspješnoj sezonu apsolutno neutemeljene.“- kazao je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.
Ivan Dumezić bio je na odmoru, a u Crnu Goru dolazi nekoliko puta godišnje.
milioniti putnik
„Baš sam se iznenadio. Posebno jer obično putujem preko Aerodroma Podgorica. Često dolazim u svoju Crnu Goru iako cio život živim u Francuskoj. Hvala Aerodromima Crne Gore i želim vam puno sreće u radu u narednom periodu.“- kazao je Dumezić.
Milionitom putniku izvršni direktor Aerodroma Crne Gore dodijelio je vaučer za vikend u luksuznom rizortu „Holiday Villages Montengro“ u Ulcinju. Poklon vaučer za boravak u novom malom raju u našoj zemlji, kojim upravlja kompanija kompanija „Karisma“, Dumezić može iskoristiti tokom narednih 12 mjeseci.
Jedan od brodova italijanske kompanije MSC za koju masovno plove crnogorski pomorci – www.shipspotting.com
Italijansko-švajcarska brodarska i logistička kompanija Mediterranean Shipping Company (MSC), počela je masovno da otpušta crnogorske pomorce zbog lošeg imidža koji ih prati u posljednje vrijeme – jer je više naših pomoraca u svijetu “palo” zbog organizovanog šverca narkotika.
Za najvećeg poslodavca crnogorskih pomoraca uopšte, nije toliko problem taj narušeni imidž, koliko činjenica da su vlasti SAD zvanično obavijestile ovog i druge velike kontejnerske brodare, čija plovila održavaju redovne linije sa lukama SAD, da su njihovi brodovi u čijim posadama preovlađuju pomorci iz Crne Gore, nepoželjni u Americi.
To se događa nakon nedavne rekordne zaplijene kokaina koji je prošvercovan u SAD, na mega – kontejnerskom brodu „MSC Gayane“ u luci Filadelfija, gdje je 18. juna na brodu pronađeno skoro 20 tona kokaina, vrijednog oko 1,3 milijarde dolara u nelegalnoj uličnoj prodaji.
Zbog sumnje da su učestvovali u međunarodnom švercu narkotika, američke vlasti uhapsile su šest pomoraca iz posade MSC-ovog kontejneraša, od kojih su četvorica iz Crne Gore – Ivan Đurašević, Boško Marković, Aleksandar Kavaja i Nenad Ilić.
Brod je u Filadelfiji zadržan skoro mjesec dana i privremeno je pušten da nastavi putovanje na liniji iz Azije preko južne i sjeverne Amerike za Evropu, tek nakon što je vlasnik – kompanija MSC, uplatila kauciju od čak 50 miliona dolara.
To je ogroman materijalni trošak čak i za kompaniju koja je sa flotom od 520 kontejnerskih brodova koji pokrivaju preko 200 ruta i uplovljavaju u više od 500 luka u cijelom svijetu, jedan od najvećih brodara na planeti.
MSC zapošljava oko 70.000 ljudi, a na njenim brodovima plovi i (pretpostavlja se jer tačne brojke nema) skoro dvije hiljade pomoraca iz Crne Gore.
Društvenim mrežama već desetak dana kruže snimci više mejlova koje sa višim oficirima – zapovjednicima brodova i upraviteljima stroja iz Crne Gore, razmjenjuje jedan od top menadžera u tzv. Sorento floti MSC-a, kapetan Antonio Mareska.
Za tu flotu plovi najveći dio crnogorskih pomoraca angažovanih kod MSC-a, a Mareska svoje sagovornike obavještava da će, zbog problema koje su imali sa švercom narkotika jednim od njihovih brodova u SAD, uskoro čak 15 kontejneraša koje je do tada kontrolisao ofis u Sorentu, promijeniti menadžment, a time i posade koje su na njima angažovane.
“Pretpstavljam da znate zašto 15 brodova mijenja mendažment – razlog je taj što vlasti SAD odbijaju da prihvate brodove sa posadama iz Crne Gore i to je zaista veliki problem. Vidim da svi članovi posada iz Crne Gore, kao i same crnogorske vlasti, ne pokazuju interes da zaštite renome i ugled crnogorskih pomoraca koji su, po mom ličnom mišljenju, jedni od najboljih članova posada uopšte….”, stoji u mejlu koji je kapetan Mareska uputio jednom od crnogorskih upravitelja stroja sa MSC-a.
On našeg oficira obavještava o tome da se mijenja menadžment i posade na većem broju njihovih kontejneraša i da će on “učiniti sve što može” da se naš upravitelj ponovno ukrca, ali da su “mogućnosti sve manje”.
U mejlu upućenom drugom našem pomorcu, zapovjedniku broda koji pored ostaloga Maresku moli i da ukrca neke naše tek svršene mlade pomorce – pripravnike (kadete), kapetan Mareska ga obavještava da se flota pod menadžmentom iz Sorenta smanjuje za 15 brodova “zbog toga što su napravili neki naši ‘pametni’ članovi posada”.
“Kao što i sami znate, mnogi od naših kadeta kada dođu na brod, umjesto da uče posao u praksi i osposobljavaju se za karijeru pomorksog oficira, pokušavaju da budu veliki šverceri i ovo je rezultat. Vlasti SAD-a su protiv crnogorskih posada iz tih razloga i jedino rješenje za nas bilo je da brodove koji po rasporedu uplovljavaju u američke luke, prebacimo pod drugi menadžemnt i na njima promijenimo posade”, piše Mareska, istovremeno se čudeći kako to da “izgleda da se niko (od Crnogoraca) ne interesuje zbog toga što vas počinju smatrati kriminalcima”.
Pitanja bez odgovora
Iz predstavništva MSC-a u Crnoj Gori u Baru, kao ni iz centrale kompanije u Ženevi, nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li ta kompanija može zvanično da potvrdi ili demantuje da je na djelu nova politika američkih vlasti koje odbijaju da u lukama te države prihvate trgovačke brodove sa crnogorskim posadama.
Nije odgovoreno ni kakve to posljedice izaziva na operacije MSC-ovih brodova koji voze na linijama za Ameriku, kao ni sa koliko su brodova MSC-a su već iskrcani crnogorski pomorci. Bez odgovora je ostalo i pitanje da li MSC namjerava da u dogledno vrijeme zbog toga na svim svojim brodovima crnogorske zamijeni pomorcima druge nacionalnosti i ako se to desi, koliko će naših ljudi izgubiti posao.
Institucije ćute i prave se mrtve
Crnogorske državne institucije za sada ćute i “prave se mrtve” pred činjenicom da zbog kriminalne djelatnosti jednog manjeg broja naših državljana po svjetskim lukama i stranim brodovima, ljaga pada na imidž cijelog crnogorskog pomorstva, a hiljadama naših ljudi koji pošteno zarađuju tu “krvavu koru hljeba”, tukući svjetska mora na stranim brodovima, prijeti opasnost da ostanu bez posla.
Nezvanične računice govore da samo naši pomorci koji plove za kompaniju MSC, godišnje zarade i u Crnu Goru unesu preko 70 miliona eura, a od njih i posla koji rade, zavisi i najmanje još oko osam hiljada članova njihovih porodica.
Međunarodni moto skup MC „ Cruiser“ (30. avgust – 1. septembar) svečano je otvoren sinoć na plaži „Ušće“ u Igalu, nakon čega je održan koncerti bendova “The pass matters” i “Krugovi u žitu” .
“Već su nam stigli gosti iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Mađarske. Goste tradicionalno dočekujemo uz priganice i lozu, a dijelimo i propagandni materijal o Herceg Novom”, kaže predsjednik kluba Dejan Dabović.
Trodnevno druženje obilježiće rok koncerti, defile i bajkerske igre. U subotu u 17 sati planiran je defile kroz grad, a u 18 bajkerske igre.
Od 21 sat rok koncerti “Rudolf” iz Kolašina i “New deal”. U nedjelju ćemo ispratiti goste”, kazao je Dabović.
Opština Herceg Novi i gradska Turistička organizacija su prepoznale značaj i potencijal moto skupa, pa iz MC “Cruiser” zahvaljuju na podršci, kao i ostalim sponzorima koji podržavaju njihov rad.
Zajednica Italijana Crne Gore sa sjedištem u Kotoru priređuje talijanske kulturne manifestacije, koje će se održati u Kotoru, Herceg Novom i na Cetinju od 3. do 6. septembra.
U utorak 3. septembra na Parilu, u kafe restoranu „Bokun”, s početkom u 10 sati bit će priređen muzičkoo- zabavni program uz nastup DJ – a (Elvio Moratto).
U srijedu 4. septembra, u 11 sati u galeriji Pomorskog muzeja u Kotoru bit će otvorena izložba „Il pittore del mare” .
Promocija knjige „Od Trsta do Kotora: na krilima bure uz poklič lava” (Bellaspiga) bit će promovirana na Dvorskom trgu na Cetinju, s početkom u 19 sati, a nakon toga u 21 sat slijedi koncert „Dennis Fantina & Magazzino Commerciale”. Isti koncert bit će priređen na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom, 5. septembra u 21 sat.
Izložba „Il volto dell’altro” , autora Uga Giletta, bit će otvorena 5. septenbra, u 11 sati, u galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković” Kotor.
Konferencija „Zajednica Italijana na prostorima Istočnog Jadrana, identitet i evropska budućnost”, održat će se u konferencijskoj dvorani Kulturnog centra „Nikola Đurković” u Kotoru petak, 6. septembra s početkom u 10 sati.
Takođe 6. septembra u 21 sat na Pjaci od sata bit će održan koncert „Dennis Fantina & Magazzino Commerciale”.
U organizaciji Mjesne zajednice Baošić večeras, subota 31. avgust biće održana fešta u okviru manifestacije „Baošićko ljeto 2019“ . Povorka Gradske muzike i mažoretki krenuće od restorana Papagaj u 19 sati priobalnim putem do kafe bara “Barka“.
Na platou ispred Kulturno – sportskog centra Baošić biće održan kulturno zabavni program, Nastupiće Gradska muzika, klapa Stari kapetan i KUD Sloga iz Đenovića, saopšteno je iz MZ Baošić.
U cilju nesmetanog i bezbijednog odvijanja zabavne manifestacije “Baošićko ljeto 2019”, sutra će biti privremeno izmijenjen režim saobraćaja na priobalnom putu kroz Baošiće i Bijelu.
U periodu od 19 do 19.30 sati za sva vozila će biti zabranjen saobraćaj od restorana “Papagaj” do Doma kulture u Bijeloj, saopšteno je iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost.
Na prioritetnoj dionici auto-puta Bar – Boljare realizovano je 80 odsto radova, dok će most Moračica biti spojen narednog mjeseca, saopšteno je iz poslovne jedinice Monteputa za upravljanje tim projektom i kineske China Road and Bridge Corporation ().
Predstavnici kineske kompanije CRBC, koja je glavni izvođač radova na prioritetnoj dionici od Smokovca do Mateševa, kazali su Pobjedi da je preostalo da se završi još desetak metara rasponske konstrukcije ovog mosta.
Glavni inženjer kompanije CRBC-a na mostu Moračica i sekciji jedan auto-puta, Duško Rondović, kazao je da su pri kraju posla na rasponskoj konstrukciji mosta Moračica.
„Ostala su nam samo četiri centralna segmenta koja treba da odradimo na kolovoznoj, odnosno rasponskoj konstrukciji, tako da očekujemo da ćemo tokom septembra spojiti kompletan most“, rekao je Rondović.
On je precizirao da je ukupna dužina ta četiri završna segmenta desetak metara.
„U narednom periodu radićemo ivične grede sa anker pločama za vjetrobrane, koji se postavljaju sa obje strane mosta i visine su četiri metra“, rekao je Rondović i objasnio da su vjetrobrani prozirni i kroz njih praktično može da se gleda.
„Vjetrobrani su tako projektantski riješeni, sa propustima zbog razbijanja vjetra, jer bi jaki udari vjerovatno naštetili vjetrobranima“, objasnio je Rondović.
On je naveo da je most Moračica projektovan za brzine vjetra od 30 metara u sekundi, što je vrijednost koja odgovara orkanskim udarima vjetra.
Rondović je naveo da je na izgradnji mosta angažovano konstantno od 130 do 150 radnika, u zavisnosti od potrebe.
Prema njegovim riječima, do sada je u samu konstrukciju mosta Moračica ugrađeno 100 hiljada kubika betona.
„Samo za jednu stopu mosta utrošeno je oko pet hiljada kubika betona. U most je ugrađeno oko 15 hiljada tona željeza i nešto manje od deset hiljada tona kablova, pošto je ovo prenapregnuti beton, tako da imamo i dosta veliku veličinu tih kablova“, kazao je Rondović.
Direktor poslovne jedinice Monteputa za upravljanje projektom auto-puta, Goran Vujović, kazao je da je do sada u potpunosti završena rasponska konstrukcija na osam mostova, od kojih su šest realizovani u složenim geološkim uslovima.
„Na pet mostova je završena rasponska konstrukcija u jednoj kolovoznoj traci, dok je na otvorenoj trasi auto-puta do sada završeno oko 80 odsto ukupnih zemljanih radova“, naveo je Vujović.
Prema podacima Monteputa, trenutno je na prioritetnoj dionici angažovano 2,91 hiljada radnika.
„Ovaj broj uključuje sve angažovano osoblje, kako sa gradilišta, tako i iz sektora za projektovanje i upravljanje projektom. U CRBC-u je zaposleno 169 domaćih radnika, a kod podizvođača 728 radnika“, precizirao je Vujović.
Grupa entuzijasta okupljena oko NVO “Primorska” pokrenula je veliki multimedijalni projekat “Katastrofa – (SAMO)uništenje 1979-2019”, pripremajući izložbu povodom 40 godina od razornog zemljotresa, koja će kao dio velikog septembarskog festivala knjizevnosti “Ćirilicom”, biti predstavljena od 6. do 15. septembra na nekoliko lokacija u Starom gradu.
Kako ističu organizatori, radi se o najkompleksnijoj lokalnoj izložbi koja se realizuje ove godine, sa više desetina učesnika i saradnika, u saradnji sa JU “Narodna biblioteka Budve” i Zavodom za izgradnju “Budva” AD.
Autori izložbe su: mr Jelena Lazic, Nemanja Kuljača, Merin Smailagić, Miloš Boreta, Marko Kentera i Igor Trnski.
Razgovor o izložbi biće organizovan 6. septembra na Trgu između crkava u Starom gradu, sa početkom u 21 sat, kada će izložba biti svečano i otvorena. Na izložbi će govoriti: mr Jelena Lazić, Vanja Kuznjecov i Željko Mitrović.
Posebnu zanimljivost izložbe predstavlja ekskluzivni film sa većim brojem sagovornika o svim važnim segmentima kako samog zemljotresa tako i njegove obnove.
Izložba će biti postavljena na panoima od ulaza u Stari grad do Trga između crkava, kao i u crkvi Santa Maria.
Organizatori trećeg književnog festivala “Ćirilicom“, koji će se u Budvi održati od 1. do 15. septembra, su JU Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore.
U svim vidovima registzrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi ukupno 6.290 zvanićno prijavlkjenih turista što je čak 40 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija najmanjeg grada u Boki.
Od ukupnog broja gostiju, njih 6.257 su iz inostranstva, a samo 33 su posjetioci iz Crne Gore. Najviše turista – njih 5.254 boravi u privatnom smještaju, u hotelima je odsjelo 877 posjetilaca, dok odmarališta bilježe posjetu 122, a u kampovioma ljetuje 37 turista.
Aerodrom Tivat
Na aerodromu Tivat inače, u subotu ujutro očekuje se milioniti ovogodišnji putnik, i to na jednom od redovnih jutarnjih letova iz Tivta za Moskvu. Promet od milion putnika u tivatskoj vazdušnoj luci ove je godine dosegnut deset dana ranije nego prošle, što pokazuje da je ova turistička sezona i za aerodrom bila vrlo uspješna.
