Viši sud za prekršaje kaznio je Luku Kotor u postupku koji je pokrenula Agencija za zaštitu konkurencije.
Sud je izrekao kaznu od ukupno oko 28 hiljada EUR, zbog zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu lučkih usluga, piše Dan.
To se, kako piše list, može vidjeti u godišnjem izvještaju o radu Agencije za zaštitu konkurencije za prošlu godinu, koji je dostavljen Vladi.
Prvo je Agencija donijela rješenje kojim je utvrdila da Luka Kotor koristi svoje pravo ekskluziviteta kao koncesionar u okviru akvatorijuma luke Kotor i zloupotrebljava svoj dominantan položaj na tako što je uslovljavala agente i brodare da za usluge pilotaže moraju angažovati upravo njih.
Zbog toga su zabranili svako buduće postupanje kojim bi Luka Kotor mogla spriječiti, ograničiti ili narušiti konkurenciju zloupotrebom dominantnog položaja na opisan način.
“Naložili su i preduzimanje mjera radi otklanjanja štetnih posledica i uspostavljanja efikasne konkurencije na tržištu, kao i rok za njeno izvršenje”, navodi se u izvještaju.
Dodaje se da je po navedenom Luka Kotor u ostaljenom roku i postupila.
„Luka Kotor je Upravnom sudu podnijela tužbu protiv rješenja Agencije za utvrđivanje zloupotrebe dominantnog položaja. Upravni sud je djelimično poništio rješenje Agencije te predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje”, navodi se u izvještaju Agencije.
Luka Kotor – foto Boka News
Donijeto je obavještenje o utvrđenim činjenicama, okolnostima i zaključcima u postupku.
Sudu za prekršaje Budva – Odjeljenju Herceg Novi podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Luke Kotor i odgovorne osobe u preduzeću. Sud za prekršaje donio je rješenje i okrivljene oslobodilo krivice.
“Agencija je na navedeno rješenje podnijela žalbu Višem sudu za prekršaje, koji je meritorno odlučio, te preinačio rješenje Suda za prekršaje i okrivljene oglasio krivim, te je za Luku Kotor utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 27,25 hiljada EUR, dok je za odgovornu osobu u kompaniji utvrđena novčana kazna od hiljadu EUR”, dodaje se u izvještaju Agencije.
U nastojanju da se stanovnicima i turistima otoka Hvara ponude samo najbolji gastronomski proizvodi otvoren je „Gastro Hvar“, maloprodajno-veleprodajni centar, na samom ulazu u grad Hvar, prenosi Dalmatinski portal.
Tvrtka „Gastro Hvar“ specijalizirana je za distribuciju namirnica u HoReCa segmentu tržišta, a temeljna joj je zadaća distribuirati kvalitetne proizvode na adekvatan način, zahvaljujući visoko educiranom osoblju, koje je svoje znanje i vještine brusilo kroz desetljeće dugo radno iskustvo u svim segmentima opskrbe prehrambenih namirnica. Misija tvrtke jest obogatiti ponudu svih profesionalnih kuhinja na otoku Hvaru, visoko kvalitetnim namirnicama i gastronomskim delicijama.
U šarolikoj paleti proizvoda, od raznolikog odabira svježe i zaleđene ribe, mesa, voća i povrća, nalaze se i izbor svjetski poznatih sireva, bogat delikatesni program, najcjenjenija alkoholna pića, šampanjci, premium voda, tartufi i ugostiteljski pribor. Kao imperativ u poslovanju postavljen je individualni pristup svakom kupcu, u cilju maksimalnog zadovoljenja njegovih potreba, zatim pravovremena dostava te ispunjenje zahtjeva cijenjenih kupaca, a najvažnijim zadatkom smatra se pružanje izvrsnog partnerskog servisa šefovima kuhinja, F&B managerima i vlasnicima restorana.
Kako bi nautičarima dočarali ljepotu mediteranske hrane i pića, novootvoreni centar opskrbljivati će i jahte.
U prodaji će se naći brendovi poput Centaurus d.o.o. (Gastro Ribarnice Brač), Škokić d.o.o. (Mesnice Škokić), Fistonić d.o.o. (Voće i povrće), Purex d.o.o. (Proizvodi hrvatskog sela), Acrobat d.o.o. (Distribucija vina), Nirs d.o.o. (Proizvodnja, trgovina i distribucija), Zigante Tartufi d.o.o. (Proizvodnja, trgovina i distribucija) koji će obogatiti cjelokupnu ponudu premium namirnica na otoku.
Novi prodajni centar zasigurno će poboljšati gastronomsku ponudu otoka Hvara, koji je jedan od najpoželjnijih destinacija otočkog i nautičkog turizma.
Jedriličari iz Boke, dr Nikša Truš i Zvjezdan Šantić, ostvarili su veliki uspjeh na 34. internacionalnoj prestižnoj regati Brindisi – Krf, koja je jedrena od 16 – 18. juna. Oni su osvojili treće mjesto u klasi per due, u generalnom plasmanu četvrto mjesto po ORC premjeru u svojojoj klasi, a 13 mjesto u generalnom po ORC..
O veličini uspjeha dovoljno govori podatak da je na regati Brindisi – Krf, učestvovalo preko 120 jedrilica iz cijeloga svijeta. Iz osam država
Samozatajan, skroman, bez velikih riječi, iskusni morski vuk, skiper i vlasnik 9,4 metra duge jedrilice „Chita“, inače dr veterine Nikša Truš, nakon povratka sa regate, ovaj put nije krio zadovoljstvo postignutim uspjehom.
Regata Brindisi – Krf Truš i Šantić Regata Brindisi – Krf, Photo Roberta Rastrelli
„Ovo je bio četvrti put da sam učestvovao na prestižnoj regati Brindisi-Krf, druga osvojena nagrada. Stratovali smo tačno u podne 16. juna a na cilj smo stigli sutradan ujutro u sedam sati, ukupno 95 milja. Uglavnom je puvao lagani maestral tako da smo pola regate jedrili na spinaker jer nije bilo jakog vjetra. Interesantno je da od cilja do marine gdje smo bili smješteni u Grčkoj potrebo nam je bilo šest šasti vožnje motorom, to je sve u interesu turističke promidžbe. Ukupno na moru smo bili osam dana i preši oko 400 milja“ – kazao je za Boka News dr Nikša Truš.
Što se tiče organizacije sve je bilo perfektno, to je nacija kulture i velika dobrodošlica za sve učesnike. Tu atmosferu, ljubaznost jednostavno treba doživjeti, oni od svega naprave spektakla, na startu iz Bridizija ispratili su nas avioni koji su ispuštali koloritne efekte, priča nam Truš.
Regata Brindisi – Krf, Photo Roberta Rastrelli
„Brindisi – Krf Međunarodna regata” osnovana je 1986. Zahvaljujući priznanjima dobijenima iz godine u godinu, od 1998. godine, slava Regate proširila se izvan granica Italije i Grčke, povećavajući broj učesnika iz svih krajeva svijeta. Cilj stvaranja virtualnog mosta između svih ljudi s kojima se Jadran i Jonsko more susreću kroz sport, jedrenja, okrunjen je uspjehom, tako da od 2000. do 2002. godine, zapravo, utrka je održana pod okriljem Ujedinjenih naroda kao “Utrka za ljudska prava”.
Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić (Demokratska Crna Gora) pozvao je predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića da raspusti Skupštinu opštine (SO) Kotor i formira odbor povjerenika koji će obavljati funkcije Skupštine do konstituisanja novog saziva.
Jokić je u pismu Markoviću poručio da to treba da uradi do ponedjeljka 24. juna u 10 časova da bi kako navodi Jokić “zaustavio novo nezakonito postupanje grupe odbornika, koje može rezultirati novom blokadom grada u jeku turističke sezone”.
“Kako je Vlada Crne Gore sama utvrdila da Skupština opštine Kotor ne izvršava svoje zakonom predviđene funkcije, a kako rok za ispunjavanje istih ističe u ponedeljak 24.06.2019. godine, pozivam Vas da u skladu sa članom 185. Zakona o lokalnoj samoupravi, raspustite Skupštinu opštine Kotor i formirate odbor povjerenika koji će obavljati funkcije Skupštine do konstituisanja novog saziva”, navodi Jokić.
On posebno naglašavam da je neophodno da premijer to uradi do ponedjeljka u 10 časova, kako bi na taj način, poručuje Jokić, zaustavili novo nezakonito postupanje grupe odbornika, koje može rezultirati novom blokadom grada u jeku turističke sezone.
“Podsjećam Vas da je turizam glavna privredna grana Crne Gore, a Kotor jedan od nosioca turističke privrede. Takođe blokada Grada bi dovela do otežanog održavanja KotorArt-a, festivala kojem je Vlada dodijelila status festivala od nacionalnog značaja, a koji predstavlja jedan od najvažnijih kulturnih događaja Crne Gore”, naveo je Jokić u pismu Markoviću.
Manifestacija Nedjelje mađarske kulture u Crnoj Gori trajaće od 20. juna do kraja septembra, a tokom tog perioda biće upriličena 24 događaja od kojih će centralni događaj, gostovanje simfonijskog orkestra Starog Budima, biti organizovano u okviru Festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike, 21. jula ispred Katedrale Sv. Tripuna.
Svi programi u okviru Nedjelja mađarske kulture u Crnoj Gori odvijaju se pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Mađarske, a dodatne informacije o čitavom projektu i programima mogu se naći pod tabom “Nedjelje mađarske kulture”.
Prvi događaj koji nas očekuje na KotorArtu je najavni koncert KotorArt Međunarodnog festivala Klapa, 27. juna, na Pjaci sv. Nikole u Perastu, na kojem će nastupiti a capella grupa Fool Moon.
U okviru KotorArt Kotorskog Festivala Pozorišta za djecu, 11. jula biće organizovana posebna predstava Emešin san, zasnovana na pješčanoj animaciji svjetski poznatog mađarskog umjetnika i reditelja animacionih filmova, Cako Ferenca. Emešin san nas vodi kroz vjekove mađarske istorije a jedinstven umjetnički izraz, pružiće publici priliku da uživa u živopisnoj, impresivnoj, pješčanoj animaciji, koja se brzo, poput filma, odvija uživo pred njima.
Planinarski klub „Subra“ i Agencija za razvoj i zaštitu Orjena sledećeg vikenda, 29-30. juna 2019. organizuju manifestaciju ”Naš krš” na Orjenu.
“Poštovaoci dinarskog krša, planinari, ekolozi, kulturnjaci, pozivamo vas da kroz feštu „NAŠ KRŠ“ ukažemo na značaj i vrijednost ove prirodne pojave, ali i kulturnog dobra, proisteklog njegovom višemilenijumskom ljudskom upotrebom! Stijena nije samo stijena, to je tlo na kojem živimo, a suvomeđa nije samo gomila sivog raspucalog kamena, to je dio jedinstvenog kulturnog pejzaža dijela svijeta kojeg nazivamo našim domom. Ovo nije poziv komformistima, Orjensko sedlo i okolni visovi nisu lako pristupačna mjesta, ali ovaj događaj i nije laka zabava. Ne, „NAŠ KRŠ“ je izazov, kako za organizatore, tako i za same učesnike. „NAŠ KRŠ“ je izazov, baš onoliko koliko su izazovni život i stvaranje na njemu”, poručuju organizatori.
Prijave se obavljaju do četvrtka, 27.6., na e-mail: subra@t-com.me
Program:
29.6, od 08 sati: Planinarska edukativna tura „Staze orjenskog krša” Orjensko sedlo (1600 m) – Vučji zub (1802 m) – V. kabao (1894 m) – Orjensko sedlo tura traje oko 6 sati, a zatim druženje u pl. domu “Orjen sedlo”.
30.6, od 10 do 16 sati, Orjensko sedlo: IV Prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe. Takmičenje ima prvenstveni zadatak očuvanje tradicije i umijeća gradnje u drevnoj mediteransko-montanoj tehnici “na suvo”. Događaj obuhvaća ekipno takmičenje, proglašenje najboljih, dodjelu diploma i nagrada, obilazak okolnih zanimljivosti i zajednički ručak.
Na „NAŠEM KRŠU“ se učestvuje i dolazi na ličnuu odgovornost i u osobnoj organizaciji, a osiguran je nedjeljni ručak u planinarskom domu. Noćenje u domu iznosi 5 eura, dok su programi u oba dana besplatni.
Organizaciju događaja su pomogli: Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Planinarski savez Crne Gore.
Dizajner brodova i konzultantska tvrtka Knud E. Hansen predstavio je novi dizajn brodova za krstarenje s pomoćnim jedrima koji može primiti do 100 putnika i ima domet od 6000 nautičkih milja.
Danska tvrtka je priopćila kako je 110-metarski kruzer na pogon vjetra usmjeren na tržište avanturističkih krstarenja, dodajući kako je u stanju posjetiti destinacije koje su nedostupne većim brodovima.
“Dio tržišta preferira manje brodove gdje putnici mogu pobjeći od gužve koja se obično nalazi na velikim brodovima za krstarenje”, navodi tvrtka.
Kombinacija dizela s niskom razinom sumpora i snage vjetra rezultira brodom koji premašuje zahtjeve za područja kontrole emisija i svih budućih IMO propisa, objasnio je dizajner. Brod također uključuje baterije koje omogućuju nultu emisiju u luci, kao i posebno zaštićenim područjima.
Brod ima opremu koju je dizajnirao Detlev Loell Ingenieurbüro, GmbH. Snast se sastoji od tri samostojeća jarbola, od kojih svaki ima potpuno jedro glavno jedro s podesivim zaklopcima za optimizaciju dizanja. Ukupna površina jedara, koja uključuje glavno jedro na prednjem jarbolu, iznosi 1.910 četvornih metara.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore realizuje projekat UNEP Marine Litter, koji se finansira u okviru Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (United Nations Environment Programme).
Glavni cilj ovog projekta je uspostavljanje efikasnijeg upravljanja otpadom iz mora kroz implementaciju odgovarajućih aktivnosti.
UNEP Marine Litter projekat, koji je počeo sa realizacijom u aprilu 2018. godine i traje do jula 2019. godine, obuhvata upravljanje otpadom iz mora, davanje smjernica za reciklažu plastične PET ambalaže, izradu Studija i Planova upravljanja na temu otpada iz mora i plastične PET ambalaže, realizaciju akcija sakupljanja i analize otpada sa odabranih plaža, izradu promotivnog materijala kao i organizovanje kampanja za podizanje svijesti o značaju adekvatnog upravljanja otpadom iz mora.
Ekološka akcija
U okviru ovog projekta, Javno preduzeće, u saradnji sa NVO “OZON” i supermarketima “Voli” i “Aroma” marketima realizuje akciju “ (U)baci PET opet ”, a koja ima za cilj upoznavanje javnosti sa modelom depozitnog sistema vraćanja plastičnog ambalažnog otpada, kroz pokaznu simulaciju tog procesa u praksi.
Akcija se realizuje tokom ovog vikenda u Budvi, Kotoru, Herceg Novom, Baru.
Tokom ekološke akcije, volonteri NVO ,,Ozon” će na promotivnim štanodvima ispred supermarketa svima koji donesu najmanje 5 praznih plastičnih (PET) flaša za uzvrat dijeliti prigodni promotivni materijal (majice, kačkete, platnene cegere) i ujedno na taj način vršiti edukaciju građana o procesu depozitnog sistema vraćanja ambalažnog otpada kao i o načinu pripreme za reciklažu PET ambalaže.
Ova akcija, koju su podržali supermarketi “Voli” i “Aroma”.
Značaj ovog projekta i same ekološke akcije prepoznat je i u svijetlu činjenice da se u postupku izrade novog Zakona o upravljanju otpadom analizira odgovarajući model definisanja depozitnog sistema vraćanja ambalažnog otpada.
Ovom prilikom pozivamo sve građane i turiste da se pridruže akciji, i u narednim danima donesu prazne plastične flaše volonterima akcije “(U)baci PET opet “ i za uzvrat dobiju prigodne nagrade, te na ovaj način daju svoj doprinos procesu selektivnog prikupljanja otpada i procesu reciklaže.
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
18. Međunarodni festival klapa Perast biće održan od 27. do 30. juna, sa predsjednicom Tinom Braić Ugrinić razgovarali smo o Festivalu koji postaje „punoljetan“, punih 18 godina čuva klapasku pjesmu na ovim prostorima, zašto imamo sve manje klapa iz Crne Gore, zašto se Festival više cijeni u regionu nego u Boki, organizacionoj formi, IPA projektu…
Kao predsjednica čime ste zadovoljni, što bi trebalo poboljšati, promjeniti, unaprediti?
Tina Braić Ugrinić: U globali, veoma sam zadovoljna našim Festivalom. Uvijek uspijemo realizovati ono što imamo u planu – koncerte tokom godine, glavne festivalske večeri kao osnovni dio programa, organizovane seminare za domaće klape, izdavaštvo časopisa „Lirica“, kao i vrijedna monografska izdanja. Tokom svih ovih godina imali smo za učesnike najbolje predstavnike domaćih klapa i onih iz regiona, što određuje rang ovog festivala, prepoznatog širom Crne Gore, kao vrhunsko kulturno dešavanje.
Za svaki dio Festivala osnovno je njegovo blagovremeno planiranje. Već nakon završetka glavnih manifestacija, razmatramo ono što je bilo dobro te godine, ali, još bitnije, sagledavamo propuste, te iznosimo buduća pitanja i planove za iduću godinu. Ideje nam ne nedostaju, čak se nekad ne možemo odmah složiti koju da prihvatimo.
Raščlanjivajući po segmentima ono što čini i nosi Festival, smatram da bi se mogao još dosta unaprijediti. Čovjek dok radi iako za isti cilj, dolazi do nesuglasica, ali na kraju se opet sve dovede u glavni tok i zajednički se ubiru plodovi. Mnogo je i vanjskih faktora koji ometaju idilični smjer Festivala. To su prije svega finansije koje radi političkih konfrontacija utiču na naše planove i rad. Takva je situacija i ove godine. Budžet Opštine Kotor za 2019. god. nije još uvijek usvojen što se odražava na opšti nespokoj unutar naše organizacije. Veoma često prinuđeni smo da pod stresom radimo, organizujemo sve kao da je u najboljem redu i nadamo se da će se obećanja od strane nadležnih ispuniti. Do sada nismo nikad imali loša iskustva, ali smo kao odgovorna lica uvijek napeti i u strahu kako će sve na kraju ispasti. Kad se sve najzad zaokruži i završi kako treba, lakne nam svima i svjesni smo da je svaka nervoza, neugodnost, trema i neizvjesnost bila neminovna da bi se postigao krajnji osjećaj ponosa i ushićenosti. Iz ljubavi i neprestalne borbe da održimo nešto što smatramo sad već i prepoznatljivošću Perasta, prolazimo kroz razna emotivna stanja, ali vrijedna krajnjeg ishoda.
Smatrate li da je MFK prevazišao organizacionu formu NVO?
Festival klapa Perast 2017.
Tina Braić Ugrinić: Ako bismo metaforički rekli da se punonoljetstvo stiče sa 18 godina, onda se i za MFK Perast može reći da je zaista prevazišao organizacionu formu nevladine organizacije. Festival je iznikao najvećim dijelom kao lokalni projekat čime se dokazuje da je misija čuvanja bokeljskog indetiteta moguća, samo treba istrajati. On je, zapravo, samo jedan mali segment kojim se to postiže.
Osim njegovanja klapske pjesme, ono što me posebno raduje je da zvanično, od prošle godine, sarađujemo i sa Društvom prijatelja Perasta i Mjesnom zajednicom Perast. Podržavamo peraške običaje, prvenstveno slavljenje Mađa 1. maja, Zavjetni dan-Perašku Gospu ili narodski rečeno Gađanje kokota 15. maja i Fašinadu 22. jula. Svaki od ovih običaja je duboko ukorijenjen u sam identitet Perasta i Peraštana i smatramo da je u ovim nezaustavljivim promjenama vezanih za izgled samog grada neophodno da se očuva njegova duša. Kao što jezik predstavlja identitet nekog naroda, tako su običaji djelo duše naroda. Pjesma kaže „ Staro pada, mijenja se sudbina, / Cvate život nov iz razvalina“. U ovim stihovima je bit problema. S jedne strane problem prihvaćanja novog, a s druge slijepilo za poštovanje starog. Suština je da je to staro temelj, to je naš praotac bez kojeg ne bi postojalo ni nas, ni običaja, ni identiteta, ni osobenosti, niti ovog novog „perija“ koje se kiti baš na tim „razvalinama“. Zbog toga je prosto neophodna sinteza, ovih, samo na oko, oprečnih vremena.
Zašto se MFK Perast u regionu mnogo više cijeni i doživljava kao prestižni festival nego u Boki Kotorskoj?
Tina Braić Ugrinić: Ovo pitanje nosi mnoštvo odgovora. Prvenstveno, da bi nešto zaživjelo potreban je pravilan odgoj. U nedalekoj nam Dalmaciji u kojoj se ljudi rađaju uz zvuk klapske pjesme i žive od svog postojanja svakodnevno s njom, nije neobično da tu pjesmu iznjedre sa toliko žara da ona postane njihova nematerjalna kulturna baština. Klapska pjesma je i kod nas u Boki dio tradicije što dokazuju razni sakupljači narodnih pjesama na ovom tlu s kraja XIX i početka XX st. To je pjesma koja izrasla sama iz mora, naše obale, gore oplemenjuje dušu koja joj se otvori. Da ona i dalje živi, ukazuje nam bitnost festivalske kategorije „nova klapska pjesma“, kojom se svake godine dobija minimum 6, 7 novokomponovanih klapskih pjesama, a koje iz iskustva gledano, većinom i zažive.
U Crnoj Gori su veći problem klape nego klapske pjesme, jer su one u stagnaciji. Bez klapa gasi se i klapski svijet, zato je neophodno probuditi ljude koji se već time bave i oformiti nove. Ovo iziskuje veliki napor koji nažalost ne zavisi samo od nas iz Festivala. Istaću da kad kažem stagnacija klapa mislim prvenstveno na Boku, dok u unutrašnjosti Crne Gore postoje klape koje su mnogo aktivnije i gdje se formiraju i nove. Strategija razvoja festivala koji se uvukao u ostalim gradovima Crne Gore pokazala kao dobra i plodonosna.
Zašto sve manje imamo klapa iz Crne Gore, zašto nema interosovanja za klapsku pjesmu?
Tina Braić Ugrinić: Ova konstatacija je nažalost istinita. Primjera radi, Mostarac, Tomislav Sušac, muzičar, kompozitor i obrađivač klapskih napjeva, pjevač klape Trebižat, istakao je da je Međunarodni festival klapa u Perastu, nakon FDK-a Omiš najznačajniji i najvrjedniji susret klapa za mali klapski svijet kojemu pripadamo. Ovakvih izjava hvale ljudi iz regiona imamo pregršt.
Izgleda da je kob malih naroda da se diče onim što imaju u nasljeđu samo dokle ih neko finansijski gura. Da bi vas neko gurao morate biti podobni u koječemu, igrati kojekako, biti uvijek korak ispred svega, ali što je najbitnije – uspijevati isplivati, a da pritom ne izgubite sebe. Nije laka misija, ali je nužna ako želite da vam unuci znaju ko su. Navest ću Stendalove riječi: „Kulturna atmosfera nekog kraja ne čine jedan ili dva genijalna čovjeka, nego veći broj obrazovanih i prema stvaralaštvu orjentisanih ljudi.“ Mislim da je ovim riječima sve rečeno. Intelektualni i obrazovni sloj treba gajiti i unaprijeđivati a ne svjesno zatirati.
Stavit ću akcenat na dječije klape kojih ima i na primorju i u kontinentu. Festival je prepoznao njihov značaj jer su one razlog zbog kojeg se klapski svijet neće zatvoriti, već naprotiv, i sutra će živjeti. Tako je npr. dječija klapa „Kotorski gardelini“ koju vodi prof. Nada Baldić, ove godine dobitnica prve nagrade na 11. Festivalu dječijih klapa u Zadru. Njegovanje kulturnog naslijeđa kroz promociju dječijeg klapskog pjevanja daje nadu da će ti budući odrasli ljudi biti svjesniji vrijednosti koju Boka i Crna Gora posjeduju.
Tina Braić Ugrinić – foto Boka News
Aplicirali ste sa sa Omišom i Posušjem na IPA projektu, o kakvom projektu se radi i kada će se znati rezultati?
Tina Braić Ugrinić: Radi se o projektu 3 festivalska klapska grada Omišu, Posušju i Perastu. Nosioci projekta, vrijednog oko 1.8 mil. eura su gradovi. Opština Kotor je konkurisala sa projektom rekonstrukcije Fortezze u Perastu (sa oko 400.000 e) i uključila programe MFK Perast za 2019/2020. u iznosu od oko 100.000 e. Osim programa „Trubaduri u Perastu 2019“, „Tri festivalska grada 2020“, „Priče o moru u Omišu, Korčuli, Posušju, Mostaru i Sarajevu“, za MFK Perast je značajan inovativni program „Digitalizacija klapskih partitura“ sva 3 festivala. Sve bi to znatno rasteretilo budžet Opštine jer su sredstva od 85% nepovratna, dok bi nama u MFK Perast predstavljalo potsticaj za daljnji razvoj Festivala. Ušli smo u konkurenciju razmatranja projekta i tokom ljeta očekujemo rezultate Evropske komisije.
Dokle se došlo sa inicijativom za formiranje Javne kulturne ustanove u Perastu koja bi po obrazloženju koju ste podnjeli na puno kvalitetniji način obezbijedila organizaciju brojnih kulturnih programa u tom gradu?
Tina Braić Ugrinić: Osnivanje JU PerastFest je zasnovano na inicijativi MFK Perast još 6. novembra 2017. godine. To je ideja kojom bi se olakšao ne samo rad Festivala već i svih društava koja se zalažu za dobrobit Perasta. Predstavnik Opštine Kotor je tada obećao „da će se detaljno i sa dužnom pažnjom ova inicijativa raspraviti do septembra 2018.“ Međutim, do dana današnjeg nemamo saznanja da je po ovoj inicijativi išta rađeno. Zašto je to tako možemo samo nagađati – možda prosto nezainteresovanost, možda nedostatak finansijskih sredstava, može biti i strah da ćemo osnažiti ovim segmentom te da će biti problema oko „utišavanja“, ili, pak, višestoljetna težnja Grada da upravlja i gazduje manjim gradovima u okruženju… Po meni najgori razlog bio bi nezainteresovanost jer bi ukazivao na jednu opštu letargiju i nedostatak energije da se bilo što unaprijedi u cilju kulturne afirmacije. Ukoliko je razlog strah od gubitka kontrole onda to govori o veličini onoga što bismo mi mogli donjeti. Ipak, niti jedan od navedenih razloga nije osnovan i realan, jer ovako zamišljena javna ustanova ne teži da bude još jedna glomazna JU. Stalno zaposlenih bi bilo svega dvoje, a godišnji troškovi ne bi prelazili 17.000 e.
