Zadarski Cromaris sedma je tvrtka u svijetu po proizvodnji mediteranskih orada i brancina i jedna od najbrže rastućih. Ovih dana obilježava deset godina osnutka i poslovanja u okviru Adris Grupe.
Sve počinje u mrijestilištu, jednom od najsuvremenijih u Europi. Skuplja se ikra i liježe riblja mlađ. Čim postignu potrebnu težinu 3-4 grama, mlađ se seli u uzgojne kaveze na otvorenom moru.
Godišnja proizvodnja kvalitetne bijele ribe orade, hame i brancina dosegnula je 10.000 tona. Izveze se 80% u 20 država svijeta.
– Riba u roku od 24 sata stigne od naših kaveza do krajnjeg korisnika, objasnio je direktor Cromarisa Goran Markulin.
Vodeći svjetski proizvođači su Turci i Grci, koji proizvedu 10-15 puta više. No kvaliteta je na našoj strani.
– Dobili smo najznačajniji certifikat u industriji marikulture, zove se ASC. To je prvi takav certifikat za ovu vrstu ribe u svijetu da netko ima certificirana sva uzgajališta, rekao je Markulin.
Godišnji prihod od pola milijarde kuna udeseterostručene proizvodnje u posljednjih 10 godina. Uspjehom tvrtke zadovoljni su i radnici jer se to vidi na plaći.
Adris grupa uložila je do sada u riboprerađivačku industriju milijardu kuna. Zapošljavaju 500 radnika u jednoj od najbrže rastućih grana gospodarstva.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) je povodom obilježavanja petnaest godina od donošenja prvog Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, kao i nedavnog donošenja novog zakona, odlučilo da dio uramljenih velikih postera pokloni JZU Dom zdravlja Tivat.
Direktorici ustanove dr Jasmini Anđelić uručen je dio uramljenih velikih postera koji se odnose na neke od petnaest održanih crnogorskih konferencija o kontroli pušenja, zatim na jubileje CDPR-a (petnaest godina) i starog Društva Crne Gore za borbu protiv raka (50 godina).
Predati su i posteri koji se odnose na prvi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu 8. avgusta 2004. godine.
Svrha postera je da oplemenjuju prostorije i holove Doma zdravlja, ali i da opominju na štetnost duvana i pušenja.
Fotografija ‘mega škampa’ dugog kao cijela podlaktica, od lakta do vrha prstiju, objavljena je na Instagramu kvarnerske ugostiteljice Daniele Kramarić. Uz fotografiju je napisala da je kapitalac kakvog se ne viđa često težio čak 250 grama i dodala hashtag #longtimenoseen.
Slika je izazvalapravo oduševljenje, ali i čuđenje, jer većina nas uistinu rijetko nailazi na ovako velike primjerke ove vrste raka. Bacili smo oko na stručnu literaturu i doznali da škampi u Jadranu narastu do 25 centimetara. To se odnosi na mužjake, dok ženke dosežu do 17 centimetara dužine.
Je li vam poznat podatak da škampi žive u rupama u morskom dnu? Rupe su duge i do metar, a dosežu i do 30 centimetara duboko u mulj ili pijesak te su promjera oko 10 centimetara. Škampi u njima borave tijekom dana, obično sami,no tu i tamo se dogodi da nastambu podijele s drugima. U sumrakizlaze iz rupa u potrazi za hranom, no na većim dubinama – što ponekad iznosi i do 200 metara – su aktivni i danju.
U Jadranu su najgušće populacije zabilježene uz otok Jabuku, u Velebitskom kanalu te na Kvarneru i Kvarneriću,a razmnožavaju se jednom godišnje, obično ljeti.
Inače, kvarnerski je škamp specifičan po crvenkastoj boji, dok su dalmatinski puno svjetliji. Postoji priča da kvarnerski nisu autohtoni stanovnik Jadrana nego su, navodno, dopremljeni u doba Marije Terezije, kao delicija za bogataše u vrijeme kad se počela razvijati Opatija. Zanimliv je i podatak da su osjetljivi na potrese pa se nakon podrhtavanja tla zavuku u svoje rupe i neko ih je vrijeme teško uloviti.
Kako izgleda kupovina ovih dana u legendarnom Trstu, Glas Istre otkrio je šetnjom gradom.
Velika tišina i rijedak saobraćaj ulicama u strogom centru grada neposredno pred otvaranje trgovina. Radi spoja oštrica sunca i magličaste izmaglice iz isparavajućeg asfalta, u centru grada vlada nesnošljiva žega i treba nositi bocu vode sa sobom. Srećom pa u garaži nekadašnjeg novog Upima, a danas New Yorkera nije problem pronaći parkirno mjesto.
Na starim ulicama sve je manje poznatih trgovina. Jednostavno su nestale, ispražnjene. Izlozi su oblijepljeni papirima, a na vratima piše: Zatvoreno radi prestanka rada, piše Glas Istre a prenosi Novac.hr.
Sve po pet i deset eura
U Dondi, nekad otmenoj trgovini cipela, staroj 132 godine, u kojoj su se rado obuvale tršćanske dame, totalno je promijenjen asortiman i osim jeftinih cipela i torbica nudi se i jeftina odjeća za djecu i odrasle – sve po pet i deset eura.
Radi se o robi Made in China. Massimo Donda, četvrta generacija vlasnika trgovine, pomalo rezignirano priča o velikoj krizi u Italiji pa kao što su kazivali njegovi djedovi da se treba prilagođavati situaciji, učinio je to i on u vjeri da će se kroz koju godinu oporaviti italijanska ekonomija.
Pamti one slavne dane kada je Trst živio od Jugoslovena, a danas tek povremeno navrate Hrvati i Slovenci. Uglavnom se roba danas prodaje turistima kojih je sve više i koji sve duže borave u Trstu, a najčešće su to Njemci, Španci i Englezi. Ove jeseni, Donda planira preuređenje trgovine, a namjerava da otvori i muzej cipela, od kojih je nekoliko istorijskih uzoraka već izloženo u samom izlogu trgovine.
Sa svakim sljedećim korakom gradskim ulicama postaje jasnije da uspomene neće otvoriti vrata starih radnji. Malo je izbora u postojećim trgovinama. Iako na izlozima preostalih prodavnica piše sconti, ribassi, saldi, sale (popust)… gotovo su prazne ili privremeno zatvorene zbog korišćenja godišnjeg odmora vlasnika.
Trgovina za djecu i novorođenčad, poznati Chicco je pust, cijene su pale do 70 odsto, a odjevni modeli za malene šminkere izgledaju kao s naslovnica dječjih revija. U Vialle XX. Settembre zatvorene su neke stare radnje cipela i torbica, pa čak i Yamamay, koji tek razvučenim nazivom iznad vrata i golišavim lutkama u izlogu podsjeća na svoju prošlost, prodavnicu donjeg rublja.
Kupci se mogu nabrojati na prste
U obližnjoj robnoj kući marke OVS (nekadašnja Standa) kupci se mogu nabrojati tek na prste iako su cijene snižene na 70 odsto i cool su modeli. Već od 15 eura ima izazovnih krpica u obilju.
Izlog trgovine obućom Lina Marijanija oblijepljen je papirima, znači i Lino više ne stanuje ovdje.
Na rivi je i trgovina Stefanel privremeno zatvorena.
UBNOR-a i antifašista Herceg Novi sutra (5. septembra) obilježiće 123 godine od rođenja našeg sugrađanina dr Sima Miloševića,polaganjem vijenca na obnovljenu Spomen-ploču na rodnoj kući u Kamenarima. Prigodnim sjećanjem na doktora i revolucionara,novski antifašisti nastavljaju putevima i slavnim djelima naših predaka,djelima našeg Sima čije ime nosi Institut u Igalu.
Student medicine na Beogradskom univerzitetu,specijalizant u Hamburgu i Parizu,svoje uspjehe na profesionalnom planu(70 naučnih radova iz medicine objavljeno u zemlji i inostranstvu) nikad nije stavio ispred borbe za studentska i narodna prava pa je hapšen 1933 i 1939 godine kao organizator bunta protiv nenerodnog režima.
-1941.godine,puškom je zamjenio lagodnost i privilegije univerzitetskog profesora,pa je rukovodio zdrastvenom službom pri Glavnom štabu NOP odreda Crne Gore,Boke i Sandžaka i predsjedavao Skupštinom crnogorskih i bokeljskih rodoljuba u Manastiru Ostrog 8.02.1942.godine. Vijećnik je AVNOJA na I zasjedanju u Bihaću đe je izabran za člana Izvršnog odbora, te prve vlade Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije. U V ofanzivi,bici na Sutjesci je ranjen i u selu Vrbnici kod Foče zarobljen i mučki ubijen od strane četnika,zajedno sa bardom pjesništva Ivanom Goranom Kovačićem. Novski antifašisti ponosni smo što baštinimo djelo dr.Sima Miloševića i tako lakše uvjek budemo na strani pravde i humanosti, navedeno je u saopštenju UBNOR-a i antifašista Herceg Novog. Vijence će u Kamenarima položiti u 11:30 sati.
Simo Milošević
INSTITUT: OBILJEŽAVANJE DANA ROĐENJA DR SIMA MILOŠEVIĆA
U sklopu jubilarne godine Instituta “Dr Simo Milošević” AD Igalo , 70 godina od osnivanja i uspješnog rada, menadžent je donio odluku da se na dostojanstven način oda priznanje revolucionaru dr Simu Miloševiću, u četvrtak 05. septembra na dan njegovog rođenja.
-Sutra u 10:00 sati u parku ispred Prve faze Instituta izraziće zahvalnost i poštovanje čovjeku čije ime sa ponosom nosi naša ustanova.
Istog dana u 11:30h ispred rodne kuće dr Sima Miloševića u Kamenarima biće upriličeno polaganje vijenca na spomen ploči. Iz Instituta pozivaju zainteresovane da nam se pridruže na ovaj značajan datum.
Opština Tivat raspisala je tender za otvoreni postupak javne nabavke vrijedan 800.000 € za izvođenje radova na sanaciji lokalnih javnih puteva na 30 lokacija.
Za izvršenje posla odabrani ponuđač će imati rok od 50 dana od dana uvođenja u posao a po zaključivanju ugovora.
Rok za dostavljanje ponude je 22 dana, odnosno najkasnije do 24. septembra.
Sanacija lokalnih javnih puteva na 30 lokacija biće izvedena na površini od oko 37000 metara kvadratnih na teritoriji svih mjesnih zajednica.
Prva faza asfaltiranja lokalnih saobraćajnica i sanacija trotoara i šetališnih staza, ukupno vrijedna oko 700.000,00 €, realizovana je uoči turističke sezone i tokom juna.
U mjesnoj zajednici Gradiošnica nedavno je počela izgradnja šetališnih staza vrijedna 30.609,00 eura.
Procjenjuje se da će kineski turisti ove godine širom svijeta obaviti 166 miliona putovanja, od čega će na Balkan stići manje od milion.
Od januara do kraja jula, Hrvatsku je posjetilo 154.898 kineskih turista i 23.959 iz Hongkonga. Hrvatska je tako privukla najveći broj kineskih turista, ali oni ne spadaju među deset najbrojnijih grupa turista u Hrvatskoj.
Odmah za Hrvatskom je, po broju kineskih turista, Srbija. Tokom prvih sedam meseci ove godine, Srbiju je posetilo 73.559 kineskih turista (uračunat i Hongkong) i tako su oni izbili na prvo mesto kao najbrojniji grupa stranih turista u zemlji.
Sloveniju je tokom prvih sedam mjeseci 2019.godine posjetilo 55.742 kineskih turista a Bosnu i Hercegovinu ih je tokom prve polovine godine bilo 45.781.
Sjevernu Makedoniju je tokom prvog polugodišta posjetilo 6.877 kineskih turista, dok u Crnoj Gori i Albaniji zvanična statistika ne pominje kineske turiste kao poseban statistički podatak.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa Goethe Institutom iz Beograda u petak 6. septembra sa početkom u 20 sati u multimedijalnoj sali Kulturnog centra organizuju predstavljanje književnog opusa savremenog njemačkog književnika Marsela Bajera.
Sa Marselom Bajerom razgovor će voditi prof. dr Jelena Knežević, a prevoditeljka je Biljana Pajić iz Goethe Instituta iz Beograda.
“Marsel Bajer rođen je 23. novembra 1965. u Tajlfingenu/Virtemberg, a odrastao je u Kilu i Nojsu. Studirao je germanistiku, anglistiku i teoriju književnosti na Univerzitetu u Zigenu. 1992. godine odbranio je magistarski rad na temu djela Friderike Majreker. Bajer je dobitnik brojnih nagrada, među kojima su Nagrada Jozef Brajtbah (2008) i Nagrada Georg Bihner (2016). Do 1996. godine Marsel Bajer je živio u Kelnu, a od tada do danas živi u Drezdenu. Bajerovi romani Leteće lisice (1995, Geopoetika 2010) i Kaltenburg (2008, Geopoetika 2012) objavljeni su na srpskom jeziku u prevodu Jana Krasnog, koji je za ovu priliku preveo pjesme iz knjige „Paprat” – stoji u najavi iz Kulturnog centra.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom odlučilo je da pripremi koncesioni akt za Luku Risan i taj projekat uvrstilo u izmijenjeni plan korišćenja sredstava za tekuću godinu.
U planu je za dodatnu stavku izrada koncesionog akta za Luku Risan opredijeljeno 20.000 eura.
Na izmjene plana Vlada je dala saglasnost pred godišnje odmore, a dokument je nedavno objavila.
Izmjenama Zakona o lukama, podsjetimo, koncesija se može dati na rok do 30 godina, osim za koncesiju za pružanje lučkih usluga koja se daje na period do 10 godina. Izuzetno koncesija za pružanje lučkih usluga koja uključuje investicije za njihovo obavljanje se može dati na rok do 30 godina. Trajanje koncesije određuje se u zavisnosti od trajanja koncesije, ekonomskih efekata kojim se koncesijom postižu visine, namjene i dinamike investicija i vremena potrebnog za povraćaj investicije. Zakonom je takođe definisano kada se rok trajanja koncesije može produžiti odnosno samo za period za koji koncesionar nije mogao koristiti koncesiju usljed više sile.
Rok trajanja koncesije iz stava 1 ovog člana može se produžiti samo za period za koji koncesionar nije mogao koristiti koncesiju usljed više sile.
Podsjetimo da je još 2015. godine javno preduzeće pripremilo plan davanja luka na koncesije kojim je obuhvaćena i Luka Risan, ali se čekalo donošenje DSL-a (Državna studija lokacije) kojom treba precizirati način organizacije i korišćenja luke u smislu namjene prostora (komercijalni, komunalni vezovi, operativna obala)…
U izmjenama plana korišćenja sredstava JP za upravljanje morskim dobrom se takođe navode ne samo povećanja nego i smanjenja budžeta za određene programe pa je u konačnom ukupni prihod javnog preduzeća povećan za pedeset hiljada eura sa 7,05 na 7,1 milion eura. Izmjenama plana duplira se iznos za Adu Bojanu.
– Za predsezonsko nasipanje pijeska na plaži Ada Bojana u Ulcinju, koje je bilo planirano na 50.000 eura, na osnovu zaključka Vlade povećava se na sto hiljada eura navedeno je u ovom dokumentu.
U dokumentu se navodi da je preimenovana sanacija oštećenog obalskog zida na ušću rijeke Škudre u more u opštini Kotor za koji je planirano 50 hiljada eura u izradu projektne dokumentacije i elaborate o uticaju na životnu sredinu i studija za rekonstrukciju obalnog zida ove rijeke za šta je određeno 15 hiljada eura.
