Dubrovačka i splitska zračna luka bilježe još najava aviokompanija za srpanj ove godine.
Croatian Aviation javlja da linije za Hrvatsku uspostavljaju španjolska Iberia, ukrajinski Windrose i finska kompanija Finnair.
Španjolska Iberia vratit će se u Zračnu luku Dubrovnik s redovnom linijom iz Madrida. Kompanija će liniju Madrid – Dubrovnik pokrenuti od petka, 3. jula, s tri tjedna leta, svakog petka, subote i nedjelje.
Ukrajinska aviokompanija Windrose Airlines najavila je ponovno uspostavljanje redovnog prometa na liniji Kijev – Split. Linija će u prometu biti već od nedjelje, 5. jula, s jednim letom tjedno, svake nedjelje. Od 23. jula u prodaji je i drugi let tjedno, četvrtkom. Podsjećamo, ova kompanija će uskoro prometovati i prema Puli, dok je linija prema Zagrebu odgođena za zimski red letenja.
Finnair je najavio uvođenje direktnih letova iz Helsinkija prema Dubrovniku i Splitu.
Linija Helsinki – Dubrovnik u prodaji je od 27. jula, a letovi su najavljeni jednom tjedno, subotom. Od 3. avgusta linija će prometovati dva puta tjedno, srijedom i subotom, sve do kraja ljetnog reda letenja, odnosno 25. oktobra.
Linija Helsinki – Split u prodaji je od istog datuma kao i linija prema Dubrovniku te će na njoj od početka kolovoza također biti dva tjedna leta, svake srijede i subote.
U cijeloj Crnoj Gori zabranjuju se privatne svečanosti svadbe, maturske i rođendanske proslave i slično, odlučeno je na sjednici NKT-a. Zabranjen je i rad noćnih klubova, odnosno barova i diskoteka.
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović, a kojoj je prisustvovao predsjednik Vlade Duško Marković, odlučilo da otvori granice za ulazak rezidenata država članica Evropske unije bez dodatnih uslova i dalo saglasnost na privremene mjera za teritoriju cijele Crne Gore i posebno opštine Rožaje – čiji je cilj dalje sprečavanje i suzbijanje širenja koronavirusa.
Nove privremene mjere za cijelu CG
Na predlog Instituta za javno zdravlje odlučeno je da od danas, zbog izuzetno visokog epidemiološkog rizika koji nose pojedini skupovi, bude od danas zabranjeno organizovanje privatnih skupova – svadbenih svečanosti i maturskih i rođendanskih proslava i sl.
Uvodi se i privremena mjera zabrane rada noćnih klubova i diskoteka.
“Mjere će se primjenjivati sedam dana, nakon čega će na osnovu analize efekta mjerâ biti donijeta odluka o tome da li će se mjere i dalje primjenjivati ili će njihova primjena prestati”, saopšteno je iz Vlade.
Pojačana kontrola poštovanja naredbi posebno samoizolacije
Odlučeno je da nadležni organi, prvenstveno Uprava policije i Uprava za inspekcijske poslove, pooštre kontrole poštovanja propisanih mjera, a pogotovo mjera samoizolacije.
“Samoizolacija se mora sprovoditi pod striktnim nadzorom nadležnih organa nadležnih za poštovanje mjere”, zaključeno je na sjednici.
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti podsjeća građane i pravna lica na mjere koje su na snazi prije svega obavezu nošenja zaštitnih maski u zatvorenom prostoru i držanja distance.
“Ukazujemo da lica u samoizolaciji ne smiju da napuštaju objekat u kojem se sprovodi propisana mjera, kao ni da primaju posjete”, saopšteno je iz Vlade.
U Rožajama zatvaranje kafana i zabrana međuopštinskog saobraćaja
U opštini Rožaje uvodi se zbog visokog epidemiološkog rizika i povećanja broja aktivnih slučajeva privremena mjera zatvaranja svih ugostiteljskih objekata.
Zabranjuju se javni i putnički saobraćaj iz opštine Rožaje i ka opštini Rožaje osim hitnih slučajeva i redovnih radnih aktivnosti.
“Ove privremene mjere primjenjivaće se sedam dana od dana donošenja, kada će biti analizirani efekti mjere. U zavisnosti od rezultata analize biće odlučeno da li će primjena mjere biti produžena”, poručuju iz Vlade.
Donacije – bez novih izdataka
Usvojen je XII Izvještaj o stanju na računu i isplatama sa računa Operativnog štaba za upravljanje donacijama.
U Izvještaju je navedeno da je stanje na računu na dan 30. jun 2020. godine u 8.00 sati: 6.276.981,77 eura i 75.971,72 američkih dolara.
Od otvaranja računa 19. marta 2020. godine na žiro račun NKT je iz zemlje i inostranstva uplaćeno 8.035.850,90 eura i 75.971,72 američkih dolara.
Ukupni odlivi u naznačenom periodu iznose 1.758.869,13 eura.
Prije samo nekoliko mjeseci stanovnici nevjerojatno živopisnog austrijskog sela Hallstatta raspravljali su o tome kako smanjiti priliv turista u njegove uske uličice, stiješnjene između visokih planina i blistava jezera.
Pazite što se želite, kaže se. Kolapsom međunarodnog turizma zbog pandemije, nestale su i grupe koje su gušile uličice. U Hallstatt je dnevno dolazilo stotinu autobusa, a sada gotovo da nema nijednog.
U predvirusna vremena glavna zabrinutost mještana svodila se na to da će im selo biti pretvoreno u tematski park na otvorenom i da će postati još jedan simbol prekomjernog turizma.
S milion posjetitelja godišnje na 750 stanovnika, selo je u broju turista po glavi stanovnika bilo u rangu Venecije i Barcelone. Na primjer, na Instagramu ima više od 600.000 fotografija Hallstatta.
Prošle godine u selo je stiglo više od 21.000 autobusa s turistima, a mnogi od njih bili su iz Azije.
Hallstatt je, naime, bio poprište jedne južnokorejske televizijske serije, a njegova replika od 2012. postoji u kineskoj pokrajini Guangdong što je pridonijelo rastu njegove slave u tom dijelu svijeta.
Dronovi zabranjeni
Stanovnici novonastalu situaciju iskorištavaju za raspravu o budućnosti turizma nakon otpuštanja mjera i njegovoj održivosti.
“Ako ne možete hodati ulicom zbog gužve, ako ljudi jedu dok ih drugi u njih zure čekajući svoj stol, to postaje neugodno”, kaže mještanka Sylvia Skrilec. Iako je vlasnica suvernirnice i ovisi o turistima, smatra da je njih broj pretjeran.
Osamdesetogodišnja Verena Lobisser vodi hotel i također živi od turizma, ali se slaže da je turista prije virusa bilo “daleko, daleko previše”.
“Hrlili su kao pčele na med”, kaže i nada se da je ova kriza ljudima otvorila oči da je Hallstatt postao žrtva vlastita uspjeha.
Razni znakovi oko sela svjedoče da zbog pretjeranog turizma ima i napetosti. “Dronovi su zabranjeni”, piše na jednom, a drugi podsjeća da “Hallstatt nije muzej”.
Selo kakvo je nekad bilo
Otkako je Austrija ublažila mjere u svibnju, na gradskom parkiralištu ima ponešto zauzetih mjesta, ali radi se uglavnom o Austrijancima i posjetiteljima iz susjednih zemalja.
“To nas podsjeća na to kako je Hallstadttu nekada bilo i željeli bismo da tako i ostane”, rekao je jedan mještanin penjući se stubama do svoje kuće na rubu planine.
Načelnik Alexander Scheutz razmišlja slično i misli da bi selo trebalo kvantitetu zamijeniti kvalitetom kad je turizam u pitanju. “Ali jednostavno napraviti taj prijelaz”, dodaje.
Slava je pomogla da Hallstadtt izbjegne depopulaciju koja pogađa mnoge druge ruralne zajednice i donijela mu je radna mjesta i prihode. Uz to, mnoge socijalne politike zapravo plaćaju turisti.
Unatoč tome, mjesni vijećnik i aktivist Friedrich Idam nije uvjeren u korsiti masovnog turizma i šali se da čak ne bi trebao razgovarati s novinarima. “Svaki novi članak o selu samo pogoršava situaciju”, kaže s osmijehom.
On smatra da bi se ulaz u selo trebao naplaćivati. “Znam da zvuči grubo, kao da smo muzej, ali mislim da bi to moglo biti rješenje”.
Odbornici SO Kotor (DPS, SD, LP, HGI i odbornica Bruna Lončarević) su jednoglasno usvojili Odluku o donošenju seta mjera za podršku privrednicima i građanima Opštine Kotor. koji trpe posljedice izazvane COVID-om 19, a poštujući mjere i preporuke Vlade i Nacionalnog koordinacionog tijela.
Za 50% umanjuje se obaveza plaćanja zakupnine u periodu od 1. juna do 31. avgusta svim fizičkim i pravnim licima koja koriste poslovne prostore u opštinskom vlasništvu, pod uslovom da su do dana podnošenja zahtjeva za korišćenje mjera pomoći izmirili sve obaveze zaključno sa 31. decembrom prošle godine.
Zakupci koji svoje obaveze nisu izmirili od 1. januara do 29. februara svoju obavezu mogu izmiriti u ratama, za što su dužni podnijeti zahtjev kotorskoj Direkciji za uređenje i izgradnju. Za 50% se umanjuje i obaveza plaćanja zakupnine svim fizičkim i pravnim licima od 1. juna do 31. avgusta koja koriste privremene objekte na javnim površinama pod uslovom da su do dana podnošenja zahtjeva za korišćenje mjera pomoći izmirili sve obaveze zaključno sa 31. decembrom 2019. godine.
Umanjuje se obaveza plaćanja naknade za korišćenje javne površine-ugostiteljske terase za 70% od 1. juna do 31. avgusta ove godine. Fizička i pravna lica oslobađaju se plaćanja naknade za prilaz sa opštinskih i nekategorisanih puteva za čitavu 2020. godinu, te lokalnih komunalnih taksi za korišćenje javnih površina od 1. juna do 31. avgusta.
Odlaže se plaćanje godišnjeg poreza na nepokretnost za 2020. godinu i to prva rata do 31, avgusta, a druga do 30. novembra ove godine, kao i postupci sprovođenja prinudne naplate za sva obračunata potraživanja u ovoj godini od 1. juna do 31, avgusta ove godine, izuzev za potraživanja koja su nastala u prethodnim godinama, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.
Vlada Crne Gore saopštila je da danas otvara granice za države Evropske unije.
Rezidenti država članica EU, kako je saopšteno, ulaze u Crnu Goru bez ikakvih dodatnih uslova.
#CrnaGora danas otvara granicu za države 🇪🇺.
Rezidenti država članica #EU 🇦🇹🇧🇪🇧🇬🇨🇿🇩🇰🇪🇪🇫🇮🇫🇷🇬🇷🇳🇱🇭🇷🇮🇪🇮🇹🇨🇾🇱🇻🇱🇹🇱🇺🇭🇺🇲🇹🇩🇪🇵🇱🇵🇹🇷🇴🇸🇰🇸🇮🇪🇸🇸🇪 ulaze u Crnu Goru bez ikakvih dodatnih uslova (testova i sl). (1/4) #CoronaInfoCGpic.twitter.com/FZ94K3kqTS
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u posljednja 24 časa završile analizu 439 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 47 rezultata bilo pozitivno. Radi se o pacijentima iz Rožaja (18), Berana (12), Podgorice (8), Bar (3), Nikšića (3), Bijelo Polje (2) i Kotor (1), saopšteno je iz IJZ.
Od 47 novootkrivenih, jedan je importovan, 37 su kontakti prethodno potvrđenih slučajeva dok se kod 9 oboljelih traga za izvorom infekcije.
Registrovan je još jedan smrtni slučaj kod osobe muškog pola iz Petnjice rođene 1935 godine, navodi se u saopštenju IJZ-a.
Ukupan broj smrtnih slučajeva u junu je tri, a od početka dešavanja 12.
Ukupan broj slučajeva registrovanih slučajeva od sredine juna je 224, tri su smrtna ishoda a broj aktivnih slučajeva je 221.
AKTIVNI slučajevi po opštinama su:
Rožaje 76
Podgorica 51
Berane 23
Bijelo Polje 15
Budva 14
Bar 7
Cetinje 6
Pljevlja 6
Ulcinj 4
Nikšić 4
Herceg Novi 3
Danilovgrad 3
Kotor 3
Tuzi 2
Tivat 2
Petnjica 1
Gusinje 1
Evropska unija sutra otvara svoje granice za građane Crne Gore i još nekoliko država, dogovorile su zemlje članice.
Na listi EU za ukidanje restrikcija na putovanja iz regiona našla se još samo Srbija.
U Briselu naglašavaju da će lista zemlja kojima će biti omogućen ulazak u Šengen biće ažurirana svake dve nedelje prema najnovijim epidemiološkim podacima.
Lista zemalja iz kojih je dozvoljen ulazak u EU:
Alžir
Australija
Kanada
Gruzije
Japan
Crna Gora
Maroko
Novi Zeland
Ruanda
Srbija
Južna Koreja
Tajlandu
Tunis
Urugvaj
Novi broj Bokeškog ljetopisa, u kojem je predstavljen Zbornik radova sa naučnog skupa “Isprepleteni identiteti: Kotor i Dubrovnik i njihovo zaleđe u višestoljetnoj perspektivi”, u Galeriji solidarnosti u srijedu 1. jula u 20 sati predstaviće predsjednica Ogranka Matice Hrvatske u Boki kotorskoj mr Marija Mihaliček i bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo.
U muzičkom dijelu nastupiće Mandolinski orkestar „Tripo Tomas“.
Organizatori su: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor i Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj.
Nepuna tri sata trebala su danas odbornicima u SO Tivat da pređu obiman dnevni red od čak 33 tačke, jer većina opozicije, izuzev odbornika SDP, nije prisustvovala zasijedanju lokalnog parlamenta.
Skupština je glasovima odbornika vladajućih DPS, SD i HGI-ja, usvojila završni račun budžeta Optine za 2019. Umjesto planiranih 22.461.000 eura, administracija gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS) lani je ostvarila prihode od samo 20.206.820 eura, što je nepunih 90% odsto plana. To je već četvrta godina za redom kako aktuelna garnitura tivatske DPS-SD-HGI lokalne vlasti čiji je mandat na isteku, ne uspijeva da ostvari planirani budžet. Ukupni budžetski troškovi lani su inače, iznosili 17.327.657 eura što je tek 78%, odnosno preko 5 miliona eura manje od plana.
„Budžet je bio potrošački, a ne razvojni i slabu su vajdu građani Tivta lani imali od toga što su Opštini platili lani čak 8,69 miliona eura poteza na nepokretnosti što je skoro 10 odsto više od plana, jer taj novac je većinom otišao u potrošnju narasle lokalne administracije, a ne razvoj grada i kapitalne izdatke. Izgubili smo skoro 2 miliona eura u Atlas banci, uzimali smo lani milion ipo eura kredita u Prvoj banci i to sve svjedoči da je stanje u gradskoj kasi objektivno lošije, a primici manji od ovako prikazanih završnim računom. Izuzetno je slaba naplata komunalija.“- kritikovao je Ivo Marić (SDP), ali njegove navode nije opovrgavao niko iz vladajuće većine, već je to učinio bivši člaan SDP-a Radoš Gospić, sa pozicije predsjednika Savjeta za zaštitu lokalne samupurave. Gospič nije krio svoje zadovoljstvo stanjem i realitacijom budžeta, sa čime se složio i gradonačenik dr Siniša Kusovac koji je Mariću poručio da „može kuditi i pričati, ali ne i pobiti činjenice kvalitativne i kvantitativne da je naplaćeno 89,96 odsto planiranih prihoda i da je relaizacija kapitalnog budšeta bila rekordna sa 63,6 % plana“.
„Realizovali smo izuzetno veliki broj kapitalnih projekata i nema ni govora o tome da se to navodno radi u preduzbornoj kampanji, već isključivo po ranije najavljenoj i zacrtanoj dinamici.“- podvukao je Kusovac.
Glasovima odbornika vladajučih partija sa izuzetkom izvještaja o radu Parkig Servisa kod koga su odbornici SD bili uzdžrani, usvojeni su izvještaji o radu sa finansijskim izvještajima za 2019. tivatskih lokalnih preduzeća i javnih ustanova.
Igor Petković (SD) pitao je direktora Parking servisa Slavipšu Ognjanovića (DPS) hoće li mu nešto preko 100 hijada eura dobiti iz 2019. koliko će ostati na računu te firme kada Opština Tivat uzme svoj dio od 150 hiljada eura zarade PST-a u prošloj godini, biti dovoljno da podmiri sve sudske troškove i redovno izmiruje plate radnicima te firme. Petković je kazao da je jedan sudski spor za neisplaćene putne troškove koji je pokrenuo jedan od radnika PST-a, već pavosnažno presuđen u korist zaposlenog, a da slične tužbe najavljuje još dosta radnika, zbog čega je od Ognjanoviča tražio da se preduprijedi dodatna šteta i d menadžment PST-a odmah izmiri sve što duguje radnicima.
„Čekamo ishod još jednog spora po istom osnovu i u odnosu na tu presudu koja treba da pokaže koliki je zapravo period za koje radnicima treba platiti sudske troškove, postupičemo prema svima koji imaju ossnova za ta potraživanja. Više je nego izvjesno da neće doći do smanjenja plata uprkos činjenici da je i naše preduzeće teško pogođeno ekonomskim efektima koronakrize.“- kazao je Ognjanović koji međutim, nije odgovorio na pitanje Petkovića što on i DPS koji se zalaže za koncesiju aerodroma Tivat, misle uraditi da PST-u nadoknade gubitak vrlo isplativog naplatnog parkirališta na aerodromu, a koje će po tom aranžmanu, ubuduće pripasti koncesionaru vazdušnih luka.
Predlog Ugovora o snabdijevanju otpadnim vodama sa kompanijom Luštica Development iz Tivta na koji je tražio saglasnost odbornika, gradonačenik Kusovac je povukao sa dnevnog reda današnje sjednice SO zbog, kako je naveo “potrebe preciziranja nekih tehničkih detalja”.
Prije nego što je on to učinio, skidanje sa dnevnog reda sjendice SO, ovog kontroverznog Ugovora po kome bi Opština Tivat i njena firma PPOV preuzeli na sebe niz obaveza i izložili se mogućnostima nastanka velikih finansijskih šteta, a sve za samo 4 hiljade eura mjesečno koliko bi PPOV prihodovao od prodaje prečišćenih otpadnih voda kompaniji Luštica Development za navodnjavanje njenog golf terena, zatražiio je i Igor Petković iz SD-a.
Odbornici su imenovali bivši gradonačelnicu Tivta dr Snežanu Matijević (DPS) za direktoricu nove JU Dnevni centar za djecu i mlade sa teškoćama u razvoju, i donijeli odluku o osnivanju još jednog novog opštinskog preduzeća – akcionarskog društva „Sportski kompleks Arsenal Tivat“.
Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u Parku slobode, danas sa početkom u 21 sat, organizuje koncert pod nazivom „Muzika u parku“.
Na koncertu će nastupiti kotorske klape Marineri, Maris i Incanto, VIS Škuribanda, hor Srpskog pjevačkog društva „ Jedinstvo“, Gradski hor „Nikola Ðurković“ i orkestar Gradske muzike Kotor.
Kako saopštavaju organizatori, koncert će se održati u prijatnom ambijentu punom zelenila, uz spoj mora, prirode i muzike.
“Namjera najavljenog događaja je da se sugrađanima ponudi još jedan muzički program u okviru predstojećeg kulturnog ljeta koje će ove godine biti u znaku domaćih umjetnika, muzičara i izvođača”, stoji u najavi.
