Dizajner brodova i konzultantska tvrtka Knud E. Hansen predstavio je novi dizajn brodova za krstarenje s pomoćnim jedrima koji može primiti do 100 putnika i ima domet od 6000 nautičkih milja.
Danska tvrtka je priopćila kako je 110-metarski kruzer na pogon vjetra usmjeren na tržište avanturističkih krstarenja, dodajući kako je u stanju posjetiti destinacije koje su nedostupne većim brodovima.
“Dio tržišta preferira manje brodove gdje putnici mogu pobjeći od gužve koja se obično nalazi na velikim brodovima za krstarenje”, navodi tvrtka.
Kombinacija dizela s niskom razinom sumpora i snage vjetra rezultira brodom koji premašuje zahtjeve za područja kontrole emisija i svih budućih IMO propisa, objasnio je dizajner. Brod također uključuje baterije koje omogućuju nultu emisiju u luci, kao i posebno zaštićenim područjima.
Brod ima opremu koju je dizajnirao Detlev Loell Ingenieurbüro, GmbH. Snast se sastoji od tri samostojeća jarbola, od kojih svaki ima potpuno jedro glavno jedro s podesivim zaklopcima za optimizaciju dizanja. Ukupna površina jedara, koja uključuje glavno jedro na prednjem jarbolu, iznosi 1.910 četvornih metara.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore realizuje projekat UNEP Marine Litter, koji se finansira u okviru Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (United Nations Environment Programme).
Glavni cilj ovog projekta je uspostavljanje efikasnijeg upravljanja otpadom iz mora kroz implementaciju odgovarajućih aktivnosti.
UNEP Marine Litter projekat, koji je počeo sa realizacijom u aprilu 2018. godine i traje do jula 2019. godine, obuhvata upravljanje otpadom iz mora, davanje smjernica za reciklažu plastične PET ambalaže, izradu Studija i Planova upravljanja na temu otpada iz mora i plastične PET ambalaže, realizaciju akcija sakupljanja i analize otpada sa odabranih plaža, izradu promotivnog materijala kao i organizovanje kampanja za podizanje svijesti o značaju adekvatnog upravljanja otpadom iz mora.
Ekološka akcija
U okviru ovog projekta, Javno preduzeće, u saradnji sa NVO “OZON” i supermarketima “Voli” i “Aroma” marketima realizuje akciju “ (U)baci PET opet ”, a koja ima za cilj upoznavanje javnosti sa modelom depozitnog sistema vraćanja plastičnog ambalažnog otpada, kroz pokaznu simulaciju tog procesa u praksi.
Akcija se realizuje tokom ovog vikenda u Budvi, Kotoru, Herceg Novom, Baru.
Tokom ekološke akcije, volonteri NVO ,,Ozon” će na promotivnim štanodvima ispred supermarketa svima koji donesu najmanje 5 praznih plastičnih (PET) flaša za uzvrat dijeliti prigodni promotivni materijal (majice, kačkete, platnene cegere) i ujedno na taj način vršiti edukaciju građana o procesu depozitnog sistema vraćanja ambalažnog otpada kao i o načinu pripreme za reciklažu PET ambalaže.
Ova akcija, koju su podržali supermarketi “Voli” i “Aroma”.
Značaj ovog projekta i same ekološke akcije prepoznat je i u svijetlu činjenice da se u postupku izrade novog Zakona o upravljanju otpadom analizira odgovarajući model definisanja depozitnog sistema vraćanja ambalažnog otpada.
Ovom prilikom pozivamo sve građane i turiste da se pridruže akciji, i u narednim danima donesu prazne plastične flaše volonterima akcije “(U)baci PET opet “ i za uzvrat dobiju prigodne nagrade, te na ovaj način daju svoj doprinos procesu selektivnog prikupljanja otpada i procesu reciklaže.
17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast
18. Međunarodni festival klapa Perast biće održan od 27. do 30. juna, sa predsjednicom Tinom Braić Ugrinić razgovarali smo o Festivalu koji postaje „punoljetan“, punih 18 godina čuva klapasku pjesmu na ovim prostorima, zašto imamo sve manje klapa iz Crne Gore, zašto se Festival više cijeni u regionu nego u Boki, organizacionoj formi, IPA projektu…
Kao predsjednica čime ste zadovoljni, što bi trebalo poboljšati, promjeniti, unaprediti?
Tina Braić Ugrinić: U globali, veoma sam zadovoljna našim Festivalom. Uvijek uspijemo realizovati ono što imamo u planu – koncerte tokom godine, glavne festivalske večeri kao osnovni dio programa, organizovane seminare za domaće klape, izdavaštvo časopisa „Lirica“, kao i vrijedna monografska izdanja. Tokom svih ovih godina imali smo za učesnike najbolje predstavnike domaćih klapa i onih iz regiona, što određuje rang ovog festivala, prepoznatog širom Crne Gore, kao vrhunsko kulturno dešavanje.
Za svaki dio Festivala osnovno je njegovo blagovremeno planiranje. Već nakon završetka glavnih manifestacija, razmatramo ono što je bilo dobro te godine, ali, još bitnije, sagledavamo propuste, te iznosimo buduća pitanja i planove za iduću godinu. Ideje nam ne nedostaju, čak se nekad ne možemo odmah složiti koju da prihvatimo.
Raščlanjivajući po segmentima ono što čini i nosi Festival, smatram da bi se mogao još dosta unaprijediti. Čovjek dok radi iako za isti cilj, dolazi do nesuglasica, ali na kraju se opet sve dovede u glavni tok i zajednički se ubiru plodovi. Mnogo je i vanjskih faktora koji ometaju idilični smjer Festivala. To su prije svega finansije koje radi političkih konfrontacija utiču na naše planove i rad. Takva je situacija i ove godine. Budžet Opštine Kotor za 2019. god. nije još uvijek usvojen što se odražava na opšti nespokoj unutar naše organizacije. Veoma često prinuđeni smo da pod stresom radimo, organizujemo sve kao da je u najboljem redu i nadamo se da će se obećanja od strane nadležnih ispuniti. Do sada nismo nikad imali loša iskustva, ali smo kao odgovorna lica uvijek napeti i u strahu kako će sve na kraju ispasti. Kad se sve najzad zaokruži i završi kako treba, lakne nam svima i svjesni smo da je svaka nervoza, neugodnost, trema i neizvjesnost bila neminovna da bi se postigao krajnji osjećaj ponosa i ushićenosti. Iz ljubavi i neprestalne borbe da održimo nešto što smatramo sad već i prepoznatljivošću Perasta, prolazimo kroz razna emotivna stanja, ali vrijedna krajnjeg ishoda.
Smatrate li da je MFK prevazišao organizacionu formu NVO?
Festival klapa Perast 2017.
Tina Braić Ugrinić: Ako bismo metaforički rekli da se punonoljetstvo stiče sa 18 godina, onda se i za MFK Perast može reći da je zaista prevazišao organizacionu formu nevladine organizacije. Festival je iznikao najvećim dijelom kao lokalni projekat čime se dokazuje da je misija čuvanja bokeljskog indetiteta moguća, samo treba istrajati. On je, zapravo, samo jedan mali segment kojim se to postiže.
Osim njegovanja klapske pjesme, ono što me posebno raduje je da zvanično, od prošle godine, sarađujemo i sa Društvom prijatelja Perasta i Mjesnom zajednicom Perast. Podržavamo peraške običaje, prvenstveno slavljenje Mađa 1. maja, Zavjetni dan-Perašku Gospu ili narodski rečeno Gađanje kokota 15. maja i Fašinadu 22. jula. Svaki od ovih običaja je duboko ukorijenjen u sam identitet Perasta i Peraštana i smatramo da je u ovim nezaustavljivim promjenama vezanih za izgled samog grada neophodno da se očuva njegova duša. Kao što jezik predstavlja identitet nekog naroda, tako su običaji djelo duše naroda. Pjesma kaže „ Staro pada, mijenja se sudbina, / Cvate život nov iz razvalina“. U ovim stihovima je bit problema. S jedne strane problem prihvaćanja novog, a s druge slijepilo za poštovanje starog. Suština je da je to staro temelj, to je naš praotac bez kojeg ne bi postojalo ni nas, ni običaja, ni identiteta, ni osobenosti, niti ovog novog „perija“ koje se kiti baš na tim „razvalinama“. Zbog toga je prosto neophodna sinteza, ovih, samo na oko, oprečnih vremena.
Zašto se MFK Perast u regionu mnogo više cijeni i doživljava kao prestižni festival nego u Boki Kotorskoj?
Tina Braić Ugrinić: Ovo pitanje nosi mnoštvo odgovora. Prvenstveno, da bi nešto zaživjelo potreban je pravilan odgoj. U nedalekoj nam Dalmaciji u kojoj se ljudi rađaju uz zvuk klapske pjesme i žive od svog postojanja svakodnevno s njom, nije neobično da tu pjesmu iznjedre sa toliko žara da ona postane njihova nematerjalna kulturna baština. Klapska pjesma je i kod nas u Boki dio tradicije što dokazuju razni sakupljači narodnih pjesama na ovom tlu s kraja XIX i početka XX st. To je pjesma koja izrasla sama iz mora, naše obale, gore oplemenjuje dušu koja joj se otvori. Da ona i dalje živi, ukazuje nam bitnost festivalske kategorije „nova klapska pjesma“, kojom se svake godine dobija minimum 6, 7 novokomponovanih klapskih pjesama, a koje iz iskustva gledano, većinom i zažive.
U Crnoj Gori su veći problem klape nego klapske pjesme, jer su one u stagnaciji. Bez klapa gasi se i klapski svijet, zato je neophodno probuditi ljude koji se već time bave i oformiti nove. Ovo iziskuje veliki napor koji nažalost ne zavisi samo od nas iz Festivala. Istaću da kad kažem stagnacija klapa mislim prvenstveno na Boku, dok u unutrašnjosti Crne Gore postoje klape koje su mnogo aktivnije i gdje se formiraju i nove. Strategija razvoja festivala koji se uvukao u ostalim gradovima Crne Gore pokazala kao dobra i plodonosna.
Zašto sve manje imamo klapa iz Crne Gore, zašto nema interosovanja za klapsku pjesmu?
Tina Braić Ugrinić: Ova konstatacija je nažalost istinita. Primjera radi, Mostarac, Tomislav Sušac, muzičar, kompozitor i obrađivač klapskih napjeva, pjevač klape Trebižat, istakao je da je Međunarodni festival klapa u Perastu, nakon FDK-a Omiš najznačajniji i najvrjedniji susret klapa za mali klapski svijet kojemu pripadamo. Ovakvih izjava hvale ljudi iz regiona imamo pregršt.
Izgleda da je kob malih naroda da se diče onim što imaju u nasljeđu samo dokle ih neko finansijski gura. Da bi vas neko gurao morate biti podobni u koječemu, igrati kojekako, biti uvijek korak ispred svega, ali što je najbitnije – uspijevati isplivati, a da pritom ne izgubite sebe. Nije laka misija, ali je nužna ako želite da vam unuci znaju ko su. Navest ću Stendalove riječi: „Kulturna atmosfera nekog kraja ne čine jedan ili dva genijalna čovjeka, nego veći broj obrazovanih i prema stvaralaštvu orjentisanih ljudi.“ Mislim da je ovim riječima sve rečeno. Intelektualni i obrazovni sloj treba gajiti i unaprijeđivati a ne svjesno zatirati.
Stavit ću akcenat na dječije klape kojih ima i na primorju i u kontinentu. Festival je prepoznao njihov značaj jer su one razlog zbog kojeg se klapski svijet neće zatvoriti, već naprotiv, i sutra će živjeti. Tako je npr. dječija klapa „Kotorski gardelini“ koju vodi prof. Nada Baldić, ove godine dobitnica prve nagrade na 11. Festivalu dječijih klapa u Zadru. Njegovanje kulturnog naslijeđa kroz promociju dječijeg klapskog pjevanja daje nadu da će ti budući odrasli ljudi biti svjesniji vrijednosti koju Boka i Crna Gora posjeduju.
Tina Braić Ugrinić – foto Boka News
Aplicirali ste sa sa Omišom i Posušjem na IPA projektu, o kakvom projektu se radi i kada će se znati rezultati?
Tina Braić Ugrinić: Radi se o projektu 3 festivalska klapska grada Omišu, Posušju i Perastu. Nosioci projekta, vrijednog oko 1.8 mil. eura su gradovi. Opština Kotor je konkurisala sa projektom rekonstrukcije Fortezze u Perastu (sa oko 400.000 e) i uključila programe MFK Perast za 2019/2020. u iznosu od oko 100.000 e. Osim programa „Trubaduri u Perastu 2019“, „Tri festivalska grada 2020“, „Priče o moru u Omišu, Korčuli, Posušju, Mostaru i Sarajevu“, za MFK Perast je značajan inovativni program „Digitalizacija klapskih partitura“ sva 3 festivala. Sve bi to znatno rasteretilo budžet Opštine jer su sredstva od 85% nepovratna, dok bi nama u MFK Perast predstavljalo potsticaj za daljnji razvoj Festivala. Ušli smo u konkurenciju razmatranja projekta i tokom ljeta očekujemo rezultate Evropske komisije.
Dokle se došlo sa inicijativom za formiranje Javne kulturne ustanove u Perastu koja bi po obrazloženju koju ste podnjeli na puno kvalitetniji način obezbijedila organizaciju brojnih kulturnih programa u tom gradu?
Tina Braić Ugrinić: Osnivanje JU PerastFest je zasnovano na inicijativi MFK Perast još 6. novembra 2017. godine. To je ideja kojom bi se olakšao ne samo rad Festivala već i svih društava koja se zalažu za dobrobit Perasta. Predstavnik Opštine Kotor je tada obećao „da će se detaljno i sa dužnom pažnjom ova inicijativa raspraviti do septembra 2018.“ Međutim, do dana današnjeg nemamo saznanja da je po ovoj inicijativi išta rađeno. Zašto je to tako možemo samo nagađati – možda prosto nezainteresovanost, možda nedostatak finansijskih sredstava, može biti i strah da ćemo osnažiti ovim segmentom te da će biti problema oko „utišavanja“, ili, pak, višestoljetna težnja Grada da upravlja i gazduje manjim gradovima u okruženju… Po meni najgori razlog bio bi nezainteresovanost jer bi ukazivao na jednu opštu letargiju i nedostatak energije da se bilo što unaprijedi u cilju kulturne afirmacije. Ukoliko je razlog strah od gubitka kontrole onda to govori o veličini onoga što bismo mi mogli donjeti. Ipak, niti jedan od navedenih razloga nije osnovan i realan, jer ovako zamišljena javna ustanova ne teži da bude još jedna glomazna JU. Stalno zaposlenih bi bilo svega dvoje, a godišnji troškovi ne bi prelazili 17.000 e.
Meteorolozi su najavili da Evropljane iduće sedmice očekuje toplinski val s temperaturama do 40 stupnjeva Celzijevih u toplinskom valu “neviđenom” za lipanj koji će zahvatiti velik dio zapadne Evrope
Od Velike Britanije do Belgije i Grčke, toplinski val stići će iz Magreba u Sjevernoj Africi i Španjolske s visokim temperaturama koje počinju ovaj vikend, a vrhunac se očekuje sredinom idućeg tjedna.
U Njemačkoj meteorolozi predviđaju temperature do 37 stupnjeva Celzijevih u utorak, odnosno 38 u srijedu, a slično vruće vrijeme očekuje se i u Belgiji i Švicarskoj. Britanski meteorološki zavod MetOffice posebno je zabrinut zato što bi toplinski val mogao potaknuti “silovite oluje” pa je upozorio Britance da se pripreme na “vruće, vlažno i nestabilno” vrijeme.
Grčka će biti među zemljama najteže pogođenima toplinskim valom s temperaturama do 39 stupnjeva C ovaj vikend. U Francuskoj meteorolog Francois Gourand najavljuje “neviđen toplinski val za mjesec jun” koji će, nedvojbeno, potući prethodne toplinske rekorde za taj prvi mjesec ljeta.
Ljeti 2003., Francuska je pretrpjela intenzivni toplinski val koji je izazvao smrt gotovo 15.000 uglavnom starijih osoba. Od utorka će se temperature u Francuskoj penjati od 35 do 40 stupnjeva C pa stanovnici ni noću neće imati olakšanje, predviđaju meteorolozi. “Od 1947. godine samo je toplinski udar od 18. do 28. juna 2005. bio intenzivan”, kaže Meteo France te predviđa da bi kipuće vrijeme moglo potrajati šest dana. Dolazak intenzivnog toplinskog vala ponovno pokazuje kakav je učinak globalnog zatopljenja na planet, a takvi vremenski uvjeti vjerojatno će biti češći, kažu meteorolozi.
Opštinski Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti obezbijediće komplete udžbenika za učenike prvog, drugog i trećeg razreda osnovnih škola sa područja opštine Tivat- saopšteno je juče iz lokalne uprave.
Za razliku od prethodnih godina, kada je Opština Tivat na ovaj način pružala podršku samo đacima prvacima, školske godine 2019/2020 biće obuhvaćeni svi učenici prvog ciklusa, odnosno prva tri razreda osnovne škole.
„Učenici pripadnici romsko-egipćanske populacije, dobiće besplatne udžbenike kao vid podrške nadležnog ministarstva, kao što je bila praksa i do sada.“.- naveli su iz kabineta gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS)
Iz Opštine međutim, nisu saopštili koliko će koštati kupovina besplatnih udžbenika za još dvije generacije tivatskih đaka. Gradonačelnik Kusovac međutim, na posljednjoj sjednici lokalnog parlementa u utorak, u polemici sa odbornicima opozicije je naveo da će 18.000 eura za koliko je tada usvojenim rebalanskom budžeta, uvećana stavka „ostali transferi pojedincima – učenici i studenti“, biti usmjereno na kupovinu udžbenika za učenike prva tri razreda. Taj novac inače, prvobnitno je bio planiran za turističke manifestacije – organizaciju drugog međunarodnog Ljetnjeg karnevala u Tivtu, ali ga je Kusovac preusmjerio na podršku lokalne uprave roditeljia najmlađih tivatskih učenika.
Tako će Opština Tivat u septembru, nepunih pola godine pred redovne lokalne izbore u tom gradu, kompletima novih udžebika častiti svu djecu uzrasta do trećeg razreda osnovne škole. Tivatska lokalna DPS-SD-HGI uprava prethodnih je godina bila meta žestokih kritika opozicije da poput nekih drugih gradova u Crnoj Gori, treba da obezbjedi besplatne udžbenike za učenike svih devet razreda osnovne škole, ali su se njeni čelnici uvijek opravdavali navodnim nedostakom novca i tvrdili da Opština para ima samo za kupovinu knjiga prvacima. Sada, pred lokalne izbore što se trebaju održati u martu 2020., Kusovčava administracija je ipak odlučila da u ovu akciju, osim prvaka, uključi još dvije generacije tivatskih đaka, i olakša finansijski teret njihovim roditeljima.
Nova predsjednica Hrvatskog građanskog društva Crne Gore (HGD CG) je Rafaela Pina Lazarević iz Kotora, tako su u petak odlučili članovi Upravnog odbora Društva.
Rafaela Pina Lazarević, turizmolog po struci, poznata je kotorska aktivistkinja, bivša potpredsjednica Opštine Kotor i matičar, danas umirovljenica, funkciju predsjednice HGD obavljati će u narednom četvorogodišnjem periodu.
Za potpredsjednika Društva izabrana je Jovo Miajlović iz Bijele, suosnivač BCM pomorske agencije, predsjednik skupštine Udruženja pomorskih agenata Crne Gore.
„Želim da se zahvalim na ukazanom povjerenju. Kao Društvo nastaviti ćemo da razvijamo saradnju između crnogorskog i hrvatskog naroda, da zastupamo na pravi način Hrvate u Crnoj Gori, a kao predsjednica potruditi ću se da nastavim raditi sve ono što su radili dosadašnji predsednici, učiniti sve da se ovo Društvo ne ugasi i nastavi svoju uspješnu misiju koja traje već osamnaest godina. Opstanak HGD-a zavisi od finacijske konstrukcije, u tom smislu pokušat ćemo objezbjediti sredstva kako bi Društo nesmetano radilo, Hrvatski glasnik nastavio da redovno izlazi, Mandolinski orkestar da normalno funkcionira. Ovaj Upravni odbor će nastojati da opravda povjerenje, da svojim radom privuče što više mladih, da radimo u interesu očuvanja identiteta i artikulišemo interese Hrvata u Kotoru, Boki kotorskoj i Crnoj Gori“ – kazala je novoizabrana predsjednica HGD-a Pina Lazarević.
Prema Statutu HGDCG svake četvrte godine predsjednik se bira iz reda članova Upravnog odbora.
U predhodnom četvorogodišnjem mandatu HGD CG uspješno je vodio je predsjednik Marijo Brguljan, koji se nije kandidirao za još jedan mandat zbog zauzetosti poslom kojim se bavi. Na današnjoj sjednici Upravnog odbora Brguljanu je za uspješan rada uručena zahvalnica.
UO HGD 2019.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore osnovano je 2001. godine i nevladina je i neprofitabilna udruga koja okuplja Hrvate, sa svrhom očuvanja i promoviranja kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori kao autohtonog naroda.
Festival nezavisne kulture MORŽ biće otvoren večeras u 21 sat u Amfiteatru Hercegnovskog pozorišta. Program počinje filmom ‘Zarobljeno vreme’ Milana Nikodijevića. Riječ je o dokumentarnom ostvarenju koje prati priču Predraga Pece Popovića, rok kritičara koji je suštinski uticao na kretanja na jugoslovenskoj muzičkoj sceni. Putujući drumovima nekadašnje domovine, Popović u filmu susreće ključne aktere ovdašnje rock scene, tako se između ostalih, u filmu pojavljuju Srđan Gile Gojkovič, Bajaga, Jasenko Houra, Petar Janjatović, Žika Jelić i drugi.
U muzičkom programu MORŽ-a, u 23 sata, nastupiće srpski bend Baobab.
U više od 20 godina sviračkog iskustva i tri albuma ovaj bend, predvođen Mišom Petrovićem, dokazao se publici, a posljednji njihov album, „Naše vreme“ koji je 2017. objavila Popdepresija kritika smatra jednim od najbolljih srpskih novijih izdanja.
Vladimir Skočajić Skoča, autor kultne Gistro FM radio emisije za “Naše vreme” je rekao: “Nekad me podseti na Wilco, nekad na Nila Janga, nekad na War on Drugs, a najčešće na Baobab. Da se ja pitam, stihove prvog singla „Kako sjajnih ljubavi ima / U gradu koji tone, u zemlji koje nema“ promuvao bih u himnu ove nesrećne zemlje. Čisto savršenstvo.”
Art program MORŽa donijeće presjek postjugoslovenske ilustratorske scene koja je jedna od najvibrantnijih komponenti savremene nezavisne kulture, bez ikakvih tematskih barijera, dok je ‘road movie’ žanrovska odrednica filmskog programa.
Pred publikom MORŽa, u amfiteatru Hercegnovskog pozorišta biće izloženo više od 60 ilustracija koje su uradili neki od najzanimljivijih vizuelnih umjetnika mlađe generacije koji žive i rade na prostoru nekadašnje Jugoslavije:Igor Hofbauer, Srđa Dragović, Monika Lang, Vuk Bojanić,Jovana Mugoša, Miron Milić, Milica Golubović, Ana Ćosović, Simona Dolinga, Marin Remić – Smelly feet dog, Ira Bulić – Nisam tapir, Đorđe Kamenarović, Goran Radošević, Bojana Bogavac, Jakov Jakovljević i Maja Kostić
Američki istražitelji uhapsili su još četvoricu pomoraca od kojih tri iz Crne Gore, osumnjičenih da su učestvovali u švercu milijardu dolara vrijednog kokaina koji je u utorak zalijenjen u američkoj luci Filadelfija.
Prema nezvaničnim informacijama, iza rešetaka su završili članovi posade kontejnerskog broda „MSC Gayane“ Boško Marković (37), Aleksandar Kavaja (25) i Nenad Ilić (39), a sa njima je uhapšen i mornar Lauli Pulu (32).
Američke vlasti prije dva dana već su uhapsile crnogorskog pomorca Ivana Đuraševića iz Kotora zbog učešća u međunarodnom švercu 16,5 tona kokaina brodom „MSC Gayane“ na kojem je on bio drugi oficir palube. Njemu, po svemu sudeći, ovo nije bio prvi put da učestvuje u trafikingu opijata.
To su po pisanju američkih medija, utvrdili tamošnji istražitelji koji vode komplikovanu i široku istragu svih aspekata slučaja što je rezultirao jednom od najvećih zaplijena droge u istoriji SAD. Vrijednost zaplijenjene droge na ilegalnom uličnom tržištu prelazi milijardu dolara.
Agenti DEA, Agencije za domovinsku sigurnost, Obalne straže SAD, lokalne i federalne policije, upali su nu utorak na megakontejnerski brod „MSC Gayane“ italijansko-švajcarske kompanmije Mediterranean Shipping Company, neposredno nakon što je on uplovio u luku Filadelfija na istočnoj obali SAD. Sakriveno u sedam kontejnera što su se nalazili u štivama broj 7 i 8 velikog kontejnerskog broda, policija i agenmti DEA su pronašli ukupno oko 16,5 tona kokaina i ubrzo su uhapsili dvoje članova posade kontejneraša koji plovi pod liberijskom zastavom – Crnogorca, drugog oficira palube Ivana Đšuraševića i mornara Forofave Tiasaga, državljanina Samoe. Forenzičari su na brisevima koje su uzeli sa ruku Đuraševića pronašli tragove kokaina, pa su on i samoanski mornar odmah uhapšeni i američko tužilaštvo im na teret stavlja jedno od najtežih krivičniuh djela u toj državi – zavjeru sa posjedovanjem i namjerom za prodaju nelegalne supstance na području pod jurisdikcijom SAD.
Crnogorski pomorac je navodno rekao popliciji da ga je u ovaj posao uveo neimenovani prvi oficir paulube sa „MSC Gayane“. On ga je navodno, nakon isplovljenja broda iz Perua, pozvao da sa komandnog mosta siđe na krmeni dio palube. Tamo je Đurašević sa lijeve strane krme, pored brodske dizalice,vidio mreže u kojima su bile plave i crne kese sa drogom. Đuraševič je istražiteljima navodno kazao da je znao da se u kesama nalazi droga, ali ne i da je u pitanju kokain, te da je sa Tiasagom i još trojicom neimenovanih pomoraca sa „MSC Gayane“ učestvovao u prebacivanju tih kesa sa palube u brodske štive i njihovom sakrivanju među legalnom robom u nekim od kontejnera koje je brod prevozio. Crnogorski pomorac je istražiteljima rekao da je za svoje učešće u ovom švercu trebao da dobije 50 hiljada eura u kešu.
Tiasaga je takođe priznao svoje učešće u kriminalnom djelu, istakavši da ga je navodno, Đurašević u to uključio, te da je crnogorski oficir navodno već ranije bio uključen u slične aktivnosti na nekim od brodova na kojima je plovio i da mu jem Đurašević i ranije nudio da se i on uključi u ovaj posao, na što je Tiasaga na kraju pristao za naknadu od 50.000 dolara. Samoanac je ispričao da je Đurašević navodn o rukovao broskom dizalicom na „MSC Gayane“ koja je na palubu podizala mreže sa vrećama punim droge, a koje su do njihovog broda na pučini, dovezli manji brodovi i to u dva navrata– prvo šest, a potom čak osam čamaca koji su se pod okriljem noći, pred obalama Perua, približili velikom kontejnerašu i na njega prebacili svoj ilegalni teret. Uz drogu, na brod su tom prilikom navodno prebačene i nove carinske plombe kojima su pomorci sa „MSC Gayane“ zamijenili one što su morali slomiti da bi otvorili kontejnere i u njih sakrili drogu.
Američki istražitelji su potvrdili da je nakon hapšenja Đuraševića i Tiasage koji su priznali kriviczu, u protekla dva dana lišeno slobode još četvoro članova posade „MSC Gayane“ – prvi oficir palube, upravitelj stroja, električar i mašinac. Njihova imena juče su nezvanično procurila u američke medije, nakon što su oni u srijedu veče saslušani pred sudom u Filadelfiji.
Državni tužilac Vilijam Merk Svejn koji vodi ovaj slučaj, medijima je kazao da je riječ o jednoj od najvećih zapijena narkotika u istoriji SAD i da se istraga nastavlja. Prema nezvaničnim informacijama, zaplijenjena droga nije bila namijenjena američkom, već evropskom tržištu. „MSC Gayasne“ koji plovi na redovnoj lini između Kine, Južne Amerike, SAD i Zapadne Evrope, u Filadelfiju je prispio iz luke Friport na Bahamina, a po rasporedu, sledeća luka mu je trebala biti Roterdam u Holandiji.
Upućeni u pomorstvo tvrde da je najvjerovatnije kompletna posada broda uključujući i zapovjednika, bila uključena ili makar znala za šverc jer je nemoguće da se kontejnerski brod dugačak 314 i širok 48 metara an koji uobičajeno plovi brzinom od preko 20 čvorova, na sred oekana zaustavi ili uspori na manje od 5 čvorova, da bi mu mogli prići manji čamci i na njega prekrcati robu, a da to ne zna sva posada. Prema nezvaničnim informascijama, „pad“ švercera sa „MSC Gayane“ većšje izazvao negativne posljedice i za druge brojne crnogorske pomorce koji plove za kompaniju MSC jer je njeno poslovodstvo navodno, odlučilo da odmah zamijeni kompletnu aktuelnu posadu drugog svog megakontejneraša što plovi na istoj liniji kao i „MSC Gayane“, i to isključivo pomorcima iz Indije.
„MSC Gayane“ se inače, i dalje nalazi u Filadelfuiji pod nadzorom američkih službi i brodu za sdada nije dozvoljeno da nastavi putovanje prema Evropi.
Deset evropskih gradova zahtijevalo je više pomoći od EU u borbi protiv Airbnb-a i drugih web-lokacija za iznajmljivanje, za koje tvrde da zatvaraju lokalno stanovništvo i mijenjaju lice susjedstva.
U zajedničkom pismu, Amsterdam, Barcelona, Berlin, Bordeaux, Bruxelles, Krakow, Munchen, Pariz, Valencija i Beč kažu da “eksplozivni rast” globalnih platformi za kratkoročni boravak mora biti na dnevnom redu sljedećeg seta evropskih povjerenika.
U trabnju je generalni odvjetnik Evropskog suda pravde donio neobavezujuće mišljenje da se prema zakonu EU Airbnb treba smatrati pružateljem digitalnih informacija, a ne tradicionalnim agentom za nekretnine.
Taj status, ako ga potvrdi sud, omogućio bi Airbnb-u i sličnim platformama da slobodno djeluju preko bloka i, što je najvažnije, oslobodilo ih bilo kakve odgovornosti da osiguraju da posjednici poštuju lokalna pravila usmjerena na reguliranje odmora.
“Evropski gradovi vjeruju da bi se domovi trebali koristiti prvenstveno za život u njima”, navodi se u priopćenju gradova objavljenom u Amsterdamu.
“Mnogi pate od ozbiljnog nedostatka stambenog prostora. Tamo gdje se domovi mogu iznajmljivati turistima unosnije, nestaju s tradicionalnog stambenog tržišta. “
Gradovi su naveli da lokalne vlasti moraju biti u stanju suprotstaviti se negativnim efektima buma kratkoročnih odmora, kao što su povećane rente za stalno nastanjene stanovnike i nastavak “turistifikacije” susjedstva, “uvođenjem vlastitih propisa u ovisnosti o lokalnoj situaciji”
