U organizaciji Turističke organizacije opštine Kotor danas je otvorena Izložba risanskih artefakat i promovisana knjiga „Mozaici na području Kotora“, na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu.
Posjetioci su bili u prilici da vide samo neke reprezentativne artefakte nađene na lokalitetu Carine (Risan) u toku dugogodišnjih arheoloških istraživanja, u kojima su bili uključeni arheolozi Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, područno odjeljenje Kotor sa arheolozima Univerziteta Varšava iz Poljske.
Načelnik Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, područnog odjeljenja Kotor, Boris Kustudić posebno se zahvalio zaposlenicima na Rimskim mozaicima na dugogodišnjoj saradnji, a koji su organizovanjem ovakve izložbe pružili šansu da stručnoj i kulturnoj javnosti pokažu pronađene izuzetno vrijedne artefakte.
Kustudić je kazao da se saradanja sa Rimskim mozaicima u Risnu neće završiti ovom izložbom, već da će i ostali artefakti, stariji i značajniji iz ranijih perioda koji se trenutno čuvaju u depoima Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore biti izloženi u adekvatnim vitrinama, kako se to radi svugdje u svijetu i prikazana široj publici.
Izložbu artefakata pratila je izložba fotografija autora arhologa Varšavskog univerziteta Januša Reclava (Janusz Reclaw).
Izložba – Risanski artefakti – foto Boka News
Ono što je novo, intresantno i vrijedno pažnje od ove godine je to da na Rimskim mozaicima su iloženi originalni i autentični suveniri rađeni po uzoru na artefakte koji su danas izloženi, novac (II druga polovina v.p.n.e.), keramika, amfore, itd. koje su radili pacijenti Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti.
Publici je danas predstavljena knjiga “Mozaici na području Kotora”, čiji je izdavač Turistička organizacija opštine Kotor.
„Knjiga je rezultat jednog dugotrajnog rada, dakle, proizvod saradnje kulturnih institucija i TO Kotor. Ovo je primjer kako dobra i kvalitetna saradanja može rezultirat dobrim projektom. Naše bogatsvo na ovom područiju je ogromno i naša obaveza je prije svega, kao nekoga ko ostvaruje prihod od turizma da uputi sve zainteresovane i pruži im pomoć u ostvarivanju saradnje sa stručnim licima, kako projekti i nalažu…“ – kazala je direktorica To Kotor Ana Nives Radović.
Knjiga je fokusirana na Rimskim mozajicima u Risnu, mozaik nad portalom crkve Svetog Nikole u Kotoru i mozaik u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.
Izložba – Risanski artefakti foto Boka News
Autor dizajna i fotografija prof. dr Stevan Kordić izrazio je zadovoljstvo što je učestvovao u ovom projektu.
„Meni je jako drago što je TO Kotor prepoznala potrebu da se na ovaj način segmenti vrijedne kulturne baštine koji i nisu toliko pod svjetlima pozornice, istaknu, da se skrene pažnja na njih da se popularizuju…“ – kazao je Kordić.
Tekst je pisala Jasminka Grgurević, konzervator savjetnik, tiraž je 200 primjeraka.
U muzičkom dijelu programa nastupili su duo Anđela Vukčević – flauta i Dejan Krivokapić – klavir.
Stari gulet nasukan u Bonicima cije je rezanje pocelo danas
Nepoznati počinioci krenuli su danas da u uvali Bonići u blizini sportske dvorane i kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca Verona u Tivtu, na divlje kao sekundarnu sirovinu, sjeku veliki drveni brod – dotrajali dvojarbolni jedrenjak tipa gulet. Na istom mjestu inače, prije par godina takođe je na divlje isječena polupotopljena olupina nekadašnje velike drvene motorne jahte „Independia“. Tada su građani negodovali a uprkos intervencijama inspekcija, dno uvale ostalo je zatrpano rasturenim djelovima i otpacima sa tog izrezanog broda.
Zbog sječenja guleta, odmah su stoga reagovali mještani koji su o svemu obavijestili isnpekcije i medije. Iz Uprave za inspekcijske poslove Opštine Tivat kazali su da su komunalni inspektori i komunalni policajci odmah izašli na teren i reagovali, iako oni nemaju nadležnost nad morskim prostorom i obalom koja spada u granice Morskog Dobra, već samo gradskim javnim površinama. Radovi na guletu su stoga nakon intervencije inspektora makar privremeno obustavljeni, a Uprava je o svemu obavijestila i kontrolore JP Morsko Dobro zadužene za Tivat, kako bi ta firma i nadležne državne inspekcije službe pokrenule akgtivnosti iz domena svojih kompetencija. O rezanju broda je obaviještena i Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor iz koje je medijima rečeno da se brod ne nalazi na plovnom putu niti ugrožava sigurnost plovidbe ovako nasukan na obalu u Bonićima, ali da će oni svakako pratiti da li se sa njega u more izliva nafta, ulje ili bilo kakve druge šretne materije i da će u tom slučaju odmah reagovati sa visokim novčanim kaznama.
Nevezano za ovaj slučaj u Bonićima, građani Tivta i turisti inače, danas su bili neprijatno iznenađeni pojavom velike mrlje sa masnoćama i prljavštinom u moru, a koja se u jutarnjim satimam protezala velikom pocvršinom Tivatskog zaliva na potezu od Porto Montenegra i centra grada sve do Krašića. Obzirom na neprijatne mirise i pjenušavi talog na morskoj površini, građani sumnjaju da su u pitanju kanalizacione ili fekalne vode. Željko Lompar, inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor najavio je da će tokom dana obići akvatorijum i pokušati utvrditi uzroke ovog ekološkog incidenta. Uprava tivatskog hotela „Palma“ je inače, minulog vikenda zatražila hitno obustavljanje radova na čišćenju podmorja lučice Kalimanj zbog nesnosnog smrada i otpadnih voda koje su završile na hotelskoj plaži. Plovni bager tivatske firme „Iva put“ koju je na ovom poslu angažovala Opština, je nakon toga obustavio te kontroverzne radove o kojima Agencija za zaštitu životne sredine tek treba da odluči da li je za njih potrebno prethodno uraditi Elaborat procjeni uticaja na životnu sredinu.
O sve češćim ekološkim incidentima u Tivatskom zalivu bilo je danas riječi i na sjednici lokalnog parlamenta.
“Lažirani su posljednji izvještaji o kvalitetu morske vode za kupanje u Tivatskom zalivu. Mjesec dana se kupamo u fekalijama i to vide svi koji dođu na naše plaže jer ste vi, “stručnjaci” iz Opštine, našli da u sred juna produbljujete Kalimanj i taj mulj zasićen fekalijama i drugim otpadom, prosipate cjevovodom direktno u more.”- istakao je odbornik Bokeškog Forumja Andrija Petković.
Pet sati rasprave trebalo je danas Skupštini opštine Tivat da pređe samo dvije od 25 tačaka dnevnog reda aktuelnog zasijedanja, jer je, iako malobrojna, opozicija žestoko napala vladajuću DPS-SD-HGI koaliciju oko završnog račubna budžeta za prošlu i odluke o rebalansu budžeta za ovu godinu. Glasovima većine, obje tačke su ipak usvojene.
Četiri odbornika Tivatske Akcije, Arsenala za Tivat i Bokeškog Foruma optužiliu su administraciju gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS) koji je odluku o rebalansu budžeta iznenada juče donio na sjednicu SO, da je, sprovodeći nezakonito proceduru njene pripreme i javne rasprave o kojoj niko u Tivtu ništa nije znao, pokušala da do zadnjeg trenutka odloži za nju vrlo neugodno objavljivanje činjenice da je Tivat u samo tri ipo godine, sa pozicije suficita u budžetu od preko 7 miliona eura, dovela u poziciju da se grad mora zaduživati za milion ipo eura kako bi Kusovac počeo gradnju tri kružna troka na Jadranskoj magistrali kroz Tivat. To i rekonstrukcija magistrale u bulevar inače, bili su jedno od ključnih predizbornih obećanja DPS na posljednjim lokalnim kizborinma 2016., a i sam gradonačelčnik je polemišuići sa opozicionarima, priznao da mora u najskorije vrijeme početi da gradi kružne tokove jer su novi izbori u Tivtu u martu naredne godine.
Kusovac je kazao da se budžet po rebalansu, uvećava sa 20,9 na 22,4 miliona eura time što će od banaka uzeti „kratkoročnu pozajmicu“ od milion ipo eura jer se tenderi za gradnju kružnih tokova procijenjenih na 2,4 miliona, ne mogu raspisati a da se prethodno ne obezbjedi novac za plaćanje radova.
Budimir Cupara (AzT) optužio je gradonačelnika i njegove saradnike da nisu pravovremeno upoznali javnost sa namjerom da mijenjaju budžet, da se ne zna od koga će i pod kojim uslovima uzeti kredit, te da nije odbornicima predočio izuvještaj o ostvarenju budćeta za pet mjeseci konji je neophodan predulov da se donosi odluka o njegovom rebalansu.
„Fingirana je tobožnja javna rasprava u 5 popodne u petak, a prisustvovao joj je samo predsjednik Savjeta za zaštitun lokalne samouprave i pet činovnika opštine koji su branili rebalans. Niko od odbornika, građana ili NVO nije znao za tu javnu raspravu. Osnovano sumnjam da su i antidatirani dokumenti koje je u vezi ovoga, gradonačelnik navodno donio 30.maja jer mi nije dozvoljen uvid u djelovodniu knjigu Opštine, pa se ovdje možda ušlo i u zonu krivične odgovornosti“- kazao je Cupara dodajući da će se zbog toga obratiti Upravnom i Ustavnom sudu.
Sa sjednice SO Tivat
„Način na koji ste ovo uradili, pokazuje da se stidite sebe i svojih poteza kojima ste za manje od četiri godine opustošili Tivat. Opraštanje 5,6 miliona eura dugova Porto Montenegra, slučaj Dalmacijavino, Klačina,postroenje za prečišćavanje otpandih voda, PAM, Atlas banka – u tome ste zajedno spiskali oko 15 miliopna eura novca ovog grada i Tivat koji bi trebao biti jedna od najbogatijih opština u bivšoj SFRJ, doveli u poziciju da se mora zaduživati iza leđa svojih građana.“- kaozao je Miomir Abović (TA) dok je Andrija Petković (BF) rekao da podaci iz završnog računa budžeta za prošplu koji je ostvaren sa samo 86 odsto planiranih prihioda te tajni i hitni rebalans budžeta za ovu godinu, upućuju na „jad, čemer, bijedu i laž kao asocijaciju za aktuelno rukovodstvo Opštine Tivat“.
„Proćerdali ste tolike milione, izgubili Pine, uskoro ćete izgubiti i Kalimnaj, Vlada Tivćanima uzima na stotine hiljada kvadrata njihove zemlje na aerodromu, a otići će i kasarna Lepetane, Ponta Seljanova… Bahatiju, nepsosobniju i lošiju vlast od ove Tivat nikad nije imao.“- istakao je Petković. Sekretarka za finansije Rajka Jnovićević (DPS) priznala je da je opozicija u pravu kada tvrdi da lokalna uprava nema način da kontroliše da li joj Vlada zaista prenosi sve prihode koji Opštini pripadaju po osnovu potreza na dohodak građšana Tivta. Ona nije mogla „napament da tvrdi“ koji od funkcionera lokalne vlasti Opštini redovno ne vraća ultrapovoljne kredite koje im je ona dala za poboljšanje uslova stanovanja jer je lani budžet prihodovao manje od pola iznosa planiranig po osnovu povrata tih kredita.
„U zemlji u kojoj predsjednik države može biti osoba sa toliko dokazanih afera, u kojoj specijalni tužilac daje sumanute izjave da on može biti papa, iluzorno je o bilo čemu pričati, iako se iz ovoga što se sada Tivtu dešava pokazalo da smo mi svih ovih godina bili u pravu kada smo upozoravali na vašu nepsoobnost, rasipništvo i uništavanje sopstvenog grada.“- istakao je Mirko Kovačević (TA), na što je Kusovac odgovorio da je „problem taj što opoziciju tište uspjesi“ tivatske vlasti u koje je gradonačelnik ubrojio rekonstruisane objekte kulture, uređenje ulica i činjenicu da nije bilo značajnije prodaje opštinske imovine. Odbacio je tvrdnje opozicije da se pozajmica od milion ipo eura zapravo uzima za podmirenje plata jer Opština više nema novca ni da njih redovno isplaćuje, a ne za gradnju kružnih tokova, iako je Cupara, analizirajuči rebalans budžeta ukazao da se kapitalni dio zapravo uvećava za samo 700 hiljada, a da da 800 hiljada od kredita koji će se tek uzeti, ne ide ukapitalni dio budžeta.
Kusovac: Vi samo pričajte, a mi ćemo da radimo
Kusovac danas na sjednici SO
„Opozicija samo neka priča, a mi ćemo da radimo, pa ćemo u martu dogodine vidjeti gdje smo i što je ko napravio. Građani će presuditi“-poručio je Kusovac. On i predsjednik SO Ivan Novosel (DPS) na početku sjednice nisu prihvatili zahtjev koalicionihn partnera iz SD da se u dnevni red uvrsti rasprava o davanju gradske rive Pine u zakup privatniku što je prošle sedmice uradilo Morsko Dobro, odnosno da se o tome pod hitno zakaže posebna sjednica tivatskog parlamenta. Iako su opozicionari osnovano ukazali da novi konferencijski sistem koji je nedavno instaliran u skupštinskoj sali ne omogućava da se vidio kako ko pojedinačno glasa od odbornika, pa su stoga sva glasanja preko njegaa zapravo tahjna, a Poslovnik kaže da moraju biti javna, Novosel i odbornici vlasti su odbili njihov zahtev da se vrati staro glasanje kartonima gdje se jasno vidjelo kako se ko izjašnjava.
„Iako nije savršen, ovakav konferencijski sistem zadovoljava ono što traži Poslovnik. Glasanje preko njega jeste javno, a to što se ne vidi kako je ko glasao nije prioblem jer vi svi prije glasanja, možete u mikriofon da kažete kako ćete se izjasniti“- istakao je Novosel.
Jeste li znali da je najdugovječnija vrsta školjkaša koja obitava u Jadranskome moru Glycymeris pilosa, koja može živjeti više od 70 godina? Koliki je životni vijek i drugih školjaka, kako na njih utječu klimatske promjene, te kakav je njihov utjecaj na more i morske organizme, neka su od pitanja kojima će se baviti sudionici 5. međunarodnog znanstvenog kongresa o sklerokronologiji, koji se u organizaciji Instituta za oceanografiju i ribarstvo u sklopu SCOOL projekta održava u Splitu od 17. do 20. lipnja.
Kongres organizira Institut za oceanografiju i ribarstvo u sklopu SCOOL projekta i okupio je više od 150 sudionika iz 26 zemalja. Sudionici dolaze iz SAD-a, Kanade, Japana, Australije, čak iz Južne Afrike, Falklandskog otočja, Islanda…
– Sklerokronologija je znanstvena disciplina koja proučava čvrste dijelove morskih organizama, uključujući ljušture školjkaša, otolite (ušne kosti) riba, te koralje i čvrste alge. Zanimljivo je da neke vrste školjkaša žive više od stoljeća, te da je starost najdugovječnije vrste, Arctica islandica, procijenjena na impresivnih 507 godina.
Kongres je počeo danas u devet sati u amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Novi umjetnički festival Wild Beauty Art, održaće se na Žabljaku uz podršku Ministarstva turizma i održivog razvoja i Turističke organizacije Žabljaka. Kroz ovaj projekat, ekipa koja stoji iza KotorArta pruža još aktivniji doprinos u pozicioniranju Crne Gore kao turističke destinacije koja nudi najkvalitetnije umjetničke i kulturne sadržaje, ne samo u Kotoru i drugim primorskim mjestima, već ove godine i na śeveru Crne Gore, tačnije na Durmitoru.
Vođeni sopstvenim osamnaestogodišnjim učincima kroz aktivnosti KotorArta, koji su rezultat promišljanja o mjestu i važnosti kulture i umjetnosti u našem društvu, te podstaknuti osvojenom nagradom Wild Beauty Award za najbolju manifestaciju 2018. godine, odlučili smo se da uz pomoć entuzijasta i poštovalaca pokrenemo festival ili bolje reći koncept – platformu pod nazivom Wild Beauty Art. Sa vizijom Crne Gore kao jedinstvenog mjesta gdje se prožimaju “divlja“ priroda i vrhunska umjetnost, ova platforma kao jedan od ciljeva ima da umjetnički „oživi“ i dopuni kulturnim sadržajem mjesta koja su jednoznačno doživljena kao “prirodna ljepota”. Na ovaj bi se način, na vrlo kompetitivnom tržištu regiona, Crna Gora strateški mogla snažnije pozicionirati i brendirati kao mjesto gdje se božanski prirodni pejzaži prepliću sa vrhunskom klasom umjetničkog sadržaja. Svjesni smo da je u pitanju dugotrajan proces za koji smo naoružani znanjem, iskustvom, strpljenjem, željom za prosperitetom i ljubavlju za ovo neponovljivo parče planete koje zovemo Crnom Gorom. Uz visok umjetnički i produkcioni nivo koji se vezuju za KotorArt, sigurni smo da ćemo i kroz ovaj projekat nastaviti doprinositi pozitivnoj promjeni, razvoju i nadogradnji umjetničke, kulturne i turističke ponude naše države, mijenjajući istovremeno i svijest domicilnog stanovništva o važnosti umjetnosti na našem putu ka elitnom društvu prosperitetnih nacija – istakao je Ratimir Martinović, direktor KotorArta.
Durmitor
Ovogodišnji Wild Beauty Art je fokusiran na Durmitor i Žabljak i trajaće od 19. do 23. avgusta, sa planiranim programima na Crnom jezeru, ali i na Savinom kuku i drugim lokacijama u prirodi. Planirani programi pažljivo su osmišljeni kao spoj vrhunskog umjetničkog kvaliteta i muzičkih djela prijemčivih široj publici, kako domaćoj tako i inostranoj. Pored nastupa nekoliko sastava mlađih muzičara, kao tri centralna događaja na jezeru, predviđeni su nastupi Crnogorskog dua gitara, sa gitaristima Srđanom Bulatovićem i Darkom Nikčevićem, koji će svirati svoje originalne obrade tradicionalnih crnogorskih pjesama; nastup vodećeg džez sastava iz Mađarske Bágyi Balázs New Quartet; kao i klavirski resital jednog od najrenomiranijih pijanista današnjice, profesora na Univerzitetu u Majamiju, Kemala Gekića.
Ambijentalna ruralna cjelina gornjogrbaljskih sela Dub, Sutvara, Nalježići, Pelinovo, Šišići, Prijeradi, Bratešići, Gorovići, dio kulturnog pejzaža starog sela Gornja Lastva iznad Tivta, u sklopu Parka prirode Vrmac, kao i zelene površine sela Prijevor iznad Budve, biće uništeni ukoliko se ne izmijeni nacrt prostorno-urbanističkog plana kojim je planirana trasa Jadransko-jonske magistrale.
Mještani grbaljskih sela su Ministarstvu održivog razvoja i turizma uputili zahtjev da se pomenuta trasa izmjesti iznad seoskog areala, u podnožju nenaseljenog lovćenskog masiva. Oni traže da se izradi novi plan trase, naglašavajući značaj kultivisanog poljoprivrednog područja sa maslinjacima, voćnjacima i vrtovima, kao i vrijednog duhovnog nasleđa materijalizovanog brojnim crkvama.
– Tu gdje je zacrtana Jadransko-jonska magistrala nalazi se najplodniji dio zemljišta, zbog čega ljudi tu žive. Najviše zamjeramo to što je trasa puta planirana preko maslinjaka i posebno starih izvora vode: Kovačevac, Studenac, Vrba, Bostanj… Probijanjem puta ti vodotoci će biti prekinuti, čime će biti uništeno prirodno nasleđe i doći će do nemogućnosti navodnjavanje maslinjaka, voćnjaka… Predložili smo da trasa prođe visočije, iznad seoskih kuća. Izvore koristimo prema potrebi, svako pleme i kako kome odgovara za imanje. Gradski vodovod ne obezbjeđuje dovoljno vode ljeti, kada su na snazi restrikcije, pored toga imamo jedan pitki izvor u selu, sa koga donosimo vodu, ali za navodnjavanje maslinjaka i voćnjaka potrebno je mnogo više vode. Ako se probije taj put, vodotoci će se prekinuti i tu više života neće biti. Pozivamo nadležne da dođu ovdje da vide koje su to plantaže maslina, da vide izvorišta vode – apeluje Branko Vujović iz sela Pelinovo, čiji su maslinjaci, kako tvrdi, prema nacrtu PUP-a ugroženi. Kao primjer neplanske izgradnje navodi dalekovod izgrađen 1960. godine, na desetak metara od stare kuće, čiji kablovi i danas ozračuju njegovo gazdinstvo.
Zahtjev mještana gornjegrbaljskih sela podržavaju i poslenici iz nevladinog sektora, a posebno iz Udruženja maslinara „Boka“.
– Ne podržavam to što se u Gornjem Grblju planiraju najveći zahvati koji na bilo koji način mogu ugroziti imovinu stanovnika i narušiti već napadnute prirodne resurse. Najbolje rješenje je uvijek nadohvat ruke samo ako postoji namjera da se do njega dođe. Investicija je opravdana samo ukoliko ispoštuje pravo građana na zaštitu lične imovine uz najmanje moguće posledice (promjene) na životnu sredinu. U suprotnom, ako nam se oduzimaju poljoprivredne površine, oštećuju maslinjaci, crkve, arheološki ostaci (tumulusi) i drugi sakralni i tradicionalni objekti, ako nam se onemogućava pristup čistoj vodi kojom se, sa teritorije Gornjeg Grblja, snabdijeva i Kotor, ako nam je otežano uključivanje u saobraćajnice sa svojih posjeda, ako nisu predviđena odgovarajuća stajališta za autobuse, ako nisu ucrtani tokovi potoka od izvora do ulivanja u rijeku i more i drugi takvi nedorečeni planovi, to je bahat odnos prvo prema građanima koji tu vjekovima žive, budućnosti naše djece, koja će se s pravom pitati da li smo imali imalo savjesti kada smo ostavili takvu sliku sopstvenog životnog staništa – kaže Vesna Đukić, sekretarka Društva maslinara „Boka”.
Mještani su svoje primjedbe na nacrt PUP-a već upitili na adresu Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Obećali da će ih zvati pred usvajanje plana
– Uputili smo zahtjev resornom ministarstvu da se magistrala planski izmjesti iznad grbaljskih sela, u podlovćenskom dijelu, gdje nikad do sada nije napravljena kuća, niti ima kultivisanog zemljišta. Želimo da zaštitimo ruralnu cjelinu sa crkvama, koja je idealna za razvoj seoskog turizma i maslinarstva kao poljoprivredne grane koja sve više dobija na značaju. Iz ministarstva su nam obećali da će pred usvajanje novog nacrta PUP-a pozvati predstavnike sela da daju svoje primjedbe i sugestije, kako bi ispoštovali naše zahtjeve – kazao je za „Dan“ Željko Ćetković, predsjednik Savjeta mjesnih zajednica Grblja.
Na gradskoj rivi Pine u srijedu 19. juna će se održati manifestacija Bokeška maslina, koju uz podršku Turističke organizacije Tivat organizuje Maslinarsko društvo „Boka.
Posjetioci će imati priliku da degustiraju masline, maslinovo ulje i proizvode na bazi istog, a takođe će moći da uživaju u ostalim domaćim proizvodima, kako gastronomskim, tako i onim u vidu kozmetičkih preparata i suvenira.
Program počinje u 18 sati promocijom i degustacijom domaćih proizvoda, a u zabavnom dijelu programa nastupiće duo Sanja i Mija u 21 sat.
U sklopu radova na zamjenskoj sadnji sedam borova u Velikom gradskom parku u Tivtu, tokom proteklog vikenda su uklonjena četiri stabla.
Alpinista Planinarskog kluba “Subra” iz Herceg Novog Dejan Verigo u saradnji sa sa radnicima i operativom Komunalnog preduzeća Tivat, uklonio je četiri od ukupno sedam stabala velikih borova u parku, na prostoru u blizini parkinga OŠ “Drago Milović” i škole Knightsbridge Schools International Montenegro. Ta stable bila su lošeg opšteg stanja i prijetila je opasnost od njihovog pada.
“O nastavku radova na uklanjanju preostala tri stable, javnost će biti blagovremeno obaviještena. Nakon uklanjanja slijedi zamjenska sadnja sadnicama istih vrsta borova, koje su već pribavljene i smještene u rasadniku Komunalnog preduzeća”- saopšteno je juče iz Opštine Tivat.
III Festival svjetlosti ,,Zasjaće palaci” biće organizovan 21. i 22. juna u Kotoru, na bedemu pored Vrata od mora, na Pjaci od kina i na Pjaci od brašna, sa početkom u 22 sata u organizaciji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković” – Gradska galerija Kotor.
„Festival svjetlosti ‘Zasjaće palaci’ je osmišljen kao niz svojevrsnih likovnih izložbi na otvorenom, sa idejom da se iskoristi izvanredna i neponovljiva scenografija Kotora za promovisanje, afirmaciju i popularizaciju likovne umjetnosti. Festival podrazumjeva samostalne audio-vizuelne prezentacije akademskih likovnih umjetnika, koje će se projektovati na fasade zgrada i bedeme Starog grada.
Festival će biti realizovan na slijedeći način: u toku dvije večeri trajanja III Festivala svjetlosti (21. i 22. juna) na Pjaci od kina i Pjaci od brašna, biće projektovano po 6 samostalnih audio-vizuelnih prezentacija umjetnika, nakon čega će se po 2 puta reprizirati. Dakle, svi zainteresovani posjetioci će moći da pogledaju kompletan program, prelazeći sa jednog trga na drugi, bez žurbe i strepnje da će nešto propustiti i bez unaprijed određenog i obavezujućeg redoslijeda. Za to vrijeme, na bedemu pored Vrata od mora će biti projektovan cjelokupni večernji program, i to dva puta.
Na isti način će se realizovati program obje večeri, ali naravno sa drugom grupom umjetnika.
Na III Festivalu svjetlosti ,,Zasjaće palaci ” učestvuju 23 umjetnika iz: Češke Republike, Meksika, Francuske, Turske, Italije, Srbije, Makedonije, BIH i, naravno, Crne Gore.
III Festival svjetlosti ,,Zasjaće palaci” će biti realizovan 21. i 22. juna 2019. godine, na bedemu pored Vrata od mora, na Pjaci od kina i na Pjaci od brašna, sa početkom u 22 sata” – navodi se u saopštenju koje nam je proslijeđeno iz Gradske galerije.
U organizaciji OJU Muzeji Kotor u četvrtak 20. juna u 20 sati ispred Galerije solidarnosti i Palate Pima biće održan koncert pod nazivom ,,Muzika pred palatom” Gudačkog kvarteta ,,Allegro”iz Podgorice.
Ovaj sastav čine mladi muzičari, članovi Crnogorskog simfonijskog orkestra koji sarađuju od studentskih dana, sa Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu.
Nastupaju u sastavu Slađana Cvetić i Sonja Vojvodić, violine, Petar Obradović, viola i Ana Dulović, violončelo.
