Dubrovnik i Budimpešta će nakon 13 godina biti povezani aviolinijom u ljetnom rasporedu letenja, objavili su u petak iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) napominjući kako je prvi let najavljen za 7. juna 2020. godine.
Avioliniju između Dubrovnika i Budimpešte najavio je komercijalni direktor poljskog LOT-a Michal Fijol na aerodromu Liszt Ferenc u Budimpešti gdje je predstavio povećanje postojećih te uvođenje novih letova te aviokompanije u 2020. godini.
“Cilj nam je daljnje pozicioniranje Hrvatske kao aviodestinacije, a tome će nam uvelike pridonijeti uvođenje direktnog leta između Dubrovnika i Budimpešte nakon 13 godina”, kazao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Dodao je i da je siguran kako će taj let u Hrvatsku privući još veći broj mađarskih gostiju koji se nalaze među top 10 tržišta s kojih ostvarujemo najveći turistički promet.
U dosadašnjem dijelu godine s mađarskog tržišta ostvareno je oko 640 tisuća dolazaka i više od 3,2 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 3 posto, rekao je Staničić.
Linija Budimpešta – Dubrovnik prometovati će nedjeljom, vožnja će trajati 1 sat i 15 minuta, a prvi let najavljen je za 7. lipnja 2020., navodi se u priopćenju.
Na liniji će prometovati zrakoplovi tipa Embraer koji će iz Budimpešte za Dubrovnik kretati u 7:00 sati, dok je polazak iz Dubrovnika za Budimpeštu predviđen istoga dana u 8:55 sati.
Prema sadašnjim planovima LOT-a, ovaj će let biti aktualan do kraja rujna 2020., ali je ostavljena opcija prometovanja tijekom cijelog ljetnog rasporeda letenja. Letovi su već dostupni na LOT-ovoj web stranici.
Promocija knjige “Muško-ženske puzzle (Knjiga o njoj)” autora Momčila Zekovića Zeka održaće se u sali kina “Boka” u Kotoru, u ponedjeljak 02. decembra 2019.g. Početak je u 19 sati.
Ovo je moderno napisan roman, koji govori o ljubavi kroz istraživanje sopstvenosti, o onome, o čemu muškarci i žene obično ne pričaju ili to urade sa zakašnjenjem. Kuda vode očekivanja, dimenzije nepostojeće apstraktnosti, kuda vodi svako slovo koje provocira i tjera na udaljavanje, blud, razvrat. Od autora-muškarca sasvim neočekivano, onako, kako to nismo imali prilike da čitamo.
U pogovoru knjige književnici Pavle Goranović i Andrej Nikolaidis su između ostalog napisali:
„Momčilo Zeković Zeko pripada onim stvaraocima koji neprestano istražuju mogućnosti umjetničkog iskazivanja i tumačenja. Uvijek sklon (samo)ironiji, ali i oprobavanju u raznovrsnim formama, ovaj autor je iz knjige u knjigu drugačiji, inovativniji i spremniji za kreativne eksperimente.
Muško-ženske puzle su roman koji će se čitati u dahu, jer možemo da pratimo te složene mijene stvaralačkog Ja…”, rekao je književnik Pavle Goranović.
“ Iz knjige u knjigu Zekovićev stil je sve precizniji i uglačaniji – a pisac je, na koncu, stil, baš kao što je to i čovjek. Što će reći da Zeković svakom knjigom postaje sve bolji pisac”, kazao je književnik i publicist Andrej Nikolaidis.
Knjiga je objavljena za izdavačku kuću Svila produkcija (www.svila.me) koja poslijednjih godina prati rad Zekovića kao autora, uz sufinansiranje Ministarstva kulture za stvaralastvo iz 2018.godine.
Edukativni čas ,,Kotor kroz istoriju” organizovan je po drugi put za učenike osnovnih škola.
U okviru programa Dana opštine Kotor, edukativnom času prisustvovali su profesori i učenici VIII razreda Osnovne škole ,,Narodni heroj Savo Ilić” i VIII razreda Osnovne škole ,,Veljko Drobnjakovic.”
U pratnji vodiča Turističke organizacije Kotor, učenici su obišli kulturne i istorijske znamenitosti grada.
Edukativne aktivnosti, poput časa ,,Kotor kroz istoriju”, Opština Kotor će nastojati da organizuje i ubuduce.
Turistička organizacija Tivat obavještava javnost da će se u okviru projekta Zimska bajka u Tivtu 2020. održati pet Novogodišnjih bazara.
Pomenuti bazari biće organizovani od strane NVO „Harlekin” svake nedjelje u mjesecu decembru na Rivi Pine sa početkom u 11 sati.
Prvi u nizu će se održati već u nedjelju, 1. decembra, a naredni slijede 8, 15, 22. i 28. decembra. Posjetioci će biti u prilici da uživaju u bogatoj ponudi ručno rađenih suvenira, ukrasa i raznoraznih tematskih rukotvorina, koji će se naći na okićenim štandovima duž šetališta Pine.
Mještani Donje Lastve – jednog od većih naselja na Tivatskoj rivijeri koje je ostalo nepokrivemo kanalizacionom mrežom, na početak izgradnje sistema za sakupljanje i odvod otpadnih voda moraće da sačekaju barem do druge polovine 2021.godine.
Potvrdili su to čelnici Opštine Tivat prije dva dana na centralnom okruglom stolu posvećenom nacrtu budžeta Opštine za narednu godinu, a u kojem nema ni centa za nastavak izgradnje kanalizacione mreže u tom naselju.
Donja Lastva je jedan od turistički najatraktivnijih djelova Tivta, a sve ovdašnje kuće i stambene zgrade imaju samo sepričke jame kao soluciju za odvođenje odtpadnih voda, koje se nerijetko i kroz kanale atmosferske kanalizacije, izlivaju direktno u more pred lastovskom rivom i plažama. Zbog toga mještani već duže vrijeme traže da se u tom dijelu Tivta napravi adekvatna kanalizaciona mreža, u čemu su čak jednom prilikom zaprijetili i organizovanjem protesta. Gradska DPS-SD-HGI uprava Lastovljanima već godinama obećava kanalizaciju, a izgradnja mreže za odvođenje otpandih voda u tom naselju nabrojana je kao jedan od kako je navedeno, „dostižnih i realnih ciljeva” u izbornom programu sa kojim je DPS na posljednjim lokalnim izborima u aprilu 2016. zadobio većinsko povjerenje Tivćana.
“Kanalizacija u Donjoj Lastvi će se finansirati kreditom preko KFW banke. Prvo će se odraditi projekat naredne godine, a u drugoj polovini 2021. godine krenuće se u njenu izgradnju“.- kazao je v.d. direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat Bogdan Čučković (DPS) građanima koji su opštinare pitali zašto u budžetu za narendu godinu nema planiranih ulaganja u gradnju kanalizacije u tom naselju.
Na insistiranje učesnika okruglog stola, Čučković je precizirao da osim za dio primarnog kolektora u visočijim djelovima tog naselja, Opština uopšte nema adekvatan projekat kanalizacione mreže za Lastvu, iako njeni čelnici mještane već godinama ubjeđuju da “samo što nisu” krenuli da realizuju ovu investiciju.
Lokalna uprava Tivta je krajem oktobra 2017., nakon što su Lastvljani čak pisali i peticiju zahtijevajući da im se riješe višedecenijski problemi sa otpadnim vodama, počela da gradi tek jedan dio primarnog kanalizacionog kolektora u tom naselju. Izgradnju tog dijela kolektora vrijednu oko 160 hiljada eura tada je započela podgorička firma Civil Engineer koja na trasi od Cacova do Gornjeg Seljanova iznad Šoping centra, trebala da sagradi 1.300 metara dugi primarni kolektor sa 40 šahti. Kada su radovi počeli, iz lokalne uprave je najavljivano da će posao, ukoliko vrijeme posluži graditelje, biti završeni do kraja novembra 2017., ali se to nije desilo ni do danas, čak dvije godine nakon isteka obećanog roka. Iz Opštine su se pravdali poblemima sa velikim iskopima u teškom terenu, podzemnim vodama i neriješenim imovinskim pitanjima, ali do danas nisu dali suvislo objašnjenje kako ni dvije godine nakon početka radova, dio primarnog kanalizacionog kolektora koji će inače, prihvatiti samo djelić otpadnih voda sa područja Donje Lastve, ni izbliza nije završen.
Inače, prema rsnijim izjavama tivatskih čelnika, ukupni troškovi za izgradnju primarne i sekundarne kanalizacione mreže u Donjoj Lastvi procjenjivani su na oko 1,2 miliona eura. Opština tek sada, pred početak 2020.godine u kojoj će u martu biti održani redovni lokalni izbori, potvrđuje da će za tu investiciju morati da uzme kredit kod njemačke KfW banke, iako je u međuvremenu Porto Montenegro gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) častio sa čak 5,6 miliona eura opštinksog novca, opraštajuči mu dug za komunalije, te da tek sada predstoji izrada projekta lastovske kanalizacije, a radovi bi u najboljem slučaju mogli da počnu tek u drugoj polovini 2021.
Opštinski odbor Građanskog pokreta URA u Kotoru odlučio je da u ime solidarnosti sa albanskim narodom kojeg je zadesio razorni zemljotres opredijeli sredstva od 1.000 EUR pomoći.
Oni su podsjetili da je obaveza svih da u trenucima tragedija stanu uz susjedski narod i pošalju poruku solidarnosti, humanosti i prijateljstva.
„Ovom prilikom podsjećamo se i nemilih slika iz 1979. godine sa crnogorskog primorja i razornog zemljotresa. To je slika koja opominje i govori da moramo biti solidarni i pomoći drugima u nevolji“, istakli su iz kotorske URE.
Zaključili su da je ovo tek simbolični gest povodom tragedije koja je zadesila građane Albanije.
Predstavnici kompanija koji obavljaju djelatnost ronilačkog turizma u Istri, okupili su se u HGK – Županijskoj komori Pula gdje održana sjednica Strukovne grupe ronilačkog turizma ŽK Pula na kojoj se raspravljalo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni.
Istra je sve zanimljivija destinacija za goste ronilačkog turizma, a to najbolje govore konkretne brojke od 200.000 noćenja, ne računajući pritom dnevne posjete, koje su ostvarili turisti čiji je osnovni motiv dolaska u destinaciju upravo ronjenje.
Turistička sezona u ronilačkim centrima traje gotovo polovicu godine, a brojni su i centri koji rade tijekom cijele godine. Turističko ronjenje snažan je motivator dolaska za goste koji preferiraju posebne oblike turizma, pa su i ronilački centri prepoznati kao važan dionik u razvoju turizma Istarske županije.
“Stoga je važna suradnja s lokalnom zajednicom i umrežavanje s drugim pružateljima usluga u turizmu u cilju stvaranja što kvalitetnije destinacijske usluge koja može zadovoljiti potrebe gostiju u svim segmentima boravka u destinaciji” ističe Marko Srečec, predsjednik Strukovne grupe ronilačkog turizma ŽK Pula.
U 2019. godini na temelju javnog natječaja Ministarstva kulture ishodovana su dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru u područjima gdje se nalaze kulturna dobra. Ronilački centri istaknuli su kako su zadovoljni suradnjom s Ministarstvom kulture, naglašavajući obostrani interes u maksimalnom očuvanju podvodne kulturne baštine Jadrana.
“Ronilački centri su važan čimbenik u očuvanju podmorja i ekologije – nakon ronjenja, ronioci gotovo uvijek donose otpad koji su prikupili u podmorju” zaključio je Srečec.
Podmorja istarskog poluotoka čine bogatstvo raznolikog i očuvanog biljnog i životinjskog svijeta, ali i atraktivnih podvodnih zidova i grebena, spilja i olupina brodova.
U organizaciji ronilačkih centara širom Istre održavaju se tečajevi ronjenja (Cmas, paDI, NITROX, apNEa) koji vode goste na atraktivne podmorske lokacije. Također, kod njih se može iznajmiti kvalitetnu i provjerenu opremu ili servisirati vlastitu. A važno je za istaknuti kako veću sigurnost pri ronjenju omogućava i blizina hiperbarične komore koja se nalazi u Puli.
Iz strukovne grupe ronilačkog turizma ŽK Pula ističu kako u narednoj godini Strukovna grupa, među ostalim, planira organizirati gostujuća predavanja na fakultetima i u srednjim školama u cilju promocije zanimanja u ronilačkom turizmu te predstavljanja aktivnosti što većem broju potencijalno zainteresiranih mladih ljudi koji bi svoje buduće zaposlenje mogli pronaći upravo u ronilačkim centrima.
Za promociju ronilačkog turizma TZ Istarske županije je još 2012. godine izdala brošuru na pet jezika s lokacijama za ronjenje i kratkim opisom svih lokacija.
Pametni telefoni imaju novu namjenu na brodovima – osiguravaju trijezne članove posade. Japanska je kompanija Kawasaki Kisen Kaisha (K Line) provođenje svoje stroge politike o alkoholu olakšala korištenjem testera za alkohol povezanog s pametnim telefonom.
Sustav koji je razvila tehnološka tvrtka Pai-R implementira se u cijeloj floti K Line-a.
Detektor alkohola povezuje se s pametnim telefonom te se pokreće aplikacija. Pomorci tada, slično kao i kod policijskog testiranja na alkohol, pušu u uređaj za testiranje.
Pametni telefon pritom fotografira osobu a fotografija se zajedno s rezultatom testa šalje u cloud. Dobiveni se podaci spremaju na serveru a njima mogu pristupiti ovlaštene osobe s brodova i iz ureda na kopnu.
U slučaju pozitivnog testa na alkohol, aplikacija generira e- poštu koja se zatim u realnom vremenu šalje nadređenima.
Evropska komisija u srijedu je objavila da je podnijela tužbu protiv Danske zato što domaćim kompanijama nije zabranila proizvodnju i izvoz izvan Europske unije sira s nazivom feta’, koji je oznakom porijekla rezerviran za sir proizveden u Grčkoj.
Komisija je pokrenula postupak protiv Danske u siječnju prošle godine službenim prigovorom, u kojem je od vlade zatražila da poduzmu potrebne mjere kako bi se takva praksa prekinula.
Danska to nije učinila i EK je danas uputila taj slučaj Sudu pravde Evropske unije.
U Bruxellesu ističu da je time izravno prekršena zaštita koju pruža zaštićena oznake izvornosti (PDO). ‘Feta’ je dobila tu oznaku 2002. godine, čime je utvrđeno da se može proizvoditi samo u Grčkoj prema određenim proizvodnim specifikacijama.
Danski prekršaj vjerojatno će omesti i aktualne pregovore EU-a i trećih zemalja o sklapanju bilateralnih sporazuma koji osiguravaju zaštitu europskih proizvoda s tom oznakom i promociju kvalitetnih europskih proizvoda izvan EU-a, stoji u priopćenju Komisije.
Dvočlana ekipa Službe zaštite i spašavanja Tivat koja se juče u sklopu crnogorskog USAR tima uputila u Albaniju da pomogne u prevazilaženju posljedica katastrofalnih zemljotresa koji su pogodili tu zemlju, već danas se uključila u akcije pretrage ruševina i potrage za eventualno zatrpanim ljudima u njima.
Prema zadnjim informacijama, tivatski vatrogasci sa svojim tehničkim vozilom i devetoro spasilaca vrše rašćišćavanje ruševina hotela “Miramare” u Draču.
SZP Tivat u Draču
Tivatski vatrogasci Ilija Marović i Marko Živić su sertifikovani za spašavanje iz ruševina, a dio su Specijalnog tima za spašavanje koji je naša država poslala kao ispomoć Albaniji. Oni su smješteni u kasarni blizu Tirane.
U toj akciji oni su angažovani zajedno sa pripadnicima Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije.
