Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije večeras je održao moleban u crkvi Svetog Save u Tivtu, nakon čega je gradskim ulicama predvodio litiju.
Litija u Tivtu 25. jun 2020.
U znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti koga MCP smatra diskriminatorskim prema Pravoslavnoj crkvi i njenim vjernicima, krenula je litija ulicama Tivta koju je predvodio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Organizatori litije su pozvali vjernike da se pridržavaju mjera NKT-a, drže adekvatnu međusobnu distancu i koriste maske koje mogu uzeti pred crkvom.
Litija u Tivtu 25. jun 2020. foto S.L.
Oni su pozvali građane da se ne drže u grupama većim od 200 osoba, da budu mirni i dostojanstveni i suzdrže se od dobacivanja policiji čije je pojačano prisustvo primjetno na ulicama Tivta.
Okupljeni su skandirali: Ne damo svetinje! i Evo nas, došli smo svetinje da branimo!
Litija u Tivtu 25. jun 2020.
Pred zgradom Opštine litija se zaustavila a mitropolit Amfilohije se pomolio za dobrobit i spasenje svih građana Tivta i cijele Crne Gore.
Okupljeni se po završetku mitropolitove besjede, mirno razišli.
Litija u Tivtu 25. jun 2020.
Policija nije regulisala saobraćaj, već su to činili redari koje su angažovali organizatori.
Radovi na sanaciji i obnovi hotelsko-zdravstvenog kompleksa “Vrmac” na Prčanju (Markov Rt)) privode se kraju. Otvaranje hotela “Blue Kotor Bay” u sklopu kompleksa planirano je za 15. jul.
Investiciono razvojni fond finansirao je ovaj projekat u iznosu od 7 miliona eura.
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović i direktor Investiciono razvojnog fonda Zoran Vukčević obišli su radove.
„Ovaj hotel, rađen u specifičnim uslovima, može dati samo dodatni podsticaj cjelokupnoj hotelsko turističkoj privredi. Nije zanemarljiva ni brojka od preko stotinu naših sugrađana koji će baš ovdje naći zaposlenje. Očekujemo brzo realizaciju druge faze hotela “Blue Kotor Bay” koja će početi vjerovatno na jesen, kad se stvore neophodni pravni preduslovi”, kazao je predsjednik Aprcović.
“Urađen je veliki posao za kratak vremenski period i možemo slobodno reći postavljeni su novi standardi kada je u pitanju izgradnja i dizajn objekata. Jako je važno da ovaj hotel radi 12 mjeseci , uzimajući u obzir da postoji sertifikat još iz 1920. godine, kada je u pitanju lječilište, tako da će pored turističkih potencijala ovaj objekat biti i u funkciji zdravstvenog turizma”, istakao je predsjednik Investiciono razvojnog fonda Zoran Vukčević.
Vrmac – Prčanj
Generalni menadžer budućeg hotela “Blue Kotor bay” Dejan Perić istakao da se prvi gosti očekuju 15. jula i da je planirano zaposlenje za 75 radnika, s obzirom na COVID19.
“Već sljedeće godine ćemo imati preko 100 zaposlenih, a od 1. oktobra tekuće godine radićemo na razvoju zdravstvenog turizma i biće aktuelan do 15. maja. Od izuzetnog značaja nam je podrška IRF-a jer će ovo biti hotel sa pet zvjezdica, 106 smještajnih jedinica, imaće unutrašnji spa, bazen, dva restorana, marinu i privatnu plažu”, zaključio je Perić.
Investiciono razvojni fond će i u narednom periodu podržavati ovakve projekte, a ukupno su u turizam uložili gotovo 100 miliona eura.
Međugorje – Foto: Željko Milićević – Anadolu Agency
Vjernici sa zavjetima i molitvama hodočaste Kraljicu mira u Međugorju, na 39. godišnjicu ukazanja Djevice Marije. Ovog puta u Međugorju može se susresti znatno manje gostiju u odnosu na ranije godine, a razlog je pandemija koronavirusa. Hodočasnika iz drugih zemalja danas u Međugorju gotovo da nije ni bilo, javlja Anadolu Agency (AA).
Od jutros je, inače, održano pet svetih misa, dok je centralna planirana večeras od 19 sati, kada organizatori očekuju oko 20.000 vjernika. Ovo misno slavlje održat će se na otvorenom uz strogo poštivanje svih higijensko-epidemioloških mjera koje su na snazi.
“Danas se, makar mi stariji, može prisjetiti prvih obilježavanja Dana ukazanja u kojim su Međugorje pohodili uglavnom domaći hodočasnici. I danas su tu, kao i tih godina, uglavnom ljudi iz Bosne i Hercegovine. Neki od njih pješačili su stotinjak kilometara da bi danas bili ovdje. Oni su danas naši dragi gosti i iz Međugorja, ipak, ide lijepa slika”, rekao je voditelj Ureda Turističke zajednice u Međugorju Željko Vasilj.
Podsjetio je i kako je zbog zatvaranja granice od strane vlasti u Republici Hrvatskoj propao dolazak najmanje 10.000 hodočasnika iz susjedne zemlje, koji su bili najavljeni. Teško je, kaže, i predvidjeti kada bi se stvari mogle normalizirati, a turista iz drugih zemalja vratiti u ovaj dio Bosne i Hercegovine.
“Nadali smo se da bismo makar od augusta mogli računati na otvaranje granica. Hoće li do toga zaista doći, teško je danas predvidjeti. Evropska unija od 1. jula trebala je otvoriti granice prema trećim zemljama. Ostaje nam da pratimo razvoj situacije”, dodao je Vasilj.
Danka Matan u Međugorje je stigla pješice iz Livna. To je, kaže, njezin treći dolazak u ovaj gradić.
“Krenula sam u ponedjeljak u 12 sati. Istog dana oko 18 sati bila sam u Posušju. Tamo sam odmorila i u pola četiri narednog jutra krenula dalje. U Međugorju sam bila već sinoć oko 19.30 sati. Malo je tužno gledati kako ovo mjesto izgleda danas u poređenju sa prethodnim obilježavanjima. Iznenadila sam se… Vjerujem da će uskoro doći sve na svoje”, kazala nam je Danka.
Šestero vidjelaca, tada djece, prvo ukazanje Gospe imali su 24. juna 1981, kada su se navodno prepali i pobjegli kućama. Vratili su se narednog dana na brdo Crnica iznad Podbrda, kada im se prema svjedočenjima, ”Gospa ponovno obratila”. Od tada se 25. juni obilježava kao dan ukazanja.
Međugorje je u međuvremenu postalo mjesto koje godišnje posjećuje više od milion hodočasnika. Sveta Stolica je prije deset godina imenovala komisiju pod vodstvom kardinala Kamila Ruinija koja je istražila fenomen ukazanja u ovom gradiću. Rezultati su kasnije proslijeđeni Kongregaciji za nauk vjere, a zatim i Svetom Ocu koji bi uskoro trebao izreći pravorijeku.
Na Institutu za morfološku grupu predmeta Medicinskog fakulteta u Podgorici juče je otvorena renovirana i opremljena multimedijalna sala.
Studenti će, u ovoj sali, biti u mogućnosti da interaktivno, uz pomoć najsavremenije tehnike za učenje usvajaju nova znanja. Predavanja i učenje gradiva iz predmeta Anatomija, Histologija, Patologija i Sudska medicina biće olakšana uz mogućnost interaktivne organizacije nastave.
Renoviranje je obuhvatilo parketne radove, zidne radove, prilagođavanje instalacije za tehničku podršku, kao i brendiranje prostorija.
Sala je opremljena multimedijalnom tablom, projektorom, kamerom, personalnim računarom, 10 monitora, audio sistemom ozvučenja, uz 10 kancelarijskih stolova i 20 stolica.
Renoviranje sale i opremu obezbijedila je kompanija Hoffmann-La Roche Crna Gora donacijom vrijednom 11.102 eura i na taj način pokuzala društvenu odgovornost, omogućivši studentima Medicinskog fakulteta kvalitetnije uslove za učenje.
Dekan Medicinkog fakulteta u Podgorici prof. dr Miodrag Radunović uručio je zahvalnice kompaniji Hoffmann – La Roche, dr Milošu Ičeviću, direktoru Hoffmann-La Roche Crna Gora i dr Suadu Šabanoviću, specijalisti za proizvode i stratešku analizu.
Nakon višesatne burne rasprave odbornika hercegnovskog parlamenta na temu situacije u Budvi, ali i drugim gradovima Crne Gore, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić prekinuo je 13. redovnu sjednicu, te nastavak iste zakazao za četvrtak, 2. jula, sa početkom u 09.30 sati.
Samardžić je nakon prvih pola sata sjednice dao pauzu, pošto su odbornici DPS-a izašli iz odborničkih klupa i napustili salu. Nastavak sjednice protekao je uz prisustvo i učešće u diskusiji odbornika vlasti i dijela opozicije.
Kako je na kraju rasprave poručio predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić (Demokrate), u ambijentu kakav trenutno vlada u državi, u kojem su povrijeđeni i pravo i pravda, nema uslova za održavanje sjednice lokalnog parlamenta.
On je sa indignacijom odbacio teze koje su plasirali odbornici lokalne opozicije, a u vezi sa situacijom u Budvi, koji su insinuirali da članovi rukovdstva Opštine Budva privređuju mimo zakonskih okvira.
Edukativno promotivna akcija Navigoj za škoj, koju je proteklog vikenda organizirao hrvatski reprezentativac u olimpijskoj klasi Laser Filip Jurišić, oduševila je i polaznike i organizatore. Naime, udruga Platforma i Grad Hvar zajedno su ugostili 130 jedriličara amatera i priuštili im besplatno ono što bi u ovo doba godine mnogi strani turisti plaćali u stotinama eura – vikend đitu od Hvara do Visa – jednom od najljepših dijelova Jadrana.
Vlasnici i skiperi 13 jedrilica iz Splita, Hvara, Starog Grada i Visa ugostili su sve zainteresirane i dali im praktično znanje za cijeli život. Sve je počelo u petak s teoretskim uvodnim predavanjem u prostorijama udruge Platforma gdje su svi prijavljeni sudionici imali priliku družiti se sa svojim mentorima, saznati više o jedrilicama na kojima će jedriti, što će morati raditi, što se očekuje od njih. Da sve bude u ležernoj i prijateljskoj atmosferi pobrinuli su se domaćini koji su organizirali prikazivanje jedriličarskih video isječaka, muziku i kanapeiće najboljeg hrvatskog kuhara Hrvoja Zirojevića iz Laganinija.
Na subotnjem jedrenju do Visa i natrag sudjelovalo je 130 zainteresiranih Hvarana i njihovih gostiju. Zanimljivo je da je nekolicini Hvarana ovo bio prvi posjet Visu – u životu!
Koliki je bio interes za ovu akciju možda najbolje dočarava to što su neki došli čak i iz Zagreba, iznajmili apartmane na Hvaru za taj vikend i sudjelovali u jedrenju (definitivno podatak o kojem mogu razmisliti svi turistički djelatnici u svim našim uzmorskim mjestima).
Flota je po laganom zapadnjaku ugodno odjedrila do Visa i tamo su se zadržali par sati u druženju s istomišljenicima s tog otoka. Vidjelo se kako to izgleda jedriti u orcu, kako izgleda kad je jedrilica nagnuta i ako su neki imali strah takvog položaja broda ovo im je bila idealna prilika da ga ostave iza sebe.
Zato je jedrenje natrag u Hvar bilo puno atraktivnije jer se maestral podignuo do respektabilnih dvadesetak čvorova, a jedrilo se niz vjetar i ispunjavanje adrenalinom je bilo na vrlo visokoj razini. Stvarno izvrsna kombinacija za nekog zaraziti jedrenjem… lagani uvod, razbijanje strahova, dobivanje samopouzdanja i onda adrenalinski juriš! Prosječno vrijeme jedrenja do Visa bilo je tri sata, ali zato je najsporijem u povratku trebalo samo dva sata.
Nedjeljni dio jedrenja bio osmišljen kao dinamičniji način jedrenja na ruti oko Paklenjaka. Sudionici su bili jako zadovoljni iskustvom te su svi pitali kad je iduće jedrenje. Filip nam je potvrdio da će sigurno ova inicijativa biti nastavljena, ali točan datum još nije mogao potvrditi.
Komunalna policija Opštine Tivat uklonila je kapiju na ulaz u bivši vojni kompleks Petrovići na obali luštičkog poluostrva u Tivatskom zalivu.
“Komunalna policija u prisustvu predsjednika MZ Krašići Tonka Petrovića uklonila je kapiju, tako da je građanima ponovo omogućen pristup ovom dijelu obale” – kazao nam je načelnik Jovica Stojković.
Podsjetimo kompanija Luštica Develompent iz Tivta prije nekoliko dana zatvorila je kapije bivšeg vojnog kompleksa Petrovići na obali luštičkog poluostrva u Tivatskom zalivu. Na taj način oko 2 kilometra dužine morske obale od Petrovića do još uvijek aktivnog vojnog kompleksa Pristan na hercegnovskom dijelu obale Luštice unutar zaliva Boke, postalo je nedostupno za građane Crne Gore.
U okviru akcije “Mi stvaramo lidere”, u dvorištu JU Srednje mješovite škole “Mladost” u Tivtu postavljen je bilbord sa fotografijom uspješnih tivatskih srednjoškolaca, koji su u određenim oblastima ostvarili izuzetne rezultate i nosioci su najprestižnijeg državnog priznanja, diplome “Luča”, za 2019/2020 godinu.
Akciju sprovodi, četvrtu godinu za redom, Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat u saradnji sa SMŠ ,,Mladost”, sa ciljem promovisanja uspješnih mladih ljudi iz Tivta.
Ove godine na drugoj strani bilborda postavljena je fotografija volontera Crvenog krsta Tivta koji svojim zalaganjem pomažu najugroženijima.
Volonteri
“Namjera je, između ostalog, da se istaknu i promovišu dostignuća mladih u različitim oblastima: obrazovanju, sportu, kulturi, te ova aktivnost Sekretarijata predstavlja dio opštinske strategije za mlade 2019-2021.”- saopštili su iz Opštine Tivat.
Otkako je zbog koronavirusa ‘krahirao’ avioprijevoz koji se sporo oporavlja te kruzing turizam, koji se za ovu ljeto može ‘otpisati’, na svaku novu jahtu u dubrovačkom akvatoriju gleda se kao na tračak nade za ionako mizernu turističku sezonu.
Jahtaši nisu digli ruke od hrvatske obale pa tako ni od Dubrovnika, a najbolji uvid u situaciju zasigurno ima direktor BWA Yachting Hrvatska Dorijan Dujmić.
– Interes jahtaša za Hrvatsku je poprilično velik ove godine s obzirom na to da se Hrvatska prema nautičkom turizmu otvorila ranije nego druge zemlje na Mediteranu, što je svakako pozitivno. Ukupan broj jahtaša s velikim jahtama većima od 24 metra koji su uplovili u Hrvatskoj je trenutno samo 30 posto manji nego lani, što, uzevši sve okolnosti u obzir, i nije tako strašno veliki pad, tim više što imamo najave da će se to, ako ovako nastavi, to stvarno nadoknaditi kroz sedmi i osmi mjesec jer veliki broj plovila kreće na krstarenje Hrvatskom. To je na neki način bilo i očekivano jer nema bolje socijalne distance u tom vidu turizma ljudi putuju svojim privatnim zrakoplovima i borave na svojem plovilu. Taj vid turizma može ići dalje, uvjeren je Dujmić, piše Dubrovački vjesnik.
Agencija ima urede duž jadranske obale, počevši od Rovinja preko Šibenika, Splita, Dubrovnika pa sve do Cavtata.
– Dubrovnik je uvijek bio i za većinu plovila će ostati prva ulazna luka u Republiku Hrvatsku, iz bilo kojeg smjera da dolaze, moraju stati u Dubrovniku tako da promet jahti u Dubrovniku, po mom mišljenju, nije značajnije pao. Na prvi pogled, netko tko ne zna što se dešava, ne bi ni znao da je u Dubrovniku nešto drukčije, osim što je manji broj ljudi na ulicama zbog situacije s avioturizmom. Jahtaši ostaju duže, nemaju kamo otići tako da ovi koji su sada došli, većina ostaje u Hrvatskoj do daljnjega, pojašnjava prvi čovjek BWA Yachting Hrvatska.
Korona je sa sobom donijela i određene novine.
– Što se tiče promjena, vlasnici plovila ograničavaju svojoj posadi izlaske i traže da, kada putuju, budu u samoizolaciji, čak i u zemljama kao što je Hrvatska gdje to nije obavezno. Dakle, nakon što doputuju smješteni su u hotelima 14 dana u samoizolaciji nakon čega ih testiramo na covid i ukoliko su negativni, dozvoljava im se ukrcaj na brod, to je jedna značajna promjena, ističe sugovornik.
Najveći broj klijenata dolazi iz SAD-a i Rusije.
– Oni dolaze iz sredina koje su puno striktnije od nas, primjerice, to su klijenti koji dolaze iz SAD-a, malo su preplašeni jer ne znaju gdje dolaze tako da se prvih dana svi strogo pridržavaju nošenja maski gdje god se kreću, a onda nakon desetak dana, kad vide da smo i mi malo opušteniji onda su i oni opušteniji, onda malo više izlaze u gradove na kopno, a u početku ne idu nigdje, dodaje.
Naravno, ponašanje i navike klijenata također su se promijenile.
– Recimo, transfer s aerodroma – radimo samo s vozačima koji u svojim vozilima imaju pregradu između vozača i putničkog prostora, ljudi se tada osjećaju sigurnije. Nažalost, nešto manje zalaze u restorane, a dobar dio restorana je i zatvoren, tek sada otvaraju ovi neki renomiraniji koji privlače takve goste, kazuje Dujmić.
Također, napominje kako država najviše profitira od dolaska jahtaša pa tako navodi primjer jednog vlasnika i njegovog plovila koji su u Hrvatskoj boravili tri tjedna, a koji su u Lijepoj našoj za to razdoblje ostavili sveukupno 610 tisuća eura plaćenih poreza.
To što je avioprijevoz, posebno u Dubrovniku, u fazi ‘zacjeljenja’, puno ne utječe na jahtaše.
– Klijenti lete privatnim zrakoplovima, to su mahom vlasnici plovila ili klijenti koji si mogu priuštiti da unajme jedno takvo plovilo. Za njih nema problema, čak im i pašu manje gužve na aerodromu i oni lete privatnim letom, ali problemi nastaju kad moraju dolaziti članovi posade jer nije stvar samo Dubrovnika i Hrvatske, u cijelom svijetu su obustave letova, mislim čak veći problem trenutno u svijetu, pogotovo za pomorce, nisu toliko letovi koliko vize, ljudima masovno ističu vize, kako schengen vize tako i B1 i B2 vize za SAD i općenito je cijeli vizni režim u kolapsu. Jer, danas ako moraš ići u Ameriku ili ako si Filipinac i moraš doći u Europu, nemaš gdje aplicirati za vizu jer su sve ambasade zbog covid-a zatvorene. Trebalo bi se dogovoriti na nivou Europske unije: onaj tko je imao vizu a istekla mu je i nije je mogao produžiti da mu se produži 3 ili 6 mjeseci. Dosta je klijenata koji bi došli, a trebaju vizu. Nedavno su me tako zvali za klijente iz Indonezije kojima je istekla schengen viza i zbog toga oni ne mogu u Hrvatsku iako su htjeli doći privatnim zrakoplovom, žali se Dubrovačkom vjesniku Dujmić.
– Kad smo se već otvorili kao država, kad već privlačimo takvu klijentelu bilo bi dobro da se uvede onaj režim koji je vrijedio prije našeg ulaska u Europsku uniju: da se na graničnom prijelazu izdaju turističke vize valjanosti dva tjedna za kratkotrajni boravak u turističke svrhe u Hrvatskoj. Ponavljam, ti klijenti ne mogu ući u Hrvatsku, ambasade u inozemstvu su sve zatvorili zbog covid-a i klijenti ne mogu aplicirati, ali već kad dolaze, neka im se, kao nekad, u zračnoj luci izdaju 15-dnevne turističke vize koje bi se ujedno morale i platiti pa bi i od toga i državni proračun imao korist, to bi, s obzirom na situaciju s covidom, bilo najbezbolnije rješenje, poručuje Dujmić.
