Mještani grbaljskih sela traže izradu nova trasa Jadransko-jonske ceste

0
Grbalj

Ambijentalna ruralna cjelina gornjogrbaljskih sela Dub, Sutvara, Nalježići, Pelinovo, Šišići, Prijeradi, Bratešići, Gorovići, dio kulturnog pejzaža starog sela Gornja Lastva iznad Tivta, u sklopu Parka prirode Vrmac, kao i zelene površine sela Prijevor iznad Budve, biće uništeni ukoliko se ne izmijeni nacrt prostorno-urbanističkog plana kojim je planirana trasa Jadransko-jonske magistrale.

Mještani grbaljskih sela su Ministarstvu održivog razvoja i turizma uputili zahtjev da se pomenuta trasa izmjesti iznad seoskog areala, u podnožju nenaseljenog lovćenskog masiva. Oni traže da se izradi novi plan trase, naglašavajući značaj kultivisanog poljoprivrednog područja sa maslinjacima, voćnjacima i vrtovima, kao i vrijednog duhovnog nasleđa materijalizovanog brojnim crkvama.

– Tu gdje je zacrtana Jadransko-jonska magistrala nalazi se najplodniji dio zemljišta, zbog čega ljudi tu žive. Najviše zamjeramo to što je trasa puta planirana preko maslinjaka i posebno starih izvora vode: Kovačevac, Studenac, Vrba, Bostanj… Probijanjem puta ti vodotoci će biti prekinuti, čime će biti uništeno prirodno nasleđe i doći će do nemogućnosti navodnjavanje maslinjaka, voćnjaka… Predložili smo da trasa prođe visočije, iznad seoskih kuća. Izvore koristimo prema potrebi, svako pleme i kako kome odgovara za imanje. Gradski vodovod ne obezbjeđuje dovoljno vode ljeti, kada su na snazi restrikcije, pored toga imamo jedan pitki izvor u selu, sa koga donosimo vodu, ali za navodnjavanje maslinjaka i voćnjaka potrebno je mnogo više vode. Ako se probije taj put, vodotoci će se prekinuti i tu više života neće biti. Pozivamo nadležne da dođu ovdje da vide koje su to plantaže maslina, da vide izvorišta vode – apeluje Branko Vujović iz sela Pelinovo, čiji su maslinjaci, kako tvrdi, prema nacrtu PUP-a ugroženi. Kao primjer neplanske izgradnje navodi dalekovod izgrađen 1960. godine, na desetak metara od stare kuće, čiji kablovi i danas ozračuju njegovo gazdinstvo.

Zahtjev mještana gornjegrbaljskih sela podržavaju i poslenici iz nevladinog sektora, a posebno iz Udruženja maslinara „Boka“.

– Ne podržavam to što se u Gornjem Grblju planiraju najveći zahvati koji na bilo koji način mogu ugroziti imovinu stanovnika i narušiti već napadnute prirodne resurse. Najbolje rješenje je uvijek nadohvat ruke samo ako postoji namjera da se do njega dođe. Investicija je opravdana samo ukoliko ispoštuje pravo građana na zaštitu lične imovine uz najmanje moguće posledice (promjene) na životnu sredinu. U suprotnom, ako nam se oduzimaju poljoprivredne površine, oštećuju maslinjaci, crkve, arheološki ostaci (tumulusi) i drugi sakralni i tradicionalni objekti, ako nam se onemogućava pristup čistoj vodi kojom se, sa teritorije Gornjeg Grblja, snabdijeva i Kotor, ako nam je otežano uključivanje u saobraćajnice sa svojih posjeda, ako nisu predviđena odgovarajuća stajališta za autobuse, ako nisu ucrtani tokovi potoka od izvora do ulivanja u rijeku i more i drugi takvi nedorečeni planovi, to je bahat odnos prvo prema građanima koji tu vjekovima žive, budućnosti naše djece, koja će se s pravom pitati da li smo imali imalo savjesti kada smo ostavili takvu sliku sopstvenog životnog staništa – kaže Vesna Đukić, sekretarka Društva maslinara „Boka”.

Mještani su svoje primjedbe na nacrt PUP-a već upitili na adresu Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Obećali da će ih zvati pred usvajanje plana

– Uputili smo zahtjev resornom ministarstvu da se magistrala planski izmjesti iznad grbaljskih sela, u podlovćenskom dijelu, gdje nikad do sada nije napravljena kuća, niti ima kultivisanog zemljišta. Želimo da zaštitimo ruralnu cjelinu sa crkvama, koja je idealna za razvoj seoskog turizma i maslinarstva kao poljoprivredne grane koja sve više dobija na značaju. Iz ministarstva su nam obećali da će pred usvajanje novog nacrta PUP-a pozvati predstavnike sela da daju svoje primjedbe i sugestije, kako bi ispoštovali naše zahtjeve – kazao je za „Dan“ Željko Ćetković, predsjednik Savjeta mjesnih zajednica Grblja.

/M.D.P/

“Bokeška maslina” u srijedu 19. juna

0
Bokeška maslina

Na gradskoj rivi Pine u srijedu 19. juna će se održati manifestacija Bokeška maslina, koju uz podršku Turističke organizacije Tivat organizuje Maslinarsko društvo „Boka.

Posjetioci će imati priliku da degustiraju masline, maslinovo ulje i proizvode na bazi istog, a takođe će moći da uživaju u ostalim domaćim proizvodima, kako gastronomskim, tako i onim u vidu kozmetičkih preparata i suvenira.

Program počinje u 18 sati promocijom i degustacijom domaćih proizvoda, a u zabavnom dijelu programa nastupiće duo Sanja i Mija u 21 sat.

Velikom gradskom parku uklanjanju stara stabla, slijedi zamjenska sadnja

0
Akcija uklanjanja stabala

U sklopu radova na zamjenskoj sadnji sedam borova u Velikom gradskom parku u Tivtu, tokom  proteklog vikenda su uklonjena četiri stabla.

Alpinista Planinarskog kluba “Subra” iz Herceg Novog Dejan Verigo u saradnji sa sa radnicima i operativom Komunalnog preduzeća Tivat, uklonio je četiri od ukupno sedam stabala velikih borova u parku, na prostoru u blizini parkinga OŠ “Drago Milović” i škole Knightsbridge Schools International Montenegro. Ta stable bila su lošeg opšteg stanja i prijetila je opasnost od njihovog pada.

“O nastavku radova na uklanjanju preostala tri stable, javnost će biti blagovremeno obaviještena. Nakon uklanjanja slijedi zamjenska sadnja sadnicama istih vrsta borova, koje su već pribavljene i smještene u rasadniku Komunalnog preduzeća”- saopšteno je juče iz Opštine Tivat.

Kotor – Festival svjetlosti ,,Zasjaće palaci”

0
KotorArt

III Festival svjetlosti ,,Zasjaće palaci” biće organizovan 21. i 22. juna u Kotoru, na bedemu pored Vrata od mora, na Pjaci od kina i na Pjaci od brašna, sa početkom u 22 sata u organizaciji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković” – Gradska galerija Kotor.

„Festival svjetlosti ‘Zasjaće palaci’ je osmišljen kao niz svojevrsnih likovnih izložbi na otvorenom, sa idejom da se iskoristi izvanredna i neponovljiva scenografija Kotora za promovisanje, afirmaciju i popularizaciju likovne umjetnosti. Festival podrazumjeva samostalne audio-vizuelne prezentacije akademskih likovnih umjetnika, koje će se projektovati na fasade zgrada i bedeme Starog grada.

Festival će biti realizovan na slijedeći način: u toku dvije večeri trajanja III Festivala svjetlosti (21. i 22. juna) na Pjaci od kina i Pjaci od brašna, biće projektovano po 6 samostalnih audio-vizuelnih prezentacija umjetnika, nakon čega će se po 2 puta reprizirati. Dakle, svi zainteresovani posjetioci će moći da pogledaju kompletan program, prelazeći sa jednog trga na drugi, bez žurbe i strepnje da će nešto propustiti i bez unaprijed određenog i obavezujućeg redoslijeda. Za to vrijeme, na bedemu pored Vrata od mora će biti projektovan cjelokupni večernji program, i to dva puta.

Na isti način će se realizovati program obje večeri, ali naravno sa drugom grupom umjetnika.

Na III Festivalu svjetlosti ,,Zasjaće palaci ” učestvuju 23 umjetnika iz: Češke Republike, Meksika, Francuske, Turske, Italije, Srbije, Makedonije, BIH i, naravno, Crne Gore.

III Festival svjetlosti ,,Zasjaće palaci” će biti realizovan 21. i 22. juna 2019. godine, na bedemu pored Vrata od mora, na Pjaci od kina i na Pjaci od brašna, sa početkom u 22 sata” – navodi se u saopštenju koje nam je proslijeđeno iz Gradske galerije.

,,Muzika pred palatom”

0
muzicari pozivnica

U organizaciji OJU Muzeji Kotor u četvrtak 20. juna u 20 sati ispred Galerije solidarnosti i Palate Pima biće održan koncert pod nazivom ,,Muzika pred palatom” Gudačkog kvarteta ,,Allegro”iz Podgorice.

Ovaj sastav čine mladi muzičari, članovi Crnogorskog simfonijskog orkestra koji sarađuju od studentskih dana, sa Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu.

Nastupaju u sastavu Slađana Cvetić i Sonja Vojvodić, violine, Petar Obradović, viola i Ana Dulović, violončelo.

Vlada planira da odustane od kocepta Ade kao nudističkog centra

0
Ada Bojana foto TO Budva

Vlada planira da odustane od kocepta Ade Bojane kao nudističkog centra i da kroz valorizaciju izda u dugoročni zakup dio ostrva na kome bi se gradile vile i drugi rezidencijalni objekti, saznaju nezvanično Vijesti.

Te informacije, kako piše list, iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, kojim rukovodi minister Pavle Radulović, nijesu demantovali, ali ni potvrdili.

“Za ulcinjsku Adu postoji interesovanje potencijalnih investitora, ali ono do sada nije konkretizovano podnošenjem inicijative za turističku valorizaciju ostrva”, kazali su iz Ministarstva na pitanje da li postoji interesovanje za valorizaciju Ade i ako postoji, ko su potencijalni investitori.

Iz Ministarstva su dodali da je u toku izrada analiza za tu lokaciju, koju obavlja kompanija Deloitte, tako da sada, kako su naveli, nije moguće detaljnije govoriti o projektu.

Vlada je u februaru usvojila Plan privatizacije za ovu godinu i iz njega se, kako piše list, vidi da Ada više neće biti isključivo nudistički centar, te da će jedan dio ostrva, koji se prostire na ukupno 522 hektara, vjerovatno biti pretvoren u rezidencijalni prostor.

Nad Bokom po mjesečini – spojili noćnu šetnju, istorijske priče, gastronomiju…

0

U okolini Kamenog, u hercegnovskom zaleđu, u nedjelju je održan je po treći put događaj “Nad Bokom po mjesečini”, u okviru koga su organizatori, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i MZ Kameno-Žlijebi, u jednom događaju spojili noćnu šetnju, istorijske priče, gastronomiju, a na kraju i prezentaciju posvećenu mjesecu i fantastičnim bićima našeg zaleđa. Da bi ugođaj bio potpun, u porti Crkve Sv. Jovana goste su dočekali članovi Viteškog društva Sv. Stefan sa bakljama u rukama, stvorivši atmosferu za pamćenje.

Preko osamdeset okupljenih, podijeljenih u 3 manje grupe, a predvođeni vodičima iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, odnosno planinarskog kluba “Subra”, prvo su obišli pod sjajem izlazećeg mjeseca 3 okolna vidikovca-isturene tačke sa perfektnim pogledom na ulaz u Boku Kotorsku, a koja su ujedno memorijalna mjesta koja nas vraćaju u vremena njihove vojne upotrebe. Srećom, Tajno brdo, Gručalica i šira zona Šiloboda, danas su isključivo atrakcije aktivnog turizma zaleđa.

Po povratku na Kameno, učesnici su isprobali domaće kamenske priganice, ali i one iz Jokine kužine, namjenski pravljene da se uklope u jezovitu temu prezentacije: “Fantastična bića hercegnovskog zaleđa, mjesec i mjesečina”, koju je pripremila Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a ozvučenje obezbijedila “Cicak akustika”.

Još jednom se pokazalo da blisko okruženje Herceg Novog takođe može biti atraktivna pozornica različitih dešavanja, a najbolja potvrda je preko 80 učesnika, među kojima je bilo i turista, kao i stranih državljani koji su uživali u raznolikom programu. U događaju je, između ostalih, učesvovala i Turistička organizacija Herceg Novog, koja se postarala za dodatno afirmisanje dešavanja preko angažovanja stranih blogera-učesnika u III izdanju “Nad Bokom po mjesečini”.

Bez dogovora o sjednici SO Kotor

1
Kotor

Kolegijum kotorske Skupštine završen je danas bez dogovora i zaključaka. Predsjednica kotorske Skupštine Dragica Perović najavila je da će o svom stavu, u skladu sa zakonom, obavijestiti članove kolegijuma i javnost.

Kolegijum je sazvan jer je većina u kotorskom parlamentu, koju čine odbornici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative i Liberalne partije sa odbornicom Brunom Lončarević, tražila nastavak sjednice na kojoj je smijenjen predsjednik kotorske opštine Vladimir Jokić.

Upravni sud kasnije je utvrdio da je Jokić nezakonito smijenjen.

Ministarstvo javne uprave upozorava Skupštinu Opštine Kotor da sjednicu mora zakazati u roku od 20 dana od upozorenja Vlade, odnosno od 3. juna, jer su u u toj opštini, kako se navodi, ugrožena prava građana na lokalnu samoupravu.

Kolegijumu nije prisustvovao predstavnik Socijaldemokratske partije.

U gradskoj kasi skoro 14 odsto manje novca od očekivanog

3
Tivat-zarada foto Boka News

Opština Tivat prošle je godine prihodovala ukupno 17.373.977 eura, što je tek 86,36% od ukupno za 2018.godinu budžetom planiranih 20.119.000 eura.

To stoji u završnom računu budžeta za prošlu godinu a koji će se naći pred odbornicima na predstojećoj sjednici SO 18.juna. Ovo je već druga godina za redom u kojoj lokalna uprava Tivta ne realizuje planirani gradskli budžet u čpunom obimu.

Opština Tiv at lani je u finansijskom smislu, godinu počela lošije od očekivanog jer je u budžet za 2018. iz prethopdne godine uspjela prenijeti tek 4,5 miliona eura, umjesto čak 7,25 miliona koliko je administracija gradonačelnika Siniše Klusovca (DPS) očekivala da će joj nepotrošeno ostati iz 2017. Taj gubitak nije moglo da do kraja decembra 2018. pokrije čak ni dobijanje 1,5 miliona eura iz državnog budžeta koliko je Tivtu lani Vlada uplatila za izgradnju druge faze MR1 pristupne saobtraćajnice za kompleks Luštica Bay. To je ipak, učinilo da budžetska stavka „ostali prihodi“ planirana na iznos od 200.000 eura, na kraju bude prebačena čak 8 puta.

Opština je lani uspjela da proda tek nešto preko 54 hiljade eura svoje imovine, pa je skoro potpuno izostao po tom osnovu planirani prihod od 800 hiljada eura. Podbacila je i naplata naknada planiranih na iznos od 3,4 a realizovanih u iznosu od 2,12 miliona eura. Najveći razlog za to je što je lani lokalna uoprava Tivta, iako je u gradu pravi građevinski bum, uspjela da naplati tek 58% očekivanog prihoda od naklnade za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta. Od popularnih komunalija u gradski budžet slilo se samo 1,67 miliona eura, drastično manje od planiranog prihoda po tom oosnovu u iznosu od 2,85 miliona eura.

Sa druge strane, Opština Tivat je za 2 odsto prebacila planirane prihode od taksi kojih je lani naplaćeno ukupno 540,5 hiljada eura, dok je prihod od naplate poreza iznosio 7,82 miliona i bio je oko 10 odsto veći od planiranog. Prebačena je naplata svih lokalnih poreza koje ubira Opština, a jedino je ispod plana ostao prihod od poreza na dohodak fizičkih lica kojeg je država Opštini Tivat prebacila u 8,6% manjem iznosu od planiranog.

Na kraju 2018., Opština Tivat je na računimka svog trezora zvanično imala 3.895.564 eura , a u tu sumu uključen je i iznos koji je 31.decembra Opština imala na računima kod Atlas banke od 1.914.009eura. Budući da je 5.aprila ove godine u Atlas Banku uveden stečaj, revizori koji su vršili reviziju završnog računa budžeta Opštine za 2018. u svom su izvještaju posebno skrenuli pažnju da je time “dovedeno u pitanje raspolaganje budžetskim sredstvima Oopštine Tivat koja se nalaze na računima ove banke.”

Što se potrošnje tiče, Opština Tivat je u 2018. na tekuće rashode za rad lokalne administracije potrošila 4,99 miliona eura, za transdere lokalnim javnim preduzećima i ustanovama, pojedincima i NVO sektoru 1,76 miliona, kapitalni izdaci iznosili su 4,38 miliona, otplata duga 564 hiljade eura, dok je stavka „otplata obaveza iz prethodnog perioda“ probijena za čak frapantnih 6.571%. Naime, Kusovac je planirao da će Opština 2018. za plaćanje sudskih odšteta potrošiti samo 22.100 eura, ali je samo  po jednom izgubljenom sudskom sporu u prva dva mjeseca 2018. iz budžeta otišlo skoro 1,4 miliona eura. Na kraju je ukupan iznos koji su lani Tivćani platili za izgubljene sudswke sporove svoje adninistracije iznosio čak 1.491.974 eura.

Ovi gubici, uz manje ostvarene prihode, odrazili su se na investicione  aktivnosti Opštine, pa su planirani kapitalni izdaci koji su lani trebali da iznose ukupno 11,64 miliona eura, ostvareni sa samo 37,7%, odnosno Opština je u kapitalne oprojekte tokom 2018. utrošila samo 4,38 miliona eura.

REVIZOR ZABRINUT ZBOG MOGUĆIH NOVIH VELIKIH SUDSKTIH TROŠKOVA

Iz revizorske kuće „Reviko“ koja je vršila reviziju završnog računa budžeta za prošlu godinu, skrenuli su pažnju na to da Opština Tivat vodi veliki broj sudskih sporova i da bi se to moglo loše odraziti na njenu finansijsku situaciju.

„Kao tužena strana Opština se javlja u 179 sporova, od kojih su tri spora pojedinačne vrijednosti iznad milion eura i to Samardžija Džek Miroslav, vrijednost spora 12.295.900 €; Global Village Group d.o.o. Tivat, vrijednost spora 1.451.550 €  i „QD Hotel and property Investment Montenegro“, vrijednost spora 1.349.015 €. Pored toga, u velikom broju postupaka nije utvrđena vrijednost spora. Obzirom na značajne pojedinačne iznose u sudskim postupcima, kao i neizvjesnost u njihovim ishodima, nije moguće pouzdano procijeniti efekte na izvršenje budžeta Opštine u narednom periodu.”- stoji u mišljenju revizora.

Rođendan Federacije evropskih karnevalskih gradova Dies Natalis u Herceg Novom u septembru

0
FECC konvencija_Yalova, Turska

Rođendan Federacije evropskih karnevalskih gradova, Dies Natalis ove godine će biti proslavljen u Herceg Novom, od 27. do 30. septembra. Tada će se u H:Novom okupiti predstavnici najveće karnevalske porodice na svijetu i članovi Internacionalnog borda, najavljeno je na konvenciji Federacije u turskom gradu Jalova.

Herceg Novi i Praznik Mimoze predstavljeni su u okviru 39. Konvencije, kojoj su prisustvovali predstavnici 20 zemalja članica Federacije evropskih karnevalskih gradova (FECC) sa 115 učesnika. Članovi internacionalnog borda FECC i predstavnici FECC Crna Gora pružili su punu podršku Herceg Novom i izrazili zadovoljstvo što je upravo naš grad izabran za domaćina 39. Dies Natalisa, i to u godini jubileja, kada je održan 50. Praznik mimoze.

Opština Herceg Novi je već u martu, tokom Praznika mimoze, prihvatila predlog Federacije i podržala kandidaturu, a na Konvenciji u Jalovi predlog je dobio podršku Internacionalnog borda.

Karneval Herceg Novi 2018.

„Herceg Novi je prelijep grad i zadovoljstvo je što će u njemu biti održana proslava 39. rođendana FECC-a – Dies Natalis, jednog od najvažnijih događaja za Federaciju“, istakao je predsjednik Internacionalnog borda, Lars Algel.

Tokom 39. Konvencije održana je Skupština Federacije, na kojoj su Herceg Novi predstavljali Ivan Peulić i Danilo Dabović iz nevladine organizacije „Maškare“, a delegaciju Crne Gore činili su i predsjednik FECC Crna Gora Branko Đurica i Goran Božović ispred Tivatskog karnevala.