Direktno iz Dubrovnika za SAD – Philadephia i Dubrovnik spajaju se tri puta sedmično

0
Aerodrom Dubrovnik

Iz dubrovačke zračne luke u Čilipima od juna do kraja septembra možete letjeti za SAD, a bude li interes američkih turista tako velik za ljetovanje na Jadranu, kao što se pokazalo kroz prodaju rezervacija, postoji mogućnost da se uvedu i dodatni letovi kroz loktobar.

Odlična je to vijest za sve iz Hrvatske koji idućih mjeseci kane posjetiti Ameriku. Zrakoplov American Airlinesa na inauguracijskom letu Philadelphia – Dubrovnik sletjet će u zračnu luku Dubrovnik u subotu u jutarnjim satima, i bit će to prvi izravni let u povijesti između SAD-a i Hrvatske!

Cijena avionske karte će se kretati između 1200 i 1500 eura. Letovi će se odvijati tri puta tjedno, čemu se posebno raduju američki turisti, kojih je na Jadranu svake godine sve više. Upravo zato je za hrvatsko odredište izabran Dubrovnik, koji je bio i središnja tema medijske kampanje, koja je pratila promociju nove avionske linije American Airlanesa. Let između Dubrovnika i Philadelphije, najvećeg zrakoplovnog čvorišta u SAD-u, uspostavljen je nakon višegodišnjih pregovora u režiji Ministarstva turizma Hrvatske, Hrvatske turističke zajednice, posebno HTZ-a Dubrovnika na čelu s direktoricom Romanom Vlašić, direktora Zračne luke Dubrovnik Frane Luetića i direktora American Airlinesa za EMEA područje Toma Latiga.

Pedeset miliona putovanja

– Amerikanci imaju više od pedeset milijuna preokooceanskih putovanja. Gosti s tog tržišta su oni koji najviše troše i u prosjeku borave duže od drugih turista u destinacijama u kojima odsjednu, a jako su zainteresirani za cjelogodišnji turizam. Amerikanci borave u objektima više kategorije. U posljednje dvije godine broj dolazaka gostiju iz Amerike u Hrvatsku narastao je 50 posto i sada smo na 6000 dolazaka godišnje. U to tržište su hrvatska Vlada i Ministarstvo turizma uložili jako puno sredstava prije svega zato jer želimo razvijati turizam u predsezoni. Očekujemo da ćemo značajno povećati broj dolazaka američkih turista u Hrvatsku jer Philadelphiji gravitira cijela Istočna obala. American Airlines je odabrao Philadelphiju prema tržišnim kriterijima jer se ovdje ne radi o charter letu. Oni procjenjuju da im je ta linija održiva i jako se dobro prodaje, pa će se iduće godine vjerojatno uvesti još jedna linija između SAD-a i Hrvatske – kazao je državni tajnik za turizam Tonči Glavina.

– Ova će izravna linija puno značiti i za biznis. Naši poslovni ljudi moći će lakše stizati do SAD-a, što će otvoriti nove perspektive – kazao je Frano Matušić, državni tajnik za turizam.

Veleposlanik Hrvatske u SAD-u Pjer Šimonović prokomentirao je mogućnost ukidanja viza za hrvatske državljane koji putuju u SAD.

– Naravno da postoji dobra volja s američke strane da se vize ukinu, ali to se može dogoditi ako broj odbijenica viza padne ispod tri posto. Što se Hrvatske tiče, taj broj odbijenica je uvijek na istoj razini, što znači da ne pada kako bi trebao. Teško je s naše strane ustanoviti koji su najčešći razlozi odbijanja izdavanja viza za SAD hrvatskim državljanima. U našem slučaju razlozi odbijanja nisu ni moguće terorističke ugroze, niti kriminalne radnje, već je to navjerojatnije vezano uz useljeničku politiku jer se u svakom slučaju posebno procjenjuje bi li podnositelj vize ostao živjeti u Americi – kazao je veleposlanik Šimonović i dodao da su pregovori oko ukidanja viza otvoreni i na bilateralnoj razini, i na razini Europske unije.

– U svim pravcima razvijamo dobru suradnju i nema razloga da do ukidanja viza ne dođe u doglednom vremenu – kazao je veleposlanik Šimonović.

24 posto više noćenja

Promociju izravne avionske linije za Hrvatsku popratili su svi vodeći američki mediji. U Dubrovniku, u kojem su lani boravila 137.783 turista, ostvareno je čak 24 posto više noćenja u odnosu na 2017. Zato su o Gradu objavljene reportaže u tamošnjim magazinima i snimljen video koji će se prikazivati u zrakoplovima za vrijeme putovanja. U čast uspostave zračnog mosta između Hrvatske i SAD-a proglašen je dan prijateljstva između Philadelphije i Dubrovnika, a ispred gradske vijećnice bit će podignuta hrvatska zastava, a lideri židovske zajednice u Philadelphiji bit će informirani o najstarijoj sefardskoj sinagogi, koja se nalazi unutar dubrovačkih zidina.

Hrvata je, prema nekim procjenama, u SAD-u čak 1,2 milijuna i predstavljaju našu najbrojniju dijasporu u svijetu. Hrvatska dijaspora u SAD-u jedna je od najbrojnijih u svijetu. Temeljem procjena Veleposlanstva Republike Hrvatske i generalnih konzulata RH u SAD, Hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva u SAD-u, te temeljem same procjene hrvatske zajednice, u SAD-u danas živi oko 1.200.000 Hrvata i njihovih potomaka. Najbrojnije hrvatske zajednice nalaze se u Chicagu i okolici, oko 150.000, St. Louisu oko 40.000, Detroitu oko 7000, San Pedru oko 35.000, San Joseu oko 5000, New Yorku, New Jerseyu i Connecticutu oko 80.000 osoba hrvatskog podrijetla. SAD se ubraja u tradicionalno useljeničku zemlju hrvatskih doseljenika.
U SAD-u djeluju mnogobrojne hrvatske institucije, udruge, folklorna i športska društva, kao i mnoga zavičajna društva dobrotvornog karaktera.

Katolička zajednica

Hrvatski doseljenici okupljali su se u brojnim hrvatskim dobrotvornim društvima, hrvatskim crkvama i sl. U međuratnom razdoblju hrvatski doseljenici u SAD-u izgradili su brojne domove i utemeljili pjevačka i tamburaška društva. Nakon II. svjetskog rata tradiciju hrvatskih doseljeničkih udruga u SAD pronose poglavito Hrvatska bratska zajednica i Hrvatska katolička zajednica, koje uz sebe vežu i brojna folklorna i športska društva.

Promovisana “Zapisana Crna Gora” Miomira Maroša

0

 

“Zapisana Crna Gora” naziv je knjige autora, novinara Miomira Maroša koja je promovisana u srijedu na Maloj sceni Centra za kulturu Tivat.

Knjiga je proizašla iz televizijiskih reportaža emitovanih u emisiji TV Crne Gore „Zapisi“ koju Miomir Maroš godinama uređuje a po brojnim reakcijama gledalaca, kao i po istraživanjima javnog mnjenja, je jedan od najgledanijih sadržaja na Javnom servisu

 „Reportaža kao kraljica novinarstva u sebi ima predio, ljude, glas, srce, dušu. U Mijovim reportažama sve se to može naći, on zna da zapazi, da iz sagovornika isčepreka, prepozna ono što je vrijedno i što treba zapisati“– kazao je novinar i publicista Mašo Ćekić predstavljajući knjigu.

“Zapisana Crna Gora” predstavlja samo dio autorovog bogatog reoporterskog opusa, ima edukativnu vrijednost, nosi u sebi dio crnogorskog društva, tradicije, kultrurne baštine…

„Mijo je snimo stotine i stotine emisija, ova knjiga će trajati za razliku od televizijskih emisija. “Zapisana Crna Gora” čuva od zaborava ono što već počinjemo da ozbiljno zaboravljamo, poručio je Čekić.

Promocija Zapisana Crna Gora

„Pratim tvoj rad godinama i sigurno ovo su dobre reportaže ali daleko od toga da je ovo najbolje od onoga što si ti naparavio, zato može drugo, treće izdanje i dužan si kao hroničar jednog vremena i prostora da to ostaviš potomcima. Televizijsko stvaralaštvo nažalost ne traje dugo a ovo je ono što je dug novinara prema svom narodu“ – kazao je Čekić.

Autor Miomir Maroš zahvalio se brojnoj publici i prijateljima kao i pojedinim akterima reportaža koji su prisustvovali promociji knjige.

On je poručio da kad su priče u pitanju najviše se trudio da, osim na različitost likova i krajeva, akcenat stavi na poruku koju one nose. Ljudi iz tih priča šalju pametne savjete proizašle iz njihovog života.

„Napravio sam izbor najupečatljivijih reportaža koji  podrazumjeva zastupljenost skoro svih krajeva Crne Gore. Ono što sam propustio naći će se u drugoj knjizi. Dokumentarnost, čuvanje tradicije, hronika društva, vremena, nasleđa su cilj ove knjige i uopšte emisije „Zapis“. Sreća je da me svojevremeno legenda crnogorskog sportskog novinarstava Miodrag Đurković usmjerio na reportažu…Poslije mnogo godina veoma sam zadovoljan što sam možda u jednom momentu radio manje bitne stvari ali ispalo je da su one veoma bitne za naše nasleđe i evropske integracije sa našim autentičnostima. Moj razgovor i razmjena energije sa ljudima, čini bogatstvo Zapisa i čini ga različitim od svih drugih emisija“ – kazao je između ostalog Maroš.

O knjizi, je govorio akademski slikar Savo Pavlović koji je kazao da autor povezuje Mediiteran sa sjeverom Crne Gore.

“To može samo veliki čovjek koji istinski voli Crnu Goru. On zna da opusti sagovornika. Svakom serijalu, svakom zapisu prilazi odgovorno i pažljivo” – kazao je Milo Pavlović.

Promocija Zapisana Crna Gora

Lazar Božović predsjednik Matice crnogorske ogranak Tivat koja je bila organizator promocije poručio je da emisija Zapis je kultna emisija i od velikog značaja  za crnogorski identitet.

“Ova višestruko zanimljiva knjiga je ugledala svjetlost dana upravo onda kada je autor sazrio kao pravi majstor obogaćenja crnogorske kulture. To je mali mozaik crnogorskog bogatstva, antologija vremena iz pera TV novinara. Emisija je popularna i prijemčiva za širi krug gledalaca. Svjedoči to proteklih 17 godina, koliko serijal traje” – istakao je Lazar Božović.

Moderator je bila Dolores Fabijan, a u muzičkom dijelu programa nastupile su mažoretke Modno plesnog studija „Modest“ iz Tivta.

Recezenti knjige su Mišo Drašković i Dragan Mitov Đurović, izdavač Matica crnogorska.

Naša akcija čisti uvalu Trašte

0
beach clean up

NVO Naša akcija planira da obilježi Svjetski dan zivotne sredine kao i Svjetski dan okeana ekoloskom akcijom u opstini Tivat/Herceg Novi 9. juna 2019 godine.

Ovakve i slicne aktivnosti koje se ticu zastite obale i mora planirane su kroz projekat i pokret “Mladi za cist Jadran” pod pokroviteljstvom Beyond plastic Med i fondacije Princ Albert II od Monaka.

Lokacija koju ćemo čistiti je – uvala Traste (oblast Oblatno, dio i Tivatske i Herceg Novske opštine).

Tretnutno stanje na ovoj dionici je poražavajuće i nasim aktivnostima pokusat ćemo to da promjenimo.

Planirano je čisćenje kršovitog djela obale, otpad uz sami put kao i plaze duz ovog poteza sa mladim volontera iz svih krajeva Crne Gore, ukljucujući ekipu volontera organizacije Zero Waste Montenegro, kompanije Montenegro + i organizacije “Ne Bacajte boce” koja je vec prepoznata po svojim ekoloskim aktivnostima u Herceg Novom. Za sada smo obesbedili podrsku Opstine Herceg Novi, Cistoca doo Herceg Novi i doo “Komunalno” Tivat.

Akcija je planirama da pocne na ovom potezu u nedelju 9. juna sa pocetkom u 9 časova i trajat ce do 14 ćasova sa prekidom za okrepljenje i osvezenje volontera.

Pozivaju se gradjanke i gradjani da daju svoj doprinos i ucestvuju u akciji, poručuju iz NVO Naša akcija.

Izložba Đorđa Kamenarovića

0
Poster

Omladinski kulturni centar Herceg Novi u saradnji sa Orka komunom organizuje prvu samostalnu izložbu Đorđa Kamenarovića na stepeništu Sima Matavulja, u četvrtak od 18 sati.

Mladi novski umjetnik Đorđe Kamenarović je završio Fakultet za dizajn i multimediju u Podgorici.  Tokom studija je učestvovao na brojnim konkursima i grupnim izlaganjima.

Dvadeset i jedan rad, koji će bit izloženi na stepeništu Sima Matavulja se sastoje od digitalnih ilustracija, koje su ovom prilikom štampane na slikarskom platnu. Ilustracije kroz ironiju prikazuju našu svakodnevnicu provlačeći istoriju i nasleđe kao glavni dio tema bitnih za dublju analizu. Samim uvidom u djela stičemo osjećaj sveprisutnosti tematike i dubokog humora za koji je potrebno opšte znanje umjetnosti i kulutre da bi se razumio.

Samom izložbom podstičemo aktere nezavisne kulturne scene da u saradnji sa sličnim organizacijama i pojedincima mijenjamo opštu svijest o kulturi u gradu i šire. Staro, kameno gradsko stepenište je odabrano za mjesto izlaganja kako bi se dalo na značaju javnim, neiskorišćenim prostorima koji mogu da budu iskorišćeni za najrazličitije forme umjetničkog izražavanja.

Izložba će biti postavljeni od četvrtka, 06.juna do subote, 08.juna 2019.godine u periodu od 18 -20 časova. Zvanično otvaranje sa projekcijom kratkog filma „Bonjour Biqui, Bonjour“ u četvrtak u 20:30 časova.

Rose – Komunalna policija skinula kapiju

4
rose-skinuta-kapija

Komunalna policija iz Herceg Novog skinula je danas u mjestu Rose kapiju kojom je investitor pregradio lokalni pješački put, čime je mještanima bio onemogućen prolaz do svojih kuća i plaže.

Mještani naselja Rose obavijestili su u utorak agenciju Mina-business da je supruga biznismena Miroslava Miškovića, Ljiljana Mišković, koja gradi privatni objekat u dijelu naselja Male Rose, postavila ogradu sa kapijom na sredini puta.

„Zadovoljni smo reakcijom Komunalne policije nakon objavljivanja članka u medijima, ali moramo reći da mi nemamo ništa protiv investitora i onih koji investiraju. Ovdje su svi dobrodošli uz uvažavanje jedni drugih, odnosno dok smo dobre komšije i dok pazimo jedni na druge, što će nadamo se biti i ubuduće“, poručili su mještani.

Kapijom koju je postavio investitor stanovnicima Rosa, kao i susjednih naselja bio je onemogućen prolazak putem kojim su se od davnina služili. Ovaj put prolazi pored kuća, crkve Svete Trojice i arheološkog nalazišta, i izlazi na jedinu pješčanu plažu u Rosama, tako da i turisti nijesu imali mogućnost dolaska do tog javnog dobra.

Stanovnici naselja su podsjetili da to nije prvi put da taj investitor ugrožava prava stanovnika Rosa da mogu doći do svojih kuća i koristiti javna dobra. I prošle godine je gradio kameni zid oko objekta do stijena u moru i time u potpunosti onemogućio korišćenje puta plažom u Malim Rosama, kao i korišćenje ribarske poste.

“Tek nakon mnogobrojnih obraćanja i reakcije stanovnika Rosa i ribara, izgrađena je uska staza širine 90 centimetara za kretanje pored zida”, dodali su mještani.

Za izgradnju kanalizacione mreže Risan – Perast 4,5 miliona eura

1
Sa potpisivanja

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović potpisao je danas u Podgorici Ugovor o donaciji namijenjenoj za izgradnju kanalizacione mreže za Risan i Perast sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW) i Vodacomom, kojim će biti obezbijeđena sredstva u iznosu od 4,58 miliona eura.

Ugovor je potpisan u okviru projekta “Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali – Bokokotorski zaliv“.

Radulović naveo je da ovaj projekat predstavlja nastavak aktivnosti koje su na crnogorskom primorju otpočele 2004. te podsjetio da su kroz aranžman sa Njemačkom razvojnom bankom (KFW) do sada izgrađena dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – zajedničko postrojenje za opštine Kotor i Tivat, kao i postrojenje u Herceg Novom, koje je u testnoj fazi.

“Zajedno sa izgradnjom ovih postrojenja, izgrađeno je i približno 130 km kanalizacione mreže, 35 pumpnih stanica i 92 km sistema za vodosnabdijevanje“, kazao je Radulović, te napomenuo da je ovaj projekat znatno uticao na poboljšanje kvalieta života i životne sredine Bokotorskog zaliva.

On je izrazio nadu da ćemo u narednom periodu imati kompletan Bokokotorski zaliv priključen na kanalizacionu mrežu i sistem za tretman otpadnih voda te time zaštititi ovaj dragulj crnogorske obale.

Risan Perast – foto Ranko Maraš

Šef odsjeka za komunalnu infrastrukturu za zemlje Jugoistočne Evrope i Turske KfW-a Kirk Mildner naveo je da je danas potpisan važan ugovor čija su sredstva obezbijeđena iz Investiocionog okvira za Zapadni Balkan i Evropske unije zajedno sa KfW-om.

On je podsjetio da je KfW ranije obezbijedio 150 miliona eura za tretman otpadnih voda na cijelom crnogorskom primorju, te da je veći dio sredstava uložen u Bokokotorski zaliv kako bi se poboljšala ekološka situacija.

“Perast i Risan još uvijek priključeni nijesu na ovu kanalizaconu mrežu ali će sredstva koje je KfW sa MORiT-om obezbijedio kod Evropske unije biti iskorišćena kako bi se to realizovalo. Za početak, sredstva će biti iskorišćena za primarnu i sekundardnu kanalizacionu mrežu, a nadamo se da će biti i druge faze, kao i dodatnih sredstava kojim će se finansirati povezivanje te kanalizacione mreže sa postrojenjem u Tivtu“, naveo je Mildner.

Cadmus Cineplex prikazuje od 6. do 12. juna

0
repertoar

NOVI FILMOVI:

TAJNE AVANTURE KUĆNIH LJUBIMACA

Deseti animirani dugometražni film iz studija Illumination “Tajne avanture kućnih ljubimaca 2” jedan je od najočekivanijih filmova ove godine. U pitanju je nastavak blokbaster komedije iz 2016. godine koji je imao najbolje vikend otvaranje ikada, kada je u pitanju originalni film, animirani ili oboje. Terijer Maks suočava se sa velikim preokretima u životu. Njegova vlasnica sada je udata žena i ima sina Lijama. Maks je toliko zabrinut zbog dječakove bezbijednosti, da je počeo da dobija tikove na nervnoj bazi. Na porodičnom odmoru, na farmi van grada, Maks i njegov drugar Djuk susrešće se sa kravom netolerantnom na pse, neprijateljski nastrojenom lisicom i zastrašujućom ćurkom, koji samo pojačavaju Maksovu anksioznost. Na svu sreću, Maks će dobiti važne savjete od veterana sa farme, psa Rustera. On će pogurati Maksa da se suoči sa svojim strahovima, pronađe svog unutrašnjeg alfa mužjaka i Lijamu da malo slobode. Za to vrijeme, u gradu, dok joj je vlasnica odsutna, odvažna pomeranka Divna, uz pomoć prijateljice, mačke Kloi koja je otkrila radost koju pruža mačija trava, pokušava da spase Maksovu omiljenu igračku koja se našla u stanu prepunom mačaka. A šašavi, ali preslatki zeka Grudvica živi u zabludi da je superheroj, od trenutka kada je njegova vlasnica Moli počela da ga oblači u superherojske pidžamice. Ali, kada se pojavi Dejzi, neustrašiva ši cu, i zatraži Grudvičinu pomoć zbog opasne misije, on će morati da nađe hrabrost i postane junak kakav se samo pretvarao da je.

Mogu li Maks, Divna i Grudvica i ostatak družine pronaći hrabrost u sebi i suočiti se sa svojim najvećim strahovima?

X-MEN: MRAČNI FENIKS

U Mračnom Feniksu, X-Men se suočava sa svojim najstrašnijim neprijateljem, koji dolazi iz njihovih redova, Džin Grej. Tokom spasilačke misije u svemiru, Džin je skoro ubijena kada ju je pogodila misteriozna kosmička sila koja ju je učinila beskrajno moćnom, ali i nestabilnom pri povratku kući. Džin koja se otima kontroli i povređuje one koje najviše voli, počinje da uništava silu koja drži X-Men na okupu. Kada porodica počne da se raspada, moraju naći način da se ponovo ujedine i, ne samo sačuvaju Džininu dušu, nego i spasu planetu od vanzemaljaca koji žele da iskoriste njenu moć Feniksa i zavladaju galaksijom.

DELFIN BERNI

Radnja ove porodične avanture se odigrava na Floridi i donosi priču o bratu i sestri koji slučajno postaju prijatelji sa delfinom koji je odvojen od svoje porodice. Igrom slučajnih događaja, njih dvoje otkrivaju tajnu namjeru zlih ljudi koji će pokušati da unište plažu, a samim tim i dom njihovog novog prijatelja. Hana i Ivan moraju da osmisle pametan plan da zaustave loše momke, zaštite morske životinje i, što je najvažnije, sačuvaju svog prijatelja Bernija.

Čišćenje vidikovca na Dubravi povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine

0
Čišćenje vidikovca na Dubravi

Svjetski dan zaštite životne sredine obilježen je u Herceg Novom, zajedničkom akcijom opštinskog Sekretarijata za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost i Ekološkog odbora SMŠ „Ivan Goran Kovačić“. Oni su danas očistili prostor vidikovca na Dubravi, uz pomoć zaposlenih „Komunalno stambenog“ preduzeća i „Čistoće“.

Prostor vidikovca na Dubravi je izabran za čišćenje upravo iz razloga što je to jedno od ključnih mjesta na kojima turisti zastaju pri dolasku u naš grad, jer se pruža jedan od naljepših pogleda na ulaz u zaliv. Stvarnost je takva da ih, pored pogleda na zaliv, dočekaju i limenke, plastika, razni otpad koji se mogao vidjeti i danas.

Prije nego što se počelo sa radom, grupi volontera obratili su se odbornica u lokalnom parlamentu Tamara Vujović i profesor Alen Lalovac, koji su govorili o značaju aktivizma za očuvanje životne sredine, ekološkim opasnostima koje čovjek proizvodi, kako na kopnu tako i u moru, kao i o načinima da svako od nas doprinese promjeni na bolje.

Čišćenje vidikovca na Dubravi

Vujović je podsjetila da je Turistička organizacija Herceg Novog nedavno pozvala potencijalne donatore da pomognu u nabavci klupa za Savinsku dubravu, a uskoro će biti izrađene i postavljene korpe za otpatke i signalizacija. Radi se o odvojenim inicijativama koje zajedno imaju isti pravac – podizanje svijesti o značaju zdrave životne sredine i boravka u prirodi, ali i smanjenje korišćenja jednokratne plastike.

Milica Vlahović, učenica II razreda Turističke škole, napomenula je da je Eko odbor osnovan u novembru 2017. godine, a današnja aktivnost im je 33. do sada. Sve aktivnosti su sprovođene u našem gradu, a pored današnje, među pozitivnijim ocjenjuje i akciju pošumljavanja na Vrbanju održanu krajem prošle godine.

Na Jadranskoj magistrali vozače vreba oko 40 kamera

0
Kamere na Jadranskoj magistrali

Posebna zamka za prebrze vozače postala je Jadranska magistrala na kojoj od Rijeke do Dubrovnika vreba oko 40 kamera

Prava ‘eksplozija’ broja kamera dogodila se u turističkim dijelovima Hrvatske, duž jadranske obale, ali i na putevima koji vode prema moru. Oni koji putuju autocestama za sada će ostati pošteđeni strogog policijskog nadzora jer na autocestama od Zagreba prema moru nije postavljena ni jedna kamera, no zato su “alternativni putevi” jednostavno prepuni policijski zamki.

Putujete li primjerice od Zagreba do Splita “starom cestom” D1, vrebat će vas potencijalnih 13 fiksnih kamera. Posebna zamka za prebrze vozače postala je Jadranska magistrala na kojoj sad od Rijeke do granice s Crnom Gorom vreba čak 31 potencijalna kamera. Posebno gusto su razmještene od Zadra prema Šibeniku, gdje vrebaju u gotovo svakom većem mjestu.

Ipak, to što je uz cestu kućište za kameru, ne znači uvijek da se u njemu zaista nalazi i kamera. Kamere se premještaju prema potrebi, no s ceste u vožnji je nemoguće primijetiti je li u kućištu kamera ili nije. Također, ako kamere danas nema u kućištu, to ne znači da već sutra neće biti unutra. Policija je sve kamere postavila u granice naseljenih mjesta, što je pohvalno, no činjenica da nema nikakvih oznaka koje najavljuju kamere govori da im je glavni cilj i dalje punjenje proračuna.

lokacije kamera

Sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec smatra da kamere trebaju biti označene – tako se ubire manje novca jer ljudi paze što rade. Uostalom, povećanje sigurnosti je glavni cilj ovakvih kamera, kažnjavanje je samo sekundarni efekt, zaključuje Husinec, piše 24sata.

Budva – Srdelada u petak 7. juna

0
Srdelada 2019

Gastro fešta Srdelada 2019, će se održati u petak, 7. juna 2019. godine sa početkom u 20.30 sati na Trgu palmi, u budvanskom Starom gradu, u organizaciji NVO Feral.

Riječ je o događaju koji promoviše mediteransku, lokalnu kuhinju, i podrazumijeva degustaciju raznovrsnih jela čiji je osnovni sastojak srdela. Srdela zauzima istaknuto mjesto u kulturnoj istoriji Budve i Mediterana, a u narodu je poznata kao sirotinjska majka, jer je u vremenima gladi i oskudice bila osnovna prehrambena namirnica. Budvani su srdelu najčešće jeli usoljenu, jer je tako mogla dugo da traje, ali su osmišljani i raznovrsne recepte da im ne bi dosadila.

Sardela- foto dr Lejla Kažinić

Društvo Feral ovim događajem srdelu stavlja na pjedastal mediteranske gastronomije, dajući joj mjesto koje joj pripada. Takođe se akcenat stavlja na lokalnu gastronomiju, namirnice i načine pripreme, koja kao grad i turistička destinacija Budva treba da njeguje zbog autentičnosti i prepoznatljivosti, ali i njegovanja kulturnog nasleđa. Jela od srdele će spremati učenici SMŠ „Danilo Kiš“. Dio događaja će biti i nastup klape Škuribanda, koji će upotpuniti cijeli događaj i primorsku atmosferu. Takođe, biće upriličena projekcija filma „Dobrodošli u Budvu“ iz 1963. godine, ali i performans koji će režirati članovi Društva Feral pod nazivom „Dobrodošli u Budvu 2019“.

Ustanove, organizacije i firme koje su podržale događaj su Opština Budva, kompanije Rokler i Sanraf, Talas M, brending agencija Unibrend, studio Pixap, Komunalno Budva, Parking servis, Mediteran reklame, Turistička organizacija Budve, distribucija NTC, Cogimar, Crnogorska kinoteka i JU SMŠ „Danilo Kiš“.

v

Srdelada se održava već dvije godine zaredom (2017. i 2018.) kada je bila dobro posjećena i dobila je pozitivne kritike, kako od mještana, tako i od gostiju, koji su imali priliku da okuse i osjete duh Budve kao autentičnog Mediteranskog mjesta.

NVO Feral je aktivan od 2015. godine i bavi se promocijom mediteranskog kulturnog nasleđa, osnaživanjem lokalne zajednice i podrškom razvoja mladih kroz raznovrsne oblike umjetničkog i kulturnog izražavanja, organizaciju izložbi, predstava, muzičkih događaja i književno-poetskih večeri. NVO Feral je dobio priznanje od strane organizacije Interpret Europe, i kao jedina organizacija iz Crne Gore je uvršten u primjere dobre prakse u interpretaciji nasleđa, po kriterijumu uključivanja lokalne zajednice.