Mladi članovi Gradske muzike Herceg Novi uspješno su učestvovali u projektu međunarodne radionice za duvačke orkestre u Babenhauzenu u Njemačkoj. Kao rezultat dobre saradnje, Herceg Novom je ponuđeno da bude domaćin sledeće međunarodne radionice u febuaru 2020. godine.
Osmoro mladih Novljana, članova Gradske muzike uzrasta od 12 do 16 godina, bili su sa muzičarima iz Njemačke i Poljske dio velikog orkestra koji je brojio 62 člana. Pod dirigentskom palicom Patrika Šila iz Njemačke i Dariusa Leziona iz Poljske mladi muzičari su na aktivnim i dinamičnim probama uvježbali pet kompozicija.
Svoje znanje pokazali su u finalnom dijelu projekta, nastupom na Festivalu muzike u gradu Natenhauzenu 01. i 02. juna. Ovaj festival okupio je 65 orkestara sa ukupno 1.700 muzičara, koji su defilovali pred preko 20.000 posjetilaca.
Direktor centra za omladinu u Babenhausenu i direktor projekta saradnje mladih muzičara Evrope Majkl Sel izrazio je zadovoljstvo postignutim rezultatima i potencijalima mladih Novljana i našeg grada.
Zato je izrazio želju da sledeće, 2020. godine u februaru upravo Herceg Novi i Gradska muzika budu domaćini ove međunarodne radionice za duvačke instrumente i orkestre, uz potpunu finansijsku podršku partnera iz Njemačke.
Radionica Babenhauzen
Kako je predloženo, realizacija projekta u Herceg Novom bila bi krajem februara 2020. godine, a konačna potvrda i detalji organizacije biće predmet razgovora u narednom periodu.
Jedinstveni, veliki orkestar koji su činili mladi članovi Gradske muzike Herceg Novi sa kolegama iz Njemačke i Poljske dobio je posebnu pažnju publike, u skladu sa sloganom prvog festivalskog dana “na mladima svijet ostaje”.
Radionica Babenhauzen
Nakon sedam dana, mladi Gradske muzike Herceg Novi vratili su se iz Njemačke sa novim znanjem i iskustvima, ali i novim poznanstvima i prijateljstvima sa vršnjacima iz drugih zemalja koji su takođe zaljubljenici u muziku i zajedničko muziciranje.
Do saradnje i poziva za učešće na radionici u Babenhauzenu došlo je nakon prošlogodišnjeg učešća i osvajanja drugog mjesta u poljskom gradu Lobecu, na takmičenju duvačkih orkestara Evrope. Žiri, koji su činili i članovi iz Njemačke, zapazio je da u ansamblu Gradske muzike Herceg Novi svira veliki broj mladih, uzrasta od 12 do 25 godina, i odmah nakon festivala uputio poziv za ovu radionicu, koja je realizovana u okviru njemačko-poljskog kulturnog projekta.
Učešće hercegnovske Gradske muzike podržale su Opština Herceg Novi i lokalna Turistička organizacija.
Zbog poboljšanja sistema, bolje informiranosti potrošača te zaštite ribara i tržišta, Ministarstvo poljoprivrede RH priprema uvođenje evidencije sljedivosti za plavoperajnu tunu i igluna. Uz tunu iz uzgoja, koja se u 99 posto slučajeva izvozi u Japan, u Hrvatskoj se tuna i iglun love i pomoću udičarskih alata i parangala. Kako su ribari koji love tim alatima iskazali bojazan od ilegalno ulovljenih primjeraka koji se pojavljuju na tržištu, i od uvezene žutoperajne tune, predložena je uspostava jedinstvenog sistema koji će omogućiti praćenje tih vrsta – od ulova do krajnjeg potrošača.
U njega će biti uključeni ribari, prvi, i svi sljedeći kupci tune i igluna, čime će osiguran biti prijenos informacija duž cjelokupnog distribucijskog lanca. Predviđeno je da se navedene vrste nakon ulova označe markicom sa zaštićenim QR kodom koja se stavlja oko repa ribe. Markica će pratiti cijelu tunu ili igluna do odredišta maloprodaje, a ukoliko riba bude filetirana, ili isječena na manje komade, sljedivost će osigurati kod na naljepnicama koje se povezuju sa svakom tunom ili iglunom ulovljenima u Hrvatskoj, i koje su evidentirane u Geoinformacijskom sustavu ribarstva Ministarstva poljoprivrede.
Veća vrijednost domaće ribe
Na taj način će krajnji potrošač moći preko pametnog telefona očitati kod na ribi u maloprodaji te na internetskoj stranici HRiba, na kojoj će se nalaziti podaci o tuni ili iglunu koje namjerava kupiti, vidjeti sve podatke o samoj vrsti, dijelu Jadrana u kojem je riba ulovljena, njenoj težini, o ribaru koji ju je ulovio, alatu s kojim je ulovljena, prvom kupcu, roku trajanja i slično. Trenutačno se radi na informatičkom povezivanju podataka pa bi sustav u primjenu mogao krenuti do početka sljedeće godine, otkrivaju u Ministarstvu. Narednih bi godina, dodaju, trebala biti uspostavljena sljedivost i za ostale vrste.
Sljedivost proizvoda ribarstva znači povezivanje svih informacija o porijeklu proizvoda – od ulova do krajnjeg potrošača – kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije. Važna je zbog suzbijanja crnog tržišta te omogućuje efikasniju kontrolu i nadzor proizvoda ribarstva. Osim toga, krajnjem potrošaču daje punu informaciju o ribi i specifične podatke o alatu i ribaru koji ju je ulovio. Krajnji rezultat uspostavljanja sustava sljedivosti je brendiranje proizvoda, odnosno postizanje prepoznatljivosti proizvoda ribarstva, u ovom slučaju jadranske tune i igluna, ističu u Ministarstvu, dodajući kako bi takvo brendiranje u konačnici trebalo izdići naše plavoperajne tune i iglune iznad uvoznih te ujedno na temelju porijekla i svježine povećati potražnju i podići cijenu proizvoda.
Na pitanje zbog čega se naši proizvodi prodaju po nižim cijenama nego istovrsni proizvodi na EU tržištu, odnosno na koji način naši ribari mogu postići višu cijenu, iz Ministarstva odgovaraju kako je ključ uspjeha boljeg plasiranja naše ribe u udruživanju ribara, odnosno u okrupnjavanju ponude, kao i u ciljanim promidžbenim kampanjama koje će povećati potražnju, istaknuti vrijednosti i prednosti domaće ribe. »Ministarstvo je po tom pitanju već niz godina prije pristupanja u EU financiralo razvoj ribarskih zadruga te nastavilo s financiranjem udruživanja u organizacije proizvođača kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo. Trenutno su priznate dvije organizacije proizvođača, a postoji interes i ostalih dionika za takvom vrstom udruživanja.
Nedavno je dodijeljena prva potpora u iznosu od 1,97 milijuna kuna u okviru mjere Planovi proizvodnje i stavljanje na tržište. U okviru ove mjere proizvođačkim je organizacijama dostupno šest milijuna eura. Ministarstvo će svojim mjerama nastaviti poticati ribare i uzgajivače da postanu važan akter u provedbi Zajedničke ribarstvene politike«, ističe potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Evidencija vaganja
S ciljem postizanja boljih cijena, pogotovo u turističkoj sezoni, ribarima je – izuzećem kojeg omogućava uredba EU – omogućena prodaja ulova s ribarskog plovila krajnjim potrošačima, do određenog iznosa i mase. Prijedlog je da se dosadašnji iznos od tisuću kuna poveća na tri tisuće, pri čemu će ovlaštenici povlastice u takvoj vrsti prodaje biti dužni kroz mobilnu aplikaciju ili elektronskim putem e-očevidnika pravovremeno dostavljati podatke o količini ulova i vrijednosti tako prodanih proizvoda.
Novost je i činjenica da s prvim danom listopada ove godine stupaju na snagu Pravilnik o sadržaju i obliku prodajnog lista i sadržaju registra prvih kupaca te Pravilnik o postupku vaganja proizvoda ribarstva, evidencije vaganja te postupku i uvjetima odobravanja vaganja na ribarskim plovilima i u odobrenim objektima. Pravilnik o vaganju je već objavljen u Narodnim novinama, no zbog uske povezanosti sa sustavom, prve prodaje iz oba pravilnika stupit će na snagu u isto vrijeme. Pravilnik o prvoj prodaji ne donosi velike promjene u sustavu nego detaljnije razrađuje izmjene koje su već propisane u zakonu.
Omogućuje ponovnu registraciju prvih kupaca i korištenje nove aplikacije evidencije prve prodaje, koja je elektronski povezana s evidencijom ulova i vaganja te se ribarima i prvim kupcima omogućava brža i jednostavnija dostava obveznih podataka. Pravilnik o vaganju je pak izrađen kako bi ispunjene bile obveze iz uredbi Europske komisije, prema kojima su korisnici sektora ribarstva koji važu proizvode ribarstva dužni dostavljati podatke o vaganju. Iako je uredbom propisano da se proizvodi ribarstva službeno moraju izvagati na iskrcajnom mjestu, dopušteno je i da se izradom Plana kontrole vaganja i Plana uzorkovanja omogući vaganje u odobrenim objektima, odnosno skladištima s hladnjačama koji zadovoljavaju visoke standarde čuvanja hrane, ili na plovilima.
Hrvatska je izradila planove koji su prihvaćeni, čime je omogućeno i vaganje u navedenim uvjetima te vaganje na temelju uzimanja propisanog uzorka iz cijelog ulova, što je vrlo bitno u situaciji kad dnevni ulov na plovilu premašuje i nekoliko tona, ili čak desetaka tona. EK trenutačno u konzultaciji s državama članicama radi na izradi nove kontrolne uredbe za ribarstvo, kojoj je u planu i detaljnije raspisivanje pravila vođenja evidencije vaganja.
Pozitivna bilanca u izvozu
Veliki udio visokokvalitetnih proizvoda hrvatskog ribarstva (orada, brancin) se izvozi, dok se pelagične vrste (srdela, inćun) uglavnom koriste u prerađivačkoj industriji te kao hrana za uzgajališta tuna. Prerađivačka industrija se temelji uglavnom na domaćem ulovu, a posljednjih godina primjetan je porast prerade ribe iz uzgoja, poglavito morskog, što odgovara smjeru kretanja Zajedničke ribarstvene politike EU-a i globalne politike koja potiče smanjenje ribolovnog napora i ulova općenito, u cilju očuvanja ribolovnih resursa.
Najveći izvoz svježe orade i lubina bilježi se, kažu u Upravi za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, prema Italiji i Španjolskoj koju slijede Slovenija, Austrija i Njemačka. Svježa srdela je najtraženija u Italiji, a smrznuta u Španjolskoj, potom Italiji i Francuskoj. Slično je i s inćunom koji, uz navedene države, u velikoj količini odlazi u Albaniju. Rakovi i mekušci uglavnom se izvoze u susjedne države – Italiju, Austriju i Sloveniju, dok konzerve najveću potražnju bilježe u BiH, Njemačkoj i Crnoj Gori. U pogledu proizvoda iz akvakulture, bijela riba uzgojena u moru uglavnom nalazi potrošače u Italiji, dok se plavoperajna tuna u potpunosti izvozi u Japan.
Iz slatkovodnog uzgoja, pastrve i šarani pronalaze tržišta u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Italiji, te posljednjih godina sve više u Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Zamjetno je da je ulaskom u EU i izlaskom iz CEFTA-e, porastao izvoz, odnosno otvorilo se tržište EU, gdje naši proizvodi ribarstva pronalaze svoje niše. Već duži niz godina Hrvatska ima pozitivnu bilancu u izvozu riba i morskih proizvoda, prvenstveno zahvaljujući izvozu uzgajane tune, a posljednjih godina i uzgoju bijele morske ribe, koja bilježi konstantni rast. Vrijednost izvoza proizvoda ribarstva u 2018. godini iznosila je preko 200 milijuna eura, a uvoz 152 milijuna.
U pogledu uređenja ribarskog tržišta Hrvatska je donijela nacionalne propise kojima je postignuto, navodi Ministarstvo, potpuno usklađivanje s propisima EU. Donesen je, primjerice, pravilnik kojim se propisuju uvjeti za priznavanje organizacija proizvođača, zatim popis trgovačkih i znanstvenih naziva kojeg je svaka država članica dužna donijeti, dok je propisano i to da se prvo stavljanje proizvoda ribarstva na tržište može obaviti isključivo putem prvih kupaca. Oni su definirani kao odobreni objekti i registrirane ribarnice sukladno posebnim propisima, zatim ugostitelji te, kao iznimka, ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov, odnosno ribari kojima je omogućena prodaja krajnjem potrošaču.
Potrebno udruživanje ribara
»Imajući u vidu odlike našeg tržišta koje nema otkupne centre, burze ili veletržnice te u cilju osiguranja zdravstvene ispravnosti i sigurnosti ribe kao brzokvarljivog proizvoda s jedne, i osiguranja sljedivosti prozvoda ribarstva s druge strane, Hrvatska je primijenila u najvećoj mogućoj mjeri izuzeća koja su dopuštena pravilima EU-a, a koja osiguravaju punu provedbu uredbi EU-a. Valja istaknuti da se podaci o količini i vrijednosti kroz prodajne listove dostavljaju elektronskim putem, također podaci o transportu proizvoda ribarstva od mjesta iskrcaja do prvog odredišta te potvrde o ulovu (Catch certificate) za ribu koja se izvozi u treće zemlje se sve dostavljaju elektronskim putem u Geoinformacijski sustava ribarstva«, kažu u Ministarstvu, koje će u narednom razdoblju informacijski sustav nadograditi uvođenjem dostave evidencije vaganja, elektronski povezano s dokumentima o ulovu i prvoj prodaji.
»Cilj nam je hrvatskim potrošačima i turistima omogućiti dostupnu ribu iz lokalnog ulova ili uzgoja po povoljnoj cijeni, koja neće biti preniska za ribara, i koja je stavljena na tržište uz zadovoljavanje svih pravila o zdravstvenoj ispravnosti hrane«, zaključuje Ministarstvo. Ribare, kažu, najviše zanima plasman ribe – kako dobiti najveću moguću cijenu. S obzirom na to da je naša obala dugačka, i na različite (ne)prilike, različite su i brige. Tako je na jugu Hrvatske i na otocima potrebno omogućiti da, uz ispunjavanje zahtjeva sigurnosti i sljedivosti, riba bude dostupna u restoranima, na tržnicama i općenito turistima i lokalnom stanovništvu, pri čemu valja imati na umu da nema dovoljno odobrenih objekata. Sjevernije pak bijela riba odmah po iskrcaju odlazi na talijanske veletržnice i ne postiže uvijek najbolju moguću cijenu. Na to se, ponavljaju u Ministarstvu, može utjecati udruživanjem ribara i marketinškim kampanjama koje će istaknuti kvalitetu naše ribe, kao i naš način obavljanja ribolova i uzgoja te kvalitetu Jadranskog mora.
Nedostaju veletržnice ribe
Za proizvode ribarstva u Hrvatskoj ne postoje burze ni veletržnice ribe na kojima bi se okupili proizvođači i kupci, odnosno licitirala najbolja cijena. Posljedica je to niza čimbenika, poput toga da naša riba u glavnini odlazi van granica i ne zadržava se na našem teritoriju nego često bude ponuđena na talijanskim veletržnicama od strane talijanskih prvih kupaca. Talijanski kupci još uvijek nemaju interes licitirati za našu ribu kod nas, bilo kroz otkupne stanice, internetske burze ili slično, pogotovo kad ta ponuda nije količinski dostatna.
Da bi količine bile interesantne, ribari bi se morali udružiti i odlučiti o zajedničkom načinu plasiranja ribe na tržište, smatraju u Ministarstvu poljoprivrede, dodajući kako ribari često imaju i uhodane kanale prodaje koje nije jednostavno preusmjeriti.
Različita riba u različitim državama
Na pitanje koji su najbolji primjeri organizacije tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture na Mediteranu, odnosno u EU, iz Uprave za ribarstvo pri Ministarstvu odgovaraju kako najbolji primjeri ne postoje, jer se različite vrsta riba prodaju različito u različitim državama. Postojanje burze riba svakako olakšava pristup proizvođačima i kupcima te kontroli i nadzoru, naglašavaju. Svaka se država odlučuje na ono što joj najviše odgovara, ovisno o prilikama koje ima, i načinu ribolova kojeg obavlja. Sjeverne zemlje u glavnini love nekolicinu vrsta koje su pod kvotama, i najveći je njihov izazov upravo dodjela kvota čiju raspodjelu vrši država kroz organizacije proizvođača.
Na Mediteranu je situacija potpuno drugačija pa su organizacije usmjerene na okrupnjavanje ponude, pronalaženje najboljih tržišta, nabavljanje opreme, i na logističko-tehničku brigu.
Nova ulaganja u sustav sljedivosti
Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo predviđena je mogućnost ulaganja u razvoj sustava sljedivosti. I na europskoj razini prepoznata je važnost uspostave sustava kojim se može brzo doći do podataka o podrijetlu proizvoda ribarstva.
O količini ulaganja u sustave sljedivosti odlučuje svaka zemlja članica zasebno. Ministarstvo poljoprivrede planira u sljedećih nekoliko godina uložiti značajna sredstva u razvoj sustava sljedivosti u cilju omogućavanja brze kontrole, ali i zaštite potrošača.
Takozvani “neboderi na moru” mnogima su u Veneciji trn u oku, a usto predstavljaju potencijalni ekološki rizik. No talijanske vlasti nisu ni blizu suglasju što učiniti s njima.
Bila je to scena kao iz holivudskih filmova katastrofe – ljudi su uz vrisku bježali dok se golemi brod približavao, sirene za uzbunu su zavijale, a onda je grdosija udarila u gat i skršila usidreni turistički brod.
Nedjeljni sudar u Veneciji između MSC Opere, kruzera od 65.000 tona i mnogo manjeg broda, uz četvero ozlijeđenih, otvorio je i gorku debatu o pravilima pomorskog prometa oko jednog od najdragocjenijih mjesta svjetske kuturne baštine.
Lokalni aktivisti iz odbora No Grandi Navi (Ne velikim brodovima) žele potpunu zabranu kruzera. “Grad i laguna nisu kompatibilni s tim čudovištima. Ne čekajte tragediju, zaustavite tu sramtotu”, kažu.
Pitanje kruzera u Veneciji na dnevnom je redu talijanskih političara zadnjih sedam godina. Prvi razgovori o zabrani krenuli su nakon havarije Coste Concordije u siječnju 2012. kraj toskanskog otoka Giglia.
Tadašnja talijanska vlada usvojila je zabranu, ali je oduka suspendirana dok se ne otvori alternativni pravac za brodove u Veneciji. Političari na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini još se prepiru oko toga.
Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro i predsjednik regije Veneto Luca Zaia krive ministra prometa Danila Toninellija što nije zaživio plan iz 2017. po kojem bi kruzeri bili podalje od kanala Giudecca, gdje se zbila nedjeljna nesreća.
“Žao mi je što to moram reći, ali ministar Toninelli odgovoran je za nesreću”, rekao je Brugnaro za Corriere della Sera. “Imali smo demonstraciju onoga što se dogodi kada nema volje i odlučnosti za djelovanje”.
Po tzv. planu Brugnaro-Zaia, koji ima podršku brodara, brodovi veličine MSC Opere i dalje bi pristajali u Veneciju, ali više ne bi mogli prolaziti pokraj Trga svetog Marka i ostalih znamenitosti nego ploviti perifernim kanalima.
Po istome planu, još veći brodovi, kojima je sada zabranjeno uploviti u lagunu, mogli bi pristajati u industrijskoj luci Margheri, a kruzeri manje tonaže nastavili bi prolaziti Giudeccom, jednim od najvažnijh gradskih kanala.
Toninelli se zalaže za radikalno rješenje i potpunu zabranu prometa kruzera venecijskim vodama. On bi ih zaustavio na jednom od tri terminala koje tek treba izgraditi na samom ulazu u lagunu.
U talijanskoj koalicijskoj vladi suglasja nema. Pokret Pet zvijezda podržava svoga ministra Toninellija, a krajnje desna Liga potpredsjednika vlade Mattea Salvinija misli suprotno.
Čak i ako bude po Toninellijevom, njegov se plan ne može brzo provesti. Brugnaro tvrdi da treba deset godina da se terminali izgrade, a Zaia dodaje da su ionako tehnički neizvedivi. S toliko prepiranja, konačno rješenje čini se daleko.
“U pitanju su sigurnost građana, turista te očuvanje umjetničkog i ekološkog blaga”, kaže profesor Enzo Dalle Mese, inženjer koji je proučavao nesreću Coste Concordije.
On traži najrestriktivnija pravila i naglašava da je to pitanje zdrava razuma u zaštiti grada i lagune, čak i po cijenu gubitka tisuća radnih mjesta i prihoda od prometa kruzera.
“Moramo se zapitati koliko smo života spremni žrtvovati u zamjenu za nekoliko milijuna eura godišnje. I koliko štete umjetničkom naslijeđu možemo prihvatiti. Moj odgovor je nula”, rekao je Dalle Mese.
Članovi Bokeljska Mornarica Kotor pred punim amfiteatrom učenika i profesora Srednje pomorske škole-Kotor u utorak su predstavila svoju istoriju, djelatnost, aktivnosti… Nakon dobrodošlice od strane zamjenika direktora prof. Slavka Ostojića i uvodnog govora mornara Bokeljske mornarice Denisa Vukašinovica, započela je sadržajna promocija.
Centralno izlaganje o postanku Bokeljske mornarice, njenim aktivnostima, značaju i doprinosu za Kotor i Boku i pomorstvo kroz veoma dugu istoriju od 1210 godina imao je Zlatko Moškov, komandant kotorskog odreda Bokeljske Mornarice.
O značaju upisa/nominacije Bokeljske Mornarice, prvom takve vrste koju je podnijela Crna Gora UNESCO-u na listi nematerijalnog kulturnog blaga svjetske baštine, govorila je Milica Nikolić, sekretarka Crnogorske Nacionalne Komisije pri Ministarstvu kulture.
Predstavljanje Bokeljske mornarice učenicima
Prezentaciju starog hladnog i vatrenog oružja pripremio je Gracija Škanata, kapetan i kolovođa tivatskog odreda Bokeljske mornarice, koji je na oduševljenje prisutnih učenika, pucnjem iz puške šaralije završio svoje izlaganje.
Predstavljanje Bokeljske mornarice iz ugla Pomorskog muzeja Crne Gore, kroz dugu i plodnu saradnju uz informaciju da je upravo Bokeljska mornarica formalno osnovala Pomorski muzej, je pripremljeno od strane Slavka Dabinovića, dugogodišnjeg istaknutog radnika i bibliotekara Pomorskog muzeja CG. Zanimljiva projektorska prezentacija o Bokeljskoj mornarici i video promotivni materijal je pripremio mornar Bokeljske mornarice Miroslav Vukičevic.
Predstavljanje Bokeljske mornarice učenicima
Nakon završenog izlaganja učesnika, učenici su pristupili on-line anketi o Bokeljskoj mornarici sa svojih mobilnih telefona. Najbrži, sa najboljim rezultatom, je bio učenik Nikola Spičanović koji je osvojio nagradu – brošuru “Bokeljska mornarica – 1210 godina istorije, duhovnosti i kulture”.
Predstavljanje Bokeljske mornarice učenicima
Dobro poznavanje su pokazali i učenici Petar Roganović, Luka Guzina, Sergej Bojkov i Vanja Dragić koji su imali visoki procenat tačnih odgovora. Na kraju je, kao uspomenu na ovu prezentaciju, Grigorije-Grišo Mihović, ađutant admirala Bokeljske mornarice, uručio zamjeniku direktora prof. Ostojiću Monografiju “Dvanaest vjekova Bokeljske Mornarice 809-2009 ” i knjigu “Historija pomorstva Crne Gore” prof. dr Antuna Sbutege, admirala Bokeljske mornarice, dok su učenicima podijeljeni promotivni flajeri Bokeljske mornarice.
Prezentaciji su, pored profesora Srednje pomorske škole, prisustvovali i Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja CG, Aleksandar Dender, predsjednik Upravnog odbora Bokeljske mornarice Kotor, Martin J. Petrovic, mali admiral, Antonio Grgurović, mornar, kao i ženske članice Marinela Popović i Jovana Mračević.
Na inicijativu Sekretarijata za planiranje prostora i održuivi razvoj Opštine Tivat, Komunalno preduzeće Tivat zasadilo je tri nove sadnice primorskog hrasta na zelenim površinama na Trgu od kulture u tom gradu.
Sadnice hrasta pojedinačne visine veće od 2 metra, posađene su na mjestima gdje su prethodno decenijama rasle velike palme vrste kanarska datula, a koje je u međuvremenu uništio štetni insekt – crveni palnmin surlaš.
Prethodno je na sličan način, takođe na inicijativu Opštine, novom sadnicom rogača zamijenjena velika kanarska palma u „žardinjeri“ kod restorana „Prova“ u Ulici 21.novembra, a koju je takođe uništio surlaš.
Službe Gradsklog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat kažu da sa nije riječ o sistematskoj i organizovanoj akciji mijenjana uništenih stabala palme na tivatskim javnim zelenim površinama rogačom ili hrastom, jer posebna strulna komisija tek treba da donese konačnu odluku sa kojiom će konkretno novom vrstom drveća biti zamijenjeni od surlaša uništeni primjerci u nekada za Tivat prepoznatljivimk drvoredima velikih kanarskih palmi.
Promocija knjige „Ljudi i brodovi” autora Siniše Lukovića biće organizovana u četvrtak 6.juna u 20 sati u palati Grgurina u Kotoru.
O knjizi će, pored autora, govoriti urednik Nikola Malović i kustos Pomorsko-tehničke zbirke Ilija Mlinarević.
Organizator je Pomorski muzej Crne Gore Kotor.
„Ljudi i brodovi” donose storije o čuvenim pomorcima, velikim brodovlasnicima, herojima na moru odlikovanim od strane američkog predsjednika, o jedriličarima-pustolovima, brodolomnicima, autorima „Morskih dnevnika”, patriotama poput Spasića i Mašere, o jednom zalivskom svešteniku iz kapetanske porodice koga su odlikovale tri države u kojima je živio te o mnogim kapetanima i njihovim sudbinama.
Drugi dio knjige čitalačkom oku nudi da se ukrca na impozantne palube koje su brodile Bokom: na najluksuzniji parorbod koji je ikad saobraćao za luku Kotor, na torpednu krstaricu koja je učestvovala u čuvenoj Pobuni mornara 1918, na najveći jedrenjak na svijetu, na najbrži jedrenjak na svijetu, na školske brodove nekoliko država, na megakruzer sa genima slavnih transatlantika, ali i na nosač aviona – sasvim u skladu sa vremenima u koja smo uronjeni” – stoji u najavi koja nam je proslijeđena iz Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.
Rotary klub Kotor donirao kolposkop Domu zdravlja Tivat
Rotary klub Kotor donirao je u utorak 4. juna Domu zdravlja Tivat kolposkopski aparat, za rano otkrivanje karcinoma grlića materice, sa pratećom opremom. Aparat je kupljen zahvaljujući donacijama ostvarenim tokom „Bala pod maskama“ održanog u februaru ove godine, kada je prodajom ulaznica, maski i lutrije za ovu namjenu prikupljeno 7.790 eura.
Predsjednik Rotary kluba Kotor Rajko Čavor podsjetio je da su se ovoj, inače dugo pripremanoj akciji, odazvala brojna preduzeća, pojedinci i 120 zvanica.
„Ovaj aparat rađen je po specijalnoj narudžbi i danas je, na naše zadovoljstvo, stigao u prave ruke“, istakao je Čavor.
Donaciju je, u ime Doma zdravlja Tivat, primila doktorka Julija Samardžić, ginekolog u ovoj ustanovi.
Prema njenim riječima medicinski uređaji koji funkcionišu uz pomoć savremene tehnologije imaju izuzetno velik značaj, jer prije svega rad ljekara čini znatno jednostavnijim, a korist koju ima za pacijente je nemjerljiva.
Rotary klub Kotor donirao kolposkop Domu zdravlja Tivat
„U vremenu kanceroza otkrivanje lezija u vrijeme prije nego što one postanu klinički značajne i uklanjanje takvih promjena upravo će poslužiti jedan ovakav kolposkop koji omogućava memorisanje i upoređivanje starijih i novih nalaza, kao i praćenje stanja pacijenta“, naglasila je Samardžić zahvalivši na ovoj donaciji.
Rotary klub Kotor postoji dvije godine i za to vrijeme sproveo je niz humanitarnih akcija, a ovom prilikom najavljeno je da će praksu ovakvog organizovanja prikupljanja sredstava nastaviti i ubuduće.
Stanovnici naselja Rose u hercegnovskoj Opštini od subote ne mogu da koriste lokalni pješački put kako bi došli do svojih kuća i plaže, jer ga je, kako tvrde, investitor pregradio.
Mještani su kazali agenciji Mina-business da je supruga biznismena Miroslava Miškovića, Ljiljana Mišković, koja gradi privatni objekat u dijelu naselja Male Rose, postavila ogradu sa kapijom na sredini puta i zaključala.
“Na ovaj način, stanovnici Rosa, kao i susjednih naselja nemaju mogućnost prolaska putem kojim su se od davnina služili. Ovaj put prolazi pored kuća, crkve Svete Trojice i arheološkog nalazišta, i izlazi na jedinu pješčanu plažu u Rosama, tako da i turisti više nemaju mogućnost dolaska do ovog javnog dobra”, kazali su stanovnici Rosa.
Oni su rekli da su sa problemom nemogućnosti prolaska tim putem odmah upoznali Komunalnu policiju u Herceg Novom.
Mišković pregradio lokalni put u Rosama
“Nažalost, već evo nekoliko dana niko od nadležnih inspektora se nije pojavio kako bi riješio nastalu situaciju obavezivanjem investitora da omogući prolazak putem. Trenutno, stanovnici se snalaze kako znaju i umiju, obilaznom i neuslovnom stazom pored mora, preko oštrih stijena i kamenja koje predstavljaju opasnost za kretanje svih, a posebno djece i starijih osoba”, rekli su mještani.
Oni su podsjetili da to nije prvi put da taj investitor ugrožava prava stanovnika Rosa da mogu doći do svojih kuća i koristiti javna dobra. I prošle godine je gradio kameni zid oko objekta do stijena u moru i time u potpunosti onemogućio korišćenje puta plažom u Malim Rosama, kao i korišćenje ribarske poste.
“Tek nakon mnogobrojnih obraćanja i reakcije stanovnika Rosa i ribara, izgrađena je uska staza širine 90 centimetara za kretanje pored zida”, dodali su mještani.
Podgorica će uskoro dobiti prve javne punionice za električne automobile. Punionice će biti montirane na raskrsnici ulica Njegoševe i Vučedolske u centru grada, te u garaži “Parking servisa” u Ulici arhitekte Milana Popovića, iza restorana “Maša”.
Kako je saopšteno iz Glavnog grada, postavljanje prvih električnih punionica dio je projekta “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori” koji realizuje UNDP u saradnji s Ministarstvom održivog razvoja i turzima, a uz finansijsku podršku Globanog fonda za životnu sredinu (GEF).
“Punionice će, u okviru projekta, biti postavljene i na lokacijama u Budvi, Bijelom Polju, i Kolašinu, na Cetinju i Žabljaku, te u Nacionalnom parku “Skadarsko jezero” (Vranjina). Korišćenje javnih punionica biće besplatno prvih godinu dana, nakon čega će pružaoci usluge pojedinačno odlučiti o daljim uslovima za punjenje električnih automobila”, dodaju oni.
Punionice će biti samostojeće, s po dva punjača (utičnice) tipa dva: jedan minimalne snage 22 kW, a drugi minimalne snage 11,01 kW, u skladu s međunarodnim standardima IEC 62196, IEC 61851 i EN 62196-2.
“Nabavku aparata za punjenje finansira UNDP, dok su priprema lokacija, održavanje punionica i pružanje usluga punjenja obaveza lokalnih samouprava. Na sastanku u prostorijama UNDP-ja održanom 3. juna 2019. korisnici granta su se dogovorili o modalitetima razmjene iskustva i primjera najbolje prakse u realizaciji ovog projekta koji za cilj ima podršku razvoju e-mobilnosti u Crnoj Gori”, navode iz Glavnog grada.
Podsjetimo u Crnoj Gori je do kraja prošle godine registrovano 74 električna automobila, međutim infrastrukturu i javne stanice za njihovo punjenje do sada nijesmo imali, niti je to bilo uređeno zakonom.
Dvadesetak karnevalskih grupa sa preko 500 učesnika od čega njih više od polovine iz inostranstva, okupiće se na drugom po redu Međunarodnom ljetnjem karnevalu koji se u Tivtu održava od 6.do 9.juna.
Na tivatski karneval dolaze karnevalske grupe i maske iz svih država regiona bivše Jugoslavije, kao i iz Italije, Francuske, Njemačke, Holandije, Ukrajine, Švedske, čak iz dalekog Brazila. Gostovanje centralne atrakcije ovogodipnjeg tivatskog ljetnjeg karnevala, grupa „Brazil Bahia Show“ biće prvi slučaj da se na jednom karnevalu u Crnoj Gori pojavljuje grupa iz zemlje karioka, poznate po čuvenom karnevalu u Riju i školama sambe.
„Dio te užarene i nvesele atmosfere brazilskih karnevala donmose nam članovi grupe Brazil Bahia Show, a očekujemo da će oni, zajedno sa svim ostalim učesnicima našeg karnevala koji će u subotu 8.juna prodefilovati tivatskim ulicama i na rivi Pine imati poseban program i svioje predstravljanje, napraviti zaista atmosferu za pamćenje. Nakon povorke maski i predstavljanja grupa, fešta se nastavlja do duboko u noć koncertom Goce Tržan.“- kazao je danas na konferenciji za štampu, menadžer Međunafrodnog ljetnjeg karnevala u Tivtu Goran Božović.
Tu turističko-zabavnu manifestaciju priređuje NVU „Maškarada“ iz Tivta pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Tivat i brojnih sponzora, od kojih je jedan i Opština Tivat. Veći dio finansijske konstrukcije za održavanje karnevala koji će koštati oko 60 hiljada eura, „zatvorili“ su sami članovi „Maškarade“ uz pomoć sponzora koje su sami pronašli i Turističke organizacije koja će za karneval izdvojiti nešto preko 9 hiljada eura.
Program ove trodnevne manifestacije počinje u četvratk 6.juna za kada je zakazana posebna karnevalska izložba maski i kostima u „Muzeju i galeriji“ Tivat, slijedi velika maškarana jedriličarska regata koja će se u Tivatskom zalivu održati u petak, a glavni dio programa je u subotu kada je defile i predstavljanje svih učesnika na Pinima. Karneval se završava u nedjelju 9.juna dječijom karnevalskom povorkom tivatskim ulicama, performansom izabranih grupnih maski na Pinima i koncertom „Tivatske zvjezdice“ koji priređuje Dječiji savez tog grada.
„Zaista smo se pogtrudili da napravimo jednu atraktivnu i vrlo respektabilnu internacionalnu karnevalsku manifestaciju. Raduje nas što smo već lani, nakon prvog Međunarodnog ljetbnjeg karnevala u Tivtu, naš grad uvrstili na mapu prestižnih događaja ovakvog tippa u Evropi. Potvrda našeg uspjeha u tome je što će našen drugom karnevalu u sobotu, pored ostalih prisustvovali i predsjednik Federacije evropskih karnevalskih gradova (FECC) Lars Algel i potpredsjednica FECC-a Marion Hirš.“- kazao je Božović.
Kao posebnu novost ovogodiošnjeg karnevala on je najavio „Maškaranu bubijadu“ u kojoj će, sa prigodno maskiranim svojim oldajmer automobilima, te i sami noseći posebne kostime, nastupiti učesnici međunarodnog susreta vlasnika oldajmer Vokswagen automobila koji se takođe ovog vikenda održava u Tivtu.
Tivat karneval 2019.
„Tako će u subotu u 18.30 sati „Maškarana bubijada“ proći Tivtom a automobili će biti izloženi u gradu. Ono što je zajedničko i što nas povezuje sa karnevalom, je maškaranje. Isto tako se i mi osjećamo kada vozimo naše „bube“, kao da smo maskirani. To otvara neke nove poglede i vrata za nova poznanstva, gostovanja.“- rekao je predsjednik Volkswagen Classic Cluba Montenegro iz Tivta, Zlatko Janković. On jer dodao da će ove godine na susretima vlasnika starih “buba”, “bulija” i ostalih klasičnih Volkswagen automobila pokretanih zračno hlađenim mmotorima, učestvovati oko 50 oldajmera iz država regiona, sa kojima će za vikend u Tivat doputovati oko 150 zaljubljenika u ta stara vozila.
“Glavni smo poktrovitelji Drugog međunarodnog karnevala u Tivtu zato što je naš grad zahvaljujući toj manifestaciji postao član FECC-a, karneval ima i svojevrstan kultuni aspekt jer je riječ o manifestaciji ljudske maštovitosti i kreativnosti, a ima i veliki turistički značaj jer je to priredba koja privlači brojne posjetioce.”.- kazala je direktorica Turističke organizacije Tivat Gabrijela Glavočić, dodajući da je najava karnevalaa na sajtu TO Tivat do sada imala preko 2,5 miliona “hitova”.
Inače, ovogodišnji karneval imaće i svoju kraljicu za koju je već proglašena mlada tivatska studentkinja Martina Božinović, aktuelna „Mis turizma Crne Gore“, koja će na karnevalu nositi odoru ilirske kraljice Teute. Na današnjoj press konferenciji kojoj je pored ostalih prisustvovala i potpredsjednica njemačkog ogranka FECC-a Mari-Kler Kleitisen, promovisana je i himna karnevala – kompozicija “Maškarada” za koju je riječi i muziku svojevremeno ideju dao, pokojni Slađan Kijac, a aranžman i kompoziciju je uradio Zoran Proročić.
