Poznati bokeški meštar od drvenih barki i zaljubljenik u tradiciju njihove izrade Zoran Nikolić iz Prčanja autor je i pokretač peticije za zaštitu drvenih barki do šest metara dužine, sa jačinom motora do pet konjskih snaga, a koje služe za ribolov i razonodu.
Peticija, koja se može potpisati u elektronskoj formi na web-portalu Peticije 24.com, po okončanju će biti predata resornom ministarstvu.
Peticijom se od resornih ministarstava traži sastavljanje popisa svih drvenih barki u Crnoj Gori, kako na moru, tako i na jezerima (što u principu već postoji, ali ih razdvojiti od plastičnih i plovila građenih od drugih materijala radi evidencije istih), formiranje fonda za očuvanje drvenih barki i kao kulturno-istorijske materijalne baštine, te uključivanje brodogradnje u drvetu u srednjoškolski program.
Očekuje se da se zatraži prijem Crne Gore u punopravno članstvo u Evropskoj organizaciji za očuvanje tradicionalnih brodova (EMH European Maritime Haritage), ali i da se vlasnici drvenih barki oslobode plaćanja bilo kakvih taksi pri registraciji, uključujući i prvu registraciju, jer su troškovi održavanja ovakvih plovila mnogo veći nego takvih plovila od drugih materijala.
Traži se i očuvanje mandraća kao i tiradura preko kojih se barke izvlače na obalu radi reparacije i održavanja, ali i obezbjeđivanje besplatnih vezova za sve drvene barke gdje god da su privezane.
Šibenik, Skradin, Nacionalni park Krka i Zadar obilježavaju važnu obljetnicu – 175 godina dolaska parobroda na prvo turističko kružno krstarenje po Dalmaciji!
Na važnu obljetnicu u povijesti organiziranog bavljenja turizmom u Hrvatskoj upozorio je šibenski hroničar Darko Gulin, koji je podatak otkrio proučavajući povijesne dokumente. U povodu toga organizirana je plovidba od Šibenika do Skradinskog buka.
U morskoj panorami Šibenika uživali su i putnici parobroda “Imperatore” – prije 175 godina! Redom turisti! Jer austrijski je LLoyd odlučio novom ponudom nadopuniti tada redovite linije duž istočnojadranske obale.
– Prvi izlet bio im je Venecija, Ancona, pa Pula i onda 29. lipnja 1844. oni su organizirali izlet u Dalmaciju: Šibenik, posjet Slapovima Krke i na povratku u Zadar, govori Gulin.
Bilo je to prvo putovanje motivirano znatiželjom i zadovoljstvom, kako se tada definirao turist. Pravo kružno krstarenje! Turisti su zatim manjim parobrodom iz Šibenika otišli na izlet na Skradinski buk.
Prvi-kruzer foto šibenskiportal.rtl
Tom smo povijesnom brazdom zaplovili iz Šibenika, kanjonom Krke, do Nacionalnog parka. Na brodu ovaj put – ljudi koji se za turizam skrbe i od njega žive!
Grad s dva UNESCO-ova spomenika i dva nacionalna parka u okolici dobio je tako novi turistički adut. Današnji Šibenik luka je pristajanja za stotinjak kruzera godišnje. A na njima u Krešimrov grad doplovi oko 35 000 turista.
Četrnaesti po redu Festival mediteranskog teatra „Purgatorije“ počeo je sinoć u Tivtu na ljetnjoj pozornici, izvođenjem predstave „Florebntinski šešir“ u produkciji Pozorišta „Boško Buha“ iz Beograda.
„Večeras sa vama i sa predstavom „Florentinski šešir“ pozorišta Boško Buha Beograd, mi ćemo otvoriti 14. teatarski festival Purgatorije. Teatar koji je stekao veliki ugled i veliku popularnost. Od samog početka postavio je visoke standarde. Imao je savršen repertoar na svojim festivalima i svojim nagradama je ukazivao na one najbolje.Proglašavam da je 14. festival Purgatorije otvoren.“ – rekla je, zvanično otvarajući ovogodišnje “Purgatorije”, poslavljena glumica Jelisaveta Seka Sabljić.
Razigrani ansambl beogradskog teatra sa sjajnim Dejanom Lutkićem u glavnoj ulozi, oduševio je publiku komedijom koju je po tekstu Ežena Labiša, režirao Darijan Mihajlović. Vodvilj čija je radnja smještena u Pariz polčetkom 19.vijeka vrlo komično i efektno secira jedno društvo u dekadenciji i međusobne, gotovo kastinske sukobe između pojedinih njegovih slojeva. Odlična glumačka ekipa u kojoj je pored Lutkića, briljirao Goran Jevtić kao cvejćar Nonankur, pružila je publici obilje smijeha i uživanja u zahtjevnim plesnim koreografijama Nebojše Gromilića.
Inače, u takmičarskoj konkutrenciji za nagrade ovogodišnih “Purgatorija” publika će u Tivtu u naredne dva mjeseca moći da pogleda ukupno osdanm predstava u selekciji Tanje Mandić Rigonat. To su „Bakhe“ Kazališta „Ulysses“ i ZKM Zagreb 3.jula, „Ustav Republike Hrvatske“ Satiričkog kazališta Kerempuh 7.jula, „Barufe“ Gledališća iz Kopra, Slovenskog stalnog gledališća iz Trsta i Istarskog narodnog gledališća 9.jula, „Krvave svadbe“ Grad teatra Budva i Srpskog narodnog pozorišta 8. avgusta, „Kapital“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom 22. avgusta, „Nečista krv“ Narodnog pozorišta iz Beograda 24. avgusta, „Sjećaš li se Doli Bel“ Kamernog teatra 55 iz Sarajeva 27. avgusta i „Zašto je poludio gospodin R“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta 28.avgusta.
Pored ovih predstava, u redovnom programu “Purgatorija” desiće se još 15 dramskih, devet muzilčkih i šest književnih programa, a Centar za kulturu Tivat za ovaj festoval pripremio je i obnovljene svoje hit pozorišne predstave “Bokeški D-mol” i “Mediterano”.
Na promociji serije „Na veslu priča – Budva“ u Modernoj galeriji Budva, proteklog vikenda, pored građana Budve prisustvovali su akteri i autori serije, prikazana je zajednička epizoda serije „Vatra od Don Kihota“ u kojoj u paralelnom intervjuu stvaraoci iz Budve suočavaju svoje stavove na temu održivog razvoja, modernog sveta, stanja životne sredine i stvaralaštva.
Netipično, promocija je započela pesmom autora koncepta i reditelja serije Rastka Šejića:
„Kada zaplivaš sa duhovima / Svih onih kojih nema / Tvoje jato seče talase / Siguran od uroka / Opasnosti i nemani / Budi svestan / Tradicije dobra / Čista obraza / I potpuno lično / Sa plavetnilom / Svetskog mora / Tvoja hrabrost / Nije stvar očaja“
Nakon projekcije zajedničke epizode Željko Komnenović, izvršni producent i predsednik Matice Boke, je započeo razgovor sa autorima serije rečima: „Hvala vam na ovako toplom prijemu ove zajedničke epizode, sada vidite kako se veslalo i kako se pričalo, i mislim da je odlična ilustracija cilja našeg pregalaštva. Puštamo u ovo naše more jednu poruku u boci koja će da traje, a koju će naći generacije koje dolaze, da mogu da vide kako se na pragu ovoga milenijuma Bokelji i Budva bore sa modernim vremenom, šta novo nastaje a šta nestaje. Naših sedam autora iz Budve su zaista maestralno ispričali svoje priče o Budvi i njenoj prirodi i kulturi, koje ćete imati priliku da vidite u individualnim epizodama od 22. jula na programima Radio- televizije Srbije. Bez Opštine i TOBudva ovaj projekat koji kreira, beleži i čuva zaostavštinu Boke ne bi bio ostvaren.“
Rastko Šejić je na pitanje o objašnjenju pesme i aktuelnim nastavcima serije, koja se emituje sedam godina i koja do sada ima već 80 epizoda, odgovara: „Neka dela govore za sebe. Individualni pristup svakoj priči, izgradnja umetničkog dela svim dostupnim kinematografskim sredstvima, jedan potpuno autorski tretman nesvojstven TV produkciji, našli su svoju publiku i ključ su uspeha serije „Na veslu priča“. Svi ovi divni stvaraoci zajedno su nama i publici ispričali jednu celovitu priču o duhu Budve, suštinski preneli ljubav prema svom gradu. I drago nam je da serija zbilja prerasta u ozbiljnu filmsku antologiju moderne književnosti, kako je nazvao Gojko Božović, u trajno svedočanstvo o postojanju duha na ovim prostorima, čijem ubijanju na žalost svedočimo svakodnevno. Iako furešt, sveže pocrveneli od jednog dana na moru, ovde se osećamo kao kod kuće, jer veći deo ekipe je direktno vezan za Boku Kotorsku. Nema godine, još od kada je moja majka bila trudna sa mnom, da nisam skočio sa mula na Bjelilima.“
Zoran Mujbegović, akademski slikar i art direktor serije metaforično je pričao o buri, koja je u tom trenutku hujala uličicama Starog grada: „Ja sam ceo život proveo ovde, mator sam, znam Budvu i ljude još od kada su izvan grada postojale samo dve-tri kućice. Previše zaboravljamo. Svi se čude ovoj buri koja već par dana duva. U stvari, u Boki Kotorskoj se ova bura zove Petrovi konji. Talasi koji od Veriga idu ka Luštici. Oni su uvek duvali pred Vidovdan. To ribari znaju.“
Na veslu priča – Budva
Vladimir Lešić, kompozitor i dizajner tona serije: „Moja veza za Boku i Crnogorsko primorje je davna, moji preci su, pored ostalih građevina u Herceg Novom, sazidali kuću ispod manastira Savina i ja sam tako više od pola života bio vezan za taj grad i deo Boke. Međutim, slučajnost me dovela da sam vojsku služio osamdesetih godina u Kumboru, te sam tada obišao svaki kutak obale i mora i upoznao sugrađane i njihovu kulturu koju do tada nisam znao tako detaljno. Prolazeći sve gradove u toku snimanja ove serije, a bilo ih je petnaestak, od Kanjiže do Budve, iskusili smo dodatno muzičku tradiciju svih krajeva. Nadam se da uspevam da povežem suštinu koja spaja ceo region, te korene, u jednom modernom ruhu.“
Aleksandar Serđo Kalezić, direktor fotografije Budvanskih epizoda serije, najavljen je kao „najbolji fudbaler u ekipi, bivši prvotimac FK „Sloga“ iz Krtola“ o svom radu rekao je sledeće: „Na barku sam proveo veliki deo života. Brat i ja smo imali neki Tomosov motor koji je više bio pokvaren nego što je radio, pa smo veslali i pričali. Kada me je Rastko pozvao da se priključim ovom konceptu na moru obradovao sam se izazovu. Kao kreator slike, moj zadat je bio da prenesem atmosferu gradova i prirode koje odlično poznajem, da vizuelizacija da pričama novu dimenziju. Snimali smo iz vazduha, vode, sa površine mora. Nadam se smo ispričali zanimljive priče zajedno.“
Ranko Pavićević, novinar i publicista zahvalio se produkciji i ekipi: „Mnogo sam radio na televiziji, napravio veliki broj reportaža, ali sam uvek sanjao o ovakvoj ekipi kao što su naše kolege iz „Šta hoćeš“. Siguran sam da delim mišljenje svih aktera, imali smo zadovoljstvo da radimo i da se družimo sa vrhunskim profesionalcima, o čemu svedoči i ova epizoda koju smo večeras imali priliku premijerno da pogledamo.“
Miroslav Luketić, istoričar i publicista: „Svaka čast na ovome što ste napravili za Budvu. Možda će nekome naša mišljenja u ovoj zajedničkoj epizodi zazvučati preoštro, jer se čuje i vidi sve što postoji u Budvi, i lepo i ružno, ali smatram da smo ovim pokazali da smo slobodni ljudi, pod pritiskom raznih nesloboda, da je u demokratiji pravo na drugačije mišljenje osnovno.“
Osam epizoda serije „Na veslu priča“ iz Budve biće emitovane na programima RTS od 22. jula.
Aerodrom Tivat nastavlja da ruši rekorde, pa je tako u nedjelju 30.juna ta vazdušna luka prihvatila i opslužila 56 aviona i 11.313 putnika za manje od 24 sata.
“Istog datuma prošle godine bilo je 13 aviona i 1.750 putnika manje, a ti rezultati nam daju sigurnost da će 2019. godina biti još jedna u nizu rekordnih godina Aerodroma Crne Gore.”- saopšteno je juče tim povodom iz menadžmenta ACG.
Podsjetili su da je, kada su ACG 2003. preuzeli vazdušne luke u Tivtu i Podgorici od JAT-a, godišnji promet putnika na oba aerodroma bio je 600 hiljada.
“Sada je ih je 2 miliona više. 2003. godine imali smo samo dvije redovne i desetak čarter linija. Sada smo povezani sa 80 destinacija širom Evrope. Svake godine progresivno uspostavljamo nove partnerske odnose sa renomiranim aviokompanijama, a samo u posljednjedvije godine otvoreno je 30 novih linija.”- naglasili su iz ACG uz napomenu da je istovremeno imovuna te državne firme uvećana preko četiri puta, a lanjski prihod ACG iznosio je 37,5 miliona eura, što je 9 odsto više nego 2017.
Ukupno jedanaest nevladinih organizacija, nacionalnih operatera programa Blue Flag (Plava zastavica) sa Kipra i iz Malte, iz Portugala, Španije, Francuske, Italije, Slovenije, Grčke, Turske, Izraela i Crne Gore, ponovo su udružile snage kako bi organizovale Mediteransku sedmicu čišćenja obala početkom jula 2019. godine.
“Danas su mnogi svjesni zagađenja mora i toga da plastika završava u našim lancima ishrane i uništava mnoge vrste, a s obzirom na to da je Mediteran jedna od najpopularnijih turističkih destinacija, ali i jedna od najnaseljenijih regija, problemi poput otpada u moru su u porastu” – podsjeća Saša Karajović, nacionalni koordinator Plave zastavice u Crnoj Gori, izvršni direktor NVO “EKOM”.
U posljednjih nekoliko godina, ističe, više morskih životinja je ugroženo otpacima koji ne poznaju nacionalne granice. „Plutaju iz jedne zemlje u drugu, često završavaju na obalama i plažama drugih mediteranskih zemalja. Zbog toga se koordinatori Plave zastavice u mediteranskom regionu ponovo okupljaju, ne samo radi podizanja svijesti, već i zbog preduzimanja konkretnih akcija. Plava zastavica, kao i svi programi Fondacije za ekološku edukaciju (FEE), vodi ka osnaživanju građana, lokalnih vlasti, turista i svih korisnika plaža da preuzmu aktivnu ulogu. Svijest sama po sebi nije rješenje za postojeće plutajuće otpatke.
Ovogodišnju inicijativu pohvalila je i Evropska komisija za njen proaktivan pristup, a posebnu poruku je uputio Karmen Vela, evropski komesar za životnu sredinu, pomorstvo i ribarstvo” – kaže Karajović.
Ukupno jedanaest nacionalnih operatora Plave zastavice poziva djecu, roditelje i druge pojedince, lokalne zajednice i nevladine organizacije da udruže snage i da od 1. do 7. jula daju svoj doprinos u Mediteranskoj sedmici čišćenja obala.
„ Zajedno, kao region, možemo napraviti nešto bitno za naše resurse, našu ekonomiju i našu okolinu. Pokažimo ostatku svijeta, posvećenost Plave zastavice čistom moru i obalama. Pridružite nam se pod sloganom „Briga za more koje nas ujedinjuje” – poručuje Karajović.
Kotorski festival pozorišta za djecu (KFPD) počinje danas na Ljetnoj pozornici, svečanim otvaranjem i predstavom „Kapetan od snova, Ivo Vizin”, rađenoj u koprodukciji Kulturnog centra festivala i Gradskog pozorišta iz Podgorice, a trajaće do 12. jula.
Kako je kazao direktor Festivala Petar Pejaković na pres konferenciji, očekuje nas 109 programa i oko 80 pratećih animacionih programa na trgovima grada. U pozorišnom programu publika će biti u prilici da odgleda ukupno 16 predstava na Ljetnjoj pozornici i na sceni Kulturnog centra.
„Predstava iz Norveške predviđena je za bebe, a po prvi put gostuje predstava science fiction žanra, kao i predstava „Lagarije”, rađena po filmu jedinog našeg Oskarovca Dušana Vukotića. Dolaze nam učesnici iz 19 zemalja, čime je festival opravdao svoj status manifestacije od nacionalnog značaja, ali i najznačajnije manifestacije ovoga tipa u regionu, pa i šire. Ove godine imamo i veoma bogate teorijske programe, koji će se baviti različitim pitanjima važnim za pozorište i uopšte stvaralaštvo za djecu. U tom smislu, do sada imamo najbogatiji festivalski program”, saopštio je Pejaković.
On ističe da će i ove godine biti održane radionice posvećene edukaciji djece i mladih.
Glumac Milivoje Mišo Obradović ove godine priključio se timu Kotorskog festivala kao njegov promoter. Do sada je učestvovao kao akter praveći i igrajući predstave, a bio je i član žirija.
,,Festival je od nacionalnog značaja i jedan od najznačajnijih festivala u regionu. Način na koji se ovaj festival od samog osnivanja bavi sa djecom je nestvaran i nesvakidašnji. Dvanaest dana Kotor zapravo postaje dječja republika i u Kotoru vlada djecijarhat. Mi-odrasli koji se družimo sa djecom, ali i svi odrasli koji posjete festival, imamo priliku da zaista nešto i naučimo. Žao mi je što je situacija u Kotoru ovakva i što ovako značajan festival funkcioniše otežano zbog aktuelne političke situacije. Zbog onoga što mi kao odrasli nismo u stanju da riješimo, nažalost trpe djeca”, poručio je Obradović.
Direktorica Turističke organizacije Kotor, Ana Nives Radović istakla je značaj KFPD za turističku ponudu Kotora.
,,TO Kotor je sa stranim medijima, poput The Guardian”-a i National Geographic-a, odradila kampanju za sadržaje koji se konkretno tiču djece. Evidentno je da se na ovo područje dolazi ne samo zbog prostorne umjetnosti koja nas okružuje, već i one vremenske. Smatramo da bi promocija Kotora prema bilo kojem tržištu segmentu ili kategoriji, bez kotorskog Festivala pozorišta za djecu bila nepotpuna”, smatra Radović.
Prodaja karata za predstave Kotorskog festivala pozorišta za djecu počela je danas, na kamenom kiosku, ispred glavnih gradskih vrata.
Maroko je u četvrtak otvorio nove terminale u luci Tanger Med, što će mu omogućiti da nadmaši najveće mediteranske luke Algeciras i Valenciju u smislu kapaciteta kontejnera, te da poveća ulaganja i proizvodnju u zemlji.
Tanger Med, najveća luka u Africi s godišnjim volumenom od 3,5 milijuna TEU u 2018. godini, povećat će kapacitet od šest milijuna nakon proširenja vrijednog 1,3 milijarde eura, izjavio je u intervjuu direktor luke Rachid Houari.
Maroko se nada da će luka, koja nudi platformu za izvoz lokalnih proizvodnih pogona francuskih proizvođača automobila kao što su Renault SA i Peugeot SA, dostići volumen od 4,5 milijuna TEU do kraja godine kao Algeciras u južnoj Španjolskoj.
Vlasti u luci na zapadnom dijelu Sredozemlja, nasuprot španjolskoj obali, nadaju se da će se moći graditi na svojoj ulozi pristanišne točke za kontejnerske brodove, osobito između Azije, Afrike i Europe.
“Nadam se da ćemo svake godine dodati milijun TEU kontejnera”, rekao je Houari. On je odbio procijeniti buduće količine, rekavši da je samo izvorni terminal dosegnuo 3,5 milijuna TEU u samo šest godina.
Oko 90% kontejnerskog volumena koji prolazi kroz luke prolaze na druge destinacije, kazao je. Najveće tržište, s udjelom od 40%, je Zapadna Afrika, gdje su se marokanske tvrtke proširile u posljednjih nekoliko godina. Oko 20% će otići u Europu, a 10% u Ameriku.
Maroko je uložio milijardu eura u prvi terminal koji je stvorio oko 6.000 radnih mjesta u luci i 70.000 drugih u trgovinskoj zoni na tom području, rekao je Houari.
Luka je udaljena oko 50 kilometara zapadno od Tangiera, glavnog grada u sjevernom Maroku, što omogućuje prostor za proširenje.
Tangier također ima trajektni terminal koji prevozi oko 40.000 ljudi dnevno tijekom ljetne sezone, dok Marokanci koji žive u Europi prelaze Mediteran.
Terminalima upravlja APM Terminal, a u vlasništvu su danskog Maerska, njemačkog Eurogatea i lokalne tvrtke.
Tokom vikenda održana je manifestacija “Naš krš”, koja je još jednom ukazala kroz aspekt prirodnih ljepota karsta, ali i kroz specifični kulturni pejzaž ponikao na simbiozi čovjeka i kraške prirode, na potrebu za njihovo revalorizaciju i pažljivo čuvanje.
Protekla dva dana, Orjensko sedlo (1600 m) bilo je centar programa posvećenom kršu i očuvanju tradicije života na njemu. Prvog dana planinari iz Herceg Novog i Podgorice („Subra“, „Gorica“ i individualci), izveliki su kružnu turu kroz centralni dio masiva, obilazeći njegove najviše ali i najkrševitije tačke, upoznajući se sa teškoćama prelaska ovakve vrste terena, a ujedno i sa skrivenom ljepotom Orjena. I pored značajne doze nepristupačnosti, Vučji zub (1805 m) i Veliki kabao (1894 m), bili su kroz vjekove značajne vojne granične tačke, kao i ustanička gnijezda. Do njih vode planinarske, pastirske, pa čak i stare švercerske staze.
Ekipa II šansa
Drugi dan bio je rezervisan za IV Prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, događaj kojim se želi očuvati i oživjeti drevno umijeće gradnje u kamenu u tehnici na suvo, bez vezivnog materijala. Prenos ovog umijeća sa koljena na koljeno zaslužan je za naše prilagođavanje
životu na kršu, odnosno, prilagođavanje krša našim potrebama. Ono što je nekad bila nužnost opstanka, danas je kulturna vrijednost, kako u aspektu nematerijalne, tako i u aspektu materijalne baštine. Takođe umijeće zidanja i kulturni pejzaž kao njegov produkt, sve su značajniji segmenti turističke ponude koja je davno prešla granicu sunca, plaže i mora. Važno je da iz godine u godinu među domaćim stanovništvom raste svijest o značaju očuvanja ove tradicionalne vještine, između ostalog i kroz ova kulturološko-sportsko-rekreativna takmičenja. Ove, baš kao i protekle godine, najuspješnija je bila ekipa „Ilić“ iz Bijele, koja je ustvari porodični tim sastavljen od čak tri generacije, objedinjen ljubavlju gradnje u kamenu. Drugo mjesto zauzela je mješovita hercegnovsko-trebinjska ekipa „Druga šansa“, dok je treće mjesto pripalo još jednoj miješanoj, podgoričko-hercegnovskoj ekipi, prigodno nazvanoj „Podgorica na moru“. Kapiteni ekipa, Jovan Ilić, Dejan Pavlović i Predrag Vujović, dobili su diplome, kao i rukom rađene gastro-suvenire, dar hercegnovskog NVU „Ruke“, dok je najboljoj ekipi pripao i prelazni pehar, kamena „Orjenska buža“ rad umjetnika i planinara, Dejana Veriga.
Organizaciju događaja su pomogli: Turistička organizacija Herceg Novi, Ministarstvo sporta, Planinarski savez Crne Gore i Opština Herceg Novi, dok su organizatori bili PK „Subra“ (planinarska tura i smještaj), odnosno Agencija za razvoj i zaštitu Orjena (Prvenstvo CG).
Dodjelom nagrada u nedjelju, na centralnom peraškom trgu ispred crkve Svetog Nikole, završen je 18. Međunarodni festival klapa Perast.
U kategoriji muških klapa po ocjeni žirija pobjednik je klapa „Contra“ iz Splita, druga nagrada pripala je klapi „Zvizdan“ iz Posušja, treća klapi „Valdibora“ iz Rovinja.
Klapa Contra pobjenici 18. MFK Perast
Nagrada publike u kategoriji muških klapa pripala je klapi „Štiglići“ iz Podgorice.
18. MFK Perast klapa Štiglići
U kategoriji Nova klapska pjesma po ocijeni stručnog prva nagrada u kategoriji Nova klapska pjesma pripala je autoru Marku Šimiću za pjesmu „Ljubav od Luše“ u izvedbi klape Luše iz Splita.
Za najbolje debitantske klape proglašene su klape „Primorkinje“ iz Budve, „Štiglići“ iz Podgorice i „Marineri“ iz Kotora.
Najbolja crnogorska klapa je ”Bellezza” iz Tivta.
Stručni žiri je radio je u sastavu Mojmir Čačija-predsjednik, Zlata Marjanović, Mario Katavić, Zorana Larković, Marina Dulović, Jasminko Šetka i Vladimir Begović.
Prva nagrada za najbolju kompoziciju pripala je Marku Šimiću za pjesmu “Ljubav od Luše” koju je izvela klapa Luše, druga nagrada pripala je Mikanu Kovačeviću za “Sto dide mog” koju je izvela klapa Uzorita iz Sukošana, treća nagrada pripala je Vedranu Bonačiću i Dušku Tambači za “Nostalgiju nad Bokom” koju je izvela klapa Libero iz Leskovca.
