OJU “Muzeji” i Muzej grada Perasta se pridružuju obilježavanju Dana evropske baštine multimedijalnim događajem “Muzikom, lirikom i gastronomskim specijalitetima kroz peraški XIX vijek” koji će biti održan u srijedu 25. septembra 2019. godine s početkom u 19 sati u Muzeju grada Perasta.
Opština Tivat potpisala je sa podgoričkom kompanijom MCG d.o.o ugovor vrijedan 413.086 eura sa PDV-om, za izgradnju prve faze izgradnej lungo mare obalnog šetališta na Belanima.
Rok za završetak ove investicije je šest mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao, a Opština je dobila nižu ponudu izvođača od očekivane, jer je za ovu javnu nabavku po tenderu raspianom sredinom jula, bilo izdvojeno pola miliona eura.
Prvom fazom uređenja Belana inače, predviđeni su radovi na formiranju i izgradnji nove obalne šetališne staze sa pripadajućom infrastrukturom.
Uređenje obale na ovom dijelu Tivta istočno od ulaza u gradsku marinu Kalimanj je nešto što tivatska lokalna vlast već godinama obećava građanima a do sada su iz različitih razloga, propala čak četiri tendera koje je Opština raspisivala za realizaciju ove investicije.
Uređenje obale na Belanima sa izgradnjom otvorenog bazena-plivališta u moru, DPS Tivta obećava u svim svojim izbornim kampanjama u tom gradu, još od od aprila 2004. kada su to prvi put pomenuli tadašnji DPS kandidat za gradonačelnika Dragan Kankaraš i bivši direktor „Morskog dobra“ Dragan Ivančević ispred SDP koja je tada bila koaliconi partner sa DPS u lokalnoj vlasti. U međuvremenu, ispostavilo se da oni uopšte ne namjeravaju da na Belanima naprave klasični otvoreni bazen, već veliki mandrać sa tri od njegove četiri strane na plutajućim pontonima u moru, a ne na fiksnoj izgrađenoj obali. Takvo riješenje je odbačeno od najvećeg dijela tivatske javnosti uz poruku da gradu ne treba nikakav mandrać, već pravi zatvoreni bazen kako bi se vaterpolo sport u Tivtu revitalizovao i mogao razvijati tokom cijele godine, a ne samo ljeti. Gradski čelnici međutim, nisu odustali od ideje da na Belanima grade mandrać koji oni zovu bazenom, ali je to ostavljeno za drugu fazu radova na uređenju tog dijela tivatske obale.
Inače projekat za Belane koji je prije desetak godina izradilo JP “Morsko dobro”, predviđa da se na parceli ukupne površine 7.576 kvadrata, izgradi pješačko – kolska staza u dužini od skoro 400 metara, napravi plažni objekat sa platoom, sanira postojeća ponta i sagrade dvije nove staze do budućeg velikog mandraća -otvorenog bazena koji bi se, sa pripadajućim objektima, trebao graditi kasnije, u drugoj fazi radova.
Evropska nedjelja mobilnosti tokom vikenda je obilježena brojnim akcijama koje promovišu održivi transport i apeluju na promjene ponašanja u saobraćaju, čime je i okončano ovogodišnje učešće Tivta u ovoj međunarodnoj kampanji. Manifestacijama i programima koje su trajale sedmicu, Tivat se našao među gotovo 3000 gradova iz 50 zemalja svijeta koje obilježavaju Evropsku nedjelju mobilnosti, ove godine posvećenu pješačenju i biciklizmu.
Međunarodni Dan bez automobila, nedjelja, 22. septembar, obilježen je međunarodnom biciklističkomturomza žene i rekreativnom trkom na pet kilometrara. Učesnici ove akcije koja je organizovana na ruti šetalište Pine – Donja Lastva – šetalište Pine su „FancyWomen bike ride“ i Atletski klub – Tivat Running ClubTivat.
Apsolutni pobjednici u trci na 5000 metara su Željko Dabović, Perica Vučković i Miloš Komnenić u muškoj, odnosno Marija Đukić,Marina Nišavić i Nina Jevtović u ženskoj konkurenciji.
U konkurenciji dječaka do 13 godina najbolji su bili Dino Bajo, Luka Stošić, Đorđe Gulić, dok je Tara Đuričković osvojila prvo mjesto među djevojčicama.
Aleksandar Filip, Vojislav Buzić, Marko Pravilović su bili najbrži u kategoriji od 14 do 18 godina, a u ženskoj konkurenciji su se kao najbolje pokazale Mija Mijušković i Sara Ilić.
Najbolji u kategoriji od 19 do 39 godina u muškoj i ženskoj konkurenciji bili su: Marina Nišavić, Nina Jevtović i Sanja Antić, te Željko Dabović, Perica Vučković, Miloš Komnenić.
Marija Đukić i Dušica Bojović bile su najbolje u konkurenciji seniorki kao i Stefan Bjedić, Boris Kosović i Miroslav Slaby.
Sekretarka za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Tatjana Jelić izrazila je zadovoljstvo kvalitetom i brojem manifestacija, te zapaženim učešćem građana, naročito najmlađih.
„Uvjereni smo da je akcija skrenula pažnju ka mogućnostima upotrebe održivih vidova transporta, naročito bicikla ali i pješačenja, te da je Tivat maskimalno poštovao ovogodišnji slogan Evropske nedjelje mobilnosti – Šetajte sa nama“, navela je Jelić.
Posebnu atrakcija predstavljala je prva međunarodna biciklistička trka „Maštovita ženska biciklistička tura“ (Fancy Women Bike Ride), priređena u Tivtu u kojoj je učešće uzelo nekoliko desetina dama.
Pokret započet 2013. godine u Turskoj, u proteklih sedam godina privlači pažnju prije svega žena biciklistikinja. Ove godine pokretu se pridružilo 115 gradova iz 14 zemalja.
„Biciklo je ekološki prihvatljivo prevozno sredstvo, odlično je rešenje za saobraćajne gužve i praktično za svakodnevne obaveze. Mi žene iz Izmira u Turskoj sa našim biciklima pokušavamo da prenesemo poruku kako je dobro zamijeniti automobile i motore biciklima, kako je dobro da ulicom za nama ostaje parfem a ne bezin“, izjavila je Belmin Saskvan, jedna od organizatorki manifestacije.
Đorđe Premović,u ime Atletskog kluba Tivat Running Club Tivat je u svojstvu suorganizatora atletske trke izrazio zadovoljstvo manifestacijom i brojem učesnika i očekivanje da će se ovakve aktivnosti nastaviti i u buduće.
U subotu su organizovane akcije „Svi na katamarane“, odnosno besplatna vožnja solarnim brodovima koji obavljaju linijski prevoz putnika iz Tivta, te „Planinarimo zajedno“ gdje je oko 70 učesnika,od kojih je najmlađi star tri godine, imalo priliku da prođe rutu Gornja Lastva – Sv. Vid – Gornja Lastva. Vođa puta, Boris Filip iz Planinarskog kluba „Vjeverica“ doveo je planinare do Crkve Sv Vida gdje je organizovana vuča konopa ekipa „Galioti“ i „Knightsbridge“ koja je i pobijedila.
Evropsku nedjelju mobilnosti Tivat obilježava već četvrtu godinu za redom i nakon uspijeha postignutog 2017 godine kada je nominovan među tri najbolja u kategoriji Evropskih gradova do 50.000 stanovnika, nastavlja i ove godine sa još ambicioznijim programom.
Gitarista Tom Waitsa, Omar Torrez održaće koncert u Muzičkoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” u četvrtak 26. septembra, sa početkom u 20 sati.
Ulaz je slobodan.
Britanska aviokompanija i turistička agencija Thomas Cook jučer je službeno bankrotirala te je odmah prestala s radom, a 190 njihovih putnika ostalo je zarobljeno u Dubrovniku.
Posljednji let Thomas Cooka u Dubrovnik je iz Manchestera stigao jučer, a sljedeći, koji je trebao biti u srijedu, je otkazan. To je ujedno i jedina linija Thomas Cooka prema Dubrovniku. Riječ je o sezonskoj liniji koja je letjela dva puta tjedno, srijedom i nedjeljom.
U Dubrovniku se trenutno nalazi 190 putnika koji su jučer doletjeli avionom kompanije Thomas Cook, a kako je za Dubrovački dnevnik izjavio direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić, britanske vlasti organiziraju njihov povratak natrag.
“Engleska služba koja je zadužena za te izvanredne situacije već organizira povratak tim putnicima. Engleske zrakoplovne vlasti, u dogovoru s engleskom vladom, imaju rješenja. Njihovi predstavnici će biti u našoj Zračnoj luci koji će putnicima davati potrebne informacije,” kazao je Luetić.
Na pitanje kako će se općenito propast aviokompanije odraziti na ZL Dubrovnik, Luetić odgovara kako vjeruje da će utjecaj biti zanemariv.
Dječji dom “Mladost” u Bijeloj dobio je donaciju od 5.100 eura, koju će, kako navode, iskoristiti za unapređenje uslova boravka u toj ustanovi.
Dječjem domu donaciju je uplatio menadžment Vile Gebe, novootvorenog hotela na Svetom Stefanu.
“Najtoplije zahvaljujemo donatoru, nadamo se da će ovakav primjer korporativne društvene odgovornosti pratiti i drugi investitori i kompanije u Crnoj Gori”, poručuju iz Dječjeg doma.
Orkestri iz Budve, Kotora, Tivta, Đenovića i Travnika u subotu, 21. septembra, priredili su pravi muzički spektakl u okviru II Međunarodnog festivala duvačkih orkestara, i pred punim Trgom slikara ispred budvanskog Starog grada pokazali svoje umjetničke bravure.
Ovaj događaj, atraktivan posebno inostranim turistima, kojih u Budvi ovih dana ima više od 30.000, oplemenio je tu lijepu septembarsku noć u Budvi, ali je uspio i da razigra brojne posjetioce.
Nakon svečanog defilea Duvačkog orkestra Travnik, Gradske muzika Kotor, Glazbeno prosvjetnog društva Tivat, Mjesne muzike Đenovići i Gradske muzike Budva duž budvanskog šetališta koji je počeo u 18h, orkestri su nastupali ispred Starog grada i održali višečasovni koncert. Iza sebe imaju tradiciju dužu od vijeka, a pored marševa i muzičkih djela klasične muzike izvodili su i obrade poznatih pop i rock hitova, čime su posebno oduševili sve prisutne.
Festival je prvi put održan prošle godine u koorganizaciji Gradske muzike Budve i Turističke organizacije opštine Budva, sa željom da se njeguje mediteranski duh Budve, njena tradicija i autentičnost, kao i da se te vrijednosti na atraktivan način prezentuju brojnim turistima koji u Budvi borave i tokom septembra.
Poslije Balkanskog prvenstva u jedrenju na kome su jedriličari iz Crne Gore osvojili šest medalja, pet zlatnih i jednu srebrnu, Jedriličarski klub Delfin i Crnogorski jedriličarski savez organizovali Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju 2019. u Tivtu, od 20. do 22. septembra 2019. Tokom tri dana takmičenja, odjedreno je pet regata, a Crna Gora je dobila šampione u svim klasama.
Pavle Musić iz Jedriličarskog kluba Delfin je potvrdio neprikosnovenost u klasi Optimist. Odbranio je titulu državnog prvaka, a slavlje Tivćana uvećao je mladi i izuzetno talentovani Viktor Lesjak koji je osvojio drugo mjesto. Treće mjesto i bronzanu medalju osvojio je Marko Vujović iz Jedriličarskog kluba Lahor iz Kotora.
U konkurenciji devojčica, Kotoranke su bile dominantne u klasi Optimist. Osvojile su sve tri medalje. Romina Racković je prva, Vanja Strahinja druga, a njena sestra Nina je na trećem mjestu.
Viktor Lesjak je pored srebrne medalje u generalnom plasmanu, raskoš potencijala potvrdio osvajanjem zlatne medalje u konkurenciji jedriličara do 12 godina. Srebro je pripalo Marku Vujovića iz Kotora, a bronza Ivanu Spirinu iz Jedriličarskog kluba Delfin.
U klasi Laser 4.7. Nikola Golubović iz Delfina je nastavio seriju fantastičnih rezultata koju je započeo osvajanjem dvije zlatne medalje na Balkanskom prvenstvu, nastavio u Splitu gdje je na Otvorenom prvenstvu Hrvatske osvojio dva prva i jedno drugo mjesto, a završio osvajanjem titule prvaka Crne Gore. Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojio je Robert Moris iz Jedriličarskog kluba Jugole Grakalić iz Herceg Novog, treće mjesto i bronzana medalja pripali su Vasiliju Gariću koji je takođe jedriličar Jugole Grakalića.
U klasi Laser Radial, dominirali su jedriličari kluba Delfin iz Tivta. Danilo Jončić je osvojio zlatnu medalju, a samo sedam dana ranije, u istoj klasi je osvojio zlato i srebro na Balkanskom prvenstvu. Srerbna medalja je pripala Stefanu Anđeliću koji je na pomenutom šampionatu Balkana bio četvrti u konkurenciji jedriličara, a bronzano odličje je pripalo Igoru Nikoliću koji se posle pauze od dvije godine, na radost kluba Delfin ponovo vratio jedrenje i odmah pokazao da će biti veliko pojačanje u narednom periodu.
U klasi Laser Standard gledali smo veliku borbu, u kojoj je ulogu favorita opravdao olimpijac Milivoj Dukić, te poslije dvije zlatne medalje na Balkanskom prvenstvu stigao do titule prvaka Crne Gore, koju je branio Ilija Marković iz Jedriličarskog kluba Delfin. Mladi i talentovani Ilija Marković je osvojio srebrnu medalju, dok je bronzana otišla u Herceg Novi zahvaljujući Andriji Katuriću.
Open dio takmičenja u klasi Laser Standar je takođe bio veoma zanimljiv, jer je učešće uzeo Kanađanin, Karim Filah. Sjajni jedriličar koji je na Balkanskom prvenstvu osvojio srebrnu medalju i koga uskoro u Majamiju učekuje kvalifikaciona regata za mjesto na Olimpijskim igrama u Japanu, vodio je do poslednjeg dana, kada je Milivoj Dukić uspio da se probije na prvo mjesto. Filah je osvojio srebro, a Ilija Marković bronzanu medalju.
Nagrade najboljim jedriličarima dodijelili su Pina Bubanja, direktorka Muzičke škole Tivat, gdin. Boris Lanceroti, predsjednik Glazbeno prosvjetnog društva Tivat, Zoran Kruta, akademski slikar i Predrag Vukčević, predsjednik Crnogorskog jedriličarskog saveza.
Ovom prilikom JK Delfin i CGJS dodijelili su zahvalnice za sve pojedince, volontere, prijatelje i članove kluba koji su učestvovali u radu Regatnog odbora i Regatne kancelarije kao i u cjelokupnoj organizaciji nedavnoodžanog 52. Balkanskog prvenstva u jedrenju.
Predsjednik opštine Tivat, dr Siniša Kusovac, sa saradnicima iz Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, upriličio je prijem za članove NVU “Djeca Tivta” i njihove goste, četiri učenika (trećeg i petog razreda) iz sela Ponor, područnog odjeljenja škole “Mahmut Adrović” (opština Petnjica), koji sa direktorom Rifatom Ramčilovićem i učiteljima Denisom Rastoderom i Mirhadom Adrovićem koji borave u Tivtu, u okviru akcije “Da i ja vidim more”.
Predsjednik Kusovac je zahvalio nevladinom udruženju “Djeca Tivta” jer već dugi niz godina organizuju kvalitetne manifestacije i svečanosti za djecu i poručio djeci da što bolje upoznaju svoju zemlju.
“Onoliko koliko vidite kroz život, koliko putujete, a najprije u svojoj zemlji, to je vaše bogatstvo! Znanje koje stičete kroz život niko vam ne može oduzeti“, poručio je predsjednik malim gostima iz Petnjice.
Prisutnima se obratio i direktor osnovne škole “Mahmut Adrović”, Rifat Ramčilović, koji se zahvalio na podršci koju Opština pruža kad su ovakve i slične manifestacije u pitanju, te što je u organizaciju NVU “Djeca Tivta” pružena mogućnost djeci iz Petnjice da posjete Tivat.
Uz zahvlanost što grad ima razumijevanje za njihove aktivnosti, predsjednica NVU “Djeca Tivta”, Slavica Vulanović, istakla je da je navedena akcija NVU “Djeca Tivta” nastala kao dopuna projekta “Malim školama u pohode” u okviru kojeg ovo udruženje već dvije decenije širom države obilazi male škole koje imaju jednog do četiri učenika.
Cilj akcije je da djeca iz seoskih područja dobiju priliku da dođu na primorje i upoznaju naš grad u okviru trodnevnog boravka, a podršku za njenu realizaciju pružili su Opština Tivat-Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti, Hotel “Kamelija”, škola “Knightsbridge Schools International Montenegro”, AMD “Pionir” Tivat, “UNA doo” , restoran-picerija “Big ben”, poslastičarnica “Minjon”.
Slovenački proizvođač kućanskih uređaja Gorenje, ovog proljeća, nakon što ga je preuzeo kineski Hisense, najavio je otpuštanje 270 radnika. Nije riječ o radnicima u proizvodnji, i na kraju ih je otišlo samo 60, a Gorenje se našlo pred novim problemom – kako pronaći nove radnike, piše ljubljanski list Večer.
Zbog povećane potražnje i proizvodnje, sto radnika već je zaposleno za rad u proizvodnji u avgustu. “U drugoj polovini septembra trebaće nam još oko 80 radnika”, kaže Mateja Celin iz službe za odnose s javnošću Gorenja. Dodala je da se to događa svake godine kada se proizvodnja poveća, te zapošljavaju nove ljude na određeno vrijeme. Međutim, ove godine imaju puno problema s pronalaženjem radnika.
“Na tržištu više nema dovoljno ljudi koji bi radili u proizvodnji”, objašnjava Celin. Zato se po prvi put u potragu za novim ljudima krenulo drugim putem. Svojim zaposlenima nude nagrade ako predlažu potencijalnog novog radnika za posao u proizvodnji. Pozvali su zaposlene da svojim poznanicima, komšijama, rođacima koji bi mogli biti zainteresovani za rad u proizvodnji Gorenja daju informacije o mogućnostima zaposlenja.
“Ako njihov kandidat uspješno završi mjesec dana probnog rada, zaposlenom koji je predložio radnika nudimo 100 eura bruto. Bude li kandidat radio dva mjeseca, zaposleni u Gorenju koji ga je preporučio dobiće bruto nagradu u iznosu od 200 eura. Nagrade će se isplaćivati zajedno s platama za novembar, a dosad smo dobili oko 50 kandidata za rad u proizvodnji”, kaže Mateja Celin.
Riječ je o radu na određeno vrijeme koji će trajati najmanje dva mjeseca odnosno do kraja godine. “Ako bi povećane potrebe potrajale duže, broj radnika u proizvodnji će se prilagoditi”, dodaje Celin.
I u budućnosti će Gorenje i dalje zapošljavati, i to ne samo na određeno vrijeme. U planu je izgradnja nove fabrike televizora, za koju se očekuje da postupno zaposliti 1.000 radnika.
Prema početnim planovima, očekuje se da će fabrika početi s radom za godinu dana, godišnja proizvednja biće milion uređaja, a zaposliće se između 300 i 400 radnika. U drugoj fazi širenja fabrike, koja bi trebalo da se završi do 2023. godine, planira se povećanje kapaciteta pogona na četiri miliona televizora, a broj zaposlenih trebao bi se povećati na hiljadu.
© BokaNews, 2021
