Dvojica izuzetnih britanskih umjetnika Bo Kuk (Boo Cook) i Sajmon Dejvis (Simon Davis) pridružuju se listi specijalnih gostiju ovogodišnjeg 13. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji je na programu od 6. do 11. septembra.
Dejvis je 90ih godina prošlog vijeka počeo raditi za britansku kuću 2000AD, a njegova sjajna slikarska ful-kolor umjetnost mu je omogućila da bude dugogdišnji ilustrator mnoštva priča poput Sinister Dexter, Black Siddha i Judge Dredd. Noviji projekti na kojima je radio su Ampney Crucis sa Ianom Edgintonom i Slaine: The Brutania Chronicles sa Pat Millsom. Dejvisovo najnovije ostvarenje je Thistlebone folk-horor priča sa piscem T.C. Eglingtonom. Uz rad na stripovima, Sajmon je i portretista i trenutno je potpredsjednik Kraljevskog Udruženja portretista (The Royal Society of Portrait Painters).
Kao i svi značajniji strip autori u Britaniji, tako je i Kuk svoj rad na stripu počeo u kući 2000AD i to na likovima kao što su Judge Dredd, Anderson Psi, Blunt, ABC Warriors and Harry Kipling. Pored toga bio je redovni autor naslovnica za mjesečnik Elephantmen u izdanju Image/Comixology. Kuk je autor i ogromnog broja korica, uključujući Wolverine i X Factor, za najpoznatiju američku izdavačku kuću Marvel. Bo je kao i Sajmon polivalentni umjetnik pa je pored stvaralaštva u stripu, on uspješan i kao slikar, pisac i muzičar-bubnjar i to u bendu Forktail gdje svira upravo sa Dejvisom, ali i u experimental-synth bandu Motherbox. Za sebe kaže da voli sci-fi, kari (curry) i mačke.
Londonski strip stvaraoci, u skladu sa praksom HSF-a da svi hedlajneri naprave i specijalni poster za hercegnovsku svetkovinu devete umjetnosti, već su i poslali svoje radove za ovogodišnje izdanje festivala. Premijernim objavljivanjem ovih izuzetnih ostvarenja podsjećamo da pored dvojice sjajnih britanskih umjetnika listu specijalnih gostiju čine – Argentinac, legenda strip stvaralaštva Enrique Breccia; Italijani Vanessa Belardo, Pasquale del Vecchio, Andrea di Vito i Mario Allberti, te Španci Raul Allen i Javier Fernandes, kao i belgijanac Alain Mauriset. Oni će predvoditi impresivnu umjetničku armiju od više od 50 stvaralaca koji će boraviti u Herceg Novom u septembru, a među kojima su sada praktično već rezidentni umjetnici – William Simpson, Rufus Dayglo, Walter Venturi, Walter Trono, Dražen Kovačević, Mirko Čolak, Aleksa Gajić, Stevan Subić, ali i oni koji su od prvog festivala na hercegnovskoj smotri stripa i smatraju se neodvojivim dijelom HSF-a, Tihomir Tikulin, Vladimir Vesović, Iztok Sitar.
S obzirom na činjenicu da je 2019. godina prepuna značajnih jubileja iz svijeta stripa, ovogodišnje izdanje HSF-a će biti u znaku obilježavanja tih krucijalnih istorijiskih momenata poput 90 godina od izlaska Tin Tina, 80 godina Betmena, 60 godina Asteriksa, 50 godina Alana Forda i 50 godina najpoznatijeg balkanskog stripa Dikan. U tom kontekstu predavanja će držati legenda ovdašnjeg strip stvaralaštva, autor Dikana, Lazar Sredanović, sjajni crnogorski teoretičar stripa Luka Rakojević, te poznati strip znalci Moreno Buratini, Iztok Sitar, Vladimir Vesović, Milko Peko, Zoran Stefanović, Enis Čišić i mnogi drugi. Predavanja koja će se održavati u hercegnovskim školama i na ustaljenim HSF lokacijama, pored izložbi, crtanja za fanove, umjetničkih radionica, koncerata i pozantih HSF žurki, dio su cjeodnevnog programa kojim su ispunjeni svih šest dana hercegnovske svetkovine posvećene devetoj umjetnosti i svi događaji su potpuno besplatni za sve posjetioce.
Naravno, HSF ne bi bio jedan od najjačih festivala u ovom dijelu Evrope da ne priprema svake godine i po neko vrhunsko iznenađenje, pa se tako u preostalih mjesec i po do početka može očekivati još novih imena na spisku specijalnih gostiju, kao i spisak vrhunskih muzičkih stvaralaca koji će biti dio 13. izdanja Hercegnovskog strip festivala.
Iz Građanskog pokreta URA saopštili su danas da ih je obradovala vijest da će početi primarna sanacija poletno-sletne piste tivatskog aerodroma i da je njihov krajnji cilj objelodanjivanja ovog problema u javnosti krajem aprila mjeseca bio upravo to – natjerati nadležne da izvrše sanaciju piste i otklone evidentna oštećenja na njoj.
Iz URE su pitali direktora tivatskog aerodrome Rada Marića zbog čega se čekalo petnaest mjeseci da se odradi primarna sanacija, ako je za istu potrebno, kako su iz Aerodroma Tivat ustvrdili, svega šest dana.
Izvršni direktor URE, Zoran Mikić, podsjetio je da su iz ove stranke prije nekoliko mjeseci predstavili izvještaje Agencije za civilno vazduhoplovstvo u kojima su bila evidentirana oštećenja na pisti tivatskog aerodrome i poručio da se nije moralo čekati skoro dva mjeseca da bi se radovi otpočeli.
“Da je bilo manje sujete i više profesionalne odgovornosti nadležnih, ovaj problem bi se mogao početi rješavati i van samog špica sezone. Ovako, izgubljeno je vrijeme na neosnovane i neutemeljene kvalifikacije nadležnih iz Aerodroma da smo iz URE imali samo lošu namjeru i da nam je cilj bio da sabotiramo rad Aerodroma u turističkoj sezoni. Koliko je argumentacija nadležnih iz Aerodroma bila nevalidna u dijelu da sigurnost putnika i zaposlenih nije ugržena pokazuje i činjenica da su primorani da radove izvode u špicu turističke sezone”, navodi Mikić.
On se nada da će se poslije primarne sanacije brzo izvršiti i temeljna rekonstrukcija poletno-sletne staze jer na istoj za 40 godina ništa nije rađeno.
Mikić ukazuje i da je infrastruktura “Aerodroma Tivat” u lošem stanju i da su neophodne nove investicije kako bi se popravilo stanje a Aerodrom Tivat učinio konkurentnijim.
Vjeruje i da će nadležni pravosudni organi procesuirati njihove prijave protiv nadležnih u Aerodromima Crne Gore.
“Tužilaštvo ove zemlje sada ima nacrtane dokaze da su odgovorni u Aerodromima Crne Gore ugrozili sigurnost i bezbjednost putnika, zaposlenih na Aerodromu Tivat i zaposlenih u avio-kompanjama te da su počinili krivična djela protiv službene dužnosti, kao i krivična djela ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja. Zbog nemara i javašluka neko mora snositi odgovornost a URA će i dalje pratiti ovu situaciju i eventualno dopunajti ranije podnošene krivične prijave”, ukazuje Mikić.
Izvršni direktor URE zaključuje i da je sada za Aerodrom Tivat najneophodnije da ostane u ruke stvarnih vlasnika, Opštine Tivat i njenih građana.
U organizaciji Jedriličarskog kluba Lahor iz Kotora, proteklog vikenda održana je 46. regata „Memorijal kapetana Joza i Marka Ivanovića“ i „XII Spinel kup“ u akvatorijumu Kotorskog zaliva.
Tri dana jedrenja obilježio je promjenjljiv vjetar i veoma sunčano i vruće vrijeme. Na regati je učestvovalo oko 40 jedriličara u klasama Optimist, laser 4.7 i olimpijskoj klasi Laser Standard iz kluba domaćina, JK Lahor, i JK Delfin iz Tivta i JK Jugole Grakalić iz Hereg Novog.
Prve tri regate, koje su odjedrene u petak i subotu bodovane su za „Spinel kup“.
Regata 46. Memorijal kapetana Ivanovica Kotor
U klasi Optimist prvo mjesto je osvojio Pavle Musić, drugo Petar Klakor obojica iz JK Delfin i treće mjesto Andrej Drakulović, JK Lahor. U konkurenciji do 12 godina Petar je prvi, Andrej drugi i treća je Tea Čelanović, JK Delfin. U konkurenciji djevojcica Tea je osvojila prvo mjesto, druga je Nina Strahinja i treća Romina Racković, obje iz JK Lahor. U klasi Laser 4.7 za zlato se izborio Nikola Golubović iz Delfina, drugi je Vasilije Garić, JK Jugole Grakalić i treći je Vasilije Kurbanović, JK Delfin.
U klasi Laser Standard jedriličari JK Delfina su osvojili postolje, prvi je Ilija Marković, drugi Stefan Anđelić i treći Danilo Jončić, a isti poredak su odbranili i u konkurenciji za 46. Memorijal kaetana Ivanovića za koji su bodovane sve odjedrene regate, ukupno 4. Prva tri mjesta u klasi Optimist takođe su zauzeli Delfini, prvi je Pavle Musić, druga je Tea Čelanović i treći Petar Klakor. U konkurenciji do 12 godina Tea je prva, Petar drugi i treći je Andrej Drakulović, JK Lahor. U konkurenciji djevojčica prva je Tea, i Lahorove jedriličarke Romina druga i treća Nina. U klasi Laser 4.7 neprikosnoveni Nikola Golubović jedriličar JK Delfin je prvi. Vasilije Graić je drugi i treći je Robert Moris, obojica iz JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog.
Polaznici ljetnje škole Plavi rast: trendovi i mogućnosti, koju organizuje Institut za biologiju mora Kotor u okviru EU projekta INNOBLUEFROWTH, posjetili su marinu za superjahte i nautičko naselje Porto Montenegro – preko 30 učesnika iz svih država sa područja Mediterana upoznali su se sa implementacijom eko standarda ovog projekta.
Oficir za bezbjednost marine Porto Montenegro Aleksandar Drakulovic, prezentovao je učesnicima istorijat, principe rada, ekološke standarde i najnovije tehnologije koje se koriste svakodnevno u tivatskoj marini.
On je još u Marselju 2017. godine u okviru ovog projekta bio govornik na temu ekologije marine Porto Montenegro kao primjer dobre prakse, a njihova posjeta Crnoj Gori idealna je prilika za prezentaciju na terenu.
Sedamnaest odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD), Hrvatske građanske inicijative (HGI), Liberalne partije (LP) i Bruna Lončarević, glasajuci prozivkom, smijenili su predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića (Demokrate).
Oni su prethodno dali saglasnost na rješenje Jokića od 24. aprila, kada je on smijenio potpredsjednika Opštine Kotor, Branka Nedovića ( SDP).
Donošenje odluke o Jokićevoj smjeni odbornici nove većine su propratili aplauzom.
Kako je najavljeno, nova većina će u petak za novog predsjednika Opštine imenovati predsjednika OO DPS Kotora, Željka Aprcovića.
Mađarska je potpisala ugovor o kupnji 32 hektara zemljišta na širem području tršćanske luke, u kojem planira izgraditi lučki terminal i logističku bazu.
Očekuje se kako će investicija doseći oko 100 miliona eura.
Osim vodstva Friuli Venezia Giulia (FJK) i Tršćanske lučke uprave, potpisivanju ugovora između mađarske državne tvrtke i talijanskih privatnih tvrtki Teseco i Seastock prisustvovali su i potpredsjednik Italije Matteo Salvini i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Novi kompleks bit će smješten u blizini Žavelja i graničnog prijelaza Škofija. Mađarski ministar vanjskih poslova izjavio je prije sedam dana da će ulaganjem u blizini slovensko-talijanske granice i blizu luke Kopar mađarska poduzeća moći otpremiti robu u more u roku od 24 sata. Prema njegovim riječima, mađarska vlada odlučila je ulagati u Trst, jer tršćansku luku, koja je nedavno iskusila ulaganja i ekspanziju infrastrukture, vidi kao ulaznu točku nove kineske rute svile i želi biti uz ovaj projekt.
Salvini, čiji je posjet Trstu podigao mnogo prašine, pozdravio je zaključak sporazuma i rekao da Talijani otvaraju svoje luke kako bi osigurali razvoj i prosperitet.
Prema novinskoj agenciji Ansa, Zeno D’Agostino, prvi čovjek tršćanske lučke uprave, objasnio je da je potpisivanje sporazuma plod napora koji su u Trstu započeli u jesen 2017. godine i predstavlja prvu konkretnu fazu razvoja ovog područja.
Skupština opštine (SO) Kotor će na današnjoj sjednici raspravljati o predlogu odluke za razrješenje predsjednika Opštine Vladimira Jokića.
Sjednicu je zakazao novi predsjednik SO Kotor Jovo Suđić, koji je u četvrtak izabran glasovima odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD), Hrvatske građanske inicijative (HGI), Liberalne partije (LP) i Brune Lončarević.
Jokić je jutros na konferenciji za novinare koju je održao sa Perovićevom i predstavnicima članica do sada vladajuće koalicije iz SNP, DNP, Demokrata, PzP i DSS najavio da oni neće prisustvovati sjednici.
On je aktuelnu SO Kotor nazvao “proizvodom političke korupcije i kršenja izborne volje građana”.
Kazao je da DPS na ovaj način “po svaku cijenu bježi od vanrednih lokalnih izbora”, koji su po njemu, jedini legitimni način izlaska iz krize.
“Mi smo legalisti i poštujemo sudske instance čak i kada nam njihove odluke ne odgovaraju. To nas razlikuje od provalnika koji su se na ovaj besprizoran način, drznuli da ne priznaju pravni poredak ove države, u čemu im, iz uskopartijskih DPS interesa, na žalost pomaže i Vlada Crne Gore”, kazao je Jokić.
Istakao je da će se protiv odluka o njegovoj i smjeni Perovićeve, odnosno imenovanju Suđića i najavljenom izboru Željka Aprcovića (DPS) za novog gradonacelnika, što bi trebalo da se desi u petak, boriti na Upravnom sudu.
Dodao je da bi njegov dokazak na današnju sjednicu SO bio “legitimisanje nezakonitog ponašanja grupe odbornika”, ali da će i on i Perovićeva danas “čuvajuci dostojanstvo funkcije, ali i svoje lično dostojanstvo”, napustiti svoje kabinete i borbu nastaviti pred sudovima.
“Biće nam jos i veće zadovoljstvo kad sudske instance u konačnom, zbog flagrantnog kršenja zakona, ponište ove i ostale nedavno donesene odluke nove većine nastale na političkoj korupciji, tim više s obzirom na stav koji je Vlada pokazala prema njima”, istakao je Jokić.
On je kazao da će danas “duh Ranka Krivokapića biti u sali SO Kotor” i optužio počasnog predsjednika SDP da snosi najveću krivicu za sve što se u tom gradu desilo u posljednjih pola godine.
“SDP je izdao izbornh volju građana i ovo je rezultat dogovora koji su u Skupštini Crne Gore jos u decembru prošle godine postigli Ranko Krivokapić i predsjednik OO DPS Kotor Željko Aprcović”, podvukao je Jokić.
sa pressa
Ranije je glasovima odbornika nove većine sa čela lokalnog parlamenta smijenjena dotadašnja predsjednica SO Dragica Perović.
Na dnevnom redu današnje sjednice kotorskog parlamenta je i predlog odluke o davanju saglasnosti na rješenje predsjednika Opštine Kotor o razrješenju funkcije potpredsjednika kotorske Opštine Branka Nedovića i predlozi rješenja o izmjeni rješenja o imenovanju odbora za statut i propise i za finansije, privredu i razvoj. Zaposleni u stručnoj službi SO Kotor u petak su se, na poziv Suđića, vratili na posao.
Aktuelni gradonačelnik Kotora nedavno je od premijera Duška Markovića i ministra pravde Zorana Pažina zahtijevao da raspuste lokalni parlament u Kotoru, navodeći da je nova skupštinska većina u tom gradu nezakonito smijenila Dragicu Perović.
Muzej crvene povijesti, najmlađi u Dubrovniku, nametnuo se za kratko vrijeme kao nezaobilazna kulturna točka koju treba posjetiti u gradu koji je i sam muzej.
Muzej koji prezentira svakodnevni život ljudi u komunističkoj Jugoslaviji, otvoren krajem travnja, još nije stigao na mrežnu stranicu Turističke zajednice Dubrovnika na kojoj upućuju na 18 gradskih muzeja. Međutim, posjetitelji popularnog međunarodnog turističkog portala TripAdviser preporučuju ga kao jedan od tri muzeja i jedno među prvih deset mjesta koje u Dubrovniku svakako treba vidjeti.
Za mjesec dana skupili smo komentara kao neki muzeji u Hrvatskoj za godinu dana, ne krije zadovoljstvo Krešo Glavinić, jedan od petoro mladih ljudi koji su materijalizirali svoju ideju u neupadljivom suterenu Tvornice ugljenografitnih proizvoda (TUP), nekad najuspješnije socijalističke tvornice u Dubrovniku.
Kultura poviješću pritrujena
Nasuprot gradskoj jezgri, koja se, prema mišljenju kritičara slama pod masovnim turizmom, Muzej se smjestio u industrijskom Gružu. No i u njemu se pretapaju različiti kulturni slojevi. Muzej je smješten neposredno do bloka Dominikanskog samostana i Župe Svetoga Križa, koji datira iz 16. stoljeća.
Od Muzeja je samo stariji pedesetak metara udaljen spomenik papi Ivanu Pavlu. No i na njegovu mjestu google karte umjesto pape blagog izraza vide samo park s oleandrima.
Na stranicama Župe sv. Križ ističu da su komunisti po dolasku na vlast uzurpirali dio samostana i uselili stanare u krilo koje još nije vraćeno redovnicima. To je jasan znak da se „crvena povijest“ u Muzeju najbližem susjedstvu još ne smatra materijalom za kulturnu povijest nego više ljutim političkim neprijateljem.
Između Yuga 45 i kioska K67
Goste dočekuje crveno predsoblje s također crvenim Yugom 45, koji je, kad smo posjetili muzej, s čuđenjem isprobavao bračni par iz Kalifornije.
Do njega je biljetarnica, smještena u slavni kiosk K67 slovenskog dizajnera Saše Mächtiga. On je do 1990. preplavio Jugoslaviju i bio izvožen u brojne zemlje svijeta, te je završio u depou njujorškog muzeju MoMA.
To su dva od oko 300 izloženih predmeta, od oko tisuću s kojima Muzej raspolaže. Sakupljali su ih po buvljacima i internetskim oglasnicima u bivšim jugoslavenskim republikama. Izbor predmeta, kako kažu, radili su prema znanstvenim pregledima istaknutih autora političke i kulturne povijesti te povijesti turizma i svakodnevice.
Loptu s popisom Dražene Petrovića kupili smo od jednog kolekcionara iz Slovenije, malu Iskrinu televiziju u Pančevu od jednog Roma, ističe Glavinić.
Muzej crvene povijesti u Dubrovniku
Povijest iz socijalističkog stana
Stalni postav oblikovan je kroz prosječan socijalistički stan. Kroz izloške, interaktivna rješenja i proširenu stvarnost, posjetitelj se upoznaju s urbanizmom i stanogradnjom, samoupravljanjem i udruženim radom, gospodarskim reformama, pravima žena, 1971-om., filmom, medijima, obrazovanjem, sportom itd..
Primjerice, posuđe u kredenci vodi do istaknute zaprešićke privredne marke Jugokeramike, koja je od 1975. opskrbljivala gotovo sve hotele u Jugi, do njezinih poznatih dizajnerica i objašnjenja o društvenom položaju žena.
U dnevnom boravku je stolić s dnevnim novinama s naslovnicama o Titovoj smrti, polica s gramofonom i nekoliko svezaka časopisa Praksis uz objašnjenje o Korčulanskoj ljetnoj školi. Na zidu su gobleni, a do njih masivni regal s brojnim interaktivnim ladicama: iznad TV-a je povijest televizije, sabrana djela Ive Andrića, elektrifikacija zemlje, zbirka jugoslavenskih novčanica i putnih dokumenata, a pored bara s pićem obrađuje se tema alkoholizma. Kad otvorite vrata koja vam stoje kod desne ruke, dočekat će vas plinska maska s vojnim kompletom biološke i kemijske zaštite.
U spavaćoj soba se ukrštaju intimni, tržišni, socijalni i politički znakovi vremena. Iznad kreveta visi križ, a brak se priznavao samo kad se sklopi u općini. Prolazio je transformaciju od toga da se do 1951. nije smio sklapati sa stranim državljanima, do 1990. kad su gotovo petina brakova bili „miješani“. Pored prava žena, govori se o kozmetici, odijevanju, utjecaju američkih sapunica, izborima za miss Jugoslavije…
Dječja soba je prožeta edukacijom: na radnom stolu predstavljeni su službeni udžbenici i razvoj računarstva, dok platforma koja se izvlači ispod kreveta govori o seksualnom odgoju. Tu je i sport, osobito košarka, o kojoj govore svjetske zvijezde Krešo Ćosić, Toni Kukoč i Dražen Petrović. Govori se i o politizaciji mladih, omladinskim radnim akcijama, o kultu Titove ličnosti i krizi 80-ih, što uvodi u zadnji odjeljak, posvećen obračunu s neprijateljima.
To je tamna soba s artefaktima tajnih službi, pričama o jednoumlju i totalitarizmu crvenog razdoblja, o disidentima, odnosu prema religiji u kojem ima mjesta i za Stepincu, kao i za prvu zagrebačku Bibliju.
Ograničenja – vlastita sredstva
Čini se da i stručni krugovi dijele mišljenje posjetitelja s TripAvisera. Dubrovačka kustosica Lucija Vuković smatra da je Muzej iskoristio sve mogućnosti s obzirom na veličinu prostora te interaktivnu i informativnu prezentaciju.
Ne zaostaje nimalo za muzejima sličnog tipa, podjednako je zanimljiv svim generacijama i profilima posjetitelja, kazala je voditeljica Muzeja Bukovac u Cavtatu.
Istina, nemamo u svemu najvažnije predmete i to je posljedica naših financijskih i prostornih ograničenja. Nismo htjeli ni od koga tražiti pomoć, da nas se ne poveže ni s jednom političkom opcijom. Osim nešto poticaja za samozapošljavanje koje smo dobili, sve smo sami financirali. Ja sam prodao jedrilicu na kojoj sam živio, kaže Glavinić i dodaje da su ta ograničenja razlog zašto još u Muzeju nije obrađen Dubrovnik ili njegove Ljetne igre…
Kad smo radili koncepciju imali smo na umu ljude koji nisu imali iskustvo sa socijalizmom, a to su mlađi ljudi, turisti i učenici. Cilj je da ih muzejskom prezentacijom zaintrigiramo, a da ne dajemo nikakav konačan sud, kaže Glavinić. Otkrio je da imaju dogovore o suradnji sa školama i sveučilištima, ne samo iz Dubrovnika, pa ni samo Hrvatske, ali da će se njima više posvetiti preko zime.
Ivan Lujo, zadužen za povijest, kaže da su temi pristupili politički posve neutralno: Mi smo odrasli u 90-im i iako smo bili svjedoci nasilja, koje nismo razumijevali, nemamo stigmu prošlog vremena. Htjeli smo pokazat samo najosnovnije procese. Neke stvari nisu eksplicitno rečene, nego su podložne slobodnijoj interpretaciji, ali sve najvažnije stvari koje smo smatrali da trebaju biti spomenute, svakako su tu, kazao je Lujo.
„Muzej ispunio moja očekivanja“
Muzej crvene povijesti uspio je obuhvatiti najvažnije momente iz razdoblja socijalističke Hrvatske, kako iz političke i ekonomske perspektive tako i perspektive svakodnevnog života, ocijenila je nastavnica povijesti Kiti Jurica-Korda.
Osobno mi je dio u kojem je kroz razne interaktivne sadržaje višeslojno prezentiran svakodnevni život prosječnog građanina najdraži. To je vjerojatno stoga što ne mogu izbjeći osjećaj nostalgije prema vlastitom djetinjstvu i mladosti bez obzira na političke okolnosti kojih kao djeca i nismo previše svjesni, kaže ona.
Današnji sukob oko naše prošlosti je napuhan, njime se manipulira. Kad smo počeli raditi muzej prijatelji su nam rekli da će nas netko ubiti. Doduše bilo je prijetnji i negodovanja, ali Muzej se otvorilo i svijet ide dalje svojim putem. Važno je početi o nečemu normalno govoriti. Kad nešto postaje komercijalno, nije više tabu, kaže Glavinić.
Iz perspektive nastavnice povijesti muzej je ispunio sva moja očekivanja. Multiperspektivan je, politički korektan, interaktivan, zanimljiv, raznolik u načinima prezentacije, inovativan… sve ono što može uspješno privući pozornost mladih te je vrlo bitno za uspješno aktivno učenje, razvijanje kritičkog mišljenja i formiranja vlastitog stava, kaže Kiti Jurica-Korda, pa zaključuje: Upravo zato lako mogu zamisliti uspješan terenski rad u Muzeju crvene povijesti.
Promocija knjige “Milena Dravić ili ključ snova” autorke Anite Panić biće održana u ponedeljak 8.jula sa početkom u 21,30h u ljetnjoj bašti Porto Montenegra u Tivtu.
Monografija posvećena nedavno prmeinuloj legendarnoj glumici, jednoj od ikona jugoslovenskog filma i teatra, održava se u sklopu Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije” u Tivtu, a medijatorka ove književne večeri biće Vanja Gavrovski iz izdavačke kuće “Laguna”.
Najznačajnija glumica jugoslovenskog i srpskog filma Milena Dravić je u drugoj polovini prošlog vijeka pokazala je impresivan raspon od komičkih do dramskih likova uvijek izvanredne upečatljivosti. U evropskim okvirima teško je naći glumicu koja je svoju harizmu dokazivala i u najtežim produkcijskim uslovima. Ako bismo samo izdvojili njen vrhunski doprinos u »Čovjek nije tica«, »W.R. Misterije organizma« (Makavejev) i »Jutro« (Đorđević), to bi već bilo dovoljno za ono što se u istoriji roka zove – Hol vječnosti.
Na 364 strane složene u sedam poglavlja, autorka Anita Panić, analitično i uz mnoštvo zanimljivih detalja i fotografija, od kojih su neke prvi put objavljene, predstavlja život i jedinstvenu karijeru Milene Dravić. Monografija je poput ključa, kojim čitalac ulazi u suštinu stvaralaštva jedne od najvećih glumica na ovim prostorima.
Sporne pukotine na pisti tivatskog aerodroma -foto privatna arhiva
Sanacija piste na tivatskom aerodromu, u cilju njene još veće bezbjednosti, počeće danas, saopštio je direktor Aerodroma Tivat, Rade Marić.
On je precizirao da će na pisti dugoj 2,5 kilometara biti sanirano 600 metara, širine 12 metara, odnosno po šest metara od ose centralne linije.
Radove na primarnoj sanaciji poletnoslijetne staze na tivatskom aerodromu izvodiće podgorila firma Asfalt beton.
“Posao će početi nakon završetka radnog dana, a pista će ujutru, poslije zvaničnog pregleda licenciranih stručnjaka, biti spremna za normalnu eksploataciju tokom dana, što znači da neće biti poremećaja u funkcionisanju saobraćaja”, rekao je Marić.
On je naveo da je staza u potpunosti bezbjedna, a sanacijom će se učiniti da bude još sigurnija, a da je bezbjedna potvrđuju brojne avio-kompanije čiji vazduhoplovi slijeću na aerodrome.
Rok za saniranje je narednih šest noći.
“Sanacija će se obaviti na dijelu staze u takozvanoj tač daun zoni, koja podrazumijeva da se progresivna brzina kojom avioni slijeću i polijeću dovede do granice da bilo kakvo oštećenje ne može prouzrokovati ozbiljniji sigurnosni rizik”, objasnio je Marić, podsjećajući da se na poletno-slijetnoj stazi ništa nije radilo skoro 40 godina.
U prvih šest mjeseci ove godine realizovan je promet od 435 hiljada putnika, što je u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom devet odsto više, a Marić očekuje da će i na kraju godine uporedni podaci isto pokazati.
“Zadnjeg dana juna opsluženo je ukupno 62 aviona, odnosno 12,03 hiljade putnika, što je apsolutni rekord u istoriji tivatskog aerodorma”, naveo je Marić.
